Vasilj Gacesa
Pavle Jurisic Sturm
prvi ustanci u Hrvatskoj bili banijski Srbi pod vodstvom Vasilja Ga�e�e.
Banija zaslu�uje da se to u novijoj hrvatskoj povijesti javno i nedvojbeno
ka�e, napominje Adam Dupalo, istaknuti borac 7. banijske divizije
Godinama se 22. juna u Brezovici, na obilje�avanju dr�avnog praznika Dana
antifa�izma, u slu�benim govorima pre�u�uje istina o antifa�isti�koj borbi,
u kojoj zna�ajne zasluge pripadaju banijskim Srbima Banije, kao i o
stradanju hiljada nevinih srpskih �rtava, posebno na po�etku Drugoga
svjetskog rata.
- Govornici iz Brezovice uporno se izbjegavaju suo�iti s povijesnim
�injenicama koje jasno ka�u da su prvi ustanici u Hrvatskoj bili banijski
Srbi pod vodstvom Vasilja Ga�e�e. Narod Banije zaslu�uje da se to u novijoj
hrvatskoj povijesti javno i nedvojbeno ka�e, jer se o Brezovici bez Banije
ne mo�e govoriti. Isticati veliku slavu odreda koji je �ivio samo �etiri
mjeseca i osam dana a ne govoriti o Baniji koja ga je primila i spasila,
nije po�teno. Na Baniji je pokrenut prvi ustanak u Hrvatskoj i polo�ena prva
partizanska zakletva - ka�e Adam Dupalo, istaknuti borac 7. banijske
divizije.
Povijesne �injenice govore da se Sisa�ki partizanski odred, koji je �inilo
�ezdesetak komunista pod vodstvom Vlade Jani�a Cape, 22. juna 1941. nije ni
formirao u Brezovici nego nekoliko kilometara dalje, u selu �abno, u �umi
�ipra�je, odakle su pokrenuli nekoliko manjih diverzija na �eljezni�ku prugu
Zagreb-Sisak. Mjesec dana kasnije, Sisa�ki odred napadaju usta�e; razbijeni
proleteri tek se krajem jula sastaju u Brezovici, odakle pokre�u prvu
oru�anu akciju 12. septembra, nakon �ega kre�u put Banije gdje ve� postoji
organizirani ustanak.
Brezovi�ki falsifikati
Partijsku odluku donesenu 19/20. jula u �umi Abez kraj Vrginmosta o po�etku
ustanka na Baniji i Kordunu prvi je pod svojim vodstvom proveo Ga�e�a, kada
je u no�i s 23. na 24. jula s 42 partizana napao �eljezni�ku stanicu i
op�inu u Banskom Grabovcu, prilikom �ega je uni�tena usta�ka posada i
oduzeto nekoliko pu�aka s municijom. Sisa�ki odred s 54 partizana na Baniju
je stigao 22. septembra, a sa suborcima ih je na �amarici do�ekao Ga�e�a
rije�ima: "Ovu �etu Hrvata iz Siska nosit �e Banija kao malo vode na dlanu,
dok je Vasilja i Banije". Poslije usta�ke ofenzive na �amaricu, 1. novembra
1941., Sisa�ki odred donosi odluku da prestaje djelovati i vra�a se za
Sisak.
- Za Dan antifa�izma svake godine �ujemo brezovi�ke falsifikate i povijesne
neistine. Ne �uje ni jedna rije� o srpskim ustancima i o Ga�e�i kao vo�i
prvog ustanka u Hrvatskoj - tvrdi Dupalo, isti�u�i da se iza toga krije
�isti nacionalizam onih koji pate za NDH-om. Dana�nja Hrvatska, po njemu,
ho�e pod svaku cijenu podcijeniti antifa�isti�ku borbu naroda Banije na �elu
s Ga�e�om, samo zato �to su prvi ustanak u Hrvatskoj pokrenuli Srbi. Tek
ne�to vi�e rije�i o Ga�e�i ka�e se u Banskom Grabovcu, ali odatle glasovi
istine ne sti�u daleko.
- O antifa�izmu se govori samo deklarativno i op�enito. Mi na Baniji �uvamo
uspomenu na ustanke i na Ga�e�u kao hrabrog i odlu�nog �ovjeka. Me�utim, na
nekom vi�em nivou dolazi do pre�u�ivanja, ali ne zato �to je netko bio Srbin
nego jednostavno zato �to se o tim stvarima malo zna, �to dokazuje da su svi
govori zvani�nika sli�ni - isti�e Zrinka �ori�, predsjednica Udruge
antifa�isti�kih boraca i antifa�ista Petrinje.
Lapsus Lovri�-Merzel
No, na pro�logodi�njoj komemoraciji u Banskom Grabovcu, na mjestu gdje su
usta�e u odmazdi za Ga�e�inu akciju poubijale 1.285 nevinih Srba, najavljena
je �utnja "za poginule partizanske borce, nevine �rtve i branitelje iz
Domovinskog rata"; i sama �ori� odr�ala je govor, a da nijednom rije�ju nije
spomenula usta�e ili Srbe. Koliko se na mjestima obilje�avanja ustanka i
stradanja nevinih srpskih �rtava nastoji ne izre�i pridjev "srpski", toliko
se na tim istim mjestima ne zaboravlja spomenuti Bleiburg, hrvatska
stradanja u Domovinskom ratu i branitelji. Da se u velikom izljevu po�asti
prema posljednjima govornici �esto potpuno pogube, dokazuje i govor �upanice
Sisa�ko-moslava�ke �upanije Marine Lovri�-Merzel u Banskom Grabovcu, kada je
istaknula kako su "djeca, sinovi i unuci onih koji su stradali u
antifa�izmu, bili branitelji u Domovinskom ratu". Vjerojatno se u govoru
zanijela i zaboravila da je na podru�ju koje je bilo pod RS Krajinom,
opusto�enom od strane HV-a u Oluji 1995., kada su potomci nevinih srpskih
�rtava iz Banskog Grabovca i okoline spas su na�li u egzodusu.
- Nemam ni�ta protiv Bleiburga i branitelja, ali neprimjereno je povezivanje
dvaju posljednjih ratova, nepristojno je prema �rtvama. No to je redovna
praksa, �ak i nekih na�ih drugova iz Saveza antifa�isti�kih boraca i
antifa�ista Hrvatske - isti�e Dupalo.
Da za takve govore ne mo�emo samo kriviti slu�benu politiku nego i sam vrh
SABA-e, sla�e se i sudionik tih doga�aja i narodni heroj Milutin Balti�.
- Za totalno negiranje uloge banijskih ustanika i Ga�e�e krive su i odre�ene
grupe u samom Savezu koje op�enito govore o antifa�izmu, �to je bje�anje od
istine i utapanje u politiku devedesetih i Tu�manovih falsifikata
povijesti - upozorava Balti�.
Predsjednik SABA-e Hrvatske Ratko Mari�i� isti�e da nije va�no �to se govori
na pojedinim mjestima gdje su se dogodile 'takve stvari'. - Va�no je da o
tome govorimo mladima, da se toga sje�amo i da odamo po�ast svim �rtvama
koje su pale za ono �to imamo danas. Nije na nama da umjesto povjesni�ara
utvr�ujemo �injenice o zna�enju doga�aja i li�nosti - tvrdi Mari�i�.
Osobno ili slu�beno
Me�utim, publicistu i izdava�u Slavku Goldsteinu �injenice o prvim ustancima
na Baniji nisu sporne.
- Osnivanje prvog antifa�isti�kog odreda bio je samo simboli�an �in, a ne
stvarni borbeni ustanak, jer jedva da je izvr�ena koja akcija. Prvi ustanak
u Hrvatskoj zbio se 23. jula u srpskim selima Banije, �etiri dana prije
akcije u Srbu, dana koji je kasnije uzet za Dan ustanka naroda Hrvatske jer
je taj ustanak imao ve�e razmjere. Povijesne �injenice su poznate i Ga�e�a
ne�e biti zaboravljeni vo�a prvog ustanka bez obzira na dru�tvene okolnosti
koje nisu normalne - ka�e.
Do zaklju�enja broja nismo uspjeli doznati ho�e li na ovogodi�njem
obilje�avanju u Brezovici biti ispravljena tradicionalna nepravda prema
srpskim ustancima na Baniji. Mari�i� nam u telefonskom razgovoru nije mogao
potvrditi ho�e li u svom slu�benom govoru spomenuti vo�u prvog ustanka u
Hrvatskoj jer, ka�e, "ako nastupam u svoje osobno ime, onda mogu govoriti
kako mislim da treba, a u ime SABA-e treba zajedno ustvrditi �to valja re�i".
Kako bilo, za narod Banije Ga�e�a je ostao heroj koji se odupro zlu, a
njegov kratak ratni put, koji je trajao do 29. aprila 1942., kada su ga
usta�e ubile u Brubnju kraj Gline, ne umanjuje njegovu ulogu.
Pi�e: Paulina Arbutina
Vasilj Gacesa:
Ro�en je 1.11.1906 godine u selu Glina Hrvatska. Potje�e iz selja�ke
porodice. Jo� kao dje�ak od osam godina ostao je bez oca. Iako je njegov
brat �uro bio stariji, gospodarstvo je vodio Vasilj. Ve� kao mladi� poznat
je kao otresit i odlu�an. Ljudi su ga po�tovali. �esto se sukobljavao sa
�andarima i �titio sirotinju.
"Kad svi �andari budu Iikvidirani", govorio je Ga�e�a, "tada �e tek biti
prava sloboda."
Jo� prije drugog svjetskog rata Vasilj se dru�io s komunistima svog kraja,
pa je i zbog toga �esto proganjan od tada�njih vlasti.
Kapitulacija stare jugoslavenske vojske zatekla ga je u �ibeniku u �inu
rezervnog artiljerijskog podnarednika. Inteligentan i snala�ljiv, Ga�e�a se
uspio, preko Bosne, vratiti ku�i i donijeti dvije ru�ne bombe, za koje je
znao re�i: ,,Trebat �e one kao komad hljeba." Ve� u aprilu i maju 1941.
�andari i usta�e ga svakog dana tra�e, ali im on vje�to izmi�e, kriju�i se u
�umama. Saznav�i za direktive KPJ o podizanju ustanka, Vasilj ih svesrdno
prihva�a. S drugim komunistima svoga kraja okuplja ljude, savjetuje ih da ne
vjeruju usta�koj vlasti i da prikupljaju oru�je. Sredinom jula 1941. godine,
s Ga�e�om je bilo ve� 30 ustanika naoru�anih lova�kim pu�kama, kuburama
kremenja�ama i ponekom vojni�kom pu�kom.
Partijsku odluku donesenu u �umi Abez kraj Vrginmosta, 19/20. jula. da po�ne
ustanak na Baniji i Kordunu, provodi ve� 23. jula, kada s ustanicima
raspore�enim u tri grupe napada �eljezni�ku slanicu i op�inu u Banskom
Grabovcu. Uni�tava posadu, �eljezni�ku stanicu, i oduzima 12 pu�aka s
municijom. Ve� u ovoj akciji Ga�e�a je ostavio sna�an utisak na sve borce i
ispoljio posebnu prisebnost u situaciji koja je nastala sutradan, bje�anjem
naroda od usta�kih zlodjela. On okuplja, 24. jula, prvu grupu partizana
Banije u �umarici, kod Jovina groba. Vodi brigu o �ivotu izbjeglog naroda iz
sela Vlahovi�a, Grabovca, Drenovca, �u�njara i Lu��ana. U tu
svrhu organizira rad pekara, mlinova, stra�e, zemunice i druge potrebe za
�ivot u �umi. Dobro je poznavao Baniju. Znao je i od kakvog su materijala
ku�e gra�ene u pojedinim mjestima, �to mu je omogu�avalo da planira kako
valja izvesti akciju za uni�tenje neprijatelja.
Ve� posije nekoliko izvedenih akcija, Ga�e�ino ime se pro�ulo u cijeloj
Baniji.
Na konferenciji vojno-partijskih delegata Korduna i Banije, u Petrovoj gori,
19/20. septembra 1941, godine, Baniju predstavlja komandant Vasilj Ga�e�a.
Upravo tog dana primljen je i za �lana KPJ. Ve� 26. septembra 1941 Vasilj
govori pred postrojenim borcima pri polaganju partizanske zakletve u
�amarici. Pamte as njegove rije�i: Junak �e biti onaj borac �iji �e moral
izdr�ati sve neda�e u ovom na�em pravednom ratu". U septembru je iz okoline
Siska do�la u �amaricu grupa partizana-Hrvata, �to je imalo izuzetan zna�aj
za razvitak ustanka u ovom kraju. Ga�e�a je od prvih dana ustanka pravilno
usmjeravao narod Banije, govore�i da se do slobode mo�e do�i samo
zajedni�kom borbom svih naroda Jugoslavije. Pru�aju�i ruku Vladi Jani�u
Capi, narodnom heroju, rekao je: ,,Ovu �etu Hrvala iz Siska �to nam je ti
dovede u pomo�, nosit �e Banija kao malo vode na dlanu dok je Vasilja i dok
je Banije." Za kratko vrijeme je uspio da, raznim akcijama, dobro naoru�a
svoje borce.
Banijci su imali i prvi top koji je napravio seoski majstor Simo Jednak. U
napadu su vje�ito koristili svoje topove, kojih je, krajem 1941, bilo oko
dvadeset. Vasilj Ga�e�a postao je �lan G�H oktobra 1941. godine, na
konstituiraju�oj sjednici u selu Vu�kovi�i, u Petrovoj gori. On je i �lan
�taba Korduna i Banije. S borcima Banije, Vasilj je u svakodnevnim borbama s
neprijateljem, u�i ih vojni�kim vje�tinama i prekaljuje u akcijama. Svojim
odredom napada usta�ko - �andarmerske i domobranske posade u Ba�ugi,
Gvozdanskom Vlahovi�u, Malom Gracu, Klasni�u, �rovcu, Obljaju, Zrinju i
drugim mjestima. Decembra 1941. godine postaje komandant Banije. O njemu
narod pjesme pjeva. On organizira. i prve NOO na podru�ju Banije. Njegovo
prisustvo medu borcima davalo je osje�aj hrabrosti i nepobjedivosti. Pod
njegovim vodstvom bili su uvijek spremi i�i u borbu, ne znaju�i strah pred
neprijateljem.
Posebno te�ke ali uspje�ne borbe vodi zimi i u rano prolje�e 1942, iako je
sve jedinice uputio preko Une za Bosnu, Vasilj s proleterskom �etom i
junakom Banije, Demonjom, nanosi neprijatelju te�ke poraze na Baniji. Aprila
1942, Ga�e�a je poslije postavljene zasjede usta�ama u Trnovcu, oti�ao sa
svojim izmorenim, izgladnjelim i promrzlim borcima u selo Brubanj. Tu je u
no�i 29. aprila, opkoljen od usta�a sa jednim vodom boraca.
Prsa u prsa na�ao se junak s neprijateljem na vratima ku�e. To je omogu�ilo
dijelu boraca da sko�e kroz prozor i da se izvuku iz postavljene klopke. Pao
je legendarni junak Banije sa svojih 9 boraca. Njegovo tijelo prenijeto je u
Trnovac u podno�je �amarice, i 1. 05.1942, sahranjeno uz po�asni plotun
Demonjine proleterske �ete.
Narod Banije nije zaboravio komandanta Vasilja Ga�e�u. Njegovo ime nosila je
u svim bitkama 1. brigada 7. udarne banijske divizije.
Narodnim herojem progla�en je 6. decembra 1944 godine.
--
Mi Hrvati ne seremo i jedemo u isto vreme, kao vi !
Deda Staljin, news:hr.soc.politika
Zli_Zec
"Pavle Jurisic Sturm" <smrt.f...@sloboda.narodu> je napisao u poruci interesnoj grupi:iueuo8$q56$1...@tornado.tornevall.net...
> Govornici iz Brezovice izbjegavaju se suočiti s povijesnim činjenicama da su
> prvi ustanci u Hrvatskoj bili banijski Srbi pod vodstvom Vasilja Gaćeše.
> Banija zaslužuje da se to u novijoj hrvatskoj povijesti javno i nedvojbeno
> kaže, napominje Adam Dupalo, istaknuti borac 7. banijske divizije
>
> Godinama se 22. juna u Brezovici, na obilježavanju državnog praznika Dana
> antifašizma, u službenim govorima prešućuje istina o antifašističkoj borbi,
> u kojoj značajne zasluge pripadaju banijskim Srbima Banije, kao i o
> stradanju hiljada nevinih srpskih žrtava, posebno na početku Drugoga
> svjetskog rata.
>
> - Govornici iz Brezovice uporno se izbjegavaju suočiti s povijesnim
> činjenicama koje jasno kažu da su prvi ustanici u Hrvatskoj bili banijski
> Srbi pod vodstvom Vasilja Gaćeše. Narod Banije zaslužuje da se to u novijoj
> hrvatskoj povijesti javno i nedvojbeno kaže, jer se o Brezovici bez Banije
> ne može govoriti. Isticati veliku slavu odreda koji je živio samo četiri
> partizanska zakletva - kaže Adam Dupalo, istaknuti borac 7. banijske
> divizije.
>
> Povijesne činjenice govore da se Sisački partizanski odred, koji je činilo
> šezdesetak komunista pod vodstvom Vlade Janića Cape, 22. juna 1941. nije ni
> formirao u Brezovici nego nekoliko kilometara dalje, u selu Žabno, u šumi
> Šipražje, odakle su pokrenuli nekoliko manjih diverzija na željezničku prugu
> Zagreb-Sisak. Mjesec dana kasnije, Sisački odred napadaju ustaše; razbijeni
> proleteri tek se krajem jula sastaju u Brezovici, odakle pokreću prvu
> oružanu akciju 12. septembra, nakon čega kreću put Banije gdje već postoji
> organizirani ustanak.
>
> Brezovički falsifikati
>
> Partijsku odluku donesenu 19/20. jula u šumi Abez kraj Vrginmosta o početku
> ustanka na Baniji i Kordunu prvi je pod svojim vodstvom proveo Gaćeša, kada
> je u noći s 23. na 24. jula s 42 partizana napao željezničku stanicu i
> općinu u Banskom Grabovcu, prilikom čega je uništena ustaška posada i
> oduzeto nekoliko pušaka s municijom. Sisački odred s 54 partizana na Baniju
> je stigao 22. septembra, a sa suborcima ih je na Šamarici dočekao Gaćeša
> riječima: "Ovu četu Hrvata iz Siska nosit će Banija kao malo vode na dlanu,
> dok je Vasilja i Banije". Poslije ustaške ofenzive na Šamaricu, 1. novembra
> 1941., Sisački odred donosi odluku da prestaje djelovati i vraća se za
> Sisak.
>
> - Za Dan antifašizma svake godine čujemo brezovičke falsifikate i povijesne
> neistine. Ne čuje ni jedna riječ o srpskim ustancima i o Gaćeši kao vođi
> prvog ustanka u Hrvatskoj - tvrdi Dupalo, ističući da se iza toga krije
> čisti nacionalizam onih koji pate za NDH-om. Današnja Hrvatska, po njemu,
> hoće pod svaku cijenu podcijeniti antifašističku borbu naroda Banije na čelu
> s Gaćešom, samo zato što su prvi ustanak u Hrvatskoj pokrenuli Srbi. Tek
> nešto više riječi o Gaćeši kaže se u Banskom Grabovcu, ali odatle glasovi
> istine ne stižu daleko.
>
> - O antifašizmu se govori samo deklarativno i općenito. Mi na Baniji čuvamo
> uspomenu na ustanke i na Gaćešu kao hrabrog i odlučnog čovjeka. Međutim, na
> nekom višem nivou dolazi do prešućivanja, ali ne zato što je netko bio Srbin
> nego jednostavno zato što se o tim stvarima malo zna, što dokazuje da su svi
> govori zvaničnika slični - ističe Zrinka Ćorić, predsjednica Udruge
> antifašističkih boraca i antifašista Petrinje.
>
> Lapsus Lovrić-Merzel
>
> No, na prošlogodišnjoj komemoraciji u Banskom Grabovcu, na mjestu gdje su
> ustaše u odmazdi za Gaćešinu akciju poubijale 1.285 nevinih Srba, najavljena
> je šutnja "za poginule partizanske borce, nevine žrtve i branitelje iz
> Domovinskog rata"; i sama Ćorić održala je govor, a da nijednom riječju nije
> spomenula ustaše ili Srbe. Koliko se na mjestima obilježavanja ustanka i
> stradanja nevinih srpskih žrtava nastoji ne izreći pridjev "srpski", toliko
> prema posljednjima govornici često potpuno pogube, dokazuje i govor županice
> Sisačko-moslavačke županije Marine Lovrić-Merzel u Banskom Grabovcu, kada je
> zanijela i zaboravila da je na području koje je bilo pod RS Krajinom,
> opustošenom od strane HV-a u Oluji 1995., kada su potomci nevinih srpskih
> žrtava iz Banskog Grabovca i okoline spas su našli u egzodusu.
>
> - Nemam ništa protiv Bleiburga i branitelja, ali neprimjereno je povezivanje
> dvaju posljednjih ratova, nepristojno je prema žrtvama. No to je redovna
> praksa, čak i nekih naših drugova iz Saveza antifašističkih boraca i
> antifašista Hrvatske - ističe Dupalo.
>
> Da za takve govore ne možemo samo kriviti službenu politiku nego i sam vrh
> SABA-e, slaže se i sudionik tih događaja i narodni heroj Milutin Baltić.
>
> - Za totalno negiranje uloge banijskih ustanika i Gaćeše krive su i određene
> grupe u samom Savezu koje općenito govore o antifašizmu, što je bježanje od
> istine i utapanje u politiku devedesetih i Tuđmanovih falsifikata
> povijesti - upozorava Baltić.
>
> Predsjednik SABA-e Hrvatske Ratko Maričić ističe da nije važno što se govori
> na pojedinim mjestima gdje su se dogodile 'takve stvari'. - Važno je da o
> tome govorimo mladima, da se toga sjećamo i da odamo počast svim žrtvama
> koje su pale za ono što imamo danas. Nije na nama da umjesto povjesničara
> utvrđujemo činjenice o značenju događaja i ličnosti - tvrdi Maričić.
>
> Osobno ili službeno
>
> Međutim, publicistu i izdavaču Slavku Goldsteinu činjenice o prvim ustancima
> na Baniji nisu sporne.
>
> - Osnivanje prvog antifašističkog odreda bio je samo simboličan čin, a ne
> stvarni borbeni ustanak, jer jedva da je izvršena koja akcija. Prvi ustanak
> u Hrvatskoj zbio se 23. jula u srpskim selima Banije, četiri dana prije
> neće biti zaboravljeni vođa prvog ustanka bez obzira na društvene okolnosti
> koje nisu normalne - kaže.
>
> Do zaključenja broja nismo uspjeli doznati hoće li na ovogodišnjem
> obilježavanju u Brezovici biti ispravljena tradicionalna nepravda prema
> srpskim ustancima na Baniji. Maričić nam u telefonskom razgovoru nije mogao
> potvrditi hoće li u svom službenom govoru spomenuti vođu prvog ustanka u
> Hrvatskoj jer, kaže, "ako nastupam u svoje osobno ime, onda mogu govoriti
> kako mislim da treba, a u ime SABA-e treba zajedno ustvrditi što valja reći".
>
> Kako bilo, za narod Banije Gaćeša je ostao heroj koji se odupro zlu, a
>
> Piše: Paulina Arbutina
>
>
>
>
> Vasilj Gacesa:
>
> Rođen je 1.11.1906 godine u selu Glina Hrvatska. Potječe iz seljačke
> porodice. Još kao dječak od osam godina ostao je bez oca. Iako je njegov
> brat Đuro bio stariji, gospodarstvo je vodio Vasilj. Već kao mladić poznat
> je kao otresit i odlučan. Ljudi su ga poštovali. Često se sukobljavao sa
> žandarima i štitio sirotinju.
> "Kad svi žandari budu Iikvidirani", govorio je Gaćeša, "tada će tek biti
> prava sloboda."
> Još prije drugog svjetskog rata Vasilj se družio s komunistima svog kraja,
> pa je i zbog toga često proganjan od tadašnjih vlasti.
> Kapitulacija stare jugoslavenske vojske zatekla ga je u Šibeniku u činu
> rezervnog artiljerijskog podnarednika. Inteligentan i snalažljiv, Gaćeša se
> uspio, preko Bosne, vratiti kući i donijeti dvije ručne bombe, za koje je
> znao reći: ,,Trebat će one kao komad hljeba." Već u aprilu i maju 1941.
> Žandari i ustaše ga svakog dana traže, ali im on vješto izmiče, krijući se u
> šumama. Saznavši za direktive KPJ o podizanju ustanka, Vasilj ih svesrdno
> prihvaća. S drugim komunistima svoga kraja okuplja ljude, savjetuje ih da ne
> vjeruju ustaškoj vlasti i da prikupljaju oružje. Sredinom jula 1941. godine,
> s Gaćešom je bilo već 30 ustanika naoružanih lovačkim puškama, kuburama
> kremenjačama i ponekom vojničkom puškom.
> Partijsku odluku donesenu u šumi Abez kraj Vrginmosta, 19/20. jula. da počne
> ustanak na Baniji i Kordunu, provodi već 23. jula, kada s ustanicima
> raspoređenim u tri grupe napada željezničku slanicu i općinu u Banskom
> Grabovcu. Uništava posadu, željezničku stanicu, i oduzima 12 pušaka s
> municijom. Već u ovoj akciji Gaćeša je ostavio snažan utisak na sve borce i
> ispoljio posebnu prisebnost u situaciji koja je nastala sutradan, bježanjem
> naroda od ustaških zlodjela. On okuplja, 24. jula, prvu grupu partizana
> Banije u Šumarici, kod Jovina groba. Vodi brigu o životu izbjeglog naroda iz
> sela Vlahovića, Grabovca, Drenovca, Šušnjara i Luščana. U tu
> svrhu organizira rad pekara, mlinova, straže, zemunice i druge potrebe za
> život u Šumi. Dobro je poznavao Baniju. Znao je i od kakvog su materijala
> kuće građene u pojedinim mjestima, što mu je omogućavalo da planira kako
> valja izvesti akciju za uništenje neprijatelja.
> Već posije nekoliko izvedenih akcija, Gaćešino ime se pročulo u cijeloj
> Na konferenciji vojno-partijskih delegata Korduna i Banije, u Petrovoj gori,
> Upravo tog dana primljen je i za člana KPJ. Već 26. septembra 1941 Vasilj
> izdržati sve nedaće u ovom našem pravednom ratu". U septembru je iz okoline
> Siska došla u Šamaricu grupa partizana-Hrvata, što je imalo izuzetan značaj
> za razvitak ustanka u ovom kraju. Gaćeša je od prvih dana ustanka pravilno
> usmjeravao narod Banije, govoreći da se do slobode može doći samo
> zajedničkom borbom svih naroda Jugoslavije. Pružajući ruku Vladi Janiću
> Capi, narodnom heroju, rekao je: ,,Ovu četu Hrvala iz Siska što nam je ti
> dovede u pomoć, nosit će Banija kao malo vode na dlanu dok je Vasilja i dok
> je Banije." Za kratko vrijeme je uspio da, raznim akcijama, dobro naoruža
> Banijci su imali i prvi top koji je napravio seoski majstor Simo Jednak. U
> dvadeset. Vasilj Gaćeša postao je član GŠH oktobra 1941. godine, na
> konstituirajućoj sjednici u selu Vučkovići, u Petrovoj gori. On je i član
> štaba Korduna i Banije. S borcima Banije, Vasilj je u svakodnevnim borbama s
> neprijateljem, uči ih vojničkim vještinama i prekaljuje u akcijama. Svojim
> odredom napada ustaško - žandarmerske i domobranske posade u Bačugi,
> Gvozdanskom Vlahoviću, Malom Gracu, Klasniću, Žrovcu, Obljaju, Zrinju i
> prisustvo medu borcima davalo je osjećaj hrabrosti i nepobjedivosti. Pod
> njegovim vodstvom bili su uvijek spremi ići u borbu, ne znajući strah pred
> neprijateljem.
> Posebno teške ali uspješne borbe vodi zimi i u rano proljeće 1942, iako je
> sve jedinice uputio preko Une za Bosnu, Vasilj s proleterskom četom i
> junakom Banije, Demonjom, nanosi neprijatelju teške poraze na Baniji. Aprila
> 1942, Gaćeša je poslije postavljene zasjede ustašama u Trnovcu, otišao sa
> Prsa u prsa našao se junak s neprijateljem na vratima kuće. To je omogućilo
> dijelu boraca da skoče kroz prozor i da se izvuku iz postavljene klopke. Pao
> Demonjine proleterske čete.
> Narod Banije nije zaboravio komandanta Vasilja Gaćešu. Njegovo ime nosila je
Ovo je sve gola istina, hvala drug.
Stallin
dichi, kao i Jovo charuga !
Stallin
"Stallin" <ber...@yahoo.com> wrote in message
news:iuf8ne$4n4$1...@ss408.t-com.hr...
>a drumskim razbojnikom na potjernicama NDH, josh od 1941.ve i time nek se
>dichi, kao i Jovo charuga !
>
Darko_swl
sad on gnoji tu .. na suho ..
:P
Stallin
"Darko_swl" <9a3li_...@hamradio.hr> wrote in message
news:iufsvg$7k6$1...@news1.carnet.hr...
Qwentinu ili Yumi !!! :o))
Darko_swl
prikazuju ga stalno na nekoj vo�noj televizor, Jabuka ili Kru�ka, tako
ne�to.