OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U HRVATSKOM PODUNAVLJU
KNEZEVIC, DRAGAN, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u selu Berku, pocetkom rujna 1991.
KNEZEVIC, DRAZENKO, (Nenad), roden 18.12.1969. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
KNEZEVIC, MILE, (Nikola), roden 27.03.1946. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad hrvatskim
vojnicima u Vukovaru, svibnja 1992.
KNEZEVIC, VESELKO, (Nenad), roden 22.09.1963. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
>Slobodna Dalmacija
>2000-09-18
>
>"My three sons fought in the Croatian Liberation War."
>http://www.kakarigi.net/croatia/news/dossier/eng/index.html
>
>"I cannot allow Racan to talk about democracy because
>that would be the same as a whore talking about chastity"
>- pointed out Skeljo.
>
>Ivica Racan is a former Secretary General of Yugo-slave
>Communist Party. http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
>http://www.hbk.hr/crkve/eindex.html
>http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/default.htm
>http://www.mindszenty.org/report/1998/feb98/feb98.html
OSUMNJIČENI ZA RATNE ZLOČINE U BANOVINI
KNEŽEVIĆ, MIĆO, (Milan), rođen 10.09.1943. god. u Lipi,
općina Bihać, Republika BiH, Srbin,
kao aktivna vojna osoba u bivšoj JNA dobio premještaj iz Šapca, Republika
Srbija, u Slunj, Mrzlo polje b.b., gdje je došao u XIII. pješadijsku brigadu
XXI. kordunskog korpusa, na mjesto načelnika inženjerije u činu
potpukovnika. Uz ovu dužnost obnašao je i dužnost pomoćnika za
"moralno-politički rad i vaspitanje". Sudjelovao je u borbama protiv
legalnih oružanih postrojba RH, od dana 1. svibnja 1992. god.
KNEŽEVIĆ, MIŠO, (?), 35 godina, iz Tušilovića, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Škrtić Brda.
KNEŽEVIĆ, ŽELJKO, (Dušan), rođen 22.03.1962. god. u Mlakovcu,
općina Karlovac, Srbin,
u svojstvu stražara u zatvoru u Vojniću zapovijedao i omugućavao
drugim stražarima da fizički zlostavljaju civilne zatočenike.
Također je odvodio i prisiljavao zatočenike da rade teške fizičke
poslove. Neki zatočenici su uslijed povreda zadobivenih u zatvoru
preminuli. Na posebno okrutan način odnosio se prema zatočenim
pripadnicima HV i MUP-a RH.
OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U LICI I SJEVERNOJ DALMACIJI
KNEZEVIC, CEDO, (Milan), roden 12.02.1969. god. u Lickoj Jasenici, opcina
Ogulin, Srbin,
tijekom veljace 1992. god. pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO
Krajine, 70. plascanskoj brigadi, u sastavu koje je djelovao do 6. kolovoza
1995. god.
KNEZEVIC, CEDO, (Tomo), rođen 5.07.1951. god. u Skanaliji, opcina Dvor,
posljednje prebivaliste u Zagrebu, kapetan JNA, Srbin,
zajedno sa generalom Vasiljevicem i kapetanom Knezevicem osniva posebnu "grupu
za sigurnost". Clanovi skupine imenuju ga za zapovjednika. Skupina je djelovala
sve do početka 1992. god. Sjediste im je u pocetku je bilo u Zagrebu, u
Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihac, u Lovacku kucu. Zadaci skupine
su bili: raspodjela oružja srpskom pucanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i
vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i
organiziranje, te rukovodenje oruzanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji s
JNA skupina oruzano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i
otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine (podrucje općine Karlovca, Duge
Rese, Ogulina). Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih
clanova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH
pocinili su mnoge zlocine, medu kojima isticemo zlocin nad civilima u Saborskom,
opcina Ogulin, teroristicki napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budackoj
Rijeci, opcina Karlovac, i cetvorice pripadnika MUP-a u Zutoj Lokvi, opcina
Otocac, teroristicki cin miniranje pruge u Gomirju, opcina Vrbovsko, miniranje
RTV odasiljaca na Mirkovici, opcina Vrbovsko... Koncem listopada 1991. god.
Dusan Smiljanic osniva "Zonski stab" za Liku. U istom mjesecu jedinice ovog
"Staba" pocinile su zlocine u selima u okolici bihacke zracne luke.
KNEZEVIC, ILIJA, (Luka), rođen 8.08.1934. god. u Sirokoj Kuli, opcina
Gospic,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
KNEZEVIC, STEVO, (Bozo), rođen 17.06.1955. god. u Gospicu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, što je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
RATNI ZLOCINI SRPSKIH VOJNIH I PARAVOJNIH POSTROJBI U
LICI I SJEVERNOJ DALMACIJI 1991. - 1995.
OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U BANOVINI
KNEZEVIC, MIRKO, (Milan), roden 10.09.1943. god. u Lipi,
opcina Bihac, Republika BiH, Srbin,
kao aktivna vojna osoba u bivsoj JNA dobio premjestaj iz Sapca, Republika
Srbija, u Slunj, Mrzlo polje b.b., gdje je dosao u XIII. pjesadijsku brigadu
XXI. kordunskog korpusa, na mjesto nacelnika inzenjerije u cinu
potpukovnika. Uz ovu duznost obnasao je i dužnost pomocnika za
"moralno-politicki rad i vaspitanje". Sudjelovao je u borbama protiv
legalnih oruzanih postrojba RH, od dana 1. svibnja 1992. god.
KNEZEVIC, MIŠO, (?), 35 godina, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
KNEZEVIC, ZELJKO, (Dusan), roden 22.03.1962. god. u Mlakovcu,
opcina Karlovac, Srbin,
u svojstvu strazara u zatvoru u Vojnicu zapovijedao i omugucavao
drugim strazarima da fizicki zlostavljaju civilne zatocenike.
Takoder je odvodio i prisiljavao zatocenike da rade teške fizicke
poslove. Neki zatocenici su uslijed povreda zadobivenih u zatvoru
preminuli. Na posebno okrutan nacin odnosio se prema zatocenim
pripadnicima HV i MUP-a RH.
RATNI ZLOCINI SRPSKIH VOJNIH I PARAVOJNIH POSTROJBI U
http://dailynews.yahoo.com/h/p/ap/20011116/wl/1005931636croatia_war_crimes_zad102.html
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/osumnjiceni.htm
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/osumnjiceni2.htm
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/osumnjiceni3.htm
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/osumnjiceni4.htm
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/dalmacija/osumnjiceni00.htm
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/dalmacija/osumnjiceni00a.htm
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/dalmacija/osumnjiceni00b.htm
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/dalmacija/osumnjiceni01.htm
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/dalmacija/osumnjiceni01a.htm
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/dalmacija/osumnjiceni01b.htm
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/osumnjic-ban.htm
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/osumnjic-ban01.htm
http://www.ljubija.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/osumnjic-ban02.htm
--
Slobodna Dalmacija
2000-09-18
"My three sons fought in the Croatian Liberation War."
http://www.kakarigi.net/croatia/news/dossier/eng/index.html
"I cannot allow Racan to talk about democracy because
that would be the same as a whore talking about chastity"
- pointed out Skeljo.
Ivica Racan is a former Secretary General of Yugo-slave
Communist Party. http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
ZADAR, HRVATSKA, 23. studenoga. 2001 (HIC) - Gradsko vijece Zadra je jucer
generala Antu Gotovinu proglasilo pocasnim gradaninom Zadra. Za tu su odluku
glasovali vijecnici HDZ-a i nezavisna vijecnica Renata Peros. Ostali
vijecnici (SDP, HNS i lista Stanislava Antica) ostali su suzdrzani nakon sto
su izrazili svoje protivljenje. Ipak, jedan dio njih priznao je zasluge
generala Gotovine, istaknuvsi njegovu ulogu u Domovinskom ratu. Davor Aras,
predsjednik Gradskog vijeca, najavio je da ce Gotovina osobno primiti
diplomu pocasnog gradanina, a da se jedino ne zna datum kad ce se to
dogoditi, jer jos ne postoje sigurnosni uvjeti za njegov dolazak u Zadar.
--
Slobodna Dalmacija
2000-09-18
http://www.vidovic.org/augustin/pages/docs/vukovar/vukovar97.html
http://www.hbk.hr/crkve/eindex.html
SERVIAN ACTION A:
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
CROATIAN REACTION:
http://www.kakarigi.net/croatia/news/dossier/eng/index.html
SERVIAN ACTION B:
http://www.kakarigi.net/croatia/news/dossier/eng/predaja1.html
>http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
>http://www.vidovic.org/augustin/pages/docs/vukovar/vukovar97.html
>http://www.hbk.hr/crkve/eindex.html
>
>"Jugovojska mora znat
>Hrvatska ce dobit rat
>Uza nas su svetinje
>a s njima su prokletinje..."
THE LAST NEST OF NAZIS IN EUROPE
by Eric Margolis 12 Dec 1996
The days of Serb strongman Slobodan Milosevic, who began the
Third Balkan War and fathered ethnic cleansing, may be
numbered.
Vast protests against the Milosevic dictatorship continue to
grow in Belgrade, while his former foreign allies - the US,
Britain and Greece - are distancing themselves. The
regime's bulwark, Serbia's Army and secret police, have
reportedly split on continued support of Milosevic. He could
end up a second Ceausescu.
Milosevic's eventual fall would be a boon for long-
suffering Serbs, and the entire Balkans. A Serb protestor's
placard, with pictures of Milosevic, Saddam, and Castro -
entitled `Three of a Kind' - captured the moment nicely.
While it's always tempting to personify a region's complex
problems in one diabolic figure, being rid of Milosevic
won't end a primary cause of enormous suffering and death in
the Balkans this century: the Serb nazi movement.
Wartime Nazi movements in Croatia, Slovenia, Hungary and
Romania have been amply studied. Serbia's home-grown brand
of WWII nazism has not been - for three reasons. First, it hid
under the mantle of slav nationalism. Because Serb nazis were
anti-German, they were exempt from censure. Second, Serbia was a
close, useful ally of Britain, France and Russia. Third,
Serb nazism has always been amorphous, concealed in the
shadows, and linguistically unintelligible to outsiders.
Serb slav nazism began around 1900 and flourished in the
1920's after the creation of unstable, multi-ethnic
Yugoslavia. Numerous influential Serb writers and academics,
notably Vaso Cubrilovic and Radivoje Pesic, proclaimed Serbs
racial supermen, and Serbia the true cradle of western
civilization. .
Serb nazis urged ethnic cleansing of all `racially inferior'
Hungarians, Croats, Jews, Albanians, Catholics and Muslims
from a purified Greater Serbia, stretching from Italy to the
Aegean. Some elements of the Serb Orthodox Church eagerly
cooperated - and still do - with these ideas.
Mother Teresa, an Albanian from southern Yugoslavia, ended
up in Calcutta because her family was driven from its home
by Serb nazis in the 192O's during a campaign of ethnic
cleansing. Back then, as now, Serb nazis warned of the
fertility of non-Serb women, and called for the mass
expulsion, extermination or sterilization of `racial
inferiors.'
The Serb slavo-nazi, Cubrilovic, wrote, `If Germany could
deport tens of thousands of Jews, the expulsion of a few
hundreds of thousands of Albanians would not lead to a
world war.' Interestingly, his remark mirrors Hitler's
observation that since the world ignored the genocide of
Armenians during World War I, it would react similarly to
his planned extermination of Jews.
Milosevic rekindled Serb nazism after Tito had suppressed it
for two decades. Serb paramilitary gangsters, like Arkan
and Seselj, who spearheaded ethnic cleansing and mass
murder, are direct descendants of Hitler's brownshirt
thugs. The Serb army - shades of the SS- was ordered to
ethnically cleanse Bosnia of `Muslim filth' on a `sacred
historic mission for the Motherland.'
Serb nazis now denounce Milosevic for failing to accomplish
this goal. A significant part of the opposition is made up of
nazis, or rightwing extremists. Unless ripped out by the roots,
nazism may continue its grip on Serbia.
Nazism and fascism were thoroughly excised from Germany,
Italy and Japan. It's time to do the same in Serbia to the
last nest of nazis in Europe. Hopefully, democratic Serbs -
-Serbia's forgotten majority - will accomplish this long-overdue
task. They will need a great deal of active support from
Europe -particularly when Britain and Greece finally halt
their shameful support of Serb extremists.
Canada's demands this week that capture and prosecution of
Bosnian Serb war criminals be vigorously pursued - by
force, if necessary - are overdue and welcome. Canada is
right to show zero tolerance to nazis like Karadzic and
Mladic. You don't fight nazism by trying 85 year-old men,
You do it by arresting and prosecuting today's reincarnated
nazis in the Balkans.
> Current President Of Serbia Is An Indicted War Criminal Milan Milutinovic
> http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/12/1999_29612.asp
>
> http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
> http://www.hbk.hr/crkve/eindex.html
> http://www.dssrewards.net/english/warcrimes/warcriminals.html
> http://www.hic.hr/books/greatserbia/index.htm
> http://www.hic.hr/books/creation/index.htm
> http://abcnews.go.com/reference/bios/milosevic.html
> http://www.sps.org.yu/ljudi/smilosevic.html
> http://www.cco.caltech.edu/~bosnia/history/supvii.html
> http://www.dssrewards.net/english/warcrimes/milos.html
> http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/12/1999_29612.asp
> http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/13/1999_29613.asp
> http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/15/1999_29615.asp
> http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/17/1999_29617.asp
> http://news.bbc.co.uk/hi/english/world/europe/newsid_1134000/1134969.stm
> http://www.tamu.edu/upress/BOOKS/1997/cohen.htm
> http://mprofaca.cro.net/mainmenu.html
> http://ds.dial.pipex.com/srebrenica.justice
> sssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
> > ORDINARY SERVS KILLED 250,000 PEOPLE! <
> sssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
> http://www.dssrewards.net/english/warcrimes/warcriminals.html
> http://www.americanradioworks.org/features/kosovo/index.htm
> http://www.sps.org.yu/eng/index-n.htm
> ssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
> BBC
> Friday, 6 October, 2000
>
> Kostunica: "I won't hand over Milosevic"
> "I am the president"
> http://www.dssrewards.net/english/warcrimes/milos.html
> ssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
The Calgary Herald, March, 21, 1996:
CROATS MASSACRED AFTER 'ORGY OF BEATINGS'
****************************************************
In what they called the first-ethnic cleansing case in the former
Yugoslavia, prosecutors said Wednesday 261 Croats suffered an "orgy of
beatings" before being shot and dumped in a mass grave.
The November 1991 massacre of men and boys in the Croatian town of
Vukovar "was the beginning of what was later to be known as ethnic
cleansing," prosecutor Grant Niemann told the UN war-crimes tribunal.
He referred to the widespread murder, rape and torture to force ethnic
groups out of occupied territory.
When the Serb tormentors tired of punching, kicking and clubing the
victims, fresh troops were called in to continue the assualt, the
prosecutors said.
Three Yugoslavian (Serbian) army officers were charged in November with
crimes against humanity for allegedly directing the slaughter. But Serbia
has refused to surrender them for trial, leading to Wednesday's hearing
before a three-judge tribunal panel.
The tribunal is expected to issue an international arrest warrant for the
three and report Serbia to the UN Security Council for failing to arrest
them in breach of the U.S. brokered peace accord.
The three officers charged in the case, former colonel Mile Mrksic,
former captain Miroslav Radic and former major Veselin Sljivancanin, are
believed to be at large in Serbia.
The victims were seized from Vukovar hospital in November 1991, after a
three-month Serbian seige of the town. They included wounded men, boys
and Croatian militiamen who had taken refuge, the prosecutors said.
They were subjected to "an orgy of beatings" by Serbian paramilitary
forces at the Yugoslavian army barracks in Vukovar and at a farm in
nearby Ovcara, tribunal investigator Dennis Milner said.
"At least two of the individuals...were described as having been beaten
to death," Milner said, citing testimony from witnesses, including a man
who escaped from a truck carrying victims to a field where they were shot
dead.
"It was quite indescribable in terms of horror."
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
Sram te bilo.Ti govoris o nekakvim zlocinima, atvoji preci su ogrezli
u krvi, zato se i zovete Krvati.
> "Barry Marjanovich" <bmarja...@iprimus.ca> wrote
> > The Calgary Herald, March, 21, 1996:
> >
> > CROATS MASSACRED AFTER 'ORGY OF BEATINGS'
> Sram te bilo.Ti govoris o nekakvim zlocinima, atvoji preci su ogrezli
> u krvi, zato se i zovete Krvati.
A tko je sad ovaj idiot? Ajme grozne sudbine, da moram jednog ludjaka Barija
koji mi je davno u filtru, braniti od drugog! :-) A naravno, po nacinu
misljenja, braca su rodjena.
--
Mir i dobro,
Zoran O.
**************************
Separatisti svih zemalja - ujedinite se!
TRUTH ABOUT SERBIAN AGGRESSION CANNOT BE ALTERED!
ZAGREB - On Thursday the Croatian Information Centre (HIC) organised a
debate and exhibition of books called 'The Republic of Croatia From the
Liberation War to Accusations' in Zagreb. The Croatian Information Centre
general manager, Ante Beljo, pointed out that switching the role of the
victim and the aggressor is the cause of a guilt complex in Croatia.
Furthermore, according to Beljo, this equalises the responsibility of all
sides for the war in the region and is an attempt to either rewrite history
to the detriment of Croatia or even leave Croatia out of history all
together. Ante Beljo also made it clear that covering up or forging the
truth cannot not be tolerated for the sake of both the state and future
generations, adding that the real truth should also act as a deterrent and a
warning to all of those who would have created or supported the creation of
a 'greater Serbia'.
Others present at this Croatian Information Centre debate agrees with
Beljo's statements and all contributed to the discussion with information
from their fields. Thus the head of the Office for Displaced Persons and
Refugees, Adalbert Rebic, pointed out that the Serbian aggression resulted
ion over 700 000 displaced persons, while wartime health minister, Andrija
Hebrang, pointed out that 11 784 people (mainly civilians) were killed and
another 8 646 wounded in the aggression. Furthermore, according to Hebrang,
2 168 persons ended up physically disabled, while over 1 500 are still
considered missing. The total damages from the Serbian aggression amount to
approximately 22 billion USD.
>http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
> "Goran Miladic" <97...@arh.arh.bg.ac.yu> wrote
>> "Barry Marjanovich" <bmarja...@iprimus.ca> wrote
>> > The Calgary Herald, March, 21, 1996:
>> >
>> > CROATS MASSACRED AFTER 'ORGY OF BEATINGS'
>> Sram te bilo.Ti govoris o nekakvim zlocinima, atvoji preci su ogrezli
>> u krvi, zato se i zovete Krvati.
> A tko je sad ovaj idiot? Ajme grozne sudbine, da moram jednog ludjaka Barija
> koji mi je davno u filtru, braniti od drugog! :-)
-Pusti ga; njegovi istomisljenici se toliko srame toga sto su srbi,da
jos uvijek svoje drzavu zovu "jugoslavija",a ne "srbija".:)
> A naravno, po nacinu misljenja, braca su rodjena.
-Ma blizanci. Jednojajcani!:)
http://www.tamu.edu/upress/BOOKS/1997/cohen.htm
Philip J. Cohen's long-awaited book, SERBIA'S SECRET WAR, has just
been announced in the Texas A&M University catalog and will be
published sometime in the Spring of 1996.
Here is the text of the advertisement for Dr. Cohen's book:
"In the middle of Europe's worst blood bath since World War II, Serbian
politicians and historians are busily rewriting the Holocaust record.
In this penetrating study, Philip J. Cohen shows how Serbian authorities
have attempted to gain the world's sympathy by depicting themselves
as victims of Nazism in need of a safe homeland. He also reveals that
this propaganda machine, now in high-gear in the post-Communist era,
actually began operating in Belgrade as soon as the Nazi war machine
was stilled.
Cohen argues that the existence of Serbian 'victim' propaganda is
reflected in the world media as well as in popular commentary and
scholarly analysis. More astonishing is that this campaign to exonerate
Serbia from charges of Nazi collaboration has been widely successful,
particularly in Israel.
In attempting not only to establish but also explain the Serbian record
during the Nazi occupation, Cohen describes the situation in
nineteenth-century Serbia, showing the foundation of a political and social
system that was partly built on ethnic prejudices, and the glorification
of violence. The rise of Serbian fascism in the 1930s was therefore
inevitable--predetermined by the politics of power and land-grabbing.
Remarkable for its broad portrayal and penetrating examination of the
Yugoslav social and political experience, SERBIA'S SECRET WAR draws
heavily on documents that have been previously unavailable to the West.
Some of the written record has been translated and is published here, in
full, for the first time. Cohen's careful study of the Serbian role in
World War II should dramatically alter how scholars, policy makers and
the general public view the bloodshed in the former Yugoslavia."
High praise for Dr. Cohen's book comes from:
Norman Cigar: "The author's scholarship relies on a dazzling array of
scholarly sources, many of which are in the local languages . . .
Moreover, the author has a fine historical sense and is attuned to the
cultural context necessary to give meaning to the historical data
he presents."
Marshall Freeman Harris, Director, Action Council for Peace in the
Balkans: "Dr. Cohen's book is essential and long overdue because it
provides a clear and strongly documented history of Serbia's
collaboration with the Nazis. Perhaps its greater significance,
however, is that it will undoubtedly replace manipulative works
concocted to serve short-term political aims rather than those of
the honest historian. The devastating, cumulative effect of Cohen's
research ranks this book among those rare works that give rise to
painful, broader questions, such as: How can we who witness genocide
and atrocities at the hands of brutal regimes so blindly accept their
easier offenses of altering memory and re-writing history?"
Albert Wohlstetter: "An important work of history with great
contemporary relevance. It is a fascinating, fully documented and
authoritative account contrasting the myths of opposition by
Serbian nationalists to the Nazi purging of Jews during the Second
World War with their actual collaboration in making Belgrade
Judenfrei. What is more, Dr. Cohen shows how propagandists for
Greater Serbia have been remarkably successful in using these World
War II myths as part of a disiniformation campaign that has enlisted
the support of Western leaders, media elites, European mediators,
and UN 'peacekeepers' in the tragic ethnic cleansing of Vukovar,
Sarajevo, Gorazde and other towns in the former Yugoslavia."
Brendan Simms, Peterhouse, Cambridge: "A very significant contribution.
The question of Serb collaboration in the Second World War has been
almost completely neglected by historiography. A pioneering work."
Norman Stone, Oxford University: "An extremely significant contribution
because the story, for reasons Dr. Cohen investigates, has never really
been told. Dr. Cohen has already established a considerable reputation
for revealing the nature of past Serbian anti-Semitism and the present
day pretence from Belgrade that, somehow, 'the Serbs' did not collaborate
with the Nazis. His present book is intended to demonstrate quite how
very far such collaboration went."
Stephen W. Walker, Director, ACSB, "Dr. Cohen's book is of unique value
because it serves two vital purposes: to document the often misunderstood
and misrepresented history of Serbian nationalism and Serbian collaboration
with the Nazis and to expose some of the myths used by Serbian extremists
today in the former Yugoslavia to justify a new round of genocide and
'ethnic cleansing.' As a result, it will make the task of revisionists
and war criminals all the more difficult. Cohen's book is even more
compelling and timely, however, for the chilling parallels linking
Serbian fascists of the 1940s with those of the 1990s--not to mention
those individuals who participated in the war crimes of both eras.
With CNN and other media providing greater access to the ongoing
genocide in Bosnia today, one hopes that Dr. Cohen's book will not
require a sequel fifty years from now."
The foreword to Dr. Cohen's book is written by David Riesman, Professor
Emeritus at Harvard University
Excerpts:
The Guardian
Special report: Serbia
Martin Woollacott
Friday September 29, 2000
Vojislav Kostunica does not differ much from
Milosevic on Serbia's right to Kosovo; on
the status of the Bosnian Serb entity,
Republika Srpska; or on the desirability of
Montenegro staying with Serbia.
In choosing Kostunica in such large
numbers, it may be said that the Serbians
have voted for a clean Milosevic. They
voted for a man who has never said that
Serbia's objectives in the wars of the last
10 years were wrong; who denies the
authority of the International War Crimes
Tribunal in The Hague; who considers
Nato intervention an outrage: and who
insists that Serbia will not be a vassal
state of the west.
http://www.geocities.com/compuserb_com/serbia.html
--
Slobodna Dalmacija
2000-09-18
"My three sons fought in the Croatian Liberation War."
"I cannot allow Racan to talk about democracy because
that would be the same as a whore talking about chastity"
- pointed out Skeljo.
Ivica Racan is a former Secretrary General of Yugo-slave
Communist Party.
HRT
2001-12-05
5. prosinca - Misom u crkvi svetog Franje Asiskog, paljenjem svijeca i
polaganjem vijenaca kod kipa bana Jelacica drustvo Hrvatski domobran - udruga
ratnih veterana obiljezilo je 83. obljetnicu Prosinackih zrtava, stradalih na
danasnji dan 1918., kada su pripadnici tadasnje centralistice vlasti u Zagrebu
pucali u hrvatske domoljube, vecinom domobrane, koji su prosvjedovali zbog
ujedinjenja Hrvatske sa Srbijom u zajednicku Kraljevinu Srba, Hrvata i
Slovenaca.
Predsjednik Hrvatskog domobrana Mladen Grgac podsjetio je da je nakon zavrsetka
Prvog svjetskog rata u Zagreb netom pristigla srpska vojska, a da se na
okupljene prosvjednike iz strojnica pucalo s prozora okolnih zgrada na
Jelacicevu trgu. Podaci o poginulima i ranjenima cesto se razlikuju u izvjescima
i povijesnim prikazima, no dogadaj od 5. prosinca 1918. ostao je zapisan u
hrvatskoj povijesti kao prva otvorena reakcija protiv novostvorene jugoslavenske
drzave. Zbog prolijevanja krvi u Zagrebu je zavladala ogorcenost, a Redarstvo je
dobilo apsolutne ovlasti za odrzavanje reda i mira. Iducih dana vecina Hrvata
uklonjena je s vaznijih mjesta u vojsci, stara je vojska razoruzana i pod
patronatom srbijanske vojske reorganizirana kao jedinstvena vojska Kraljevine
SHS.
http://www.hkz.hr/Hrvatsko_slovo/2001/340/t7-1.htm
CCCC+CCCC+CCCC+CCCC+CCCC+CCCC+CCCC+CCCC
--
Slobodna Dalmacija
2000-09-18
"My three sons fought in the Croatian Liberation War."
http://www.kakarigi.net/croatia/news/dossier/eng/index.html
"I cannot allow Racan to talk about democracy because
that would be the same as a whore talking about chastity"
- pointed out Skeljo.
Ivica Racan is a former Secretary General of Yugo-slave
Communist Party. http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
CCCC+CCCC+CCCC+CCCC+CCCC+CCCC+CCCC+CCCC
Slobodna Dalmacija
21. i 22. lipnja 2000.
POVIJESNO PRISJECANJE NA 5. PROSINCA 1918. U SVJETLU SUVREMENIH POLEMIKA:
DAN KADA JE JELACIC PLACEM TEKAO POTOK KRVI
Dr. Grga Budislav Angjelinovic: Ja se svojim krvavim rukama ponosim!
Po svojoj duznosti smatrao sam da treba prvi da pocnem i ja se tim krvavim
rukama ponosim, kazao je dr. Grga Budislav Angjelinovic nakon pokolja
hrvatskih prosvjednika protiv uspostave Jugoslavije - Premda je znao da je
rijec tek o manifestaciji, Angjelinovic je svjesno zelio proliti krv da bi
se u Beogradu mogao hvaliti kako je on umirio Zagreb, tvrdili su njegovi
suvremenici
Pise: Marko MARKOVIC
----------------------------------------------------------------------------
Kad je predsjednica HNS-a Vesna Pusic javno prozvala Drazena Budisu i HSLS
kao stranku koja "nastavlja politiku HDZ-a, manje je okrenuta promjenama, a
vise kontinuitetu HDZ-ove vlasti, poglavito kad je rijec o suradnji s
Haaskim sudom i reakcijama na Deklaraciji o suradnji s tim sudom",
predsjednik HSLS-a Budisa upozorio je gospodu Pusic "da se ne zna nositi s
vlastitim uspjehom i uspjehom njene stranke", preporucivsi jos malo vise
samokontrole, kazavsi da je nakon zagrebackih izbora pokazala dvije ruzne
osobine - nezajazljivost i neobjektivnost.
Na kraju kratkog odgovora Budisa je priprijetio Vesni Pusic: "Nastavimo li
ovu polemiku, a mislim da nam nije u interesu, detaljnije cu progovoriti o
profilu stranke koja se zove Hrvatska narodna stranka."
Novinari su pokusali odgonetnuti na sto je Budisa mislio tim upozorenjem. On
sam nije se dalje izjasnjavao, a izvori iz te stranke sugerirali su
jugoslavensko ishodiste Vesne Pusic, a poglavito na politicku ulogu njezina
djeda dr. Grge Budislava Angjelinovica, vrlo znacajne osobe u politickom
zivotu Hrvatske u prvoj polovici 20. stoljeca.
Pravas i orjunas
O cemu je zapravo rijec i tko je bio dr. Grga Angjelinovic? Bibliografski
leksikon biljezi i da je publicist i politicar dr. Grga Budislav
Angjelinovic roden na Hvaru 1886. Studirao je pravo u Zagrebu, Pragu i
Lavovu, a doktorirao je u Zagrebu i Lavovu. U Zagrebu je zavrsio i studij
povijesti i zemljopisa. U to doba bio je aktivni clan Hrvatske strake prava
koju je vodio dr. Ante Starcevic.
Na Zagrebackom sveucilistu bio je predsjednik starcevicanske omladine i
zajedno s Franom Galovicem pokrenuo je list Mlada Hrvatska. Kao odvjetnicki
pripravnik kod dr. Ante Trumbica u Zadru i Splitu uredivao je list Hrvatska
kruna i bio glasovni tajnik HSP-a za Dalmaciju.
Zbog protuaustrijskog govora u Kosovu kod Knina pri proslavi Kosovske bitke,
u Zadru je 1915. osuden na tri godine strogog zatvora. Dvije godine kasnije
austrijske vlasti ga, po kazni salju u vojsku u Bec. Svrsetkom rata i nakon
opce amnestije svih zatvorenika, vraca se u Zagreb i ureduje list Hrvatska
drzava koju izdaje frakcija Stranke prava (Milinovci), a koja se zalaze za
narodno ujedinjenje svih slavenskih naroda.
Pokrenuo je ideju za stvaranje Narodnog vijeca SHS i 1918. postao njegov
tajnik, a zatim povjerenik Sekcije za organizaciju i agitaciju, a 28. 10.
1918. imenovan je za povjerenika za javni red i sigurnost u Zagrebu. U toj
funkciji organizirao je gusenje pobune 53. i 25. pukovnije u Zagrebu. Vise
je puta biran za narodnog poslanika za Skupstinu u Beogradu. Izborom za
poslanika u beogradsku Skupstinu prestaje biti clanom Hrvatske stranke prava
koju napusta 1919. i pristupa Demokratskoj stranici Ljube Davidovica u kojoj
ostaje do 1928. Kasnije je osnovao Jugoslavensku nacionalnu stranku.
Nakon atentata na Stjepana Radica u Narodnoj skupstini u Beogradu 20. 6.
1928., Angjelinovic je imenovan ministrom gradevina u vladi dr. Andreja
Korosca. Nakon uvodenja sestosijecanjske diktature 1929. imenovan je za
opunomocenog ministra i izvanrednog poslanika u Pragu, a poslije u Becu.
Do travanjskog sloma Kraljevine Jugoslavije cesto je mijenjao ministarske
ili veleposlanicke duznosti, a u travnju 1941. s raspadom Jugoslavije,
Angjelinovic bjezi u inozemstvo i prikljucuje se cetnickim politickim
krugovima. Zabiljezeni su podaci da je tijekom ratnih godina 1942. i 1943.
pisao tekstove u kanadskom Srpskom glasniku i cetnickom listu Novosti.
Danijel Crljen bio je uvjeren da je Angjelinovic bio pripadnik Masonske loze
koja je zagovaorala Jugoslaviju.
Smrtonosna paljba
Najzanimljiviji dio biografije dr. Grge Budislava Angjelinovica je gusenje
pobune hrvatskih vojnika 5. prosinca 1918. na Trgu bana Josipa Jelacica, te
suradnja s cetnicima tijekom ratnih godina. Prosinacku pobunu koju je po
zapovijedi dr. Grge Budislava Angjelinovica u krvi ugusila policija -
mornari i srpski sokolovi - kasnije su svojatali i ustase i partizani.
Evo kako te dogadaje opisuje povjesnicar dr. Rudolf Horvat u knjizi Hrvatska
na mucilistu: "Predsjednistvo Narodnog vijeca izdalo je 3. prosinca 1918. u
Beogradu obavijesti da s 'danom 1. prosinca citav nas narod
slavensko-hrvatsko-srpski tvori jedinstvenu drzavu pod regencijom njegova
kr. visocanstva prestolonasljednika Aleksandra'. U Zagreb je 2. prosinca
1918. dosla prva vijest da je sinoc u Beogradu stvorena Kraljevina Srba,
Hrvata i Slovenaca. Malobrojni svijet, koji je pristajao uz Svetozara
Pribicevica, te koji je pod zastitom policije vec desetak dana vladao
zagrebackom "ulicom", pocne odmah manifestirati po kavanama.
Znacajna obitelj
Obitelj Angjelinovic inace je poznata i znacajna u politickom i javnom
zivotu Hrvatske u prvoj polovici 20. stoljeca. Iz nje su potekli pravnik i
publicist Berislav (glasoviti orjunas i poznati policijski batinas, op.a.),
knjizevnik Danko, lijecnica Goroslava i pjesnikinja Smiljana. Dr. Grga
Budislav djed je hrvatske politicarke Vesne Pusic kojoj politicki protivnici
u danasnjoj Hrvatskoj stidljivo zele spomenuti tamne mrlje iz obiteljske
povijesti.
Suradnik popa Dujica
Tijekom rata Grga Angjelinovic kao jugoslavenski orijentiran Hrvat, u
makjavelistickom je duhu "priskako u pomoc pobjednicima", bio je suradnik
cetnickog vojvode popa Dujica i kanadskih cetnika.
Bogdan Radica u knjizi "Hrvatska 1945." biljezi atmosferu u Sibeniku i
donosi crticu o Angjelinovicevu povratku u Hrvatsku. Radica je 16. lipnja
1945. u svoj dnevnik zapisao: "U Sibeniku sam po treci put u ocekivanju veze
za Zagreb. Vecerao sam u menzi okruznog NOO... Jedan od prisutnih javlja da
se vratio dr. Grga Angjelinovic, bivsi ministar, i da je jako ostario. Vele
da je u razgovoru s rukovodiocima kazao da im cestita sto su obnovili
Jugoslaviju. Nije se vratio zbog komunizma, vec zbog Jugoslavije! I
komunisticka Jugoslavija, samo da je Jugoslavija." To je posljednji javni
zapis o dr. Grgi Angjelinovicu. Umro je u Splitu godinu dana kasnije.
Sutradan su Pribicevicevi ljudi htjeli manifestirati ulicama, ali ih nije
bilo dosta za pristojnu povorku. Dan kasnije provalili su u zagrebacke
srednje skole, silom prekinuvsi nastavu kako bi gimnazijalci manifestirali
gradom za novu drzavu.
Zagrebacki gradani skripahu zubima, ne mogavsi i dolicnim nacinom suzbiti
ovu akciju. Bez ikakve potrebe izazvani su Hrvati da reagiraju na ovu
manifestaciju. Reakcija je uslijedila jos istog dana (5. prosinca 1918.)
poslije podne, kada je oveci broj hrvatskih vojnika 25. i 53. pukovnije
posao gradom manifestirati za hrvatsku republiku.
Za njihovu je namjeru po svojim uhodama saznao dr. Grga Angjelinovic, sef
policije u Zagrebu. On je na neke kuce na Jelacicevom trgu smjestio
oboruzane vojnike (mornare) koji docekase vojne manifestante. Doslo je do
sukoba u kome su mornari lakoumno iz masinskih pusaka s prozora dviju kuca
(broj 6 i 21) pucali na vojnike i polaznike. Neki vojnici uzvratise
pucnjavu, ali - kako bijahu nezasticeni na otvorenom trgu - brzo podlegose.
Sluzbeni je izvjestaj glasio da je u tome sukobu poginulo 13 ljudi (od toga
9 vojnika), a ranjeno 17 ljudi (od toga 10 vojnika). Radi tog krvoprolica
zavladalo je u Zagrebu neopisivo ogorcenje, kojemu ipak nitko nije smio
javno dati izrazanja, da ne bude uhapsen. Novine su morale sutjeti, da ih ne
stigne sudbina pravaskog dnevnika "Hrvatska", kojemu je sef policije dr.
Grga Angjelinovic 4. prosinca 1918. zabranio daljnje izlazenje."
Razloge pobune sami vojnici kasnije su ovako objasnjavali: "U uzornom redu
stupahu postrojbe u pravcu Jelacicevog trga uz ogromnu pratnju rodoljubnog
gradanstva. Nasa je namjera bila proglasiti slobodnu hrvatsku republiku. Uz
to se putem izrazavalo veliko narodno ogorcenje protiv Srba povicima: "Dolje
srpska dinastija! Dolje kralj Petar! Dolje srpski militarizam!"
Krvavi dan
Podjednako se klicalo slobodnoj Hrvatskoj, Stjepanu Radicu i hrvatskoj
republici (...) Slavosrbi Pribicevic, Drinkovic i Grga Angjelinovic nanijese
nama krvavi dan, koji smo jedini imali smjelosti i hrabrosti da govorimo u
ime hrvatskog naroda, da opovrgavamo laz, i spletke i povijesno nasilje, te
se usprotivimo sramoti koja je nanesena hrvatskom narodu.
Netom stupismo na Jelacicev trg odmah se po nama prosula smrtonosna paljba,
te je palo prvih par zrtava. Vode nisu napustili vojnike, nego su, po
tradiciji Hrvata, hladnokrvno prihvatili borbu na zivot i smrt, polegavsi i
uz nezasticene strojopuske. U toj nejednakoj borbi zivot je izgubilo 14
Hrvata: Slavko Scukanec, Sent Martoni, Miroslav Svoboda, Viktor Kolombar,
Milos Mrse, Mato Gasparevic, Mijo Stanicar, Stjepan Juresa, Josip Lupinski,
Ferdo Varsec, Nikola Ivsa, Dragutin Kostelc, Andro Martinko i Antun
Tasnar-Jurcic."
"Rijec", Zagreb, br. 98. 30. travnja 1921., donosi govor dr. Grge Budislava
Angjelinovica u beogradskoj Skupstini od 26. 4. 1921. u kojem je ostrim
tonom napao hrvatsku pravasku politiku, kojoj je donedavno sam pripadao, da
nerado gleda na ujedinjenu Kraljevinu SHS i da pokusava isprovocirati nove
nerede u Hrvatskoj. "Ako bi Hrvatska jednog dana postala Irska, mi cemo opet
biti zandari", kazao je Angjelinovic. Na to glas iz publike: "Vi u tome
imate prakse." Na ovo je dr. Angjelinovic progovorio o svojoj praksi u
Zagrebu i pred skupstinskim poslanicima ponovio sto je to ucinio u Zagrebu:
"Ne spasavajte nas"
"Telefonski sam se obratio g. potpukovniku Simonovicu i g. potpukovniku
Antonijevicu da mi kao sefovi i delegati srpske vojske dodu u pomoc, jer ja
necu moci da odrzim red u Zagrebu. G. Simonovic je kazao: 'Ja nisam dobio
akt o ujedinjenju, ja necu da prolivam hrvatsku krv, necu da se kaze da je
ovde u Zagrebu brat Srbin pucao na brata Hrvata' (Pljesak u Skupstini).
Gospodo, onda sam ja po svojoj duznosti smatrao da treba prvi da pocnem,
smatrao sam da je to moja duznost i ja se tim krvavim rukama, koje mi
predbacuju gospoda od Hrvata, ponosim."
Dan kasnije u listu "Hrvat" objavljen je polemicki tekst zagrebackog
gradonacelnika smijenjenog zbog hrvatskih stavova 1922. godine dr. Stjepana
Srkulja: "Angjelinovic kaze da je pobuna imala svrhu da opljacka grad, no g.
Angjelinovic je za pobunu znao 24 sata ranije i nije nista ucinio da
sprijeci. Na sudu je dokazano da ni o kakvoj pljacki nije bilo rijeci. Cilj
nije bio da se srusi Narodno vijece, pobunjenici nisu dosli na Mrkov trg,
nego na Jelacic plac manifestirati nezadovoljstvo Sporazumom s Beogradom.
Angjelinovic je znao za to. Ocistio je Trg, na prozore rasporedio strojnice
i cekao dolazak vojnika. Svjesno je zelio proliti krv i da bi se u Beogradu
mogao hvaliti kako je on umirio Zagreb."
Na takav Srkuljev istup, Angjelinovic je odgovorio u projugoslavenskom listu
"Rijec", ponovivsi da se "tim krvavim rukama ponosi", te da bi mu Zagreb
trebao biti zahvalan sto ga je "po drugi put spasio od pljacke", na sto mu
je gradonacelnik Srkulj odgovorio: "Molim Vas, nemojte nas vise spasavati!"
The Calgary Sun, Feb. 22, 1993:
Wartime Whitewash
by Paul Jackson
Sitting in the Ban Cafe in Zagreb, Jakov Sedlar looked at me and said, "I
simply had to get a female voice for the narration. No man could ever tell
the story with the quiet sympathy demanded."
Sedlar, artistic director of the Croatian National Theatre in Zagreb, was
telling me about his 20-minute documentary THE UNTOLD HOLOCAUST,
and how hepersuaded Sally Kellerman - known internationally for her
portrayal of Major "Hot Lips" Houlihan in the movie version of M*A*S*H - to talk
about death rather than joy.
THE UNTOLD HOLOCAUST tells the story of Serbia's wartime genocide against
its Jewish population between 1941 and 1945. I'd been pointed in its
direction by Zlatan Gleb, of the Zagreb Jewish Community Centre.
Wartime Croatia, then governed by the pro-Nazi administration has been
condemned for decades for its treatment of the Jews. Yet, said Gleb,
Serbia's treatment of its Jewish population was even worse. But, until
Sedlar came along, Serbia had managed to conveniently whitewash its own
anti-Semitic past.
Sedlar is a remarkable man. Urbane and articulate, he's driven not just by
artistic endeavour, but by a search for truth.
"I fully admit Croatia's record during the Second World War was not one of
merit, but while accepting this, I also believe that fault on all sides
needs to be exposed in the name of justice and history."
With the coming to Croatia of democracy and freedom from Serb-dominated
Communist Yugoslavia, Sedlar was able to produce his harrowing documentary
about the untold holocaust - the destruction of the Jewish community in
wartime Serbia under the Nazi-collaborationist government of Serbian
General Milan Nedic.
Kellerman's captivating voice eerily dominates the film - her tone can best
be described as that of a gentle sadness. It's a haunting film, for sure.
The movie carefully details Serbia's anti-Semitic campaign: Jews were not
allowed to own a radio or even use a telephone. They couldn't visit the
theatre or cinema. That was just the beginning. As the war progressed,
Serbian police rounded up Jews for delivery to Nazi extermination camps.
For every captured Jew, Serbian police received a cash bounty. Belgrade was
actually the first city in Europe to be declared JUDENFREI - free of Jews.
Nedic's government passed a law declaring all Jewish property was now the
property of Serbs.
The footage in THE UNTOLD HOLOCAUST is graphic, and so well documented it's
hard to understand how this ugly secret could be hidden for so long.
Kellerman provides the reason, "The answer is the oldest one of all," she
says, "the victors write the history."
When Josip Tito's Serb-dominated Communists took over power at the end of
the war it was convenient for them to cast Croatia as the fascist state and
whitewash Serbia of its own Nazi past.
Not only Croatian patriots such as Sedlar are now speaking out. Dr. Philip
J. Cohen, a prominent Maryland doctor and historian, recently complained to
ABC News about its one-sided coverage.
"As a Jew," he wrote, "I detest Ustasha and I detest its memory. However
to brand the Croatian people with the Ustasha label is an unjustified
oversimplification."
Cohen says while Croatia's infamous concentration camp at Jasenovac is
often cited in the media, Serbia's equally infamous death camps at Jabuka,
Sajmiste and Jajinci have until now been conveniently forgotten.
It's time, insists Cohen, to recognize that Serbia, today so intent on the
genocide of the Muslim population of Bosnia-Herzegovina, participated
"zealously" in the European holocaust of the Jews.
For himself, Zlatan Gelb told me that under the democratically elected
government, Croatia's Jewish population is today "protected like a bear in
winter."
Gleb, ironically, wrote his masters' of science thesis in communications by
comparing TV coverage of the Calgary and Sarajevo Olympics.
THE UNTOLD HOLOCAUST is a tragic film, but one that should force more
people to face up to hidden demons.
Sinisi Glavasevicu posthumno dodijeljena medunarodna novinarska nagrada
Novinaru Radio Vukovara i jednom od simbola patnje Vukovara na pocetku srpske
agresije u Domovinskom ratu, Sinisi Glavasevicu, sinoc je posthumno dodijeljena
medunarodna novinarska nagrada Luka Brajnovic. Nagradu je na svecanosti u
Hrvatskome novinarskom drustvu preuzela supruga pokojnog novinara, Majda
Glavasevic. Nagrada je ove godine posthumno dodijeljena Sinisi Glavasevicu i
Miguelu Gillu, novinaru agencije AP, za istinski profesionalizam i dosljedno
zastupanje moralnih nacela u novinarstvu. Obojica novinara smrtno su stradala
obavljajuci svoj posao - Glavasevic 1991. za vrijeme srpske agresije na Vukovar,
a Gill prošle godine u Sierra Leoneu. Nagradu je urucio Alfonso
Sanchez-Tabernero, predstavnik spanjolskog sveucilista Navarra iz Pamplone, koje
je ustanovilo tu nagradu godine 1997. Glavasevic je prvi Hrvat kojemu je
dodijeljena ta nagrada.(HRT) http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
VJESNIK 31. ozujka 1967. godine
Sjednica Republickog Vijeca Sabora protiv Deklaracije o hrvatskom
jeziku
Stipe Mesic rekao je na pocetku svog izlaganja u diskusiji da ga nije
toliko iznenadilo bacanje bombi na nasa predstavnistva u Americi i
Kanadi, bacanje bombi na nase konzulate u Zapadnoj Njemackoj, jer se
zna tko baca te bombe i tko stoji iza tih grupica, koliko ga je
iznenadila ova deklaracija.
Kada sam procitao tu deklaraciju, rekao je, nije mi dugo trebalo da
shvatim da je to politicka diverzija koja je uperena protiv
socijalistickog razvoja nase zemlje i koja je uperena protiv onoga sto
je najsvetije, sto je izvojevano u nasoj narodnooslobodilackoj borbi,
a to je bratstvo i jedinstvo, cega se mi ne mozemo odreci i za sto su
pale velike zrtve, za sto su pale milijunske zrtve.
Ovi bombasi, s koje god strane dolazili, doci ce sigurno pod udar ne
samo naseg hrvatskog naroda nego i svih naroda nase socijalisticke
domovine. Bez obzira na to na koji nacin se postavljaju obranaski
potpisnici i sugovornici tih potpisnika, na koji nacin oni branili
sebe, da li su to potpisali u pijanom ili kakvom drugom opojnom
stanju.
Mislim da je deklaracija dozivjela apsolutni krah i da je javnost
osudila sve njezine sastavljace. Pridruzujem se onim drugovima
zastupnicima koji traze da se objelodane imena potpisnika, da se ne
samo drustveno i politicko osude stavovi i potpisnici deklaracije nego
da i tuzilastvo pokrene krivicni postupak protiv odgovornih osoba.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U HRVATSKOM PODUNAVLJU
A
ACIMOVIC, ANKICA, osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad Hrvatima u
Knezevu, od kolovoza 1991.
ACIMOVIC, MILAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Knezevu,
od kolovoza 1991.
ADIC, MIODRAG, major tzv. JNA, Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim civilima u Vukovaru, koncem 1991.
AGIC, MILE, Srbin, osumnjicen za pocinjene ratne zlocine nad zarobljenim
hrvatskim civilima u Vukovaru i logorima u Stajicevu, Nisu i Sremskoj Mitrovici,
koncem 1991.
AJANOVIC, DEJAN, kapetan tzv. JNA, Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad hrvatskim civilima u Vukovaru, koncem 1991.
ASKIC, MILENKO, (Savo), roden 1961., Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad hrvatskim civilima u selu Bapskoj, pocetkom 1992.
ALAICA, NIKOLA, (Tanasije), roden 28.09.1946. god., Srbin, kao pripadnik
policije tzv. SAO Krajine osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim
civilima u Belom Manastiru i Baranji, u kolovozu-rujnu 1991 .
ALAPOVIC, LJUBOMIR, (Miloje), roden 30.08.1938. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad hrvatskim i
madarskim civilima u selima Sodolovcima i Koprivni, u veljaci 1992.
ALAVAJA, MILIVOJ, zvani Prca, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim civilima u selu Sarengradu, koncem 1991.
ALEKSIC, TEODORA, osumnjicena za pocinjene ratne zlocine nad hrvatskim civilima
u Iloku, koncem 1991.
ALIC, ZIJAD, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim civilima u Vukovaru, koncem 1991.
AMIDIC, ZARKO, Srbin, kao pripadnik tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad
zarobljenim hrvatskim civilima u logoru u Sremskoj Mitrovici, studenoga 1991.
AMIDIC, GJURO, (Marko), roden 01.06.1938. god., Srbin, osumnjicen da je pocinio
ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Vukovaru, studenoga 199l. Bio je
predsjednik Prijekog suda srpskih paravojnih vlasti.
ANDELIC, DUSKO, Srbin, kao clan tzv. Staba TO Miklusevci pocinio ratne zlocine
nad mjestanima Miklusevaca, koncem 1991.
ANDELIC, DRAGICA, (Ilija), rodena 01.02.1955. god., osumnjicena za pocinjene
ratne zlocine nad stanovnicima Miklusevaca, koncem 1991.
ANDELIC, BOGDAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad stanovnicima
Miklusevaca, koncem 1991.
ANDELIC, BORO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad stanovnicima
Miklusevaca, koncem 1991.
ANDELIC, SRDAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad stanovnicima
Miklusevaca, koncem 1991.
ANDELIC, LJUBICA, (Duro), rodena 12.05.1955. god., osumnjicena za pocinjene
ratne zlocine nad stanovnicima Miklusevaca, koncem 1991.
ANDELIC, MOMIR, (Slobodan), roden 14.10.1936. god., kao pripadnik tzv. TO
Miklusevci pocinio ratne zlocine nad stanovnicima Miklusevaca, koncem 1991 .
ANDREJEK, ALOJZ, (Alojz), roden 22.06.1954. god., kao pripadnik policije tzv.
SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Belom Manastiru,
kolovoza-rujna 1991.
ANOJCIC, BORO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u
selu Sotinu, koncem 1991.
ANTIC, VOJO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad
zarobljenim braniteljima i civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
ANTIC, ZORAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u
selu Karancu, rujna-prosinca 1991.
ANTOLOVIC, ANDRIJA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad mjestanima sela
Tompojevaca, 18. Studenoga l991.
ANTONIC, SLOBODAN, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad hrvatskim civilima u Vukovaru, koncem 1991.
ARANDELOVIC, DRAGOLJUB, general-major, osumnjicen da je kao zapovjednik
Novosadskog korpusa tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad Hrvatima iz Iloka, krajem
1991.
ARANDELOVIC, MILIVOJE, roden 24.11.1933., major tzv. JNA, Srbin, osumnjicen da
je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Vukovaru, koncem 1991.
ARSIC, DRAGAN, (Milutin), Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim civilima u Vukovaru, 1991./1992.
ARSIC, SAVO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Miklusevci pocinio ratne
zlocine nad stanovnicima Miklusevaca, koncem 1991.
ARSIC, VESO, Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim
civilima u selu Tovarniku, koncem rujna 1991.
ATANACKOVIC, CEDOMIR, (Guso), roden 24.02.1962. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Beli Manastir pocinio ratne zlocine nad hrvatskim i
madarskim civilima u Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
ATLAGIC, SLAVKO, zastavnik tzv. JNA, osumnjicen da je kao clan Kriznog staba
pobunjenih Srba u Belom Manastiru pocinio ratne zlocine nad stanovnicima sela
Knezevo, od kolovoza 1991 .
AUGUSTINOV, DUSAN, (Marko), roden 1 6.08.1963 god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policijc tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad stanovnicima Belog
Manastira, kolovoza-rujna 1991.
AVRAMOVIC, MLADEN, kapetan tzv. JNA osumnjicen da je kao pripadnik srpskih
paravojnit postrojbi pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Vukovaru,
koncem 1991 .
AVRAMOVIC, STANIMIR, (Milan), roden 24.10.1948. god., osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad hrvatskim
civilima u Vukovaru, koncem 1991.
AVRAMOVIC, STANISLAV, zvani Micko, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih
paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Vukovaru,
1991./1992.
B
BACIC, SLOBODAN, (Vojislav), zvani Cobi, roden 16.09.1965. god., Srbin,
osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad pucanstvom Vinkovaca, sredinom
studenoga 1991.
BACANOVIC, RADOVAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Borovu Naselju, 20. Studenoga
1991.
BABINCAK, MIRON, osumnjicen da je kao clan tzv. TO Miklusevci pocinio ratne
zlocine nad stanovnicima Miklusevaca, 1991.
BABIC, DRAGICA, Srpkinja, osumnjicena da je kao medicinska sestra vukovarske
bolnice pocinila ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima u
vukovarskoj bolnici, studenoga 1991 .
BAJIC, MILE, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio
ratne zlocine nad hrvatskim civilima u selu Antinu, koncem 1991 .
BAKETA, TOMO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine u Vukovaru, koncem 1991.
BAKIC, MILE, Srbin, osumnjcen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine u "Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
BAKIC, RADE, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio
ratne zlocine u "Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
BALABAN, ACO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Borovu Naselju, 20. studenoga 1991.
BALABAN, MILAN, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim civilima u Vukovaru, koncem 1991.
BALABAN, ZIVKO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Borovu Naselju, 20. studenoga
1991.
BANAC, DAVOR, (Adam), roden 20.07.1971. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u
selu Branjinu Vrhu, 22. kolovoza 1991.
BARJAKTAREVIC, SLOBODAN, major tzv. JNA, Srbin, osumnjicen da je zapovjedao
napadom na selo Bapsku, koncem 1991.
BARTOLIC, KIKO, zvani Sumarina, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim civilima u selu Lucu, rujna-prosinca 1991.
BASARA, MILAN, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
BASIC, DORDE, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u
Borovu Naselju i logorima u Stajicevu, Nisu i Sremskoj Mitrovici, u vremenu od
20. studenoga 1991 . do mjeseca svibnja 1992.
BATRANOVIC, SRETO, (Mirko), roden 14.01.1936. god., Srbin, osumnjicen da je
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Dalju, od mjeseca kolovoza 1991.
do sredine godine 1992.
BADALA, JANKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine u Iloku, koncem 1991.
BEKIC, MILE, (Dragan), roden 1 8.03.1945. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad civilima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
BEKIC, VLADIMIR, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u
Vukovaru i logorima u Stajicevu i Sremskoj Mitrovici, od 20. studenoga 1991 . do
14. kolovoza 1992.
BEKIC, ZIVKO, (Milos), rod. 22.03.1 950. god., Krnjaca, opcina Sisak, osumnjicen
da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Borovu Naselju, koncem 1991
OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U HRVATSKOM PODUNAVLJU
G
GAJIN, JUJO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. Kriznog staba pobunjenih Srba u
selu Berku pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Berku, rujna 1991.
GAJSOVIC, BRANKO, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad mjestanima Dalja, od kolovoza 1991.
GALDOCI, JASMINA, osumnjicena za pocinjene ratne zlocine nad Hrvatima u Knezevu,
jeseni 1991.
GALGOCI, DRAGAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Knezevu,
jeseni 1991.
GALIC, VESELJKO, (Marko), roden 15.10.1968. god., Srbin, osumnjicen da je kao
zamjenik zapovjednika policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Bapskoj, ozujka 1992.
GAVRANOVIC, ILIJA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenim
braniteljima Vukovara, studenoga 1991.
GAVRILOVIC, VASO, (Stevan), roden 28.07.1934. god., Srbin, osumnjicen da je
pocinio ratne zlocine nad civilima u Dalju, od kolovoza 1991.
GADO, VINKO, zvani Steto, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
GERSTMAJER, MIHAJL, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad mjestanima sela
Zmajevaca, rujna-prosinca 1991.
GLUSAC, DURO, iz Sida, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Lovasu, listopada 1991.
GOJKOVIC, MILAN, (Radovan), zvani Svabo, roden 18.08.1946. god., Srbin,
osumnjicen da je kac pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne zlocine nad
zarobljenim braniteljima u Borovu Naselju, 17 studenoga 1991.
GOJKOVIC, SLOBODAN, osumnjicen da je kac pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratni zlocine nad zarobljenicima u Vukovaru i logoru i Sremskoj
Mitrovici, studenoga 1991.
GORAJSCAK, DRAGICA, (Kosta), rodena 26.08.1950 god., osumnjicena da je kao
pripadnica tzv. TO Tovarnik pocinila ratne zlocine nad zarobljenin Hrvatima
civilima u Tovarniku, rujna-listopada 1991.
GRBA, JOVO, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima
u Vukovaru, studenoga 1991.
GRBA, MILAN, (Duro), roden 29.11.1964. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne zlocine nad Hrvatima sela Luca, u Baranji,
kolovoza 1991.
GRBIC, SLOBODAN, zastavnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
GRKOVIC, DUSAN, (Gojko), zvani Dule, roden 03.08.1956. u Lovasu, osumnjicen da
je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Tovarniku, Lovasu i Sidu, rujna-listopada 1991.
GROCIC, RADOJE, zastavnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
GROASEVIC, MIKONJA, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
GRUBLJESIC, MILAN, (Milovan), roden 28.04.1963. god., osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO sela Berka pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Berku,
rujna 1991.
GRUBLJESIC, DELJKO, (Milovan), roden 10.02.1958. god., osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO sela Berka pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Berku,
rujna 1991.
H
HADZIC, GORAN, (Branko), roden 07.09.1958. god., osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad zarobljenim hrvatskim civilima i policajcima u Erdutu, kolovoza
1991.
HALAVANJA, VUJO, (Petar), roden 07.10.1953. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad civilima iz
Sodolovaca i Koprivne, veljace 1992.
HALIKANOVIC, MEHMED, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
HAZBIJA, SABOTI, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
HECIMOVIC, MILAN, (Mato), roden 21.10.1955., u selu Tovarniku, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. i TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Tovarniku, koncem 1991. i pocetkom 1992.
HODZIC, ELVIR, potporucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
HONDO, HASAN, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
HORVAT, DUSKO, (Radivoje), roden 12.12.1962. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjina pocinio ratne zlocine nad civilima iz sela Branjine,
Darde i Bilja, kolovoza-rujna 1991.
HORVAT, DERDA, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
HORVAT, MILOS, (Radivoje), roden 16.08.1956. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjina pocinio ratne zlocine nad civilima iz sela Branjine,
Darde i Bilja, kolovoza-rujna 1991.
HORVAT, ISO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Branjina pocinio
ratne zlocine nad civilima iz sela Branjine, Darde i Bilja, kolovoza-rujna 1991.
HORVAT, STEVAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne
zlocine nad civilima sela Luca, kolovoza 1991.
HORVAT, VITOMIR, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Knezevo pocinio ratne
zlocine nad civilima sela Knezeva, jeseni 1991.
HRKMAN, JOVO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio ratne zlocine
nad zarobljenim Hrvatima u selu Berku, rujna 1991.
HRUTKA, ZLATKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
koncem 1991.
HUBA, ALEKSANDAR, (Aleksandar), roden 03.02.1962. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Branjina pocinio ratne zlocine nad civilima u mjestima
Branjina, Darda i Bilje, kolovozarujna 1991.
HURAK, VLATKO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
HUSNIK, IVAN, (Milan), zvani Iko, roden 29.04.1961. god., osumnjicen da je kao
pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru,
koncem 1991. i pocetkom 1992.
I
ILES, RECKO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio
ratne zlocine nad civilima sela Branjina Vrha i okolice, kolovoza 1991.
ILIC, DRAGAN, vodnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
ILIC, DORDE, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru,
krajem 1991. i pocetkom 1992.
ILIC, PANTO, (Pante), Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima
u Vukovaru, studenoga 1991.
ILIC, SLOBODAN, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
ILIC, TOMISLAV, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
ILIC, VIOLETA, (Jeremija), rodena 27.06.1965. god., Srpkinja, osumnjicena da je
kao pripadnica policije tzv. SAO Krajine pocinila ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
ILIC, ZORAN, (Radomir), roden 22.03.1967. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik TO Branjina pocinio ratne zlocine nad stanovnicima mjesta Branjina,
Darda i Bilje, kolovoz-rujan 1991.
INDIC, BRANIMIR, (Savo), roden 15.04.1964. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
IVANOV, DARKO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad
zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
IVANOV, MARIJAN, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. JNA pocinio ratne zlocine
nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
IVANOVIC, BORO, potpukovniktzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
IVANOVIC, BRANIMIR, (Ljubisa), roden 18.07.1969. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad mjestanima
Kopaceva, prosinca 1991.
IVANOVIC, MILAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, koncem 1991. i pocetkom
1992.
IVANOVIC, SAVO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku i zarobljenim hrvatskim braniteljima u
logoru u Sidu i Sremskoj Mitrovici, od mjeseca rujna 1991. do sredine godine
1992.
IVANOVIC, SLAVOLJUB, zvani Kira, iz Panceva, Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. Odreda "Dusan Silni" pocinio ratne zlocine nad Hrvatima sela
Lovasa, listopada 1991.
IVANOVIC, SLOBODAN, oficir tzv. JNA, Srbin, osumnjicen da je pocinio ratni
zlocin u Tovarniku miniravsi grobljansku katolicku kapelicu, 20. svibnja 1992.
IVKOVIC, DUSAN, pukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
IVKOVIC, DORDE, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Lovasu, listopada 1991.
IVKOVIC, RADE, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
J
JAGNJETOVIC, MIRKO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u
Vukovaru, studenoga 1991.
JAKOVLJEVIC, RADIVOJE, zvani Frizider, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik
cetnickih postrojbi pocinio najokrutnije ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru,
studenoga 1991.
JANCIC, BOSKO, zvani Bole, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u
Osijeku, od kolovoza 1991.
JANICIJEVIC, NIKOLAJ, osumnjicen da je sudjelovao u oruzanoj pobuni protiv RH i
pocinio ratni zlocin na podrucju opcine Vukovar, 1991. - 1992.
JANIC, LJUBISKO, (Slavko), roden 15.11.1940. god. u Velikoj Klisi, Srbin,
osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u selu Bapskoj, koncem 1991. i pocetkom 1992.
JANKOVIC ANKICA, zvana Banijasica, osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad
civilima u Knezevu, kolovoza-rujna 1991.
JANKOVIC, BRANISLAV, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u selu Tovarniku, rujna-listopada
1991.
JANKOVIC, DEJAN, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
JANKOVIC, DUSAN, zvani Gandzo, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
mjestanima Knezeva, kolovoza-rujna 1991.
JANKOVIC, MILAN, Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u
Vukovaru, srpnja-studenoga 1991.
JANKOVIC, MILICKO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
JANKOVIC, PERICA, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
JANKULOV, JANKO, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
JANJANIN, NEBOJSA, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim gardistima u Vukovaru, 21.-23. studenoga
1991.
JANJIC, JOVO, (Ilija), roden 05.04.1955. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Tovarniku,
jeseni 1991.
JARIC, MILAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
JEKIC, BOGDAN, (Stanko), roden 08.01.1941. god. u Brunjevusi (Glina), Srbin,
osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim policajcima u Tovarniku,
srpnja 1991.
JEKIC, BRANKO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima sela Berka, rujna 1991.
JELIC, MILE, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
JEREMIC, DORDE, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
JERGIC, ZIVOJIN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenim
hrvatskim civilima u "Veleprometu", u Vukovaru, 19. studenoga 1991.
JERINIC, DUSAN, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
mjestanima sela Knezeva, kolovoza-rujna 1991.
JERKOVIC, BRANISLAV, (Zdravko), roden 03.11.1962. god., u Vinkovcima, Srbin,
osumnjicen da je kac pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad
zarobljenim Hrvatima u Tovarniku, koncem rujna 1991.
JOCIC, CVIJETAN, (Nikola), roden 03.07.1949. god., Kopanica (Orasje), Srbin,
osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenim vukovarskim braniteljima
u Ovcari, studenoga 1991.
JOKA, SLOBODAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Borovu
Naselju i zarobljenicima u logorima u Begejcima, Stajicevu i Sremskoj Mitrovici,
od 21. studenoga 1991. do 22. svibnja 1992.
JOKIC, ZELJKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Jakobovcu, studenoga 1991.
JOKNIC, VELIBOR, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
JONJANIN, GOJKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru,
koncem 1991. i pocetkom 1992.
JONJANIN, NEBOJSA, osumnjicen daje pocinio ratne zlocine nad civilima u
Vukovaru, koncem 1991. i pocetkom 1992.
JOVANOVIC, BOSKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
koncem 1991 . i pocetkom 1992.
JOVANOVIC, DORDE, iz sela Mohovo, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik
pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad zarobljenicima u logoru u
Begejcima, listopada-prosinca 1991.
JOVANOVIC, MILOVAN, zvani Dzoga, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru i zarobljenicima u logoru u Sremskoj Mitrovici, studenoga
1991.
JOVANOVIC, RANKO, (Vid), roden 28.11.1949. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima iz Belog
Manastira, kolovoza-rujna 1991.
JOVANOVIC, ZORAN, pukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
JOVICIC, NIKOLA, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Tompojevcima, jeseni 1991.
JOVIC, MILORAD, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
JOVIC, SASA, vodnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
JUKIC, JADRANKO, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
K
KABASI, SAHIB, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KABLINOVIC, VAJO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KACAR, DRAGAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru,
koncem 1991. i pocetkom 1992.
KAJGANIC, MILAN, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio ratne
zlocine nad zarobljenim Hrvatima u selu Berku, pocetkom rujna 1991.
KAJGANIC, PANTELIJA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Dalju, kolovoza-rujna 1991.
KAJGANIC, ZARKO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio ratne
zlocine nad zarobljenim Hrvatima u selu Berku, pocetkom rujna 1991.
KALABA, pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad zarobljenicima u Vukovaru i logorima u Stajicevu, Nisu i Sremskoj
Mitrovici, studenoga 1991.
KALAVIC, BRANIMIR, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KAMBER, SLOBODAN, osumnjicen da je kao pukovnik tzv. JNA zapovjedao tzv.
kaznjenickom skupinom sastavljenom od kriminalaca iz beogradskih zatvora koji su
pocinili ratne zlocine nad Hrvatima u selu Tovarniku, od 21. do 24. rujna 1991.
KANAS, ISTVAN, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KANDIC, ZORAN, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KAPETAN, DRAGAN, Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenim
hrvatskim civilima u selu Tovarniku, 23. rujna 1991.
KARAGAC, DRAGO, (Lazo), roden 09.11.1954. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima Belog
Manastira, kolovoza-rujna 1991.
KARAMANA, ANTON, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KARANOVIC, ZORAN, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KATALINA, MIHAJLO, (Mican), roden 28.07.1947. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad zarobljenim
Hrvatima u "Veleprometu", u Vukovaru, 18. studenoga 1991.
KATIC, MOMCILO, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KATINIC, SRETO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Tompojevcima, studenoga 1991.
KASANIN, TIHOMIR, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO
Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom Manstiru, kolovoza-rujna
1991.
KECMAN, SLAVKO, (majka Milka), roden 30.12.1955. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad civilima sela
Branjinu Vrhu, kolovoza 1991.
KECMAN, ZORAN, (Stevo), roden 14.01.1957. god., Srbin, osumnjicen da je pocinio
ratne zlocine nad mjestanima Dalja, koncem 1991. i pocetkom 1992.
KESEGA, Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u
Vukovaru, studenoga-prosinca 1991.
KESKENOVIC, ZELJKO, (Duro), roden 04.12.1951. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selima
Sodolovcima i Koprivni, kolovoza-rujna 1991.
KESIC, RAJKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
KIJANOVIC, RADOJKO, major tzv. JNA, osumnjicer da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru studenoga 1991.
KIS, ATILA, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KIS, JANKO, (Kiril), roden 04.12.1954. god, osumnjicen da je kao pripadnik tzv.
TO Miklusevci pocinio ratne zlocine nad stanovnicima sela Miklusevaca, koncem
1991.
KLAJIC, DORDE, (Vaso), roden 15.03.1934. god., Srbin, osumnjicen da je pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, od kolovoza 1991.
KLICKOVIC, PERO, (Branko), roden 02.08.1 953. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
mjestima Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
KLISURIC, MIJO, (Pavle), roden 06.10.1967., u Vukovaru, osumnjicen da je kao
pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Lovasu,
listopada 1991.
KLISURIC, PAVAO, (Mihajlo), rocten 27.01.1938. god. u Berkasovu (Sid),
osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u selu Lovasu, listopada 1991.
KLJAJIC, DURO, (Milan), roden 06.05.1949. god., osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u selu Tompojevcima, sijecnja 1991.
KNEZEVIC, DRAGAN, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u selu Berku, pocetkom rujna 1991.
KNEZEVIC, DRAZENKO, (Nenad), roden 18.12.1969. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
KNEZEVIC, MILE, (Nikola), roden 27.03.1946. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad hrvatskim
vojnicima u Vukovaru, svibnja 1992.
KNEZEVIC, VESELKO, (Nenad), roden 22.09.1963. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
KOJCINOVIC, MARINKO, (Jovo), roden 03.04.1941. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
KOJCINOVIC, ZDRAVKO, (Luka), roden 30.08.1966. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
KOJIC, VANJA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u
Knezevu. Boravio u vrijeme zlocina u Belom Manastiru, pocinio zlocin u Knezevu,
opcina Beli Manastir, kolovoza-rujna 1991.
KOKIC, BRANKO, Srbin, iz Grubisnog Polja, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u selu Lucu u Baranji, 24. rujna 1992.
KOLOVIC, ZIVKO, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KOMAZEC, BOZO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KONCAREVIC, ILIJA, osumnjicen da je kao pripadnik pobunjenih Srba pocinio ratne
zlocine nad civilima u Mirkovcima, pocetkom kolovoza 1991.
KORDIC, NIKOLA, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio
ratne zlocine u selu Tovarniku, listopada 1991.
KORDA, SNJEZANA, osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad zarobljenim
Hrvatima u "Veleprometu" u Vukovaru, studenoga 1991.
KOSIC, VLADIMIR, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u "Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
KOSUTIC, BOZIDAR, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KOVAC, BISERKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Sotinu, od
1991. do 1994.
KOVAC, MIRKO, pukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je kao zapovjednik u tzv. JNA u
selu Lovasu pocinio ratne zlocine nad Hrvatima sela Lovasa, listopada 1991.
KOVACEVIC, BORO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru,
koncem 1991. i pocetkom 1992.
KOVACEVIC, BOSKO, (Duro), roden 20.09.1954. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
KOVACEVIC, DARKO, (Nemanja), zvani Brko, roden 12.12.1975. god., Srbin,
osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u selu Branjinu Vrhu, kolovozastudenoga 1991.
KOVACEVIC, DRAGAN, (Branko), roden 05.04.1966. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
KOVACEVIC, DUSKO, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Iloku, jeseni 1991.
KOVACEVIC, IBRAHIM, (Dzevad), roden 26.10.1966. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
KOVACEVIC, JOVAN, (Nikola), roden 08.01 .1928. u Suknovcima (Drnis), Srbin,
osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim policajcima i civilima u
Tovarniku, srpnja 1991. i koncem rujna 1991.
KOVACEVIC, MILAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO
Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom Manastiru, kolovoza-rujna
1991.
KOVACEVIC, MILOS, (Milan), roden 10.06.1949. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
KOVACEVIC, MIRKO, osumnjicen daje kao pripadnik tzv. TO Sotin pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Sotinu, od 30. rujna 1991.
KOVACEVIC, MOMCILO, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Iloku, jeseni 1991.
KOVACEVIC, NIKOLA, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KOVACEVIC, PERO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KOVACEVIC, PERO, (Milan), roden 04.10.1958. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad civilima u selu Branjinu
Vrhu, u Baranji, kolovoza 1991.
KOVACEVIC, SLOBODAN, zvani Kovo, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
zarobljenim Hrvatima u Vukovaru i logoru u Sremskoj Mitrovici, od 18. studenoga
1991. do 14. kolovoza 1992.
KOVACEVIC, VLADO, zvani Fjata, osumnjicen da jE kao pripadnik pricuvnog sastava
tzv. JNA pocinic ratne zlocine nad Hrvatima u "Veleprometu", u Vukovaru,
studenoga 1991.
KOVACIC, CEDOMIR, (Blagoje), roden 30.03.1956. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne zlocine nad Hrvatima sela Luca, kolovoza
1991.
KOVOVIC, ZIVKO, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KRCMAR, PERO, (Uros), roden 21.11.1965. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policija tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
KRAGULJAC, MARKO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Vukovaru, 19.studenoga 1991. i kasnije nad zarobljenicima u logoru u
Stajicevu.
KRAGULJAC, PETAR, (Pero), osumnjicen daje pocinio ratne zlocine nad zarobljenim
Hrvatima u "Veleprometu", u Vukovaru, koncem studenoga 1991.
KRAJISNIK, DANE, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KRESOJEVIC, ILIJA, (Mihajlo), roden 14.08.1948. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima sela
Lovasa, listopada 1991.
KRIVOKUCA, MILAN, (Ranko), roden 29.07.1965. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
KRIVOSIJA, SLOBODAN, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim civilima u "Veleprometu", u Vukovaru,
studenoga 1991.
KRNJAJIC, LJUBAN, (Mladen), roden 03.03.1937. god. u selu Javornik (Dvor),
osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Lovasu, listopada-studenoga 1991.
KRNJAIC, ZELJKO, (Ljuban), roden 20.07.1960. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik cetnickih postrojbi, a kasnije tzv. TO Lovas pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Lovasu, listopada 1991.
KORSA, VINKO, vodnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KROSLAK, DANIJEL, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
KROSNJAR, DURO, (Jovan), roden 15.05.1958. god., osumnjicen da je kao clan tzv.
TO Miklusevci pocinio ratne zlocine nad civilima u selu Miklusevci, koncem 1991.
KROSNJAR, MILE, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u selu Berku, pocetkom rujna 1991.
KRSTIC, BORO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio
ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u "Veleprometu", u Vukovaru,
studenoga-listopada 1991.
KRSTIC, DORDE, roden 1948. god., Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, srpnja-studenoga 1991.
KRSTIC, RADOVAN, osumnjicen da je kao glavni sudac u tzv. Prijekom sudu
pobunjenih Srba pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru,
studenogalistopada 1991.
KRSTIC, SASA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenicima u logoru
u Sremskoj Mitrovici, studenoga 1991.
KRSTIC, ZORAN, zastavnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KRSTIC, ZIVKO, (Milos), roden 15.09.1941. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
KRTINIC, NIKOLA, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv.
JNA pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Bapskoj, listopada 1991.
KRTINIC, PERO, Srbin, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog
sastava tzv. JNA zajedno sa cetnicima pocinio ratne zlocine nad civilima u
"Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
KRUSKOVIC, BOGOLJUB, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u
mjestu Dardi, rujna-prosinca 1991.
KUDAK, DARKO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Miklusevci pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Miklusevcima, jeseni 1991.
KUNDAK, ZIVORAD, (Tomo), roden 08.10.1949. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
KUPRESAK, ZORAN, vodnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KURUCIC, BRANKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenicima u
Vukovaru i logoru u Sremskoj Mitrovici, jeseni 1991.
KUSURIC, SAVA, Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u selu
Lovasu, jeseni 1991.
KUZMANOVIC, BORO, osumnjicen da je kao pripadnik Vojne policije tzv. JNA pocinio
ratne zlocine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
KUZMIC, BOGDAN, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
zajedno sa cetnicima pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u vukovarskoj bolnici,
18. studenoga 1991.
KVOCKA, MILAN, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak organizirao napad na
Hrvate sela Berka, pocetkom rujna 1991.
KVOCKA, ZORAN, zvani Pican, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio
ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u privatnom zatvoru u Berku, pocetkom
rujna 1991.
KVOCKA, ZARKO, (Milan), roden 25.01.1953. god., osumnjicen da je kao pripadnik
tzv. TO Berak pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u selu Berku,
koncem 1991. i pocetkom 1992.
L
LACIC, BRANKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Sotinu, od
rujna 1991.
LAKIC, PAJO, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
LAKIC, PREDRAG, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
LAKIC, ZELJKO, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne
zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima u Vukovaru i Negoslavcima,
studenoga 1991.
LALIC, BRANKO, osumnjicen daje kao pripadniktzv. TO Sotin pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u Sotinu, 30. rujna 1991.
LALIC, DORDE, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u Dalju, od kolovoza 1991.
LALIC, NIKOLA, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u Dalju, od kolovoza 1991.
LALIC, RATKO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Sotin pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u Sotinu, 30. rujna 1991.
LAMOS, VLADO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
LACANIN, DESIMIR, (Doko), rocten 10.06.1965. god., Srbin, osumnjicen da je kao
clan tzv. TO Branjina pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestima Branjini,
Dardi i Bilju, kolovoza-rujna 1991.
LANCANIN, GORAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv.
JNA pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
LANCUZANIN, GORAN, (Kamenko), roden 21.11.1971. god., Srbin, osumnjicen da je
kao cetnik pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
LANCUZANIN, MILAN, (Kamenko), zvani Kameni, Srbin, osumnjicen da je kao
zapovjednik cetnicke postrojbe pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru,
studenoga 1991.
LAPCEVIC, DRAGAN, (Pero), zvani Lapac, roden 08.08.1958. god., osumnjicen da je
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, Dalju i zarobljenicima u Sremskoj
Mitrovici, od studenoga 1991.
LATINOVIC, BORO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim policajcima u Borovu Selu 2. svibnja 1991. i
hrvatskim braniteljima na Sajmistu i Ovcari kod Vukovara, studenoga 1991.
LATINOVIC, DURO, (Milos), roden 20.03.1964. god. u Cazinu, BiH, osumnjicen da je
kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru,
studenoga 1991.
LATINOVIC, MIROSLAV, (Dragan), roden 05.09.1965. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
LAZAR, JOZSEF, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima mjesta Darde,
rujna-prosinca 1991.
LAZAREVIC, ZORAN, (Lazo), roden 02.03.1960. god., u Vukovaru, Srbin, osumnjicen
da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Tovarniku, koncem rujna 1991., te zarobljenim hrvatskim braniteljima Vukovara
kod sela Adasevaca, 18. studenoga 1991., a kao pripadnik policije tzv. SAO
Krajine sudjelovao u protjerivanju Hrvata, 25. svibnja 1992.
LAZAROVSKI, LJUPCO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
LAZIC, BOGOLJUB, (Simo), roden 18.08.1969. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
LAZIC, BOGOMIR, (Simo), roden 12.05.1968. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
LAZIC, MILIVOJE, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
LELOVIC, LJUBINKO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
LEMIC, MILORAD, (Spiro), roden 19.06.1948. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
LENDER, PETAR, (Joakim), roden 12.07.1957. god., osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad mjestanima sela Miklusevaca, jeseni 1991.
LEOPOLD, STEVAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad mjestanima sela
Zmajevca, rujna-prosinca 1991.
LEPOLT, STEVAN, (majka Marija), roden 18.08.1952. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
LESKOVAC, ZARKO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru i zarobljenicima u Sremskoj Mitrovici, studenoga 1991.
LIVAZOVIC, MLADEN, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine
pocinio ratne zlocine nad civilima mjesta Kozarca, u Baranji, od kolovoza 1991.
LOJIC, RANKO, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
LONCAREVIC, MILORAD, (Marko), roden 18.11.1954. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad mjestanima Dalja, od
mjeseca kolovoza 1991. do sredine godine 1992.
LOVCERIC, RANKO, vodniktzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
LOVRIC, LJUBO, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
LOVRIC, MILAN, (Mile), roden 23.06.1949. u Rakovici, osumnjicen da je pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, jeseni 1991.
LUKIC, GORAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zatocenim hrvatskim
braniteljima u vojarni u Vukovaru, studenoga 1991.
LUKIC, MILENKO, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
LUKIC, MILENKO, kapetan tzv. JNA, Srbin, osumnjicen da je kao zapovjednik
topnicke jedinice pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru, kolovoza 1991.
LUKIC, NJEGOMIR, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. JNA pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u "Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
LUKIC, SINISA, (Jure), roden 27.08.1970. god., Hrvat, osumnjicen da je kao
pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad civilima u
Osijeku i Kopacevu, jeseni l991.
LUKIC, SLOBODAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv.
JNA pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Opatovcu, listopada 1991.
LUKIC, ZORAN, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u selu Opatovcu, listopada 1991.
LUKOVIC, ALEKSANDAR, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
LJ
LJEPOJEVIC, SLAVKO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
LJESKOVIC, OBREN, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
LJIKAR, DURO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Miklusevcima, jeseni 1991.
LJIKAR, JANKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Miklusevcima, jeseni 1991.
LJUBISIC, MIRKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u
"Veleprometu", u Vukovaru, 19. studenoga 1991.
RATNI ZLOCINI SRPSKIH VOJNIH I PARAVOJNIH POSTROJBI U
HRVATSKOM PODUNAVLJU 1991. - 1995.
OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U HRVATSKOM PODUNAVLJU
M
MADZARAC, DUSAN, (Ilija), roden 08.11.1957. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MADZAIZAC, ZORAN, (Ilija), roden 19.09.1968. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MACURA, MARKO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio
ratne zlocine nad hrvatskim braniteljima u Vukovaru i logoru u Sremskoj
Mitrovici, 18.-19. studenoga 1991.
MACURA, SLAVKO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
MACUT, BRANKA, osumnjicena da je kao pripadnica postrojbi tzv. "seseljevaca"
pocinila ratne zlocine nad Hrvatima u Iloku, jeseni 1991.
MACUT, DORDE, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru i logorima u Stajicevu, Nisu i
Sremskoj Mitrovici, od 22. studenoga 1991. do 22. svibnja 1992.
MACUT, SLOBODAN, (Vujo), roden 18.10.1956. god., osumnjicen da je kao pripadnik
postrojbi tzv. "seseljevaca" pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Iloku, jeseni
1991.
MACESIC, ZORAN, (Milan), roden 28.10.1970. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MAGOC, ZDENKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad mjestanima sela
Miklusevaca, jeseni 1991.
MAJHER, STEVO, pukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MALINIC, PREDRAG, (Bogdan), rocten 15.02.1973. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MALINOVIC, MILOS, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad mjestanima u Belom
Manastiru, od kolovoza 1991.
MALIVUK, NOVO, star oko 30. god., Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik
pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Bapskoj, od
jeseni 1991. do proljeca 1992.
MALJKOVIC, KATICA, (Dusan), rodena 24.12.1950. u Tovarniku, Srpkinja,
osumnjicena da je kao pripadnica tzv. TO Tovarnik pocinila ratne zlocine nad
Hrvatima u Tovarniku i Sidu, od 23. rujna 1991.
MAMULA, PERO, (Srdan), roden 04.02.1944. god., osumnjicen da je kao pripadnik
policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom Manastiru,
kolovoza-rujna 1991.
MANDIC, BOZO, zvani Staklar, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima
u Vukovaru, od 1991. do 1994.
MANDIC, CEDO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u
logoru u Vukovaru, od 1991. do 1994.
MANDIC, MILAN, (Branko), roden 14.11.1958. u Gracacu, Srbin, osumnjicen da je
kao zapovjednik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Bapskoj, od 1991. do 1992.
MANDIC, VIDA, osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, rujna-prosinca 1991.
MARINKOVIC, MILETA, kapetan fregate tzv. JRM, osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MARJANOVIC, VLADAN, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MARKOVIC, MILAN, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. JNA pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru i logorima u Stajicevu, Nisu i Sremskoj Mitrovici, od
1991. do 1992.
MARKOVIC, MILOS, (majka Milica), zvani Susa, roden 23.12.1957. god., osumnjicen
da je pocinio ratne zlocine nad mjestanima sela Kotline, rujna-prosinca 1991.
MARKOVIC, NOVICA, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MARKOVIC, SASA, zvani Sosa, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima
u mjestu Batini, rujna-prosinca 1991.
MARKOVIC, STEVAN, (Milosav), roden 03.10.1958. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MARKOVIC, TIHOMIR, (Borivoj), roden 22.08.1948. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MARKOVIC, ZORAN, porucnik bojnog broda tzv. JRM, osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MARKOVIC, ZIVOTA, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MASLOVARA, ILIJA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u
Sarengradu, listopada 1991.
MATIC, SLOBODAN, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. Kriznog staba pobunjenih
Srba sela Berka pocinio ratne zlocine nad mjestanima sela Berka, rujna 1991.
MATIC, ZORAN, potporucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MATOUSEK, DAMIR, (Vladimir), roden 17.05.1956. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranja pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Baranji, kolovoza-rujna 1991.
MATOVINA, NIKOLA, Hrvat, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Tovarniku, 20. rujna 1991.
MATOVINA, ZVONIMIR, (Nikola), Hrvat, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Tovarniku, listopada 1991.
MATUS, DANIJEL, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Iloku,
jeseni 1991.
MATUS, MIRO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Iloku, jeseni
1991.
MASOJEVIC, PETAR, zvani Bato, osumnjicen da je sudjelovao u pobuni protiv RH;
boravio u vrijeme zlocina u Belom Manastiru, pocinjeni zlocin u Knezevu, opcina
Beli Manastir, 1991.
MASOJEVIC, DRAGAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad mjestanima sela
Knezeva, 1991.
MASOJEVIC, RADOJKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad mjestanima sela
Knezevu, 1991.
MEDIC, JOVAN, (Nikola), roden 11.09.1946. god. u Tovarniku, Srbin, osumnjicen da
je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Tovarniku, 20. rujna 1991., te kao predsjednik tzv. Mjesne zajednice Tovarnik
donio odluku o protjerivanju svih Hrvata iz sela.
MEDIC, ZIVORAD, (Ilija), roden 11.09.1947. u Tovarniku, Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Tovarniku, 1991.
MESAR, DARKO, (Fila), roden 18.04.1969. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu
Vrhu, kolovoza 1991.
MESIC, SUAD, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MIHAJLOVIC, BORISLAV, (Vojin), roden 13.09.1959. god., osumnjicen da je pocinio
ratne zlocine nad mjestanima sela Knezeva, kolovoza 1991.
MIHAJLOVIC, BORO, (Vajo), roden 13.05.1959. god., Srbin, osumnjicen da je
pocinio ratne zlocine nad stanovnicima Dalja, koncem 1991. i pocetkom 1992.
MIHAJLOVIC, DRAGUTIN, (Ranko), roden 24.05.1961. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Branjinu Vrhu, kolovoza 1991.
MIHAJLOVIC, DUSAN, (Sandor), roden 14.11.1951. god., Srbin, osumnjicen da.je kao
pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu
Vrhu, kolovoza 1991.
MIHAJLOVIC, JOVAN, (Ante), roden 16.12.1968. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjina, Darda i Bilje pocinio ratne zlocine nad civilima u
selu Branjini, kolovoza-rujna 1991.
MIHAJLOVIC, MILAN, (Josip), roden 04.10.1961. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu
Vrhu, kolovoza 1991.
MIHAJLOVIC, NEDO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Iloku,
jeseni 1991.
MIHAJLOVIC, STEVO, (Josip), roden 13.03.1956. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu
Vrhu, 1991.
MIHAJLOVIC, SVETOMIR, (Dimitrije), roden 05.01.1961. god., Srbin, osumnjicen da
je kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovozarujna 1991.
MIHAJLOVIC, ZLATKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad mjestanima u selu
Knezevu, kolovoza 1991.
MIJAKOVIC, JANKO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Sotinu, listopada 1991.
MIJATOVIC, BORIS, (Slavoljub), roden 27.05.1968. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MIJATOVIC, MILAN, (Mihajlo), roden 11.04.1937. god. u Jeminovcu, Srbin,
osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u Bapskoj, koncem 1991. i pocetkom 1992.
MIJATOVIC, STANKO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MIJOKOVIC, DRAGAN, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u "Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
MIKLETIC, DURO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima sela
Tompojevaca, studenoga 1991.
MIKLOS, JANOS, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MIKSAD, VLADO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
MILANOVIC, JOVANKA, osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad civilima sela
Knezeva, od kolovoza 1991.
MILANOVIC, SVETOMIR, (Aleksandar), roden 16.01.1956. god., Srbin, osumnjicen da
je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovozarujna 1991.
MILANOVIC, SVETOZAR, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u selu
Knezevu, od kolovoza 1991.
MILENKOVIC, MILAN, (Ranko), roden 06.01.1948. god., osumnjicen da je pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu Batini, rujna-prosinca 1991.
MILICEVIC, DRAGOLJUB, zvani Baja, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog
sastava tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad zarobljenim braniteljima i civilima u
Vukovaru, studenoga 1991.
MILICEVIC, LJUBAN, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim braniteljima i civilima u Vukovaru,
studenoga 1991.
MILICEVIC, MILIC, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim braniteljima i civilima u Vukovaru,
studenoga 1991.
MILICEVIC, RANKO, (Stevan), Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO
Tovarnik i kao vojni zapovjednik sela pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Tovarniku, od jeseni 1991. do proljeca 1992.
MILIC, KAMENKO, (Milan), roden 20.06.1968. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
MILICEVIC, DRAGAN, zvani "Paco", osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u selu Knezevu, od kolovoza 1991.
MILINKOVIC, BORIVOJE, (Ilija), roden 28.01.1955. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, od jeseni
1991. do proljeca 1992.
MILINKOVIC, GEORGIJE, (Ilija), roden 02.01.1949. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, od jeseni
1991. do proljeca 1992.
MILINKOVIC, JOVAN, (Ilija), roden 15.09.1949. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, od jeseni
1991. do proljeca 1992.
MILOVANOVIC, NEBOJSA, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. SAO Baranje
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MILOVANOVIC, ZELJKO, (Mladen)., roden 18.06.1966. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovozarujna 1991.
MILOSEVIC, MILOJE, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MILOSEVIC, ZARE, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Sotinu, listopada 1991.
MILJANOVIC, BOGDAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenim
braniteljima u Vukovaru, studenoga 1991.
MILJANOVIC, DRAGAN, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
zarobljenim braniteljima u Vukovaru, studenoga 1991.
MILJANOVIC, NEDELJKO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim braniteljima u Vukovaru, studenoga 1991.
MILJANOVIC, PERO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenim
braniteljima u Vukovaru, koncem l99l. i pocetkom 1992.
MILJESIC, MILE, osumnjicen da je kao zapovjednik tzv. krajinske policije u Iloku
pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku, jeseni 1991.
MILJKOVIC, BOSKO, zvani Cada, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku, od 26. rujna 1991.
MILJKOVIC, MILAN, (Jovo), roden 15.01.1947. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
MILJKOVIC, MILENKO, (Savo), roden 14.03.1954. u Ivancima, Srbin, osumnjicen da
je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne zfocine nad Hrvatima u
Tovarniku, od 20. rujna 1991.
MILJOKOVIC, MILAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima sela
Lovasa, listopada 1991.
MIRICA, AZIZ, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MIROSAVLJEVIC, TIHOMIR, zvani Tiho, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, 1991. - 1994.
MITEV, MANOILO, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MITIC, DEJAN, (Dorde), roden 26.11.1973. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MITIC, DORDE, (Radivoje), roden 14.07.1948. god., Srbin, osumnjicen daje kao
pripadniktzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu
Vrhu, kolovoza 1991.
MITIC, RAJKO, (Dorde), roden 10.10.1923. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu
Vrhu, kolovoza 1991.
MITROVIC, SPASOJE, (Jovo), roden 21.11 .1961. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MITROVIC, RADOVAN, (Jovan), roden 04.09.1963. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik vojnih postrojbi tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MITROVIC, VLADO, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MITROVIC, VOJISLAV, (Radovan), roden 07.12.1974. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MISCEVIC, STEVO, (majka Tea), roden 1935. god., osumnjicen da je kao zapovjednik
srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru,
studenoga 1991.
MISIC, DORDE, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u “Veleprometu”, u Vukovaru,
studenoga 1991.
MISIC, SINISA, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Ilaci, proljeca 1992.
MISIC, VOJIN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MISLJENOVIC, DUSANKA, (Vlado), rodena 17.04.1949. god., osumnjicena da je kao
clan tzv. TO Miklusevci pociniia ratne zlocine nad civilima sela Miklusevaca,
koncem 1991.
MISLJENOVIC, JUGOSLAV, (Slobodan)., roden 29.03.1968. god., osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Miklusevci pocinio ratne zlocine nad civilima u selu
Miklusevcima, koncem 1991.
MISLJENOVIC, SLOBODAN, (Savo), roden 18.07.1940. god., osumnjicen da je pocinio
ratne zlocine nad civilima u selu Miklusevcima, koncem 1991.
MJEDENJAK, NIKICA, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MLADENOVIC, DEAN, potporucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MLADENOVIC, TOMISLAV, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima mjesta Knezeva, od kolovoza 1991.
MOMCILOVIC, DUSANKA, Srpkinja, osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad
Hrvatima u Belom Manastiru, rujna-prosinca 1991.
MOMIROVIC, DORDE, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Sarengradu, jeseni 1991.
MOMIC, ZIVKO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u selu Berku, pocetkom rujna 1991.
MORACA, MIROSLAV, (Jovo), roden 07.08.1970. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MRCELA, TOMISLAV, majortzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
MRDA, JOVAN, (Jela), roden 12.05.1948. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MRKSIC, MILE, (Dragan), roden 20.06.1947. god., osumnjicen da je kao pripadnik
tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
MUDRI, JANKO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Miklusevci pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u selu Miklusevcima, koncem 1991.
MUDRI, ZELIMIR, kapetan I. klase tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad civilima u Vukovaru, i zarobljenicima u logoru u Sremskoj Mitrovici,
studenoga 1991.
MUMLEK, BRANKO, (Franjo), roden 12.09.1961. god., Srbin, osumnjiceo da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
MUNDARA, ? , osumnjicen da je kao pripadnik srpske paravojne postrojbe pocinio
ratne zlocine nad civilima u selu Petrovcima i Opatovcu, listopada 1991. hvalio
se da je bio pripadnik strane legije koja je ubijala po Filipinima (Azija).
MURATOVIC, SAFET, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukavaru, studenoga 1991.
NAD, PAVAO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, od kolovoza 1991.
NAGLIC, ZELJKO, (Jozo), roden 04.04.1962. god., Hrvat, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru, jeseni 1991.
NEDELJKOVIC, SRETO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv.
JNA pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
NEDIC, JOVAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
NESTOROVIC, SLAVOLJUB, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
NESIC, SAVO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima sela Lovasa, listopada 1991.
NIKOLIC, BRANKO, (Dusan), roden 03.01.1949. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
NIKOLIC, PAVO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima sela Tovarnika, listopada 1991.
NIKOLIC, SAVO, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
NIKOLIC, SLOBODAN, (Nenad), roden 07.05.1947. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjina pocinio ratne zlocine nad Hrvatima sela Branjine,
Darde i Bilja, kolovoza-rujna 1991.
NIKSIC, NIKOLA, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
NISEVIC, MLADEN, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
NODA, JOVAN, Srbin, osumnjicen da je kao cetnicki vojvoda pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u Dalju, studenoga 1991.
NOVAKOVIC, BORIVOJ, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
NOVAKOVIC, MIODRAG, (Milorad), Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpske
paravojne postrojbe "Dusan Silni" pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Lovasu, listopada 1991.
NOVKOVIC, MIRKO, zvani Capalo, Srbin, osumnjicen da je kao cetnicki vojvoda
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u "Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
NOVOSELAC, JOVICA, osumnjicen da je kao pripadnik spskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
NOVOVIC, BRANKO, vodnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
O
OBRAD, ZORAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Lovasu, listopada-prosinca 1991.
OBRADOVIC, MIRKO, (Cedomir), roden 06.08.1954. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
OCIC, CASLAV, (Jovan), roden 05.05.1945. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, od mjeseca
kolovoza 1991. do sredine godine 1992.
OCIC, DORDE, (Jovan), Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Dalj pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, od mjeseca kolovoza 1991. do sredine godine
1992.
OCIC, OZREN, (Jovan), roden 01.02.1949. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, od mjeseca
kolovoza 1991. do sredine godine 1992.
OKANOVIC, SVETOZAR, zvani Bato, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u selu Knezevu, od kolovoza 1991.
OPACIC, DURO, (Milos), roden 01.02.1938. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
OPACIC, JOVAN, (Mile), roden 18.03.1967. god. Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
OPACIC, MILE, (Dane), roden 12.10.1940. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
OPACIC, ZDRAVKO, (Obrad), roden 29.05.1947. u Biovicinu Selu, Srbin, osumnjicen
da je kao pripadnik srpskih paravojnih snaga pocinio ratne zlocine nac Hrvarima
u Tovarniku, od 20. rujna 1991.
OPACIC, ZELJKO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku, 25.srpnja 1991.
OSMANCEVIC, EDIN, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
OSTOJIC, JANKO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u selu Tovarniku, koncem rujna 1991.
OSTOJIC, MILE, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Sotinu, od
1991. do 1994.
P
PACARIC, ZIVOJIN, zvani Zika, iz Petrovaradina, Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Nijemcima i Tovarniku, od listopada 1991.
PAJEVIC, BRANKO, (Vukasin), roden 12.05.1948. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
PAJIC, MARKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru i
zarobljenicima u Sremskoj Mitrovici, studenoga 1991.
PALIBRKA, DALIBOR, porucniktzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
PANIC, RADOSLAV, general-pukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
PANTIC, STEVO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Borovu Naselju i zarobljenicima u logorima
u Begejcima, Sremskoj Mitrovici i Stajicevu, od 21. studenoga 1991. do 22.
svibnja 1992.
PAPP, BELA, (Bela), roden 06.09.1956. god., osumnjicen da je kao pripadnik tzv.
TO Batina pocinio ratne zlocine nad Hrvatima i Madarima u Batini, rujnaprosinca
1991.
PAPRIC, STAMENKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Vukovaru, od 1991. do 1994.
PAPUGA, NADA, osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad Hrvatima sela
Miklusevaca, jeseni 1991.
PARABAK, ZIVAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad civilima sela Draza, od kolovoza 1991.
PARIPOVIC, MILAN, (Duro), roden 22.06.1953. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad hrvatskim
zarobljenim vojnicima u Vukovaru, koncem svibnja 1992.
PAVIC, GORAN, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Vukovaru, studenoga-prosinca
1991.
PAVKOVIC, MILE, (Milos), roden 05.08.1940. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad hrvatskim
zarobljenicima u Vukovaru, koncem svibnja 1992.
PAVLOVIC, DORDE, Sid, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Antinu, jeseni 1991.
PAVLOVIC, GORAN, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim braniteljima u logoru u Sremskoj Mitrovici,
studenoga 1991.
PAVLOVIC, MILUTIN, majortzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
PEIC, MARKO, (Nedeljko), osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u Dalju, od kolovoza
1991.
PEJCIC, NEDJELJKO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
PEJCIC, NIKOLA, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku, jeseni 1991.
PEJIC, LJUBOMIR, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
PEKIC, MIROSLAV, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio
ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u Tovarniku, 23. rujna 1991.
PEKIC, MITAR, (Doko), roden 20.02.1956. u Bukovcu, Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku,
koncem rujna 1991.
PENCARSKI, DALIBOR, (Dalibor), osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u selu Tompojevcima, jeseni 1991.
PENCARSKI, STEFAN, (Mihajlo), roden 01.04.1940. god., osumnjicen da je pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u selu Tompojevcima, jeseni 1991.
PENCARSKI, VLADO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u "Veleprometu", u Vukovaru,
studenoga 1991.
PETRINJAC, PREDRAG, (Peda), roden 1967., Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik
pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u
"Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
PETRONIJE, pripadnik srpske paravojone vojne postrojbe "Beli orlovi", osumnjicen
da je bio glavni ubojica u selu Lovasu, listopada 1991.
PETROVIC, BRANKO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne
zlocine nad civilima u selu Lucu, rujna-prosinca 1991.
PETROVIC, DANKO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne
zlocine nad civilima u selu Lucu, rujna-prosinca 1991.
PETROVIC, JASMINKA, osumnjicena da je kao pripadnica tzv. TO Knezevo pocinila
ratne zlocine nad civilima sela Knezeva, od kolovoza 1991.
PETROVIC, MILORAD, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru, i zarobljenicima u logoru u
Stajicevu, Nisu i Sremskoj Mitrovici, studenoga 1991.
PETROVIC, NIKOLA, (Jovan), roden 15.01.1961. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
PETROVIC, PERO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne
zlocine nad civilima u selu Lucu, rujna-prosinca 1991.
PETROVIC, SAVO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne
zlocine nad civilima sela Luca, rujna-prosinca 1991.
PETROVIC, SRECKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u
Vukovaru, koncem 1991. i pocetkom 1992.
PETROVIC, STEVAN, osumnjicen da je kao istrazni sudac tzv. SAO Krajine pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, jeseni 1991.
PETROVIC, TEODOR, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Luc pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima sela Luca, koncem kolovoza 1991.
PETROVIC, TIHOMIR, osumnjicen da je kao nadzornik paravojnog srpskog zatvora
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, kolovoza 1991.
PETROVIC, VASO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Branjin Vrh
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu Vrhu, 22. kolovoza 1991.
PETROVIC, VESELIN, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru i zarobljenicima u logorima u
Stajicevu, Nisu i Sremskoj Mitrovici, od 20. studenoga 1991. do 28. svibnja
1992.
PETROVIC, VIDOJE, (Stevo), roden 22.02.1 970. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Lucu, koncem
kolovoza 1991.
PETRUSEVSKI, BLAGIO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
PESA, STEVAN, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne
zlocine nad hrvatskim civilima u Borovu Naselju, 20. studenoga 1991.
PILIPOVIC, DURO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u
Vukovaru, studenoga 1991.
PISCEVIC, BRANKO, (Milan), roden 12.01.1949. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom Manastiru,
kolovoza-rujna 1991.
PJEVAC, BRANISLAV, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Knezevo pocinio ratne
zlocine nad civilima u Knezevu, od kolovoza 1991.
PJEVAC, GOJKO, zvani Banijas, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Knezevo
pocinio ratne zlocine nad civilima u Knezevu, od kolovoza 1991.
PJEVAC, JULKA, osumnjicena da je kao pripadnica tzv. TO Knezevo pocinila ratne
zlocine nad civilima u Knezevu, od kolovoza 1991.
PJEVAC, NEVENKA, osumnjicena da je kao pripadnica tzv. TO Knezevo pocinila ratne
zlocine nad civilima u Knezevu, od kolovoza 1991.
PJEVIC, LAZO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava pocinio ratne
zlocine nad hrvatskim braniteljima i civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
PLAVAC, DEJAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
PLAVAC, GORDANA, osumnjicena da je kao pripadnica srpske paravojne postrojbe,
tzv. "seseljevaca", pocinila ratne zlocine nad Hrvatima u Iloku, jeseni 1991.
PLAVAC, ILIJA, osumnjicen da je kao pripadnik srpske paravojne postrojbe, tzv.
"seseljevaca", pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Iloku, jeseni 1991.
PLAVSIC, ILIJA, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Knezevo pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Knezevu, od kolovoza 1991.
PLAVSIC, MILE, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
PLAVSIC, NEVENKA, osumnjicena da je kao pripadnica tzv. TO Knezevo pocinila
ratne zlocine nad Hrvatima u Knezevu, od kolovoza 1991.
POCUCA BOZO, (Milivoj), roden 30.07.1951. god Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
POKRAJAC, SRECKO, (Ljubomir), zvani Krzuk, roden 01.11.1957. u Razvodama, Srbin,
osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u selu Tovarniku, od konca rujna 1991.
PONGRAC, VLADIMIR, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
POPARA, GOJKO, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
POPOVIC, BILJANA, osumnjicena da je kao pripadnica srpskih paravojnih postrojbi
pocinila ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u
"Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
POPOVIC, CVIJO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
POPOVIC, ? , lijecnik iz vukovarske bolnice, osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad hrvatskim civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
POPOVIC, GOJKO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u
"Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
POPOVIC, MIROSLAV, (Dorde), roden 27.02.1966. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
POPOVIC, NIKOLA, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga-prosinca 1991.
POPOVIC, RADE, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio
ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u Vukovaru, od
studenoga 1991.
POPOVIC, SMILJKA, osumnjicena da je kao civil pocinila ratne zlocine nad
zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u "Veleprometu", u Vukovaru,
studenoga 1991.
POPOVIC, STOJAN, (Zivojin), roden 04.02.1962. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
POSPIC, MILAN, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, od studenoga 1991.; u njegovoj je
kuci boravio V. Seselj prilikom dolaska u Vukovar.
POZNANOVIC, BRANISLAV, (Dorde), roden 17.08.1954. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Branjina pocinio ratne zlocine nad Hrvatima iz sela
Branjine, Darde i Bilja, kolovozarujna 1991.
POZAR, AKOS, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Knezeva pocinio ratne
zlocine nad civilima u Knezevu, od kolovoza 1991.
PRACA, VESO, (Milenko), roden 29.08.1955. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Dalju, kolovoza 1991.
PREDOJEVIC, DUSAN, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu, listopada 1991.
PREDOJEVIC, MILAN, osumnjicen da je kao nacelnik vojne policije tzv. JNA pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, a kasnije nastavlja sa zlocinima nad
Hrvatima u Slankamenu, od 1991. do 1994.
PRERADOVIC, DALIBOR, (Dusan), roden 22.08.1964. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
PRODANOVIC, DURO, (Dane), roden 06.05.1953. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu,
listopada 1991.
PROKIC, RADE, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Knezevim
Vinogradima, rujnaprosinca 1991.
PROKIC, RADOSLAV, (Steva), roden 14.10.1952. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
PROTIC, BRANE, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Bapskoj, listopada 1991.
PROTIC, DUSKO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Bapskoj, listopada 1991.
PRUSAC, MILAN, (Petar), roden 01.01.1952. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
PUCOVSKI, PETAR, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
PUCOVSKI, STEVA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
PUVACA, BATO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u Dalju, od kolovoza 1991.
PUZAVAC, MILE, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
R
RACIC, HAMDIJA, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
RADEK, JOVO, (Marko), roden 16.10.1944. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Tompojevci pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Tompojevcima, jeseni 1991.
RADIC, MIROSLAV, osumnjicen da je kao kapetan tzv. JNA, zapovjednik jedinice u
kojoj su bili i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi, tzv. "arkanovci" i
"seseljevci", pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
RADIC, MILORAD, (Dragutin), roden 04.10.1965. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
RADIVOJE, (Milan), zvani Gurgula, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih
paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Borovu selu i Tenji,
srpnja-kolovoza 1991.
RADIVOJEVIC, RADE, zvani Zebec, osumnjicen da je sudjelovao u pobuni protiv RH;
boravio u vrijeme 53 zlocina u Belom Manastiru, pocinjeni zlocin u Knezevu,
opcina Beli Manastir, 1991.
RADOJCIC, BOGDAN, (Ljuboje), roden 13.11.1950. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
RADOJCIC, MILAN, (Ilija), roden 08.07.1959. god. u Vukovaru, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Lovas pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu,
listopada 1991.
RADOJCIC, MILIVOJ, zvani Bratus, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih
paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Sarengradu,
listopadaprosinca 1991.
RADOJCIC, MILORAD, zvani Bajica, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih
paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Lovasu, od
listopada 1991.
RADONIC, MIROSLAV, (Zivan), roden 28.09.1931. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu
Vrhu, kolovoza 1991.
RADONJIC, TAJANA, (Vid), rodena 07.10.1968. god., Hrvatica, osumnjicena da je ka
pripadnica tzv. TO Branjin Vrh pocinila ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Branjinu Vrhu, kolovoza 1991.
RADOVANOVIC, DORDE, zvani Doka, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih
paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Sotinu, od 30. rujna
1991. do 1994.
RADOVIC, SAVO, Srbin, osumnjicen da je sudjelovao u oruzanoj pobuni protiv RH i
pocinio ratne zlocine u Vukovaru, 1991. - 1992.
RADOVIC, DRAGAN, porucniktzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
RADOVIC, JOSIF, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru,
studenoga 1991.
RADOVIC, MARIJAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u
Vukovaru, koncem 1991. i pocetkom 1992.
RADOVIC, MILE, iz Mirkovaca, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog
sastava tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu, od listopada 1991.
RADOVIC, SAVO, (Vladimir), roden 27.01.1959. god., osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Vukovaru, od studenoga 1991.
RADOVIC, SVETISLAV, (Vlastimir), roden 01.08.1953. god., osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Vukovaru, od studenoga 1991.
RADOVIC, ZORAN, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
RADULOVIC, MILENKO, (Milan), roden 27.03.1955. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
RADULOVIC, VLADIMIR, (Predrag), roden 14.09.1970. god, Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovozarujna l991.
RAJIC, SLOBODAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru i zarobljenicima u
logoru u Sremskoj Mitrovici, od 18. studenoga 1991. do 14. kolovoza 1992.
RAJSIC, DRAGAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u
"Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
RAJSIC, DORDE, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarob.ljenim hrvatskim braniteljima i civilima u
Vukovaru i logoru u Sremskoj Mitrovici, studenoga 1991 .
RAJSIC, PERO, zvani Limun, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog
sastava tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i
civilima u "Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
RAKIC, MILE, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Knezevo pocinio ratne
zlocine nad mjestanima Knezeva, od kolovoza 1991.
RIZAKIC, RADE, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Knezevo pocinio ratne
zlocine nad mjestanima Knezeva, od kolovza 1991.
RAKIC, ZELJKO, iz Borova Naselja, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih
paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu, listopada
1991.
RANKOVIC, RADOVAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Borovu Naselju i zarobljenicima u
logorima u Begejcima, Stajicevu i Sremskoj Mitrovici, od 21. studenoga 1991. do
22. svibnja 1992.
RAZNJATOVIC, ZELJKO, (Veljko), zvani Arkan, roden 17.04.1952. god., Srbin,
osumnjicen da je kao zapovjednik srpske dobrovoljacke garde pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Sodolovcima, Koprivni, Ernestinovu, Paulinu Dvoru,
Vukovaru, itd., od mjeseca studenoga 1991. do proljeca godine 1992.
REBRACA, DUSAN, (Ilija), roden 25.09.1959. god., osumnjicen da je kao pripadnik
tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Tenji i Osijeku, od jeseni 1991 .
do proljeca 1992.
REBRACA, ILIJA, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. JNA pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u Tenji i Osijeku, od jeseni 1991. do proljeca 1992.
REBRACA, JOVAN, (Ilija), roden 11.05.1955. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Tenji i Osijeku, od
jeseni 1991. do proljeca 1992.
RELIC, ZORAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
RELJINA, VLADIMIR, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
RENDULIC, MILAN, (Franjo), zvani Buha, roden 18.03.1943. god., osumnjicen da je
kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Lovasu, listopada 1991.
RISTIC, MILIVOJ, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
RKMAN, DORDE, (Petar), roden 03.02.1956. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
RKMAN, DURO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, od studenoga 1991.
RODIC, BRANKO, (Rajko), roden 16.02.1957. god. u Cazinu, BiH, osumnjicen da je
kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Vukovaru i zarobljenicima u logoru u Sremskoj Mitrovici, studenoga 1991.
RODIC, RANKO, (Rajko), roden 10.01.1961. u Cazinu, BiH, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Vukovaru, studenoga 1991.
ROGIC, BORO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Miklusevci pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Miklusevcima, jeseni 1991.
ROKNIC, RANKO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, od studenoga 1991.
ROKVIC, MISO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad
zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
ROMANIC, NIKOLA, osumnjicen da je kao kapetan tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Bapskoj, od listopada 1991.
ROMANOVIC, ZELJKO, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine
pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku, jeseni 1991.
RUDAN, ZARKO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Opatovcu, listopada 1991.
RUDEZ, DRAGAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Tenji, srpnja-kolovoza 1991.
RUDIC, BOZO, (Milan), roden 20.12.1933. god. u Ljubinu, Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Tovarniku, koncem rujna 1991.
RUDIC, LJUBICA, Srpkinja, osumnjicena da je kao civil pocinila ratne zlocine nad
hrvatskim civilima u Tovarniku, jeseni 1991.
RUDIC, MILENKO, (Duro), roden 22.07.1956. god., osumnjicen da je kao pripadnik
tzv. TO Lovas pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Lovasu,
listopada-prosinca 1991.
RUDIC, MIRKO, (Duro), roden 22.07.1956. god. u Lovasu, osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Lovasu, listopada 1991.
RUPCIC, BOJANA, Srpkinja, osumnjicena da je kao civil pocinila ratne zlocine nad
hrvatskim civilima u Tovarniku, od 23. rujna 1991.
Interest in Operation Storm
(From "Slobodna Dalmacija," interview with Jasen Drnasin, Croatia's first
cadet at West Point Academy)
"Americans, but generally cadets with whom I had come into contact at West
Point, respect our military, especially its special forces. They were
interested in how operations were conducted during the Homeland War. They
couldn't understand how we were able, in such a short period of time, to
create an army and simultaneously fight in a war. They were especially
interested in Operation Storm and other operations carried out at that time
-- they couldn't understand how a small military could plan and carry out
such extensive operations successfully."
OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U HRVATSKOM PODUNAVLJU
S
SAMARDZIJA, MILAN, (Nikola), roden 02.08.1946. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad zarobljenim
hrvatskim braniteljima u "Veleprometu", u Vukovaru, listopada-studenoga 1991.
SAMARDZIJA, SIMO, (Nikola), roden 28.02.1952. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad zarobljenim
hrvatskim braniteljima u "Veleprometu", u Vukovaru, listopada-studenoga 1991.
SARAP, MILE, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku, koncem 1991. i pocetkom 1992.
SAVICIN, DRAGOLJUB, (Petar), rocten 27.09.1939. god., iz Adasevaca, Srbin,
osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajina pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u Bapskoj, od listopada 1991. do travnja 1992.
SAVIC, BORO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu, listopada 1991.
SAVIC, DUSKO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SAVIC, IVANKA, (Jovan), rodena 12.01.1926. god., Srpkinja, osumnjicena da je kao
civil pocinila ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, koncem 1991. i pocetkom
1992.
SAVIC, LAZO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio
ratne zlocine nad zarobljenicima u vukovarskoj vojarni, studenoga 1991.
SAVIC, MILJENKO, vodnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SAVIC, ZORAN, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SAVKOVIC, ZORAN, potporucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SEDLIC, BOGDAN, (majka Nevenka), roden 01.01.1947. god. u Sijekavcu (B. Brod),
Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim policajcima u Tovarniku, 25. srpnja 1991.
SEDLIC, DRAGAN, (Branko), roden 21.05.1964. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku,
listopada 1991.
SEDLIC, MICO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku, listopada 1991.
SEKANIC, STOJAN, (Vlado), roden 01.09.1953. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
SEKANIC, STOKAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Knezevu,
od kolovoza 1991.
SEKULIC, MIRJANA, osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
SILJANOVSKI, DRAGAN, kapetan JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SIMEUNOVIC, ZORAN, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SIMONOVSKI, CONE, majortzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SIMOVSKI, STOJAN, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SIC, GORAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Sotinu, od
konca rujna 1991. do 1994.
SIC, JOSIP, zvani Vodnik, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Sotinu, od konca rujna 1991. do 1 994.
SIC, ZELJKO, (Janos), roden 22.03.1970. god., Madar, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
SKUNDZIC, MILE, zvani Mico, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava
tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad hrvatskim braniteljima i civilima u
"Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
SMILJANIC, CEDO, (Ostoja), roden 26.10.1956. god. u Cazinu, BiH, osumnjicen da
je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima
u Vukovaru, studenoga 1991.
SMILJANIC, MIRKO, (Ostoja), roden 22.02.1966. god., u Cazinu, BiH, osumnjicen da
je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima
u Vukovaru, studenoga 1991.
SMILJANIC, OSTOJA, (Rajko), roden 29.10.1932. god., u Cazinu, BiH, osumnjicen da
je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima
u Vukovaru, studenoga 1991.
SODAR, DORDE, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru i
zarobljenicima u logorima u Stajicevu, Nisu i Sremskoj Mitrovici, jesen 1991.
SOPKA, MIHAJLO, Rusin, osumnjicen da je kac pripadnik policije tzv. SAO Krajine
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim vojnicima u Vukovaru, koncem svibnja 1992.
SRBULOVIC, ZLATOMIR, majortzv. JNA, osumnjicer da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SRDIC, NIKOLA, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SRDIC, RANKO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu Vrhu, kolovoza 1991.
SRDIC, STEVAN, (Trifun), roden 01.03.1967., u Vukovaru, Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku,
od 20. rujna 1991. do 1994.
SRDIC, TRIFUN, (Stevan), zvani Trifun, roden 01.02.1934. u Vrhovinama, Srbin,
osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik i kao zapovjednik srpske
paravojne postrojbe unutar tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad Hrvatima iz sela
Tovarnika i zarobljenicima na salasu Jovanovcu kod Rume, rujna-listopada 1991.
SREMAC, SLAVOLJUB, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Borovu Naselju i zarobljenicima u logorima u
Begejcima, Stajicevu i Sremskoj Mitrovici, od 21. studenoga 1991. do 22. svibnja
1992.
SREMAC, ZIVAN, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u selu Opatovcu, listopada 1991.
STAMANOVIC, ZORAN, vodniktzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
STANIMIROVIC, BOGDAN, (Doko), roden 18.09.1930. god. u Tovarniku, Srbin,
osumnjicen da je kao pripadnik pobunjenih Srba pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim policajcima u Tovarniku, koncem srpnja 1991.
STANIMIROVIC, LJEPOSAVA, osumnjicena da je kao lijecnica pocinila ratne zlocine
nad civilima u selu Tovarniku, rujna-listopada 1991.
STANIMIROVIC, MILORAD, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u selu Tovarniku, listopada 1991.
STANIMIROVIC, RADE, Srbin, osumnjicen da je ka pripadnik tzv. TO Tovarnik
pocinio ratne zlocine na Hrvatima u selu Tovarniku, rujna-listopada 1991.
STANIMIROVIC, VOJISLAV, (Aleksandar), roden 19.08.1953. god. u Tovarniku, Srbin,
osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinic ratne zlocine
nad Hrvatima u selu Tovarniku zarobljenicima na salasu Jovanovcu kod Rume,
rujna-prosinca 1991.
STANISIC, BORISLAV, roden 28.05.1942. god. i Orasju, BiH, osumnjicen da je kao
pripadnik srpskit paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nac Hrvatima u
Borovu Naselju, jeseni 1991.
STANIC, PETAR, (Nikola), rocten 21.04.1959. god. Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TC Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nac Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
STANKOVIC, DUSAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Miklusevci
pocinio ratne zlocine nad civilima u selu Miklusevcima, koncem 1991.
STANKOVIC, INGA, (Mirko), osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad
zarobljenim hrvatskim civilima u "Veleprometu", u Vukovaru, 17.-18. studenoga
1991.
STANKOVIC, JEZDIMIR, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava
tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima u Vukovaru
i logorima u Stajicevu, Nisu i Sremskoj Mitrovici, od 18. do 26. studenoga 1991.
STANKOVIC, LAZO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim braniteljima i civilima u Vukovaru,
studenoga 1991.
STANKOVIC, LJUBISA, (Dragoljub), roden 20.10.1970. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne zlocine nad Hrvatima iz sela Luca,
kolovoza 1991.
STANKOVIC, MARINKO, (Branko), roden 11.08.1955. god. Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
STANKOVIC, MILAN, osumnjicen daje kao pripadnik tzv. TO Miklusevci pocinio ratne
zlocine nad civilima u selu Miklusevcima, jeseni 1991.
STANKOVIC, MIRKO, osumnjicen daje kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u
Vukovaru, studenoga 1991.
STANKOVIC, ZORAN, zvani Kesega, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava
tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima
u Vukovaru, studenoga 1991.
STEFANOVIC, zvani Miki, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
STEFANOVIC, ZLATAN, zvani Patak, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih
paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga
1991.
STEVIC, BORIVOJE, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
STISCEVIC, RADOSAV, pukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
STISOVIC, MILINKO, pukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga l991.
STOJCIC, SAVO, (Jovan), roden 22.01.1932. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
STOJCIC, ZORAN, (Savo), roden 02.01.1966. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
STOJADINOVIC, MIODRAG, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
STOJAKOVIC, STANKO, (Stevan), roden 19.04.1936. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, od
kolovoza 1991.
STOJANOVIC, BRANKO, zvani Kengur, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih
paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad hrvatskim zarobljenicima u
Vukovaru, studenoga 1991.
STOJANOVIC, DOKO, zvani Sodar, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima u
Vukovaru, studenoga 1991.
STOJANOVIC, ILIJA, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Beli Manastir pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Belom Manastiru, od kolovoza 1991.
STOJANOVIC, MILAN, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Darda pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima i Madarima u selu Bilje, od kolovoza 1991.
STOJANOVIC, MILISAV, (Nisija), roden 24.02.1950. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lucu, kolovoza
1991.
STOJANOVIC, MILOVAN, (Dobrivoj), zvani Miki, roden 18.01.1950. god. u Odzacima
(Vojvodina), osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
STOJANOVIC, MIRKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenicima u
Vukovaru, studenoga 1991.
STOJANOVIC, MOMCILO, Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima
u Tovarniku i zarobljenicima u zatvoru u Sidu, rujna-listopada 1991.
STOJANOVIC, NIKOLA, (Gajo), roden 15.05.1946. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
STOJANOVIC, PREDRAG, (Nikola), roden 16.03.1958. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
STOJANOVIC, SAVO, (Milan), roden 23.09.1950. god., osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lucu, od kolovoza
1991.
STOJANOVIC, SLAVKO, (Milan), roden 06.08.1965. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu
Vrhu, kolovoza 1991.
STOJANOVIC, STEVO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Knezevo pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Knezevu, od kolovoza 1991.
STOJANOVIC, TOMISLAV, (Stevo), roden 01.05.1954. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
STOJANOVIC, ZDENKO, (Milan), roden 22.03.1960. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjina pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu
Vrhu, kolovoza 1991.
STRICEVIC, MILORAD, (Dimitrije), roden 21 .05.1940. god., osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, kolovoza
1991.
STRIGIC, SLOBODAN, (Dusan), roden 25.06.1965. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
STUPAR, DUSAN, (Veljko), roden 01.03.1961. god. u Maloj Krupskoj Rujiski, Srbin,
osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Tovarniku, rujna-listopada 1991.
STUPAR, MIRKO, (Dusan), roden 04.06.1949. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
SUDAR, MICO, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima
u Vukovaru, studenoga 1991.
SUSIC, JOVAN, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SUSIC, RADOS, vodnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SVIRAC, DRAGAN, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Lovasu, listopada 1991.
SVITLICA, NENAD, (Milenko), roden 01.01.1968. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku,
rujna-listopada 1991.
SVRAKIC, ZELJKO, (Mirko), roden 10.09.1970. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
SABOVIC, ESAD, potporucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SALAJIC, DORDE, (Zdravko), rocten 06.03.1962. god. u Vukovaru, Srbin, osumnjicen
da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Tovarniku, od 20. rujna 1991.
SARIC, MILAN, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Knezevo pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Knezevu, od kolovoza 1991.
SARKEZI, NIKOLA, (majka Marija), roden 29.06.1963. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
SEGRT, MIRKO, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SERBIC, STANIMIR, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim zarobljenicima u "Veleprometu", u Vukovaru,
studenoga 1991.
SIMUNOVIC, DUSAN, (Bozidar), roden 09.03.1952. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
SISLJAGIC, MARKO, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, od jeseni 1991. do proljeca 1992.; u
njegovoj kuci u Ul. I. L. Ribara u Vukovaru bio je cetnicki stozer.
SLJIVANCANIN, VESELIN, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991. Protiv istoga je podignuta optuznica
pred Medunarodnim sudom za ratne zlocine u Haagu.
SLJUBARA, SLAVKO, (Simo), roden 02.11.1938. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Bapska pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Bapskoj, od jeseni
1991. do proljeca 1992.
SOSIC, KRSTO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
STRBAC, ZELJKO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u
Vukovaru, studenoga 1991.
SUCULA, MLADEN, vodnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SUJDOVIC, EUGEN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima i Madarima
u Knezevim Vinogradima, rujna-prosinca 1991.
SUSIC, ZELJKO, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
SUSLJIK, ALEKSA, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
SUSLJIK, DRAGAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
SCEKIC, zvani Skrbo, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Knezevo pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Belom Manastiru, od kolovoza 1991.
T
TADIC, NOVO, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima
u Vukovaru, studenoga 1991.
TANASIC, LAZO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu, listopada 1991.
TASO, ENES, potpukovniktzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
TATOMIR, BOGDAN, (Todor), roden 22.12.1948. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, od kolovoza
1991.
TEKIC, STEVAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru,
od jeseni 1991. do proljeca 1992.
TEPAVAC, DRAGA, osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu,
listopada 1991.
TEPAVAC, DRAGAN, (Petar), roden 18.06.1934. god. u Brocancu, kod Slunja,
osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Lovasu, listopada 1991.
TEPAVAC, JADRA, osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu,
listopada 1991.
TEPAVAC, MILAN, (Dmitra), roden 14.11.1933. god. u Brocancu, kod Slunja,
osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Lovasu, listopada 1991.
TEPAVAC, OBRAD, (Milan), roden 31.08.1970. god. u Vukovaru, osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Lovasu, listopada 1991.
TEPAVAC, RADOVAN, (Dragan), roden 21.04.1969. god. u Vukovaru, osumnjicen da je
kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nac Hrvatima u
Lovasu, listopada 1991.
TEPAVAC, ZORAN, (Milan), roden 09.05.1969. god u Vukovaru, osumnjicen da je kao
pripadnik srpske paravojne postrojbe "Dusan Silni" pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Lovasu, listopada 1991.
TEPSIC, MARKO, zvani Kritika, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik TO tzv.
Tovarnik pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku, rujna-listopada 1991.
TEPSIC, PAVO, zvani Kritika, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku, rujna-listopada 1991.
TERZIC, DANKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
TERZIC, JOVAN, (Mladen), roden 20.09.1954. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
TERZIC, PERO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku,
jeseni 1991.
TESIC, BORIVOJE, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
TESIC, MAKSIM, (Ananije), roden 15.04.1941. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
TESIC, RANKO, (Milan), roden 29.07.1953. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik TO tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad hrvatskim zarobljenicima
u Vukovaru, koncem svibnja 1992.
TINTOR, NIKOLA, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku, jeseni 1991.
TODIC, ZELJKO, potporucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
TODOROVIC, STAMENKO, (Slobodan), roden 21.08.1959. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovozarujna 1991.
TOMASEVIC, CEDOMIR, (Milan), roden 25.11.1951. god., osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Vukovaru, studenoga 1991.
TOMASEVIC, STOqA, osumnjicena da je kao civil pocinila ratne zlocine nad
Hrvatima u selu Tompojevcima, jeseni 1991.
TOMASKOVIC, ZELJKO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u selu Lucu, u Baranji, 24. rujna 1991.
TOMIC, BRANKO, (Vlado), roden 02.04.1954. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu
Vrhu, kolovoza 1991.
TOMIC, JOVO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Tompojevcima, studenoga 1991.
TOMIC, NADA, (Dusan), roden 27.08.1955. god. u Crnom Potoku, kod Vrginmosta,
osumnjicena da je kao pripadnica srpskih paravojnih postrojbi pocinila ratne
zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
TORBICA, MILAN, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima u "Veleprometu", u
Vukovaru, studenoga 1991.
TORBICA, SASA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Sotinu,
studenoga 1991.
TOT, IVICA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Iloku, jeseni
1991.
TRBOJEVIC, MILAN, zvani Duvandzija, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Sotinu, jeseni 1991.
TRIFUNOVIC, ALEKSANDAR, (Milorad), zvani Aca, roden 19.07.1946. god., Srbin,
osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u selu Tovarniku, od 20. rujna 1991.
TRIFUNOVIC, ALEKSANDAR, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
TRIFUNOVIC, DUSAN, rod. 11.06.1951. god. u Borovu Naselju, osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Borovu Naselju, od studenoga 1991.
TRIFUNOVIC, VLASTIMIR, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Tovarniku, listopada 1991.
TRKULJA, NIKICA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Sotinu,
studenoga 1991.
TURK, IVICA, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
TURUKALO, MILAN, zvani Miki, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u logoru u Sremskoj
Mitrovici, studenoga 1991.
U
UBARIC, JAKSO, (Ljubomir), roden 10.08.1 955. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjina pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selima Dardi,
Bilju i Branjini, kolovoza-rujna 1991.
UBAVIC, zvani Bato, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Iloku,
jeseni 1991.
UBAVIC, DUSKO, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajina pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Iloku, jeseni 1991.
UGLJESIC, STEVO, vodnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
URSIC, SLOBODAN, (Stojan), roden 15.06.1948. god. u Koprivnici, osumnjicen da je
kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Vukovaru, studenoga 1991.
URUKALO, ANDRIJA, (Dusan), roden 24.11.1934. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
URUKALO, DUSAN, (Andrija), roden 03.09.1959. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
UTVlC, ILIJA, (Lazar), roden 17.07.1944. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, od kolovoza
1991.
UTVIC, SIMO, (Milan), roden 20.10.1964. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
UVODIC, DUSKO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad hrvatskim braniteljima u Vukovaru i Sidu,
studenoga 1991.
UZELAC, NIKOLA, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
V
VARGA, VLADO, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VASELEK, SLAVKO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u "Veleprometu", u Vukovaru,
studenoga 1991.
VASIC, CEDOMIR, vodnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VATRALJEV, MILORAD, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Vukovaru, 18. studenoga 1991.
VAZIC, DORDE, (Nikola), roden 11.06.1953. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, od kolovoza
1991.
VEJIC, RAJKO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine
nad zarobljenim civilima u Dalju, od kolovoza 1991.
VELEBIT, PETAR, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, jeseni 1991.
VEMENAC, GANA, osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad Hrvatima u Knezevu,
od kolovoza 1991.
VICIC, DRAGO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Darda pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima i Madarima u Dardi, rujna-prosinca 1991.
VICIC, DUSKO, (Drago), roden 20.06.1965. god., osumnjicen da je kao pripadnik
tzv. TO Darda pocinio ratne zlocine nad Hrvatima i Madarima u Dardi,
rujnaprosinca 1991.
VICKOVIC, JOVAN, (Dusan), roden 26.04.1 968. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
VIDIC, LAZAR, (Jovan), roden 23.05.1941 . god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, od jeseni
1991. do proljeca 1992.
VIDOVIC, MIODRAG, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VIJUG, SLAVKO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim zarobljenicima u Vukovaru i logorima u
Vojvodini, jeseni 1991.
VINCETIC, MILOMIR, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VIROVITICAN, RANKO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, jeseni 1991.
VITAS, SLOBODAN, zastavnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VLADISAVLJEVIC, SASA, zvani Beli, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog
sastava tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VLADISAVLJEVIC, STEVAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava
tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad hrvatskim zarobljenicima u Vukovaru,
studenoga 1991.
VLAISAVLJEVIC, RODOLJUB, (Kosta), roden 08.12.1965. god., Srbin, osumnjicen da
je kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovozarujna 1991.
VLASKALIC, DORDE, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u "Veleprometu", u Vukovaru,
studenoga 1991.
VOJKOVIC, KOLJA, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
VOJNOVIC, DUJO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Berku, jeseni 1991.
VOJNOVIC, MIODRAG, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Tompojevci pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u selu Tompojevcima, studenoga 1991.
VOJNOVIC, MIRKO, (Milan), zvani Capalo, roden 25.02.1961. god., osumnjicen da je
kao cetnik pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u "Veleprometu", u
Vukovaru, studenoga 1991.
VOJNOVIC, NEDILJKO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u "Veleprometu", u Vukovaru,
studenoga 1991.
VOJNOVIC, NIKOLA, zastavnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VOJNOVIC, NIKOLA, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Miklusevci
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Miklusevcima, koncem 1991.
VOJNOVIC, SLOBODAN, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VOJNOVIC, STANOJA, osunnnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Miklusevci pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Miklusevcima, koncem 1991.
VORKAPIC, ILIJA, (Nikola), roden 28.06.1947. god. u Lovasu, osumnjicen da je kao
pripadnik srpske paravojne postrojbe "Dusan Silni" pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Lovasu, listopada 1991.
VORKAPIC, MILAN, (Dragan), zvani Siljo, roden 13.06.1956. god., osumnjicen da je
kao pripadnik srpske paravojne postrojbe "Dusan Silni" pocinio ratne zlocine nad
Hrvatima u Lovasu, od listopada 1991. do veljace 1992.
VORKAPIC, MILAN, (Nikola), zvani Trnda, roden 11.09.1952. god. u Lovasu,
osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Lovasu, listopada 1991.
VORKAPIC, MILORAD, (Dragan), roden 13.06.1956. god., osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu,
listopada-prosinca 1991.
VORKAPIC, PREDRAG, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VORKAPIC, RAJKO, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u
Vukovaru, studenoga 1991.
VORKAPIC, RANKO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim braniteljima u Vukovaru i logorima u
Stajicevu, Nisu i Sremskoj Mitrovici, od 20. studenoga 1991. do 28. svibnja
1992.
VRACAR, MILE, potpukovniktzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VRACARIC, ZDRAVKO, Srbin, osumnjicen da je kao civil pocinio ratne zlocine nad
zarobljenim hrvatskim braniteljima u Vukovaru, studenoga 1991.
VRACARIC, ZELJKO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru i zarobljenicima u Sremskoj
Mitrovici, od 18. studenoga 1991 . do 28. svibnja 1992.
VRACOVIC, SLOBODAN, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Borovu Naselju, 20. studenoga 1991.
VRANCIC, SVETISLAV (mladi), osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima
u Knezevim Vinogradima, rujna-prosinca 1991.
VRANIC, SVETISLAV (mladi), (Cedomir), roden 19.11.1949. god., osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Kotlini, kolovoza-rujna 1991.
VRANKOVIC, SLOBODAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO
Krajine pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Tovarniku, studenoga 1991.
VUCENOVIC, JOVAN, (Milan), roden 21.11.1970. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
VUCETIC, ILIJA, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Berku, rujna 1991.
VUCETIC, STEVO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Berku, rujna 1991.
VUCIC, DUSAN, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Knezevo pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Knezevu, od kolovoza 1991.
VUCIC, MILORAD, pukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VUCKOVIC, IVICA, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Knezevo pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Knezevu, od kolovoza 1991.
VUIC, ZELJKO, dobrovoljac iz Srbije, osumnjicen da je kao pripadnik srpske
paravojne postrojbe pocinio ratne zlocine nad civilima u selu Petrovcima, jeseni
1991.
VUJCIC, JOVAN, (Milan), roden 16.09.1952. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
VUJCIC, MILAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
VUJADINOVIC, DANILO, zastavnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VUJANOVIC, DORDE, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO
Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu Sodolovcima i
Koprivni, veljace 1992.
VUJANOVIC, STANKO, (Branko), roden 30.11 .1959. god., osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Vukovaru, jeseni 1991.
VUJICIC, DORDE, (Cvetan), roden 11.04.1957. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjina pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selima Branjini,
Dardi i Bilju, kolovoza-rujna 1991.
VUJKOVIC, MLADEN, (Ranko), roden 01.12.1968. god, Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
VUJKOVIC, NIKOLA, (Slobodan), roden 07.10.1960. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
VUJOVIC, MIROLJUB, (Luka), roden 08.03.1963. god. u Crnom Potoku, kod
Vrginmosta, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
VUKAS, BRANKO, (Marko), roden 03.02.1934. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Luc pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Lucu, kolovoza
1991.
VUKASIN, BRANKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim
zarobljenicima u Vukovaru i logorima u Stajicevu, Nisu i Sremskoj Mitrovici, od
listopada 1991.
VUKOJEVIC, BORO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Sotinu, listopada 1991.
VUKOTIC, DUSAN, Sremska Mitrovica, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Vinkovcima, studenoga 1991.
VUKOVIC, DRAGISA, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VUKOVIC, JOVO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu Vrhu, kolovoza 1991.
VUKOVIC, MILIVOJ, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Luc pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Lucu, kolovoza 1991.
VUKOVIC, STANKO, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VUKOVIC, SIME, potporucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
VUKSA, ALEN, (Nikola), roden 23.10.1970. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
VUKSIC, NEDELJKO, (Stevo), roden 20.06.1 953. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
VUKSIC, ZORAN, (Simo), roden 03.08.1959. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
VUKSIC, ZORAN, zvani Zuco, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Kozarcu, rujna prosinca 1991.
VULETIC, DOKO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Berak pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u selu Berku, rujna 1991.
VUSUROVIC, GORAN, (Gojko), roden 29.11.1967. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Sodolovci-Koprivna pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u mjestu
Sodolovcima i Koprivni, veljace 1992.
Z
ZARIC, BRANISLAV, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Dalju, kolovoza 1991.
ZAVISIC, DANE, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA pocinio
ratne zlocine nad hrvatskim braniteljima i civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
ZDJELAR, DUJO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
ZDJELAREVIC, RADOSLAV, (Milan), roden 25.11.1941. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije SAO Baranja pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
ZDRNJA, MILOVAN, osumnjicen daje kao pripadnik srpske policije pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Vukovaru i zarobljenicima u logorima u Stajicevu i
Sremskoj Mitrovici, od studenoga 1991.
ZECEVIC, JOVAN, (Nedeljko), roden 02.09.1958. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Baranja pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
ZEKANOVIC, DUSAN, osumnjicen da je kao pripadnik pricuvnog sastava tzv. JNA
pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u
Vukovaru, studenoga 1991.
ZEKOVIC, GORAN, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
ZELIC, BRANISLAV, (Slobodan), roden 21.10.1942. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik tzv. TO Dalj pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Dalju, jeseni
1991.
ZIROJEVIC, ZORAN, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
ZLATAR, MIRO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru,
jeseni 1991.
ZLATAR, VUJO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad civilima u Vukovaru,
jeseni 1991.
ZORAJA, SLOBODAN, (Dusan), roden 23.06.1965. god. u Lovasu, osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Lovasu, listopada 1991.
ZORIC, DUSAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim
zarobljenicima u logorima u Stajicevu, Nisu i Sremskoj Mitrovici, od studenoga
1991.
ZORIC, STEVAN, (Petar), zvani Cevo, roden 13.03.1951. god., osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Vukovaru, srpnja-studenoga 1991.
ZUBIC, MILE, iz Orahovice, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Luc pocinio
ratne zlocine nad hrvatskim civilima u selu Lucu, 24. rujna 1992.
ZUBIC, TODOR, iz Orahovice, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Luc pocinio
ratne zlocine nad hrvatskim civiiima u selu Lucu, 24. rujna 1992.
ZUKANOVIC, DUSKO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim braniteljima u Vukovaru, studenoga 1991.
ZADANJ, MARIJA, osumnjicena da je kao civil pocinila ratne zlocine nad Hrvatima
u Lovasu, jeseni 1991.
ZDINJAK, MIRKO, (Joakim), rocten 08.02.1964. god., osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Miklusevci pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Miklusevcima,
jeseni 1991.
ZDRALJEVIC, BOZIDAR, porucnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
ZIGIC, DUSAN, (Dule), osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih
postrojbi pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
ZIKIC, HRANISLAV, potpukovnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
ZIVANOVIC, BORIVOJ, (Nikola), roden 20.11 .1950. god., Srbin, osumnjicen da je
kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
ZIVKOVIC, ALEKSANDAR, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. TO Branjin Vrh
pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu Branjinu Vrhu, kolovoza 1991.
ZIVKOVIC, NIKOLA, Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Tenji, srpnja 1991.
ZUBRECKI, ATILA, vodnik tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
ZUNJIC, RADE, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru,
koncem 1991.
IMENA I NADIMCI OSUMNJICENIH ZA RATNE ZLOCINE U HRVATSKOM PODUNAVLJU:
BORO, nadimkom Gostionicar, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim
zarobljenicima u Vukovaru i logoru u Sremskoj Mitrovici.
DRAGAN, nadimkom Pljoka, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi,
tzv. "Belih orlova", pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu, listopada
1991.
DRAGAN, nadimkom Petronije, Pancevo, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih
postrojbi "Dusan Silni" pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu, listopada
1991.
JOVICA, nadimkom Harmonikas, Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim civilima na Olajnici u Vukovaru, studenoga 1991.
KOSTA, osumnjicen da je kao pripadnik cetnicke postrojbe "Dusan Silni" pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu, listopada 1991.; bio je tjelohranitelj
Ljubana Devetaka u Lovasu.
KRSTAN, iz Vocina, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u selu
Lucu, u Baranji, 24. rujna 1992.
LJUBO, Srbin, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u
zatvoru u Cvejicevoj kuci u Tovarniku, rujna-listopada 1991.
LJUBODRAG, (Vaso), osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
MILOS, nadimkom Sosa, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Knezevim Vunogradima, rujna-prosinca 1991.
SLAVOLJUB, nadimkom Seljo, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim
zarobljenicima u Livadama, opcina Zrenjanin, od 08. listopada 1991. do 06.
sijecnja 1992.
SLOBODAN, nadimkom Sajdija, rod. 1963. god., osumnjicen da je kao pripadnik
cetnicke postrojbe "Dusan Silni" pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Lovasu,
listopada 1991 .; prije rata bio je u zatvoru 15 godina zbog silovanja.
SPASOJE, nadimkom Stuka, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. JNA, a kasnije
srpskih paravojnih postrojbi, tzv. "seseljevaca", pocinio ratne zlocine nad
civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
STEVICA, nadimkom Cigan, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
"Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
STEVO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga
1991.; bio je snajperist na Sajmistu, a poslije cuvar u KPD-u u Sremskoj
Mitrovici, gdje je maltretirao zatvorenike.
ZORAN, nadimkom Azdaja-Aki, rod. 1961. god., iz Dobanovaca, osumnjicen da je kao
pripadnik cetnickih postrojbi "Dusan Silni" pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u
Lovasu, listopada 1991.
ZIKO, (Vaso), osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne
zlocine nad Hrvatima u Vukovaru, studenoga 1991.
BUVA, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi natjerao Hrvate iz
Lovasa na minsko polje, 18. listopada 1991.
CRNOGORAC, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad logorasima u Sremskoj
Mitrovici, prosinca 1991.
KINA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenicima u "Veleprometu",
u Vukovaru, studenoga 1991.
KINEZ, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio ratne zlocine
nad Hrvatima u selu Lovasu, tjerao ih na minska polja 18. listopada 1991.
LAKI, bio strazar u logoru u Sremskoj Mitrovici, osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad logorasima u Sremskoj Mitrovici, prosinca 1991.
PLAVI SEST, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad logorasima u Sremskoj
Mitrovici, prosinca 1991.
RAMBO, bio strazar u logoru u Sremskoj Mitrovici, osumnjicen da je pocinio ratne
zlocine nad logorasima u Sremskoj Mitrovici, prosinca 1991.
SIMO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenim Hrvatima u logoru u
Sremskoj Mitrovici, studenoga 1991.
TAJCI, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim
braniteljima u logoru u Sremskoj Mitrovici, studenoga 1991.
TAJSON, bio strazar u Sremskoj Mitrovici, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad zarobljenim hrvatskim braniteljima u logoru u Sremskoj Mitrovici, prosinca
1991.
VUJO, bio strazar u Sremskoj Mitrovici, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad zarobljenim hrvatskim braniteljima u logoru u Sremskoj Mitrovici, prosinca
1991.
ZUCO, bio strazar u Sremskoj Mitrovici, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine
nad zarobljenim hrvatskim braniteljima u logoru u Sremskoj Mitrovici, prosinca
1991.
OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U HRVATSKOM PODUNAVLJU
A
ACIMOVIC, ANKICA, osumnjicena da je pocinila ratne zlocine nad Hrvatima u
Knezevu, od kolovoza 1991.
ACIMOVIC, MILAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad Hrvatima u Knezevu,
od kolovoza 1991.
ANDREJEK, ALOJZ, (Alojz), roden 22.06.1954. god., kao pripadnik policije tzv.
SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Belom Manastiru,
kolovoza-rujna 1991.
ANOJCIC, BORO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u
selu Sotinu, koncem 1991 .
ANTIC, VOJO, osumnjicen da je kao pripadnik tzv. JNA pocinio ratne zlocine nad
zarobljenim braniteljima i civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
ANTIC, ZORAN, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u
selu Karancu, rujna-prosinca 1991.
AVRAMOVIC, STANIMIR, (Milan), roden 24.10.1948. god., osumnjicen da je kao
pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad hrvatskim
civilima u Vukovaru, koncem 1991.
AVRAMOVIC, STANISLAV, zvani Micko, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih
paravojnih postrojbi pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Vukovaru,
1991./1992.
B
BACIC, SLOBODAN, (Vojislav), zvani Cobi, roden 16.09.1965. god., Srbin,
osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad pucanstvom Vinkovaca, sredinom
studenoga 1991.
BACANOVIC, RADOVAN, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Borovu Naselju, 20. Studenoga
1991.
BABINCAK, MIRON, osumnjicen da je kao clan tzv. TO Miklusevci pocinio ratne
zlocine nad stanovnicima Miklusevaca, 1991.
BABIC, DRAGICA, Srpkinja, osumnjicena da je kao medicinska sestra vukovarske
bolnice pocinila ratne zlocine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima u
vukovarskoj bolnici, studenoga 1991 .
BAJIC, MILE, osumnjicen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio
ratne zlocine nad hrvatskim civilima u selu Antinu, koncem 1991 .
BAKETA, TOMO, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine u Vukovaru, koncem 1991.
BAKIC, MILE, Srbin, osumnjcen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi
pocinio ratne zlocine u "Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
BAKIC, RADE, osumnjicen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi pocinio
ratne zlocine u "Veleprometu", u Vukovaru, studenoga 1991.
BALABAN, ACO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi pocinio
ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Borovu Naselju, 20. studenoga 1991.
BALABAN, MILAN, kapetan tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim civilima u Vukovaru, koncem 1991.
BALABAN, ZIVKO, Srbin, osumnjicen da je kao pripadnik cetnickih postrojbi
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Borovu Naselju, 20. studenoga
1991.
BANAC, DAVOR, (Adam), roden 20.07.1971. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik tzv. TO Branjin Vrh pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u
selu Branjinu Vrhu, 22. kolovoza 1991.
BARJAKTAREVIC, SLOBODAN, major tzv. JNA, Srbin, osumnjicen da je zapovjedao
napadom na selo Bapsku, koncem 1991.
BARTOLIC, KIKO, zvani Sumarina, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim civilima u selu Lucu, rujna-prosinca 1991.
BASARA, MILAN, major tzv. JNA, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad
hrvatskim civilima u Vukovaru, studenoga 1991.
BASIC, DORDE, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u
Borovu Naselju i logorima u Stajicevu, Nisu i Sremskoj Mitrovici, u vremenu od
20. studenoga 1991 . do mjeseca svibnja 1992.
BATRANOVIC, SRETO, (Mirko), roden 14.01.1936. god., Srbin, osumnjicen da je
pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u Dalju, od mjeseca kolovoza 1991.
do sredine godine 1992.
BADALA, JANKO, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine u Iloku, koncem 1991.
BEKIC, MILE, (Dragan), roden 1 8.03.1945. god., Srbin, osumnjicen da je kao
pripadnik policije tzv. SAO Krajine pocinio ratne zlocine nad civilima u Belom
Manastiru, kolovoza-rujna 1991.
BEKIC, VLADIMIR, osumnjicen da je pocinio ratne zlocine nad hrvatskim civilima u
Miroslava Rozankovic/Dokumentarno o zlocinu: Grobnica Ovcara poput
nacistickih logora/
Documentary on war crime: Ovcara grave like Nazi camps
The many familiar faces of parents whose loved ones disappeared after the
fall of Vukovar, representatives of the Croatian government, the
government's Commission for the Imprisoned and Missing, and Croatian
associations gathered on Monday, July 14 in Zagreb's Home of the Croatian
Army for a public presentation of a documentary film on the exhumation of
graves at Ovcara.
The aim of the organizer, the Center "Appeal," was the same as
countlesstimes to date: to bring the tragic truth about the unprecedented
crime atOvcara before the Croatian public and the world. For the first time
in
Croatia, the Center presented the documentary titled "True Stories: The
Grave," produced by the British TV network "Soul Purpose" and
directed by Belinda Giles. The 70-minute film is part of the original
documentary film on the Ovcara exhumation, from start to finish, which was
filmed by Soul Purpose television teams for The Hague Tribunal.
Aside from a quality and detailed depiction of the work of experts from The
Hague, the film features segments in which some families, whose fathers and
husbands are ultimately, truly identified as victims of Ovcara, speak about
the disappearance of their loved ones. In between their stories are scenes
from the siege on Vukovar, the entry of international monitors into the
city, the feverish waiting of Vukovar survivors....
The most shocking scenes are the victims themselves. Skulls, skeletons,
personal belongings like tennis shoes, items of clothing, a discovered wrist
watch that is still ticking. The broadcast of this film in Britain is
considered a hard-fought victory for documentary film making, especially
because of those who in British media intensely resisted the penetration of
information about the Serbian aggression and tragic crimes committed in
Croatia.
As a result of all this, we experienced this film as a necessary and
valuable document which will help bring the truth about this crime to the
world. We are surprised that, despite their invitation, none of the foreign
ambassadors in Zagreb were present at the film's viewing -- only a letter of
support from Elisabeth Rehn, the Special Reporter to the UN for Human
Rights, arrived. But all those who are working for human rights certainly
should have been in the Home of the Croatian Army on Monday, joining the
relatives of the victims to experience at least a small part of the horrors
that were committed by the executors at Ovcara -- just one of the 62 mass
graves exhumed to date in Croatia, with at least 14 graves still waiting to
be exhumed throughout the Danube region.
It is likely that this film will soon be broadcast on HTV to viewers
throughout Croatia. The documentary, re-arranged for commercial
distribution, will finally bring the truth about Ovcara and Croatia to the
world -- to the same world from which, immediately after the film's
broadcast on Channel 4 in Britain, came the comment: "What we saw is a
terribly disturbing document. This is something we have seen only in films
about Nazi concentration camps."
OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U LICI I SJEVERNOJ DALMACIJI
A - K
AGBABA, PREDRAG, (Jovan), roden 20.03.1970. god. u Otoccu, prebivaliste u
Otoccu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenima hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
AGBABA, ZARKO, (Stevo), roden 5.05.1993. god. u Doljanima, opcina Otocac, Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno je sudjelovao u oruzanim
napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestima
Doljanima, Dabru, Zaluznici, Vrhovinanama i Bjepolju (podrucje opcine Otocca) i
to kao zapovjednik Doljanske cete.
AJDINOVIC, PETAR, (Proko), zvani Pero, roden 28.04.1952. god. u Bovicima, opcina
Vrginmost, Srbin, pukovnik JNA,
bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do
pocetka 1992. god. Sjediste im je u pocetku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a
zatim je premjesteno u Bihac, u Lovacku kucu. Zadaci su im bili: raspodjela
oruzja srpskom pucanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje
okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovodenje
oruzanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oruzano napada
dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv.
Krajine na podrucju opcina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih
opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih clanova skupine, pripadnici
srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH pocinili su mnoge zlocine,
među kojima isticemo zlocin nad civilima u Saborskom, opcina Ogulin,
teroristicki napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budackoj Rijeci, opcina
Karlovac, i cetvorice pripadnika MUP-a u Zutoj Lokvi, opcina Otocac,
teroristicki cin miniranja pruge u Gomirju, opcina Vrbovsko, miniranje RTV
odasiljaca na Mirkovici, opcina Vrbovsko. Kao pripadnik ove teroristicke skupine
djelovao je na podrucju Korduna, Plitvica, Korenice, Plaskog i Rijeke.
AJDUKOVIC, MIROSLAV, (Milan), roden 18.04.1964. god. u Raducu, opcina Gospic,
Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici
Gracac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
BABIC, SLAVKO (Rade), 24.12.1951. god. u Ajdovscini, Slovenija, prebivaliste u
Zagrebu, Srbin,
bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do
pocetka 1992. god. Sjediste im je u pocetku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a
zatim je premjesteno u Bihac, u Lovacku kucu. Zadaci su im bili: raspodjela
oruzja srpskom pucanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje
okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovodenje
oruzanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oruzano napada
dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv.
Krajine na podrucju opcina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih
opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih clanova skupine, pripadnici
srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH pocinili su mnoge zlocine,
među kojima isticemo zlocin nad civilima u Saborskom, opcina Ogulin,
teroristicki napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budackoj Rijeci, opcina
Karlovac, i cetvorice pripadnika MUP-a u Zutoj Lokvi, opcina Otocac,
teroristicki cin miniranja pruge u Gomirju, opcina Vrbovsko, miniranje RTV
odasiljaca na Mirkovici, opcina Vrbovsko. Kao pripadnik ove teroristicke skupine
djelovao je na podrucju grada Zagreba.
BAKLAJIC, PREDRAG, (?) zvani Centiras, Otocac,
sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. izmedu 12,00 i 12,30 sati,
nakon što su u selu Babic Most, opcina Otocac, iz minobacaca pogodili i srusili
crkveni toranj katolicke crkve, usli u selo, dosli do kuce civila hrvatske
nacionalnosti Bože Babica, te iz pjesackog naoruzanja ubili Bozu i Zeljka
Babica, te Ruzu Jurkovic.
BALAC, DUSAN, (Cvijo), roden 1.11.1930. god. u Petrovom Selu, T. Korenica,
Srbin,
kao pukovnik pocetkom rujna 1991., dolaskom Banjaluckog korpusa, preuzeo
zapovjednistvo nad svim paravojnim postrojbama na podrucju novog L. Osika,
zapovijedao neprijateljskim snagama koje su sustavno razarale grad Gospic,
Perusic i okolicu. Ove neprijateljske postrojbe su pod njegovim zapovjednistvom
u siroj okolici Gospica vrsile genocid nad hrvatskim pucanstvom tijekom 1991.
god.
BANJANIN, NEDJELJKO, (Nikola), zvani Capan, roden 26.08.1951. god. u Ponorima,
opcina Otocac, Srbin,
od srpnja 1991. do sijecnja 1992. bio pripadnik pobunjenickih postrojba. Tijekom
1991. god. na podrucju Srpskog Polja i zaseoka Janjetovica, Stula, Bjeljevina i
Rostruna drzao je nocne straze naoruzan vatrenim oruzjem, postavljao zapreke na
cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretezno nastanjanim hrvatskim
pucanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjecaj
nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stozer oruzane
pobune. Sudjelovao je u teroristickim akcijama vrseci miniranja na navedenim
podrucjima.
Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je nabavku oruzja koje je
dijelio srpskom stanovnistvu, postavljao straze, te bio sudionikom napada u
rujnu 1991. na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pucanstvo
napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacackom napadu na selo
Kompolje.
BANJEGLAV, NIKOLA, (Nikola), roden 12.02.1947. god. u Bunicu, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidačke brigade", "Sesnaeste brigade" i
"Petnaeste licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama
protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog
pucanstva.
BASIC, DURO, (Dusan), roden 24.02.1957. god. u Pocitelju, prebivaliste u
Pocitelju, Srbin,
tijekom 1990. god. u Pocitelju, zajedno s ostalim mjestanima sela Pocitelja
(srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoruzan drzao
straze, vrsio kontrolu osoba, sve u cilju sprijecavanja ulaska i djelovanja
legalnih vlasti Republike Hrvatske.
BASTA, ZELJKO, (Dane), roden 14.09.1960. god. u Visucu, opcina T. Korenica,
Srbin,
u vremenu od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao pripadnik tzv.
Vojske SAO Krajine naoruzan aktivno sudjelovao u oruzanim napadima na pripadnike
HV na podrucju opcine Gospica. Postrojba kojoj je pripadao nakon dolaska
UNPROFOR-a morala je promijeniti ime u "Plavi bataljun pogranicne milicije".
BESIR, DRAGAN, (Pepo), roden 19.10.1942. god. u Orovcu, opcina T. Korenica,
Srbin,
kao pukovnik pocetkom rujna 1991. god., dolaskom Banjaluckog korpusa, preuzeo
zapovjednistvo nad svim paravojnim postrojbama na podrucju Novog L. Osika,
zapovijedao neprijateljskim snagama koje su sustavno razarale grad Gospic,
Perusic i okolicu. Ove neprijateljske postrojbe su pod njegovim zapovjednistvom
u siroj okolici Gospica vrsile genocid nad hrvatskim pucanstvom tijekom 1991.
godine.
BOBIC, BRANKO, (Milos), rođen 5.07.1930. god. u Starom Selu, prebivaliste u
Starom Selu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, općina Otocac, ulazi
u sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oružano djeluje po Otoccu,
Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove
postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i
Drenov Klanac nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva
civila hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u
Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.
BOBIC, MICO, (Duro), rođen 10.11.1947. god. u Dabru, opcina Otocac, Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oruzanim
napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana,
Dabra, Zaluznice, Vrhovina i Bjepolja (podrucje opcine Otocac). Sredinom
studenoga 1991. god. bio je u akciji na Glibodolskoj cesti. Svrha akcije bila je
da pobunjeni Srbi ocuvaju ovu cestu. Pripadnici pobunjenih Srba su koncem
sijecnja 1992. god. napali i zapalili zaseok Zabare kod Dabra. "Dabarska ceta"
imala je 25 pobunjenika.
BOBIC, MILOS, (Savo), roden 24.03.1930. god. u Starom Selu, opcina Otocac,
prebivalište u Starom Selu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veća materijalna oštecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
BOBIC, MLADEN, (Milos), roden 8.06.1957. god. u Otoccu, prebivaliste u Starom
Selu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
BOBIC, RADE, (Milos), rođen 22.02.1959. god. u Otoccu, prebivaliste u
Starom Selu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oružano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
BOBId, SLAVKO, (Branko), rođen 8.05.1950. god. u Otoccu, prebivaliste u
Starom Selu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oružano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
BOBIC, VLADO, (Ilija), roden 10.12.1937. god. u Dabru, opcina Otocac,
prebivaliste u Dabru, Srbin,
u jesen 1991. god. zaduzio naoruzanje koje je upotpunjavao sve do 1992. god. Tom
prilikom zaduzio je i odoru. Pobunjeni Srbi u Dabru osnivaju pobunjenicku
postrojbu tzv. Dabarsku cetu. Predavanje i ratnu strategiju objasnjavao im je
pukovnik Trbovic iz Beograda. Mladi pobunjenici su trebali okupirati Glibodol, a
stariji, medu kojima je i imenovani, bili su rasporedeni na straze. Strazu je
davao sve do oslobodilacke akcije HV-a "Oluje". Zapovjednik "Dabarske cete" bio
je Milovan Pavlovic, a zamjenici su mu bili Mirko Cuturilo i Stevo Cvjeticcanin.
BOGDANOVIC, VAJO, (Milan), roden 15.04.1934. god. u Vrhovinama, opcina Otocac,
prebivalište u Gornjim Vrhovinama, Srbin,
tijekom godine 1993. zaprimio naoruzanje od Steve Bogdanovica i zajedno s
ostalim Srbima iz Gornjih Vrhovina davao seosku strazu. Pobunjeni Srbi osnovali
su "cetu" koja je imala oko 120 ljudi. Ova neprijateljska postrojba drzala je
polozaje iznad Gornjih Vrhovina u mjestima Staine i Tavani. Imenovani je bio
rasporeden na ovim polozajima tijekom 1994. god. i to od mjeseca rujna. Za
vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluja" nalazio se na polozaju u mjestu Tavani,
gdje je prilikom uhicenja predao naoružanje pripadnicima HV-a.
BORIC, MILAN, (Boze), roden 10.09.1952. god. u Babinom Potoku, opcina Otocac,
posljednje prebivaliste u Karlovcu, stariji vodnik JNA,
bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do
pocetka 1992. god. Sjediste im je u pocetku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a
zatim je premjesteno u Bihac, u Lovacku kucu. Zadaci su im bili: raspodjela
oruzja srpskom pucanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje
okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovodenje
oruzanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oruzano napada
dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv.
Krajine na podrucju opcina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih
opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih clanova skupine, pripadnici
srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH pocinili su mnoge zlocine,
medu kojima isticemo zlocin nad civilima u Saborskom, opcina Ogulin,
teroristicki napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budackoj Rijeci, opcina
Karlovac, i cetvorice pripadnika MUP-a u Zutoj Lokvi, opcina Otocac,
teroristicki cin miniranja pruge u Gomirju, opcina Vrbovsko, miniranje RTV
odasiljaca na Mirkovici, opcina Vrbovsko. Kao pripadnik ove teroristicke skupine
djelovao je na podrucju grada Zagreba.
BORIC, SIMO, (Milan), zvani Sika, 28.07.1955. god. u Klenovcu, opcina Gospic,
Srbin,
tijekom 1991. god. na podrucju opcine Gospica kupovao i na drugi nacin nabavljao
oruzje, eksploziv i drugu ratnu opremu. S tom nakanom putovao je u Studenac,
Mlaku i Kosinj Most, gdje je razgovarao s vise osoba kako bi ih pridobio za
navedene ciljeve. Na ovim poslovima uhvatila ga je Vojna policija 15. listopada
1991. god. Tom su prilikom u njegovom vozilu pronašli vise komada oruzja,
streljiva i eksploziva.
BOZANIĆ, BOGDAN, (Milan), zvani Kojic, roden 26.01.1954. god. u Puzevicu,
opcina Otocac, prebivaliste u Puzevicu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u Vodotecu, opcina Otocac, organizirao oruzanu
pobunu srpskog stanovnistva protiv Republike Hrvatske sa ciljem otcjepljenja MZ
Vodotoc i pripajanja tzv. SAO Krajini. Na ovom podrucju Srbima je dijelio
naoruzanje, organizirao straze po zaseocima, te vrsio ostale pripreme za oruzanu
pobunu.
BOZANIC, BOSKO, (Nikola), roden 27.09.1946. god. u Kompolju, opcina T. Korenica,
prebivaliste u Kompolju, Srbin,
kao predsjednik SO T. Korenice osnovao, zajedno sa koordinatorom Ljubicom Solaja
"Stab T. Korenice", a potom ustrojio paravojne postrojbe koje su naoruzali
oruzjem iz Policijske stanice T. Korenica. Na prosvjednim skupovima upucivali su
poruke legalnim pripadnicima MUP-a Hrvatske da se povuku s podrucja te opcine.
Kada pripadnici MUP-a Hrvatske nisu popustili pred njihovim prijetnjama,
zapovjedili su napad na pripadnike MUP-a Hrvatske na podrucju Plitvickih jezera,
kojom prilikom je poginuo policajac Josip Jovic.
BRAKUS, BRANKO, (Dusko), roden 6.05.1954. god. u Zaluznici, prebivalište u
Zaluznici, opcina Otocac, Srbin,
sredinom 1993. god. u Zaluznici, opcina Otocac, pristupio srbocetnickim
postrojbama koje su tijekom oruzane agresije na Republiku Hrvatsku privremeno
okupirale taj teritorij. U sastavu tih pobunjenickih postrojba, naoruzan
vatrenim oruzjem, strazario je nasuprot polozajima Hrvatske vojske
prijeceći dolazak legalne hrvatske vlasti na taj okupirani dio Republike
Hrvatske.
BRAKUS, MARIJA, (Ilija), roden 15.01.1959. god. u Sirokoj Kuli, opcina Gospic,
Srbin,
tijekom 1991. godine kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika)
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednim dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
BRAKUS, NIKOLA, (Stevan), roden 21.10.1932. god. u Zaluznici, opcina Otocac,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oruzanim
napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestima
Doljanima, Dabru, Zaluznici, Vrhovinama, Bjepolju (podrucje opcine Otocac).
BREKIC, BOSKO, (Vukan), roden 8.01.1946. god. u Otoccu, Srbin,
kao zapovjednik materijalno-tehnickih sredstava II. bataljuna srpske paravojske,
a po cinu kapetan I. klase, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god.
aktivno sudjelovao u oruzanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i
redarstvenika MUP-a u mjestima Doljanima, Dabru, Zaluznici, Vrhovinama, Bjepolju
(podrucje općine Otocac).
BUBANJ, MILAN, (Rade), rođen 28.06.1941. god. u Tuku, Korenica, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidačke brigade", "Sesnaeste brigade" i
"Petnaeste licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama
protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog
pucanstva.
BUDISAVLJEVIC, CEDO, (Balgoje), roden 6.01.1966. god. u Gospicu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, što je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednim dijelom time bilo
protjerano.
BUKVIC, ZELJKO, (Zdravko), roden 16.04.1970. god. u Vodotecu, prebivaliste u
Vodotecu, opcina Otocac,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica sudjeluje u
pripremi za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji skloništa te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu u zaseoku
Vodotecu i okolici.
BUNCIC, JOVAN, (Ilija), roden 16.09.1955. god. u Kuli, opcina Požega, boraviste
u Hrtkovcima, Srbin,
tijekom 1991. god. u vrijeme oruzane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih
postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske, radi stvaranja tzv.
SAO Krajine, pristupio ovim pobunjenickim postrojbama na podrucju opcine T.
Korenice. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII. lickog korpusa" i
dalje sudjeluje u oruzanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na
podrucju opcine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija
i stvaranja tzv. Velike Srbije.
BULJ, NIKOLA, (Jovan), roden 10.11.1952. god. u Gracacu, prebivaliste u Gracacu,
Srbin,
u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na sirem podrucju
Gospica, Otocca i Knina pristupio nelegalnim oruzanim postrojbama pobunjenih
Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopjesadijskog bataljuna
iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oruzane akcije protiv pripadnika Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih
postrojba su na podrucju Divosela i Citluka, opcina Gospic, izazvali sukob s
Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset
vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devcic, Ivica Antoncic, Bruno Polanca,
Milan Matijevic, Zdravko Sebalj, Miroslav Lovrinic, Stipe Krnjic, Zoran
Kovacevic, Fahrudin Mumirovic i Tomislav Jakovljevic. Uz ljudske zrtve pocinili
su i veliku materijalnu stetu na civilnim objektima.
BUNJEVAC, MILAN, (Rade), roden 10.02.1949. god. u Podhumu, opcina Ogulin, Srbin,
u vremenskom periodu od sijecnja 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim
paravojnim snagama tzv. SAO Krajine, u I. haubicku samostalnu jedinicu Plasko,
rasporedenu u mjestu Latinu, u sastavu kojih je borbeno djelovao po mjestima
Skradnik - Puto polje- Josipdol i Sabljacka Draga, po pripadnicima HV i
redarstvenim snagama, cime je lokalno civilno stanovnistvo natjerano u bijeg.
BUNJEVAC, NEDJELJKO, (Mile), roden 23.12.1973. god. u Ogulinu, prebivaliste u
Plaskom, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. na podrucju Plaskog, opcina Ogulin, sudjelovao u
oruzanim napadima protiv legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrozavajući
zivote i imovinu gradana na podrucju Plaskog, opcina Ogulin. Kao pripadnik
pobunjenih Srba usao je u nelegalne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Plaski u
selu Bunjevcima, te vrsio straze i patrole u tom mjestu i cuvao topove
pobunjenih Srba.
BURETIC, DRAGO, (Jakov), roden 25.07.1956. god. u Ogulinu, Hrvat,
tijekom studenoga 1991. god. mobiliziran u vatrogasnu brigadu u Plaskom, a
tijekom kolovoza 1992. god. u srpsku paravojsku, 70. plascansku brigadu, I.
bataljun, II. četa, III. vod, kada je rasporeden na prvu borbenu crtu u
selu Kunici, gdje je ostao do "Oluje".
BURETIC, MILAN, (Mihovil), roden 4.09.1943. god. u Plaskom, Srbin,
u vremenskom razdoblju od rujna 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim
srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na podrucju Plaskog, u sastavu kojih je
borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja
1995. god. bio je pripadnik 3. korpusa paravojske tzv. RSK te bio sudionikom u
oruzanih napada koji su lokalno nesrpsko stanovnistvo protjerali.
CIJUK, DUSAN, (Nikola), roden 5.06.1953. god. u Omsici, opcina Gracac, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici
Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
CVIJANOVIC, RADOMIR, (Ilija), roden 20.08.1939. god. u Krbavi, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
CVJETICANIN, RADE, (Dobro), roden 5.01.1939. god. u Ogulinu, prebivaliste u L.
Jasenici, opcina Ogulin, Srbin,
koncem kolovoza 1991. god. dobrovoljno pristupa postrojbama pobunjenih Srba,
tzv. Teritorijalnoj obrani, zaduzuje naoruzanje, opremu i daje strazu do 27.
studenoga 1991. god. Nakon toga prelazi u 70. plasku brigadu u sastavu koje
ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske, u nakani da sprijeci ulazak
hrvatske vlasti na taj okupirani hrvatski teritorij. Pripadnici HV-a
zarobljavaju ga 6. kolovoza 1995. god. u Saborskom, opcina Ogulin, za vrijeme
vojno-redarstvene akcije "Oluja".
CALIC, NEDELJKO, (Mirko), roden 8.03.1962. god. u Jasiki, opcina Bihac, BiH, s
prebivalistem u Lickom P. Selu, Srbin,
tijekom lipnja 1992. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama
tzv. SAO Krajine, 1. ceta 37. bataljuna XV. lickog korpusa, u sastavu koje je
bojno djelovao protiv legalnih organa RH na podrucju nedaleko Lickog Petrovog
Sela, opcina Korenica, na granici RH i BiH. Na ovom podrucju ostao je do 6.
kolovoza 1995. god., kada se predao HV-u.
CIKARA, BRANKO, (Dragan), zvani Banja, roden 26.06.1949. god. u Ogulinu,
prebivaliste u Ogulinu, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih
srbocetnickih postrojba na Republiku Hrvatsku, radi nasilnog obaranja njenog
ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja
dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim
postrojbama koje se osnivaju u Plascanskoj dolini, opcina Ogulin. U sastavu ovih
postrojba sudjeluje u oruzanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom
prilikom su ubijeni, uhiceni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske
nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mjestani hrvatske
nacionalnosti protjerani.
CUBRIC - BRAKUA, MARIJA, (Ilija), rodena 15.01.1959. god. u Sirokoj Kuli, opcina
Gospic, prebivaliste u Sirokoj Kuli, drzavljanka RH,
od pocetka srpske pobune (1991.) prikljucuje se pobunjenicima u Sirokoj Kuli i
Lickom Osiku, opcina Gospic, sudjelujuci u oruzanoj pobuni protiv Republike
Hrvatske i njezine teritorijalne cjelovitosti, radi otcjepljenja dijela njezina
teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine i pripajanja iste "Velikoj Srbiji".
CUBRIC, JEKA, (Mile), roden 1.12.1925. god. u Sirokoj Kuli, opcina Gospic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, što je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednim dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
CUBRILO, RADOSLAV, (Isak), zvani Rade - Vojvoda - Crnogorac, roden 15.07.1954.
god. u Liparu, opcina Kula, Srbin,
tijekom lipnja 1991. god. pristupio srpskim pobunjenickim snagama na podrucju
mjesta Raduca, opcina Gospic, organizirao osnivacku skupstinu ilegalne
teroristicke organizacije "Velebitska jedinica", te formirao tu jedinicu kojoj
je bio zapovjednik. Dana 20. srpnja i 5. kolovoza 1991. god. zapovijedao je
jedinicom koja je izvrsila dva minobacacka napada na mjesto Lovinac, kojom
prilikom je poginulo vise civilnih osoba hrvatske nacionalnosti.
CURCIC, MICO, (Nikola), roden 1.01.1950. god. u Otoccu, prebivaliste u Starom
Selu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
CALIC, ILIJA, (Jovo), roden 5.05.1935. god. u Jasiki, opcina Bihac (BiH),
prebivaliste u Jasiki, Srbin,
iz Jaske otisao u Zeljavu kod Lickog Petrovog Sela, prikljucio se pobunjenim
Srbima i zaduzio naoružanje i opremu. Naoruzanje je zaduzio od Vlade Orlica i
dobio zaduzenje davanja seoskih straza. U selu je bila osnovana pobunjenicka
postrojba, a polozaje je imala na granici s BiH. Na ove polozaje je imenovani
odlazio u vise navrata. S polozaja je pobjegao svojoj kuci za vrijeme "Oluje".
DIKLIC, BORO, (Mihajlo), roden 9.11.1968. god. u Otoccu, prebivaliste u Starom
Selu, općina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
DIKLIC, NEDJELJKO, (Arso), roden 28.08.1957. god. u Otoccu, prebivaliste u
Starom Selu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oružano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
DIKLIC, PETAR, (Duro), zvani Zuka, roden 24.06.1955. god. u Otoccu, prebivaliste
u Brlogu, opcina Otocac, Srbin,
od srpnja 1991. do sijecnja 1992. god. bio pripadnikom srpskih pobunjenickih
postrojba. Tijekom 1991. god. na podrucju Srpskog Polja i zaseoka Janjetovica,
Stula, Bjeljevina i Rostruna drzao nocne straze naoruzan vatrenim oruzjem,
postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretezno
nastanjanim hrvatskim pucanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu
uznemirenost i osjecaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se
glavni stozer oruzane pobune. Sudjelovao je u teroristickim akcijama minirajuci
po navedenim podrucjima. Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je
nabavku oruzja koje je dijelio srpskom stanovnistvu, postavljao straze, te u
rujnu 1991. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako
bi civilno pucanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacackom
napadu na selo Kompolje.
DIKLIC, SINISA, (Nikola), roden 18.05.1971. god. u Otoccu, prebivaliste u Starom
Selu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
DIKLIC, TATJANA, (Petar), rodena 20.01.1964. god. u Otoccu, prebivaliste u
Starom Selu, opcina Otocac, Srpkinja, drzavljanka RH,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oružano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
DIMIC, BOZIDAR, (Trivun), roden 6.01.1931. god. u Ostrovici, opcina Gospic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) aktivno sudjelovao u
pretresanju, paljenju, pljackanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na
podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je stvorilo strah i nesigurnost
civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg, 1991.
god.
DIVJAK, VLADIMIR, (Mane), roden 21.06.1973. god. u Donjem Lapcu, prebivaliste u
Donjem Lapcu, Srbin,
u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na sirem podrucju
Gospica, Otocca i Knina pristupio nelegalnim oruzanim postrojbama pobunjenih
Srba tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopjesadijskog bataljuna iz
Donjeg Lapca), koje su poduzimale oruzane akcije protiv pripadnika Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih
postrojba su na podrucju Divosela i Citluka, opcina Gospic, izazvali sukob s
Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset
vojnika, dok je smrtno stradalo deset civila Hrvata. Uz ljudske zrtve pocinili
su i veliku materijalnu stetu na civilnim objektima.
DMITROVIC, DURO, (Budo), roden 2.06.1946. god. u Divoselu, prebivaliste u
Divoselu, opcina Gospic, Srbin,
u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na sirem podrucju
Gospica, Otocca i Knina pristupio nelegalnim oruzanim postrojbama pobunjenih
Srba tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopjesadijskog bataljuna iz
Donjeg Lapca), koje su poduzimale oruzane akcije protiv pripadnika Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih
postrojba su na podrucju Divosela i Citluka, opcina Gospic, izazvali sukob s
Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset
vojnika, dok je smrtno stradalo deset civila Hrvata. Uz ljudske zrtve pocinili
su i veliku materijalnu stetu na civilnim objektima.
DOKMANOVIC, NIKOLA, (Ilija), zvani Remo, roden 4.04.1951. god. u Ogulinu, Srbin,
u drugoj polovici rujna 1991. god. u Plaskom, opcina Ogulin, preuzeo ulogu
predsjednika Izvrsnog odbora novoosnovane Opcine Plaski, sa ciljem da taj dio
teritorija RH otcijepi radi stvaranja tzv. SAO Krajine i onemoguci
funkcioniranje legalno izabrane hrvatske vlasti. Pri tome mu je pomagao Milan
Radmanovic koji je preuzeo ulogu zamjenika predsjednika novoosnovane Opcine, te
su zajednicki radili na stvaranju pobunjenickih jedinica koje su ratovale protiv
RH.
DOROTIC, MICO, (?), iz Doljana,
bio zapovjednik odjeljenja koje je u lipnju 1993. god. izvrsilo oruzani prepad
na kamion u kojem se nalazilo jedanaest hrvatskih vojnika. Pri tom napadu ubili
su jednoga hrvatskog vojnika, a jednog ranili.
DOZET, DOKO, (Milan), roden 29.03.1958. god. u Gospicu, Srbin,
kao kapetan neprijateljske srbocetnicke vojske sudjelovao u sustavnom razaranju
gradova Gospica, Perusica i Starog Lickog Osika, tijekom 1991. god. Na podrucju
koje su okupirali Srbi ubijeno je vise građana tijekom rujna 1991. god. U
selu Sirokoj Kuli ubijeno je trinaest staraca, zena i djece. Od dalekometnog
topnistva na podrucju Gospica, Perusica i Lickog Osika tekoder je smrtno
stradalo vise osoba.
DRAGANIC, PETAR, (Stevo), roden 27.02.1941. god. u Gracacu, prebivaliste u
Lickom Osiku, opcina Gospic, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 4. studenoga 1992. god. pa nadalje u Lickom Osiku,
opcina Gospic, pristupio pobunjenickim srpskim postrojbama, zaduzio naoruzanje i
opremu te sudjelovao u borbama protiv hrvatske vojske.
DRAGICEVIĆ, ZORAN, (Duro), roden 26.01.1972. god. u Golubicu, opcina
Obrovac, Srbin,
u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
DRAGIC, BRANKO, iz Licke Jasenice, Srbin,
bio pripadnik srpskih paravojnih snaga u tzv. SAO Krajini. Pripadao je
mjesovitoj topnickoj postrojbi (bio je posluzitelj topova od 100 mm - T12), koja
se nalazila na srpskom pobunjenickom polozaju kod Vojnovca, opcina Ogulin,
odakle su tukli topnistvom po Spehar Selu.
DRAKULA, DRAGOMIR, (Savo), zvani Drago, roden 4.08.1960. god. u Otoccu, Srbin,
sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. izmedu 12,00 i 12,30 sati,
nakon što su u selu Babic Most, opcina Otocac, iz minobacaca pogodili i srusili
crkveni toranj katolicke crkve, usao u selo, dosli do kuce civila hrvatske
nacionalnosti Boze Babica, te iz pjesackog naoruzanja ubili Bozu i Zeljka Babica
te Ruzu Jurkovic.
DUBAIC, SIMO, (Spiro), zvani Spiro, roden 1.09.1923. god. u Kistanjama, opcina
Knin, Srbin,
dana 17. studenoga 1990. god. u predjelu "Prezid" sa skupinom istomisljenika na
magistralnoj cesti Obrovac - Gracac minirao kamene usjeke kako bi postavio
barikadu. Istog dana je na toj barikadi u 21,30 sati ispod tunela Prezid od
strane pripadnika ove skupine pucano na teretno vozilo u kojem su se nalazili
civili hrvatske nacionalnosti, koji su tada zadobili teske povrede.
DUGANDZIJA, DUSAN, (Jovo), roden 17.06.1955. god. u Varazdinu, prebivaliste u
Starom Selu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
DUGANDZIJA, JOVAN, (Dusan), roden 6.04.1929. god. u Starom Selu, opcina Otocac,
prebivaliste u Starom Selu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veća materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
DUGANDZIJA, ZELJKO, (Isak), roden 8.09.1960. god. u Otoccu, prebivaliste u
Starom Selu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veća materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
DUKIC, BORISLAV, (Milos), roden 16.11.1953. god. u Ploci, opcina Gracac, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-a
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
DAKOVIC, JOVAN, (Ilija), roden 17.01.1941. god. u Mogoricu, opcina Gospic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, što je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednim dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
DUKIĆ, MIRKO, (Dane), roden 26.08.1962. god. u Udbini, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednim dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
DUKIĆ, MIRKO, (Ilija), roden 15.04.1950. god. u Kurjaku, općina Titova
Korenica, prebivaliste u Gospicu, Srbin,
od 26. rujna 1992. god. pa nadalje na podrucju Like, u cilju nasilnog obaranja
ustavno-pravnog poretka RH, otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi
stvaranja tzv. Krajine i pripajanja iste tzv. velikoj Srbiji, sudjelovao kao
pripadnik pobunjenickih postrojba u ratnim operacijama protiv legalnih snaga RH.
U televizijskom intervjuu, koji je dao na polozaju pobunjenih Srba, prijetio je
"ustasama" govoreci da je vojska tzv. SAO Krajine spremna u svakom trenutku
otvoriti vatru po "ustaskim" polozajima i zauvijek s njima obracunati.
DUKIĆ, PETAR, (Dane), roden 29.07.1965. god. u Gospicu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, što je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednim dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
DUKIC, SPASO, (Dmitar), roden 8.08.1943. god. u Kurjaku, opcina T. Korenica,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednim dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
DURASKOVIC, BRATISLAV, (Nikola), zvani Dugi, roden 21.08.1951. god. u Prokuplju,
prebivaliste u Novom Beogradu (Srbija), Srbin,
u veljaci 1993. god. dobio poziv od Ureda za obranu u Novom Beogradu, a onda
upucen u Bubanj Potok. Tu su bili i ostali dragovoljci; zaduzili su vojnu odoru,
a zatim su prebaceni u Knin. Imenovani je u Kninu dobio naoruzanje, maskirnu
odoru i bio upucen u Korenicu. Na podrucju Korenice ostao je sedam dana, a potom
je prebacen na pobunjenicki srpski polozaj u Vrhovinama. U Vrhovinama je
obavljao logisticke poslove. Poznato mu je da je Srbija slala svoje ljude kao
dobrovljce da se bore protiv Hrvatske. Na podrucju Gracaca vidio je "arkanovce",
a Slobodana Markovica je upoznao u Vrhovinama.
FILIPOVIC, DOJCIN, (Obrad), roden 22.09.1955. god. u Donjoj Gustrici, opcina
Lipljani, Srbin,
dana 5. lipnja 1995. god. dragovoljno pristupio paravojnim postrojbama u
Republici Srbiji. U mjestu Tara zaduzio osobno naoruzanje i smb-odoru sa zelenom
beretkom, te došao iz SFRJ na tada okupirana hrvatska podrucja u Vojnic i
Petrovu Goru, gdje radi na osiguranju objekata.
GLEDIC, VUKASIN, (Stevo), roden 3.01.1952. god. u Bovicima, opcina Vrginmost,
bojnik (major) JNA, Srbin,
bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do
pocetka 1992. god. Sjediste im je u pocetku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a
zatim je premješteno u Bihac, u Lovacku kucu. Zadaci su im bili: raspodjela
oruzja srpskom pucanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje
okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovodenje
oruzanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oruzano napada
dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv.
Krajine na podrucju opcina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih
opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih clanova skupine, pripadnici
srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH pocinili su mnoge zlocine,
medu kojima isticemo zlocin nad civilima u Saborskom, opcina Ogulin,
teroristicki napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budackoj Rijeci, opcina
Karlovac, i cetvorice pripadnika MUP-a u Zutoj Lokvi, opcina Otocac,
teroristicki čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje
RTV odasiljaca na Mirkovici, opcina Vrbovsko. Kao pripadnik ove teroristicke
skupine djelovao je na podrucju grada Zagreba.
GLIGORIJEVIC, MIROSLAV, (Radenko), roden 26.01.1969. god. u Gospicu,
prebivaliste u Lickom Osiku, opcina Gospic, Srbin,
u prosincu 1991. god. zaduzio naoruzanje i streljivo, te dobio zadatak cuvanja
zgrade. Nakon godinu i pol dobo je premjestaj i otisao na neprijateljski
pobunjenicki polozaj u blizini Lickog Osika, gdje je ostao dva tjedna. S ovog
polozaja premjesten je na polozaj Urije s kojeg je pobjegao kuci, uslijed
oslobodilacke akcije HV-a "Oluje". Sve ovo vrijeme bio je pripadnik XVIII.
brigade tzv. Vojske SAO Krajine. Zapovjednik mu je bio Nikola Masic.
GLIGORIJEVIC, RADENKO, (Sreten), roden 12.02.1940. god. u Zemunu, opcina Zemun,
prebivaliste u Lickom Osiku, opcina Gospic, Srbin,
u sijecnju 1992. god. zaduzio naoruzanje i streljivo, te bio rasporeden na
strazu u Lickom Osiku. Zapovjednik straze bio je Nikola Masic. S ovog polozaja
bio je prebacen u Ostrovicu gdje je takoder davao strazu, a zapovjednik straze
bio je Milan Masic. Tu je proveo oko godinu dana, a odatle je premjesten u Urije
kod Lickog Osika. Tu je usao u sastav 1. voda 2. cete pod zapovjednistvo Boska
Potkonjaka.
GLJUK, ZVONKO, (Andrija), roden 2.03.1965. god. u Bosanskoj Gradiski,
prebivaliste u Sapcu, Srbin,
u rujnu 1991. god. otisao iz Bosanske Gradiske u Sabac. U veljaci 1993. god.
Vojna mu je policija donijela mobilizacijski poziv i odvezla ga u Bubanj Potok.
U Bubanj Potoku je dobio smb-odoru i vojnu knjizicu. Istog dana upucen je u
Knin, a odmah potom u Korenicu gdje je dobio automatsku strojnicu i maskirnu
odoru. Ubrzo je iz Korenice prebacen na pobunjenicki srpski polozaj u
Vrhovinama. Imao je zdravstvenih prblema, pa je odlazio u Sabac i ponovno se
vracao. Kada je doslo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13. ozujka 1993.
god. odlucili otici u Srbiju. Među njima je bio i imenovani. Krenuli su i
pogrijesili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na podrucju
Karlovca.
GOJIC, SRETEN, (Slobodan), roden 29.05.1969. god. u Gospicu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Ličkog Osika i Siroke Kule, što je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
GOLUBOVIC, RADMILO, (Stanislav), zvani Golub, roden 12.08.1956. god. u
Mladenovcu, prebivaliste u Mladenovcu, Srbin,
u rujnu 1991. godime mobiliziran na podrucju Mladenovca i otisao na pobunjenicke
srpske polozaje u Sidu. U srpnju 1992. god. odlazi u Tenju, i tu boreci se
protiv legalne vojske RH biva ranjen. Nakon pauze, ponovno je mobiliziran u
veljaci 1993. god., kada ga je Vojna policija odvela u Bubanj Potok, a odatle je
bio prebacen u Korenicu. Kod sebe je imao maskirnu odoru, a u Korenici je dobio
automatsku strojnicu. Kada je doslo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13.
ožujka 1993. god. odlucili otici u Srbiju. Među njima je bio i imenovani.
Krenuli su i pogrijesili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na
podrucju Karlovca.
GRAHOVAC, MILAN, (Dusan), roden 12.09.1939. god. u Plaskom Latinu, opcina
Plaski, Srbin,
u kolovozu 1991. god. kao dragovoljac pristupa nelegalnim srbocetnickim
postrojbama tzv. RSK u Plaskom, gdje dobija streljivo i oruzje, te smb-odoru. Do
kolovoza 1993. god. drzi seoske straze, a potom prelazi u Plascansku brigadu u
jedinicu za vezu, u mjestu Latinu, gdje je ostao sve do "Oluje". Pripadnici HV
su ga uhitili u Glini.
GRBA, BRANKO, (Nikola), roden 27.05.1955. god. u Lickoj Jasenici, opcina Ogulin,
prebivaliste u Lickoj Jasenici, Srbin,
prihvatio mobilizacijskio poziv pobunjenih Srba iz Licke Jasenice u kolovozu
1991. god. Tom prilikom zaduzio je naoruzanje, streljivo i odoru. Rasporeden je
u mjesnu strazu. Ubrzo su pobunjenici osnovali pobunjenicku postrojbu tzv.
Licko-jasenicku cetu koja je pripadala tzv. Plascanskoj brigadi. "Ceta" je bila
na polozajima: Glibodolski Kriz, Korac prema cesti za Dabar, Konjska Glava. Na
ovim polozajima je bio sve do travnja 1992. god., a tada je premjesten za vozaca
u Plascanskoj brigadi. Zapovjednici "Plascanke brigade" bili su bojnik ("major")
Boca - Milan Susnjar, pukovnik JNA Nikola Grahovac, pukovnik JNA Ninkovic, a
posljednji zapovjednik bio je pukovnik Mile Milivojevic koji je došao iz Srbije.
Na ovo podrucje su u ozujku i travnju 1995. god. došli "seseljevci" iz Srbije, a
bili su rasporedeni na podrucje Koraca, Kraljeve Drage, Dangube i Zutnika.
GRBA, JOVO, (?) iz Medasa, Srbin,
kao pripadnik mjesovite topnicke jedinice pobunjenih Srba koja se nalazila kod
Vojnovca, opcina Ogulin, u ozujku 1993. god. sudjelovao u topnickom napadu na
Spehar Selo. Njegov borbeni zadatak bio je izracunavanje koordinata.
GRBIC, DUSAN, (Duro), roden 12.12.1948. god. u Zrmanji, opcina Gracac, boraviste
u Novom Beogradu (Srbija), Srbin,
tijekom 1991. god. u vrijeme oruzane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih
postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv.
SAO Krajine, pristupio ovim pobunjenickim postrojbama na podrucju opcine T.
Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII. lickog korpusa" i
dalje sudjeluje u oruzanim napadima protiv vojske Republike Hrvatske na podrucju
opcine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i
stvaranja tzv. Velike Srbije.
GRKOVIC, BRANKO, (Milan), roden 1.03.1949. god. u mjestu Latin, opcina Plaski,
Srbin,
u vremenskom razdoblju od rujna 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim
srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na podrucju Plaskog, u sastavu kojih je
borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja
1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK, te time bio
sudionikom oruzanih napada koji su lokalno nesrpsko stanovnistvo protjerali.
GRUBISIC, DUSAN, (Svetozara), roden 31.08.1960. god. u selu Raduc, opcina
Gospic, Srbin,
pristupio paravojnim cetnickim postrojbama tzv. SAO Krajine, u sastav "Marticeve
milicije" PU Gospic. Naoruzan vrsio je kontrolu prometnica postavljajuci
barikade u Gospicu, tijekom 1991. god.
GRUBOR, ZORAN, (Niko), 8.06.1969. god. u Ivanjskoj, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici
Gracac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama na ovom
podrucju aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija
RH.
GRUICIC, BOGDAN, (Ilija), roden 24.02.1951. god. u Studencima, opcina Gospic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
GVOZDIC, MIRKO, (Dragan), roden 9.03.1941. god. u Cadavskom Lugu, opcina
Podravska Slatina, Srbin,
tijekom 1991. god. u vrijeme oruzane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih
postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske, radi stvaranja tzv.
SAO Krajine, pristupio ovim pobunjenickim postrojbama na podrucju opine T.
Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII. lickog korpusa" i
dalje sudjeluje u oruzanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na
podrucju opcine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija
i stvaranja tzv. Velike Srbije.
HRUSTIC, IFET, (Saban), roden 1.04.1960. god. u Hripavcima, opcina Kljuc, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici
Gracac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
ILMIC, NEDJELJKO, (Sulejman), roden 29.12.1963. god. u Gospicu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, što je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
protjerano.
ILMIC, SULEJMAN, (Dervis), roden 1.08.1944. god. u Gornjoj Barskoj, opcina
Cazin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
protjerano.
IVANCEVIC, ZDRAVKO, (Jovo), roden 13.07.1961. god. u Kninu, prebivaliste u
Gospicu, Srbin,
tijekom 1990. god. u Pocitelju, zajedno s ostalim mjestanima sela Pocitelj
(srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoruzan strazario,
vrsio kontrolu osoba, sve u cilju sprjecavanja ulaska i djelovanja legalnih
vlasti Republike Hrvatske.
IVANIC MILAN, (Dane), roden 6.09.1968. god. u Gracacu, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
JAKSIC, DOKO, (Nikola), roden 16.07.1947. god. u Plaskom, prebivaliste u
Plaskom, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih
srbocetnickih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog
ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja
dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim
postrojbama koje se osnivaju u Plascanskoj dolini, opcina Ogulin. U sastavu ovih
postrojba sudjeluje u oruzanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom
prilikom su ubijeni, uhiceni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske
nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mjestani hrvatske
nacionalnosti protjerani.
JAKSIC, MILAN, (Dane), roden 20.10.1947. god. u Glogovu, opcina Gracac, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
JAKSIC, MILORAD, (Jovo), roden 6.04.1951. god. u Glogovu, opcina Gracac, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
JANCIC, MANE, (Mico), roden 5.02.1956. god. u Trojvrhu, opcina Ogulin, Srbin,
koncem rujna 1991. god. raskinuo radni odnos u Rijeci, te se u listopadu iste
godine dragovoljno prikljucio paravojnim srpskim postrojbama na podrucju
Plaskog, Plascanskoj brigadi, II. bataljunu, II. ceti, I. vodu, u kojima je
vojno djelovao na podrucju Plaškog, Josipdola i Ogulina, sve do uhicenja 6.
kolovoza 1995. god.
JANJATOVIC, BRANISLAV, (Petar), roden 14.04.1951. god. u Otoccu, prebivaliste u
Otoccu, Srbin,
bio pripadnik srpskih paravojnih postrojba od srpnja 1991. do sijecnja 1992.
god. Tijekom 1991. god. na podrucju Srpskog Polja i zaseoka Janjetovica, Stula,
Bjeljevina i Rostruna, drzao nocne straze naoruzan vatrenim oruzjem, postavljao
zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretezno nastanjanim
hrvatskim pucanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjecaj
nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stozer oruzane
pobune. Sudjelovao je u teroristickim akcijama, cineci miniranja na navedenim
podrucjima. Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je nabavku oruzja
koje je dijelio srpskom stanovnistvu, postavljao straze, te u rujnu 1991. god.
bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno
pucanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacackom napadu na
selo Kompolje.
JANJATOVIC, DOKO, (Nedjeljko), roden 10.01.1965. god. u Srpskom Polju,
prebivaliste u Srpskom Polju, opcina Otocac, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do sijecnja 1992. god.
organizirao nabavku oruzja koje je dijelio srpskom stanovnistvu i postavljao
straze. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu
1991. god., kako bi civilno pucanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je
i u minobacackom napadu na selo Kompolje.
JANJATOVIC, DURO, (Simo), zvani Surjak, roden 15.05.1941. god. u Srpskom Polju,
prebivaliste u Srpskom Polju, opcina Otocac, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do sijecnja 1992. god.
organizirao nabavku oruzja koje je dijelio srpskom stanovnistvu i postavljao
straze. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu
1991. god., kako bi civilno pucanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je
i u minobacackom napadu na selo Kompolje.
JANJATOVIC, ILIJA (Nedjeljko), roden 9.05.1962. god. u Srpskom Polju,
prebivaliste u Srpskom Polju, općina Otocac, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do sijecnja 1992. god.
organizirao nabavku oruzja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao
straze. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu
1991. god., kako bi civilno pucanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je
i u minobacackom napadu na selo Kompolje.
JANJATOVIC, MILE, (Nedjeljko), zvani Markov, roden 20.03.1942. god. u Srpskom
Polju, opcina Otocac, prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do sijecnja 1992. god.
organizirao nabavku oruzja koje je dijelio srpskom stanovnistvu i postavljao
straze. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu
1991. god., kako bi civilno pucanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je
i u minobacackom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na podrucju Srpskog
Polja i zaseoka Janjetovica, Stula, Bjeljevina i Rostruna drzao je nocne straze
naoruzan vatrenim oruzjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su
vodili prema mjestima pretezno nastanjanim hrvatskim pucanstvom, sto je kod
Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjecaj nesigurnosti. U njegovom
obiteljskom domu nalazio se glavni stozer oruzane pobune. Sudjelovao je u
teroristickim akcijama, cineci miniranja na navedenim podrucjima.
JANJATOVIC, MILORAD, (Nikola), roden 27.02.1970. god. u Otoccu, prebivaliste u
Srpskom Polju, opcina Otocac, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do sijecnja 1992. god.
organizirao nabavku oruzja koje je dijelio srpskom stanovnistvu i postavljao
straze. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu
1991. god., kako bi civilno pucanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je
i u minobacackom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na podrucju Srpskog
Polja i zaseoka Janjetovica, Stula, Bjeljevina i Rostruna drzao je nocne straze
naoruzan vatrenim oruzjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su
vodili prema mjestima pretezno nastanjanim hrvatskim pucanstvom, sto je kod
Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjecaj nesigurnosti. U njegovom
obiteljskom domu nalazio se glavni stozer oruzane pobune. Sudjelovao je u
teroristickim akcijama, cineci miniranja na navedenim podrucjima.
JANJATOVIC, NIKOLA, (Petar), zvani Avram, roden 5.01.1945. god. u Srpskom Polju,
opcina Otocac, prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do sijecnja 1992. god.
organizirao nabavku oruzja koje je dijelio srpskom stanovnistvu i postavljao
straze. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu
1991. god., kako bi civilno pucanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je
i u minobacackom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na podrucju Srpskog
Polja i zaseoka Janjetovica, Stula, Bjeljevina i Rostruna drzao je nocne straze
naoruzan vatrenim oruzjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su
vodili prema mjestima pretezno nastanjanim hrvatskim pucanstvom, sto je kod
Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjecaj nesigurnosti. U njegovom
obiteljskom domu nalazio se glavni stozer oruzane pobune. Sudjelovao je u
teroristickim akcijama, cineci miniranja na navedenim podrucjima.
JANJATOVIC, NIKOLA, (Jovan), zvani Janjac, roden 13.12.1951. god. u Srpskom
Polju, opcina Otocac, prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do sijecnja 1992. god.
organizirao nabavku oruzja koje je dijelio srpskom stanovnistvu i postavljao
straze. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu
1991. god., kako bi civilno pucanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je
i u minobacackom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na podrucju Srpskog
Polja i zaseoka Janjetovica, Stula, Bjeljevina i Rostruna drzao je nocne straze
naoruzan vatrenim oruzjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su
vodili prema mjestima pretezno nastanjanim hrvatskim pucanstvom, sto je kod
Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjecaj nesigurnosti. U njegovom
obiteljskom domu nalazio se glavni stozer oruzane pobune. Sudjelovao je u
teroristickim akcijama, cineci miniranja na navedenim podrucjima.
JANJATOVIC, PREDRAG, (Duro), zvani Suljar, roden 29.12.1970. god. u Otoccu,
prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do sijecnja 1992. god.
organizirao nabavku oruzja koje je dijelio srpskom stanovnistvu i postavljao
straze. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu
1991. god., kako bi civilno pucanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je
i u minobacackom napadu na selo Kompolje.
JELOVAC, NIKOLA, (Budo), roden 31.03.1957. god. u Otoccu, prebivaliste u
Korenici, Srbin,
tijekom rujna 1991. god. na podrucju Nove Krslje, opcina Slunj, u uvjetima
oruzane agresije JNA i nelegalnih pobunjenickih postrojba tzv. SAO Krajine
pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oruzje
koje je nocu dijelio mjestanima srpske nacionalnosti od kojih je formiran "Odred
Masvina - TO SAO Krajina". Ovaj je odred, kojega je i on bio pripadnik,
sudjelovao u napadu i okupaciji Rakovice i Dreznikgrada, te sireg podrucja gdje
zivi pretezno hrvatsko pucanstvo, koje je ovim napadom protjerano sa svojih
ognjista.
JERKOVIC, BOZO, (Ilija), roden 2.02.1954. god. u Gospicu, prebivalište u
Gospicu, Srbin,
i nakon 25. rujna 1992. god. ostao u redovima pobunjenih Srba i nastavio oruzano
djelovati protiv suvereniteta Republike Hrvatske. Imenovani je u razgovoru s
reporterom iz studija Gracac Milom Soviljem dao sljedecu izjavu: "Ustase su nam
zapalile jednu kucu, a mi cemo za uzvrat gadati tenkovskom i minobacackom
paljbom po civilnim i drugim ciljevima u Gospicu i njegovoj okolici."
JERKOVIC, ILIJA, (Janko), roden 15.03.1973. god. u Slunju, prebivaliste u
Korenici, Srbin,
tijekom rujna 1991. god. na podrucju Nove Krslje, opcina Slunj, u uvjetima
oruzane agresije JNA i nelegalnih pobunjenickih postrojba tzv. SAO Krajine
pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oruzje
koje je nocu dijelio mjestanima srpske nacionalnosti od kojih je formiran "Odred
Masvina - TO SAO Krajina". Ovaj je odred, kojega je i on bio pripadnik,
sudjelovao u napadu i okupaciji Rakovice i Dreznikgrada, te sireg podrucja gdje
zivi pretezno hrvatsko pucanstvo, koje je ovim napadom protjerano sa svojih
ognjista.
JOVANOVIC, VLADIMIR, (Radoslav), roden 8.09.1934. god. u Mladenovcu,
prebivaliste u Mladenovcu (Srbija), Srbin,
svojom prijavom u vojsku zelio osloboditi vojske sina, sto su u Mladenovcu
prihvatili, pa su ga u veljaci 1993. god. uputili u Bubanj Potok. Tu je dobio
vojnu iskaznicu na kojoj je bila kratica "STIT". Zaduzio je naoruzanje i opremu,
a nakon dva dana krenuo je u Korenicu. U Korenici ih je primio pukovnik
Milivojevic i rasporedio ga na pobunjenicke srpske polozaje u Vrhovinama, gdje
je bila smjestena 50. brigada pobunjenicke srpske vojske. Prema zapovjedio
putovao je u Kragujevac i dovozio tehnicko-materijalna sredstva za potrebe
pobunjenika. U ozujku 1993. god. trebao je krenuti u Cupriju (Srbija), pa je i
posao zajedno sa Slobodanom Markovicem i skupinom pobunjenika, ali ih je
hrvatska policija uhitila u predgradu Karlovca.
JOVETIC, BRANKO, (Duro), zvani Sinjar, roden 15.06.1946. god. u Ogulinu,
prebivaliste u L. Jasenici, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih
srbocetnickih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog
ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja
dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim
postrojbama koje se osnivaju u Plascanskoj dolini, opcina Ogulin. U sastavu ovih
postrojba sudjeluje u oruzanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom
prilikom su ubijeni, uhiceni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske
nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mjestani hrvatske
nacionalnosti protjerani.
JOVETIC, ILIJA, (Milan), zvani Vasa, roden 15.08.1946. god. u L. Jasenici,
opcina Ogulin, prebivaliste u L. Jasenici, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih
srbocetnickih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog
ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja
dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim
postrojbama koje se osnivaju u Plascanskoj dolini, opcina Ogulin. U sastavu ovih
postrojba sudjeluje u oruzanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom
prilikom su ubijeno vise civila hrvatske nacionalnosti. Uhiceni su i odvedeni u
nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti Petar Bicanic, Ana Bicanic, Mile
Bicanic, Nikola Bicanic, Kata Dumencic, Nikola Dumencic, Marta Matovina, Jure
Vukovic i Marija Vukovic. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mjestani
hrvatske nacionalnosti protjerani.
JURAN, MIROSLAV, (Mijo), roden 30.4.1962. god. u Velikoj Gorici, poslijednje
prebivaliste u Velikoj Gorici, kapetan JNA, Hrvat,
bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do
pocetka 1992. god. Sjediste im je u pocetku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a
zatim je premješteno u Bihac, u Lovacku kucu. Zadaci su im bili: raspodjela
oruzja srpskom pucanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje
okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovodenje
oruzanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oruzano napada
dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv.
Krajine na podrucju opcina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih
opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih clanova skupine, pripadnici
srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH pocinili su mnoge zlocine,
medu kojima isticemo zlocin nad civilima u Saborskom, opcina Ogulin,
teroristicki napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budackoj Rijeci, opcina
Karlovac, i cetvorice pripadnika MUP-a u Zutoj Lokvi, opcina Otocac,
teroristicki cin miniranja pruge u Gomirju, opcina Vrbovsko, miniranje RTV
odasiljaca na Mirkovici, opcina Vrbovsko. Kao pripadnik ove teroristicke skupine
djelovao je na podrucju grada Zagreba.
OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U LICI I SJEVERNOJ DALMACIJI
L - P
KANLIC, MICO (Stevan), roden 27.11.1965. god. u Novom Sadu, prebivaliste u
Mladenovcu (Srbija), Srbin,
pozvan od Udruzenja Srba iz Krajine u Beograd u listopadu 1991. god. i preko
Vojnog odsjeka upucen u popunu milicije u tzv. Krajini. U studenome 1991. god.
poceo je vrsiti milicijsku službu u Lici i ostao sve do 14. veljace 1992. god.
Tada ga Vojni odsjek poziva da se javi u Ured "Krajine" u Beogradu. Javivsi se u
Ured, biva upucen u "srpsku miliciju" na podrucju Drvara, pa na podrucje Ostrlja
i Banje Luke. U veljaci 1993. god. bio je rasporeden na podrucje Okucana, a
zatim u Korenicu. Tu se javio u "stanicu milicije" i bio rasporeden u Vrhovine.
U ozujku 1993. god. je trebao krenuti u Srbiju, pa je i posao zajedno sa
Slobodanom Markovicem i skupinom pobunjenika, ali ih je hrvatska policija
uhitila u predgradu Karlovca.
KANGRGA, MILOS (Branko), roden 3.04.1939. god. u Podumu, opcina Otocac,
prebivaliste u Podumu, Srbin,
u kolovozu 1991. god. u Podumu zaduzio naoruzanje od Milana Kangrge i prikljucio
se pobunjenickim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine. Poslije toga zaduzen je
Marijan Jovo da organizira strazu u mjestu. Imenovani pristupa u tzv. TO
Vrhovine i prihvaca obnasati straze i na takav nacin sprijecava ulazak sluzbene
hrvatske vlasti na ovo podrucje.
KARAPANDZA, MILE, (Marko), zvani Majn, roden 21.08.1947. god. u Gornjoj
Trebinji, opcina Skakavac, Srbin,
tijekom listopada 1991. god. sudjelovao kao pripadnik nelegalnih neprijateljskih
postrojba tzv. TO Trebinja, zajedno sa drugim mjestanima Trebinje u postavljanju
barikada, te vrsenju danonocnih straza i kontroli ulaska i izlaska u mjesto, pri
cemu je bio naoruzan i u smb-odori. Nakon 10. svibnja 1995. god., na podrucju
Brodana bio je pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske tzv. RSK sa ciljem
sprjecavanja ulaska legalne vlasti RH na taj dio hrvatskog teritorija.
Pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom polozaju gdje je oruzano
djelovao protiv HV-a za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluje".
KLIPA, MILE (Rade), roden 3.07.1947. god. u Klipinom Brdu, opcina Karlovac,
poslijednje prebivaliste u Karlovcu, bivsi djelatnik MUP-a,
bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do
pocetka 1992. god. Sjediste im je u pocetku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a
zatim je premjesteno u Bihac, u Lovacku kucu. Zadaci su im bili: raspodjela
oruzja srpskom pucanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje
okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovodenje
oruzanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oruzano napada
dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv.
Krajine na podrucju opcina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih
opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih clanova skupine, pripadnici
srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH pocinili su mnoge zlocine,
medu kojima isticemo zlocin nad civilima u Saborskom, opcina Ogulin,
teroristicki napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budackoj Rijeci, opcina
Karlovac, i cetvorice pripadnika MUP-a u Zutoj Lokvi, opcina Otocac,
teroristicki cin miniranja pruge u Gomirju, opcina Vrbovsko, miniranje RTV
odasiljaca na Mirkovici, opcina Vrbovsko. Kao pripadnik ove teroristicke skupine
djelovao je na podrucju grada Zagreba.
KLISKA, NIKOLA, (Stanko), roden 14.11.1935. god. u Dabru, opcina Otocac, Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oruzanim
napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestu Doljanima,
Dabru, Zaluznici, Vrhovinnama i Bjepolju (podrucje opcine Otocac).
KLJAJIC, TODOR, (Nikola), roden 3.01.1953. god. u Ploci, opcina Gospic, Srbin,
u vremenu od mjeseca kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoruzan aktivno
sudjelovao u oruzanim napadima na pripadnike HV-a na podrucju opcine Gospica.
KNEZEVIĆ, CEDO, (Milan), roden 12.02.1969. god. u Lickoj Jasenici, opcina
Ogulin, Srbin,
tijekom veljace 1992. god. pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO
Krajine, 70. plaščanskoj brigadi, u sastavu koje je djelovao do 6. kolovoza
1995. god.
KNEZEVIC, CEDO, (Tomo), roden 5.07.1951. god. u Skanaliji, opcina Dvor,
posljednje prebivaliste u Zagrebu, kapetan JNA, Srbin,
zajedno sa generalom Vasiljevicem i kapetanom Knezevićem osniva posebnu
"grupu za sigurnost". Clanovi skupine imenuju ga za zapovjednika. Skupina je
djelovala sve do pocetka 1992. god. Sjediste im je u pocetku je bilo u Zagrebu,
u Maksimirskoj 63, a zatim je premjesteno u Bihac, u Lovacku kucu. Zadaci
skupine su bili: raspodjela oruzja srpskom pucanstvu u Lici, Baniji i Kordunu,
civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i
organiziranje, te rukovodenje oruzanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji s
JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i
otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine (podrucje opcine Karlovca, Duge Rese,
Ogulina). Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih clanova
skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH
pocinili su mnoge zlocine, medu kojima isticemo zlocin nad civilima u Saborskom,
opcina Ogulin, teroristicki napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budackoj
Rijeci, opcina Karlovac, i cetvorice pripadnika MUP-a u Zutoj Lokvi, opcina
Otocac, teroristicki cin miniranje pruge u Gomirju, opcina Vrbovsko, miniranje
RTV odasiljača na Mirkovici, opcina Vrbovsko... Koncem listopada 1991. god.
Dusan Smiljanic osniva "Zonski stab" za Liku. U istom mjesecu jedinice ovog
"Staba" pocinile su zlocine u selima u okolici bihacke zracne luke.
KNEZEVIĆ, ILIJA, (Luka), roden 8.08.1934. god. u Sirokoj Kuli, opcina
Gospic,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na području Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
KNEZEVIĆ, STEVO, (Bozo), roden 17.06.1955. god. u Gospicu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
KOKOT, MILOS, (Duro), roden 18.02.1968. god. u Gospicu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
KOKOT, ZORAN, (Marko), roden 17.03.1971. god. u Gospicu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
KONJEVIC, DURO, (Branko), roden 14.03.1955. god. u Drenovcu, opcina Gospic,
prebivaliste u Drenovcu, Srbin,
u veljaci 1992. god. zaduzio naoruzanje i opremu, te usao u sastav pobunjenickih
srpskih postrojba ( 2. bataljun IX. brigade). Rasporeden je bio na polozaje u
zaseoku Njegovan, pet do sest kilometara udaljen od Medaka. Zapovjednik
bataljuna bio je Rade Cubrilo. Tijekom 1994. god. odlazi na pobunjenicke srpske
polozaje na Velebitu, tocnije na kotu Burovac, nakon cega je promaknut u
zapovjednika cete. U studenome 1994. god. na sastanku s nadredenima rasporeden
je na duznost obavjestajca.
KORAC, VLADIMIR, (Danilo), zvani Vlado, roden 29.05.1910. god. u Raducu, opcina
Gospic, Srbin,
tijekom lipnja 1991. god. pristupio srpskim pobunjenickim snagama na podrucju
mjesta Raduca, opcina Gospic, te sudjelovao na Osnivackoj skupstini ilegalne
teroristicke organizacije "Velebitska jedinica", kojoj je po osnivanju postao
pripadnikom. Dana 20. srpnja i 5. kolovoza 1991. god. zapovijedao je
"Velebitskom jedinicom" koja je izvrsila dva minobacacka napada na mjesto
Lovinac, kojom prilikom je poginulo vise civilnih osoba hrvatske nacionalnosti.
KORAC - CUBRIC, JEKA, (Mile), rodena 1.12.1925. god. u Sirokoj Kuli, opcina
Gospic, prebivaliste u Sirokoj Kuli,
od pocetka srpske pobune (1991.) prikljucila se pobunjenicima u Sirokoj Kuli i
Lickom Osiku, opcina Gospic, sudjelujuci u oruzanim napadima na HV, ugrozavajuci
teritorijalnu cjelovitost RH radi otcjepljenja dijela njezina teritorija i
stvaranja tzv. SAO Krajine i pripajanja "Velikoj Srbiji".
KORDIC, STEVO, (Milan), roden 3.06.1937. god. u Lickom Osiku, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
KORICA, NEBOJSA, (Dane), roden 3.05.1953. god. u Novoj Gradiski, prebivaliste u
Novoj Gradiski, Srbin,
tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih
postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv.
SAO Krajine, pristupio ovim pobunjenickim postrojbama na podrucju opcine T.
Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII. lickog korpusa" i
dalje sudjeluje u oruzanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na
podrucju opcine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija
i stvaranja tzv. Velike Srbije.
KOSANOVIC, MILAN, (Petar), zvani Biban, roden 20.09.1943. god. u Plaskom, Srbin,
u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO
Krajine, na području Plaskog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po
pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10 svibnja 1995. god. bio je
pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK, te bio sudionikom oruzanih napada
kojim su lokalno nesrpsko stanovnistvo protjerali.
KOSANOVIC, MILAN, (Milovan), roden 10.04.1948. god. u Janjoj Gori, Srbin,
dana 22. srpnja 1991. god. pristupio u srbocetnicku TO tzv. SAO Krajine u Janja
Gori koja je tada jos bila "u stvaranju". Od njih dobiva naoružanje i streljivo
te smb-odoru. Odmah vrsi stražarsku sluzbu u okolini Janja Gore, tj. vojnog
poligona nedaleko Slunja. Ovo je bila prva borbena crta prema HV-u. U studenome
1991. god. ulazi u sastav "70. plascanske brigade", u prvi vod. Ova jedinica
pomaknuta je na crte prema podrucju Sekulic Vrska, nedaleko Janje Gore, blize
prvim linijama HV-a po kojima borbeno djeluje.
KOSANOVIC, MILE, (Rade), roden 15.03.1937. god. u Janjoj Gori, opcina Ogulin,
Srbin,
dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem izravno
se sukobio s pripadnicima regularnih postrojba hrvatske vojske za vrijeme
trajanja oslobodenja mjesta Plaskog i okolice. U vremenskom pak razdoblju od
jeseni 1991. god. do 5. kolovoza 1995. god. aktivno djelovao u "Plascanskoj
brigadi" te vrsio duznost razvodnika tzv. seoskih straza.
KOSANOVIC, RADE, (?),
tijekom 1992. god. kao pripadnik srpskih paravojnih snaga bio zapovjednik
minobacackih odjeljenja na Sekulic Vrsku, odakle je djelovao minobacacima po
polozajima HV u Ogulinu.
KOSOVAC, ZDRAVKO, (Duro), roden 31.01.1967. god. u Brinju, Srbin,
sudjelovao u poduzimanju oruzanih akcija protiv legalnih snaga RH, te stvarao
nemir i nesigurnost zivota i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god., na
lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabar, opcina Otocac, u sasatavu
srbocetničke izvidacke skupine sudjelovao u izvrsenju napada na pripadnike
138. brigade Hrvatske vojske.
KOVAC, BRANKO, (Luka), roden 16.04.1943. g u Sirokoj Kuli, opcina Gospic, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, što je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
KOVACEVIC, DANE, (Dane), roden 22.12.1947. god. u Kijanima, opcina Gracac,
Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
KOVACEVIC, MICO, (Rade), roden 5.11.1949. god. u Mazinu, opcina Gracac, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
KRAJNOVIC, BRANKO, (Jovan), roden 15.08.1928. god. u Citluku, opcina Gospic,
Srbin,
u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na sirem podrucju
Gospica, Otocca i Knina pristupio nelegalnim oruzanim postrojbama pobunjenih
Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopjesadijskog bataljuna
iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oruzane akcije protiv pripadnika Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih
postrojba su na podrucju Divosela i Citluka, opcina Gospic, izazvali sukob s
Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset
vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devcic, Ivica Antoncic, Bruno Polanca,
Milan Matijevic, Zdravko Sebalj, Miroslav Lovrinic, Stipe Krnjic, Zoran
Kovacevic, Fahrudin Mumirovic i Tomislav Jakovljevic. Uz ljudske zrtve pocinili
su i veliku materijalnu stetu na civilnim objektima.
KRAJNOVIC, ĐURO, (Janko), zvani Meded, roden 29.09.1928. god. u Citluku,
opcina Gospic,
u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na sirem podrucju
Gospica, Otocca i Knina pristupio nelegalnim oruzanim postrojbama pobunjenih
Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopjesadijskog bataljuna
iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oruzane akcije protiv pripadnika Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih
postrojba su na podrucju Divosela i Citluka, opcina Gospic, izazvali sukob s
Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset
vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devcic, Ivica Antoncic, Bruno Polanca,
Milan Matijevic, Zdravko Sebalj, Miroslav Lovrinic, Stipe Krnjic, Zoran
Kovacevic, Fahrudin Mumirovic i Tomislav Jakovljevic. Uz ljudske zrtve pocinili
su i veliku materijalnu stetu na civilnim objektima.
KRIVOKUCA, MILAN, (Duro), roden 30.03.1948. god. u Gornjoj Trebinji, opcina
Karlovac, prebivaliste u Gornjoj Trebinji, Srbin,
tijekom rujna 1991. god. zaduzo naoruzanje i opremu i usao u sastav paravojnih
postrojba pobunjenih Srba tzv. SAO Krajine, nakon cega je poceo davati strazu na
brdu Arpadovac. Strazu je davao do studenoga iste godine, kada odlazi za
strazara u vojarnu Skakavac. U siječnju 1993. god., kao pripadnik XXI.
korpusa, V. brigade, rasporeden je na borbeni polozaj u selo Brezane, gdje u
sastavu pobunjenicke vojske ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske s
ciljem okupacije dijela hrvatskoga teritorija i pripajanja tzv. Velikoj Srbiji.
Za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluja" bjezi s borbenog polozaja u
Trebinju, gdje ga uhicuju pripadnici HV-a.
KRNJAJIC, DRAGAN, (Nikola), roden 21.08.1969. god. u Kostajnici, Srbin,
u ozujku 1991. god. u Gracacu, u nakani obaranja ustavno-pravnog poretka RH i
njenih legalno izabranih organa vlasti, samovoljno napustio svoje radno mjesto u
Policijskoj stanici u Gracacu, zadrzao kompletno zaduzeno naoruzanje i
streljivo, prekinuo sve veze s MUP-om Republike Hrvatske i dobrovoljno pristupio
neprijateljskim postrojbama tzv. SAO Krajine, te djelovao sa ciljem otcjepljenja
ovog dijela RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine i tzv. Velike Srbije, uslijed
cega je ovaj dio teritorija RH privremeno okupiran.
KRNJETA, MILOS, (Milan), roden 24.04.1950. god. u Maljevcu, opcina Slunj, Srbin,
potpukovnik JNA,
bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do
pocetka 1992. god. Sjediste im je u pocetku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a
zatim je premjesteno u Bihac, u Lovacku kucu. Zadaci su im bili: raspodjela
oruzja srpskom pucanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje
okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovodenje
oruzanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oruzano napada
dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv.
Krajine na podrucju opcina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih
opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih clanova skupine, pripadnici
srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH pocinili su mnoge zlocine,
medu kojima isticemo zlocin nad civilima u Saborskom, opcina Ogulin,
teroristicki napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budackoj Rijeci, opcina
Karlovac, i cetvorice pripadnika MUP-a u Zutoj Lokvi, opcina Otocac,
teroristicki cin miniranja pruge u Gomirju, opcina Vrbovsko, miniranje RTV
odasiljaca na Mirkovici, opcina Vrbovsko. Kao pripadnik ove teroristicke skupine
djelovao je na podrucju Korduna, Plitvica, Korenice, Plaškog i Rijeke.
KUKIC, ZELJKO, (?), s prebivalistem u Brlogu, Otocac, Srbin,
sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. izmedu 12,00 i 12,30 sati,
nakon što su u selu Babic Most, opcina Otocac, iz minobacaca pogodili i srusili
crkveni toranj katolicke crkve, usli u selo, dosli do kuce civila hrvatske
nacionalnosti Boze Bebica, te su iz pjesačkog naoruzanja ubili Bozu i
Zeljka Babica te Ruzu Jurkovic.
LATAS, DUSAN, (Mane), roden 22.09.1957. god. u Plaskom, opcina Ogulin,
prebivaliste u Plaskom, Srbin,
u drugoj polovini 1991. god. kao djelatnik MUP-a RH, zapovjednik Policijske
ispostave Plaski, organizirao njeno izdvajanje iz MUP-a RH i pripajanje tzv.
SUP-u Knin, te sa ciljem onemogucavanja legalne hrvatske vlasti zapovjedio
postavljanje barikada, postavljanje oruzanih straza, kontrolu i uhicivanje
gradana hrvatske nacionalnosti, te oduzimanje imovine, što su njemu potcinjeni i
cinili. Civilne osobe hrvatske nacionalnosti odvozio je na saslusanja i
saslusavao, u policijskoj postaji u Plaskom, gdje su ih maltretirali i fizicki
zlostavljali.
LAVRNJA, GOJKO, (Milan), roden 24.02.1974. god. u Bjeljevinama - Srpsko Polje,
opcina Otocac, prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
tijekom 1991. do početka veljače 1992. pripadnik pobunjenickih
postrojba. Na podrucju Srpskog Polja, opcina Otocac, drzao nocne straze naoruzan
vatrenim oruzjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema
mjestima pretezno nastanjenim hrvatskim pucanstvom, te sudjelovao u minobacackom
napadu na selo Kompolje, sto je kod Hrvata stvaralo strah i paniku.
LAVRNJA, MILAN, (Budo), roden 15.04.1945. god. u Srpskom Polju, opcina Otocac,
prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
tijekom 1991. do pocetka veljace 1992. pripadnik pobunjenickih postrojba. Na
podrucju Srpskog Polja, opcina Otocac, drzao noćne straze naoruzan vatrenim
oruzjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima
pretezno nastanjenim hrvatskim pucanstvom, te sudjelovao u minobacackom napadu
na selo Kompolje, što je kod Hrvata stvaralo strah i paniku.
LAVRNJA, PREDRAG, (Dusan), roden 15.12.1969. god. u Otoccu, prebivaliste u
Srpskom Polju, opcina Otocac, Srbin,
tijekom 1991. do siijecnja 1992. pripadnik pobunjenickih postrojba. Na podrucju
Srpskog Polja, opcina Otocac, drzao nocne straze naoruzan vatrenim oruzjem,
postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretezno
nastanjenim hrvatskim pucanstvom, te sudjelovao u minobacackom napadu na selo
Kompolje, sto je kod Hrvata stvaralo strah i paniku.
LEKA, VELJKO, (Rade), zvani Veljo, roden 1.10.1946. god. u Vranovackom,
Korenica, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
LONCAR, DANE, (Ante), roden 1.04.1935. god. u Vodotecu, prebivaliste u
Skalicima, opcina Otocac,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica sudjeluje u
pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu u zaseoku i
okolici.
LONCAR, DRAGAN, (Branko), zvani Petrovic, roden 4.01.1962. god. u Vodotecu,
prebivaliste u Vodotecu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovisa sudjeluje u
pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu u zaseoku i
okolici.
LONCAR, MIHAJLO, (Ilija), zvani Brdar, roden 21.01.1954. god. u Vodotecu, opcina
Otocac, prebivaliste u Gospicu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica sudjeluje u
pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu u zaseoku i
okolici.
LONCAR, MILAN, (Rade), roden 1.01.1967. god. u Skaljicu, opcina Otocac,
prebivaliste u Skaljicu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica sudjeluje u
pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovništvu u zaseoku i
okolici.
LONCAR, MILE, (Marko), zvani Pop, roden 22.12.1952. god. u Otoccu, prebivaliste
u Otoccu,
organizirao postavljanje barikada i naoruzanih nocnih straza na podrucju sela
Brloga, Brloske Dubrave, Drenova Klanca, opcina Otocac, u razdoblju od 19.
srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. Tijekom rujna i kolovoza 1991. god. u
Drenovom Klancu sudjelovao je u minobacackom napadu na sela Kompolje i Brlosku
Dubravu, te grad Otocac, sve u cilju sprjecavanja ulaska legalne hrvatske vlasti
na ovaj dio okupiranog hrvatskog teritorija.
LONCAR, SVETOZAR (Duro), roden 31.01.1957. god. u Skaljicima, prebivaliste u
Skaljicima, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica sudjeluje u
pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu u zaseoku i
okolici.
LOVRIC, DANE, (Nikola), 7.11.1928. god. u Sirokoj Kuli, opcina Gospic, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
MAJKOVIC, BOGDAN, (Branko), roden 6.02.1961. u Vodotecu, opcina Otocac,
prebivaliste u Ogulinu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica sudjeluje u
pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu u zaseoku i
okolici.
MAJKOVIC, MILAN, (Dmitar), zvani Kusar, roden 4.04.1963. god. u Brinju, opcina
Otocac, prebivaliste u Vodotecu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica sudjeluje u
pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu u zaseoku i
okolici.
MANDIC, JASMINKA, rodena DREZGIC, (Danilo), rodena 24.11.1930. god. u Gracacu,
Srpkinja,
dana 28. veljace 1991. god. u Gracacu preuzela duznost predsjednice Skupstine
Opcine i kao takva donijela Odluku o pripajanju opcine tzv. SAO Krajini,
potpisala Rezoluciju o razdruzivanju tzv. SAO Krajine od RH. Organizirala je
vlast na nacin da se onemoguci bilo kakav otpor preostalog hrvatskog
stanovnistva, tako da su njoj podredene osobe vrsile napade na mjesta Lovinac,
sveti Rok, Licko Cerje i Ricice, gdje zivi isključivo hrvatsko
stanovništvo, kojom prilikom je odredeni broj Hrvata ubijen.
MANDIC, VAJO, (Milan), roden 29.10.1973. god. u Doljanima, opcina Otocac,
prebivaliste u Doljanima, Srbin,
u sijecnju 1994. god. mobiliziran u paravojsku tzv. SAO Krajine, a potom otisao
na obuku za tenkiste u Sombor. Na obuci je bio do 21. svibnja 1994. god.
Naoruzanje i opremu zaduzio je 7. lipnja 1994. god. i ukljucio se u sastav
tenkovske jedinice koja se nalazila u Prijeboju kod Plitvica. Jedinica se
premjestila u Babin Potok, a zatim u Podum. U Podumu je ova ceta usla u sastav
"Mjesovitog oklopnog diviziona" kojim je zapovijedao Nikola Bobic.
MANOJLOVIC, JOVO, (Nikola), roden 21.01.1955. god. u Velikim Sesvetama, opcina
Krizevci, boraviste u Indiji (Srbija), Srbin,
tijekom 1991. god. u vrijeme oruzane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih
postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv.
SAO Krajine, pristupio ovim pobunjenickim postrojbama na podrucju opcine T.
Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII. lickog korpusa" i
dalje sudjeluje u oruzanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na
podrucju opcine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija
i stvaranja tzv. Velike Srbije.
MARIC, DANILO, (Nikola), roden 6.09.1939. god. u mjestu Siroka Kula, opcina
Gospic, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
MARINCIC, MILAN, (Nikola), roden 21.02.1955. god. u Omsici, opcina Gracac,
Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
MARKOVIC, SLOBODAN, (Vukasin), zvani Sloba, roden 21.03.1951. god. u Novoj
Pazovi (Srbija), prebivaliste u Beogradu (SRJ), Srbin,
mobiliziran u studenome 1991. god. u Jakovu pokraj Beograda, i tu dobio vojnu
odoru i naoruzanje. Dana 10. studenoga 1991. god. prebacen je iz Zracne luke
Batajnica u Udbinu (RH). Po nalogu zapovjednika Milivojevica preuzeo je duznost
zapovjednika izvidača, te je tako u obavljanju ratnog zadatka 21. studenoga
1991. god. naisao na protupjesacku minu i ostao bez noge. Prebacen je u Knin, a
zatim u VMA u Beogradu. Kada su nastali problemi s invalidninom i dokumentacijom
o ranjavanju, odlucio se ponovno vratiti u okupirani dio RH. Prije putovanja u
RH morao se javiti u Ured tzv. Krajine u Beogradu. Dobio je propusnicu
organizacije "Stit" i mogao je putovati. Iz Bubanj Potoka sa skupinom ljudi
krenuo je u kombiju toyota i dosao na podrucje Korenice. U Vrhovinama je ostao
do 13. ozujka 1993. god., a tada je s ostalim okrivljenicima krenuo prema
Beogradu.
MASIC, MILORAD, (Duro), roden 2.11.1960. god.u Turjanskom, opcina Vrhovine,
Srbin,
u srpnju 1991. god. prikljucio se paravojnim postrojbama tzv, RSK na privremeno
okupiranom podrucju Turjanskog i Vrhovina. U tijeku Domovinskog rata bio je
aktivni sudionik oruzanih akcija.
MATIC, STANKO, (Pajo), roden 10.11.1950. god. u Gospicu, Srbin,
u drugoj polovini 1991. god. bio sudionikom oruzane skupine sa ciljem da ista
sudjeluje u oruzanim napadima na legalne organe RH. Postavio je eksplozivnu
napravu sa satnim mehanizmom koja je svojom eksploziom trebala unistiti zivote
civila u Domu kulture u Gospicu.
MAZAR, NEBOJSA, (Neso), roden 25.10.1960. god. u Saborskom, opcina Ogulin,
Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidačke brigade", "Sesnaeste brigade" i
"Petnaeste licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama
protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog
pucanstva.
MEDAKOVIC, MILOS, (Spaso), roden 7.06.1962. god. u Janja Gori, opcina Ogulin,
prebivaliste u Zagrebu, opcina Crnomerec, Srbin,
u prvoj polovici 1991. god. samovoljno napustio posao u Policijskoj upravi
Zagreb, zatim otisao na podrucje opcine Plaski u vrijeme oruzana agresije JNA i
drugih pobunjenickih postrojba na Republiku Hrvatsku. Pristupio je u redove
pobunjenickih postrojba, te preuzeo duznost inspektora u policiji tzv. SAO
Krajine i vrsio ispitivanja gradana hrvatske nacionalnosti. Sudjelovao je u
organiziranju zivota na tom okupiranom dijelu hrvatskog teritorija, prijececi
funkcioniranje legalno izabranih organa hrvatske vlasti.
MIKULICA, BOGDAN, (Milan), roden 15.06.1938. god. u Plaskom, opcina Ogulin,
prebivaliste u Zebicu, opcina Ogulin, Srbin,
u kolovozu 1991. god. pristupio pobunjenickim, oruzanim, srpskim postrojbama
tzv. RSK, te naoruzan drzao borbene polozaje u selu Serezistu. Ove postrojbe su
privremeno okupirale dio hrvatskog teritorija i sudjelovale u oruzanim borbama
protiv legalne vojske Republike Hrvatske. Na ovaj nacin imenovani je svjesno
sudjelovao u oruzanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka RH. Za vrijeme
vojno-redarstvene akcije "Oluja" pripadnici HV-a su ga uhitili kao pripadnika
tzv. vojske RSK.
MILAKOVIC, MIROSLAV, (Milan), roden 16.02.1957. god. u Ogulinu, prebivaliste u
L. Jasenici, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih
srbocetnickih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog
ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja
dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim
postrojbama koje se osnivaju u Plascanskoj dolini, opcina Ogulin. U sastavu ovih
postrojba sudjeluje u oruzanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom
prilikom su ubijeni, uhiceni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske
nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mjestani hrvatske
nacionalnosti protjerani.
MILAKOVIC, NEDJELJKO, (Iso), roden 14.09.1958. god. u Otoccu, prebivaliste u
Starom Selu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
MILAKOVIC, NIKOLA, (Dobro), roden 11.09.1937. god. u Lickoj Jesenici, opcina
Ogulin, Srbin,
u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO
Krajine na podrucju Plaskog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima
HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik III.
korpusa paravojske tzv. RSK. Kao pripadnik "Plascanske brigade" bio je na
polozaju u Kapeli sve do 4. kolovoza 1995. god.
MILAKOVIC, STEVO, (Dusan), roden 1.2.1956. god. u Ogulinu, prebivaliste u L.
Jasenici, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih
srbocetnickih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog
ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja
dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim
postrojbama koje se osnivaju u Plascanskoj dolini, opcina Ogulin. U sastavu ovih
postrojba sudjeluje u oruzanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom
prilikom su ubijeni, uhiceni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske
nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mjestani hrvatske
nacionalnosti protjerani.
MILEUSNIC, DURO, (Mile), roden 1.05.1939. god. u Brloskoj Dubravi, prebivaliste
u Otoccu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veća materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
MILIC, RADE, (?),
dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem, koje je
bilo u sastavu pobunjenicke "Vojske SAO Krajine", sukobio se s pripadnicima
regularnih postrojba Hrvatske vojske za vrijeme oslobadenja mjesta Plaskog i
okolice.
MILKOVIC, BRANKO (Mile), roden 25.10.1955. god. u Janja Gori, opcina Ogulin,
prebivaliste u Zagrebu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. samovoljno napustio posao u Policijskoj upravi
Zagreb i otisao na podrucje Plaskog u vrijeme oruzane agresije JNA i drugih
paravojnih srpskih postrojba na Republiku Hrvatsku. Dosavsi na područje
Plaskog, preuzima duznost inspektora "Marticeve milicije", sudjeluje u
organiziranju zivota pobunjenika, na nacin da sprijecava ulazak hrvatske vlasti
i ustavno-pravnog poretka u ovaj dio Republike Hrvatske.
MILOSEVIĆ, MANE, (Dane), roden 11.11.1954. god. u Brocancu, opcina Slunj,
prebivaliste u Slunju, Srbin,
u rujnu 1991. god. pristupio nelegalnim, oruzanim postrojbama pobunjenih Srba
tzv. SAO Krajine u Zrvnici, opcina Slunj. U sijecnju 1993. god. postaje
"komandir čete" u "XIII. brigadi" pobunjenih Srba, koja se borila protiv
Hrvatske vojske na maslenickom podrucju. Pocetkom kolovoza 1995. god. bio je
rasporeden na borbeni polozaj na Simic Brdo, sa zadatkom sprjecavanja ulaska
legalne vojske Republike Hrvatske na taj dio hrvatskog teritorija, cime je
aktivno sudjelovao u oruzanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka RH radi
ostvarenja velikosrpskog plana. Na ovom polozaju zatekao se za vrijeme
vojno-redarstvene akcije "Oluja". Tijekom akcije povukao se s polozaja u svoje
selo Brocanac, gdje su ga uhitili pripadnici HV-a.
MILOSEVIĆ, MILAN, (Mihajlo), zvani Mica, roden 6.04.1955. god. u Zagrebu -
Crnomerec, prebivaliste u Velikoj Gorici, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica sudjeluje u
pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu u zaseoku i
okolici.
MILOSEVIC, NIKOLA, (Rade), zvani Nidzo, roden 20.06.1950. god. u Visucu, opcina
T. Korenica, boraviste u Subotici (Srbija),
tijekom 1991. god. u vrijeme oruzane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih
postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv.
SAO Krajine, pristupio ovim pobunjenickim postrojbama na podrucju opcine T.
Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII. lickog korpusa" i
dalje sudjeluje u oruzanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na
podrucju opcine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija
i stvaranja tzv. Velike Srbije.
MILJUS, DURO, (Bogdan), roden 25.03.1961. god. u Bruvnu, opcina Gracac, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
MIRIC, RADE, (Mane), roden 2.02.1936. god. u Janja Gori, opcina Plaski,
prebivaliste u Janja Gori, Srbin,
u pocetku pobune bio u sastavu TO kojom je zapovijedao Mile Kosanovic, a imao je
zadatak patroliranja po selima Janja Gori, Pogrmilovicu, Misljenovicu do Jaksic
Mosta na Dretulji. Bio je pripadnik II. brigade, 3. bataljuna pobunjenicke
srpske vojske pod zapovjednistvom Dusana Jovica. Zapovjednistvo postrojbe bilo
je u Plavca Dragi, a zadatak je bio sprijeciti ulazak legalne Hrvatske vojske na
ovaj dio okupiranog hrvatskog teritorija. Nakon kraceg vremena jedinica je
prebacena na Sekulic Vrsak. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluja" bio je
na pobunjenickom polozaju.
MIRKOVIC, DUSAN, (Milan), roden 7.08.1937. god. u Doljanima, opcina Otocac,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oruzanim
napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH u mjestima
Doljanima, Dabru, Zaluznici, Vrhovinama, Bjepolju (podrucje opcine Otocac).
MISCEVIC, BRANKO, (Dusan), roden 15.10.1947. god. u Vojnovcu, opcina Ogulin,
Srbin,
pocetkom studenoga 1991. god. stupio u "Plascansku brigadu" tzv. TO u kojoj je
bio sve do 1. kolovoza 1992. god., kada je rasporeden u "granicne jedinice" na
"karaulu Malbase". Pripadnici HV-a uhitili su ga 26. kolovoza 1992. god.
MISCEVIC, MICO, (Boro), roden 2.03.1960. god. u Lickom Dabru, opcina Otocac,
Srbin,
u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
MISLJENOVIC, MILOS, (Ignjatije), roden 1.10.1951. god. u Janja Gori, opcina
Plaski, prebivaliste u Plaskom, Srbin,
kao pripadnik paravojne postrojbe "Plaske brigade" tzv. Vojske SAO Krajine
sudjeluje u oruzanim napadima protiv Republike Hrvatske. U razdoblju od
listopada 1991. god. do listopada 1992. god. sudjeluje u davanju seoskih straza
na podrucju sela Janje Gore. Po prestanku obavljanja seoskih straza ukljucuje se
u sastav 2. cete 2. bataljuna, koja se nalazila u Plavca Dragi, kojoj je
zapovjednik bio Stevo Kosanovic. Odjeljenje u kojem je bio imenovani bilo je
rasporedeno na prvoj crti bojisnice prema postrojbama HV-a u mjestu zvanom
Kneja. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je na podrucju Slunjskog poligona. Kao
pripadnik "74. lake pjesadijske plascanske brigade" paravojske tzv. RSK, sa
ciljem sprjecavanja ulaska legalnih organa vlasti RH na to okupirano podrucje,
bori se, naoruzan i u odori paravoske protiv HV-a i pripadnika MUP-a i za
vrijeme "Oluje", kada biva uhicen.
MOMCILOVIC, MILE, (?), Srbin,
tijekom 1992. god. bio sudionikom brutalnog ubojstva i pljacke civilnih osoba
hrvatske nacionalnosti u selu Saborskom.
MOMCILOVIC, MILOS, (?), Srbin,
dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem, koje je
bilo u sastavu "Lake pjesadijske plaske brigade" paravojske tzv. SAO Krajine,
izravno se sukobio sa pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za
vrijeme oslobodenja mjesta Plaskog i okolice.
MOMCILOVIC, SIMEUN (Duro), roden 23.09.1950. god. u Ogulinu, prebivaliste u L.
Jasenici, opcina Ogulin, Srbin,
koncem travnja 1993. god. samovoljno raskida radni odnos u brodogradilistu
Kraljevica, te se koncem lipnja 1993. god. dobrovoljno prikljucuje pobunjenim
Srbima na podrucju Plaskog, opcina Ogulin. Od 10. svibnja pa do 6. kolovoza
1995. god. kao pripadnik pobunjenickih postrojba tzv. vojske RSK - "Jasenicka
ceta", sa ciljem okupacije dijela tog hrvatskog teritorija i prikljucenja tzv.
SAO Krajini radi stvaranja tzv. Velike Srbije, sudjeluje u oruzanim napadima na
pripadnike legalne vojske Republike Hrvatske, sa ciljem onemogucavanja ulaska
hrvatske vlasti na taj dio RH. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga na
neprijateljskom polozaju 6. kolovoza 1995. god.
MOMCILOVIC, VUJO (Nikola), roden 14.08.1947. god. u Ogulinu, prebivaliste u
Ogulinu, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih
srbocetnickih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog
ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja
dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim
postrojbama koje se osnivaju u Plascanskoj dolini, opcina Ogulin. U sastavu ovih
postrojba sudjeluje u oruzanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom
prilikom su ubijeni, uhiceni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske
nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mjestani hrvatske
nacionalnosti protjerani.
MRDA, DURO (Jandro), roden 10.1.1960. god. u Donjem Lapcu, prebivaliste u Donjem
Lapcu, Srbin,
u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na sirem podrucju
Gospica, Otocca i Knina pristupio nelegalnim oruzanim postrojbama pobunjenih
Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopjesadijskog bataljuna
iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oruzane akcije protiv pripadnika Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih
postrojba su na podrucju Divosela i Citluka, opcina Gospic, izazvali sukob s
Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset
vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devcic, Ivica Antoncic, Bruno Polanca,
Milan Matijevic, Zdravko Sebalj, Miroslav Lovrinic, Stipe Krnjic, Zoran
Kovacevic, Fahrudin Mumirovic i Tomislav Jakovljevic. Uz ljudske zrtve pocinili
su i veliku materijalnu stetu na civilnim objektima.
NARANCIC, MILAN, (Stojan), roden 17.01.1954. god. u Doljanima, opcini Otocac,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oruzanim
napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH u mjestima
Doljanima, Dabru, Zaluznici, Vrhovinama i Bjepolju (podrucje opcine Otocac).
NASUFOVIC, RAMO, (Ibrahim), roden 8.10.1950. god. u Mutniku, opcina Cazin,
prebivaliste u Vrhovinama, Musliman,
tijekom 1991. god. prikljucio se pobunjenim Srbima i usao u sastav tzv. Vojske
SAO Krajine i bio na neprijateljskim polozajima kod Dabra i Otocca. Naoruzanje
je dobio od Bogdana Srdica. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluje"
pripadnici HV-a uhitili su ga na cesti prema Prijeboju.
NECAK, MILORAD, (Petar), roden 15.03.1970. god. u Otoccu, prebivaliste u Starom
Selu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
NOVKOVIC, ILIJA, (Mane), roden 4.09.1931. god. u Sirokoj Kuli, opcina Gospic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
NOVKOVIC, MILOS (Stevan), roden 4.01.1949. god. u Vojisnici, opcina Gospic,
prebivaliste u Vojnicu, Srbin,
u listopadu 1991. god. pristupio paravojnim, oruzanim postrojbama tzv. SAO
Krajine u Vojisnici, opcina Vojnic, gdje je do pocetka 1992. god. drzao sesku
strazu. Tijekom 1992. god. odlazi u XXI. kordunaški korpus, 3. bataljun, 1.
cetu, u sastavu koje ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske i tako
sudjeluje u oruzanim napadima i okupaciji dijela hrvatskog teritorija. Za
vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluja" bio je na neprijateljskom polozaju na
podrucju Slunjske Selnice, opcina Slunj, gdje su ga uhitili pripadnici HV-a.
NJEGOVAN, STEVAN, (Danilo), roden 10.10.1956. god. u Pocitelju, prebivaliste u
Pocitelju, Srbin,
tijekom 1990. god. u Pocitelju zajedno s ostalim mjestanima sela Pocitelja
(srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoruzan strazario,
vrsio kontrolu osoba, sve u cilju sprjecavanja ulaska i djelovanja legalnih
vlasti Republike Hrvatske.
OBRADOVIC, DANE, (Mile), roden 13.01.1964. god. u Bruvnu, opcina Gracac, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
ODANOVIC, BOGDAN, (Milan), roden 1.01.1957. god. u mjestu Siroka Kula, opcina
Gospic, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, što je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
OGNJENOVIC, BOGDAN, (Mirko), zvani Boca, roden 9.03.1941. god. u Bjelopolju,
Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
OGNJANOVIC, SINISA, (Dusan), roden 26.03.1971. god. u Bjelovaru, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama na ovom
podrucju aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija
RH.
OGRIZOVIC, DUSAN, (Milan), roden 13.06.1961. god. u Begovcu, opcina Ogulin,
Srbin,
tijekom prosinca 1992. god. pristupio paravojnim snagama tzv. SAO Krajine, "70.
plascanskoj brigadi", s kojom je oruzano djelovao do kolovoza 1995. god.
OGRIZOVIC, DURO, (?),
tijekom 1992. god. kao pripadnik pobunjenih Srba tzv. SAO Krajine bio
organizator brutalnih ubojstava i pljacke civilnih osoba hrvatske nacionalnosti
u selu Saborskom.
OGRIZOVIC, ILIJA, (?) iz Blata, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine bio zapovjednik
mjesovitih topnickih jedinica. Glavni zadatak im je bio da se sprijeci prolazak
HV i tenkova iz pravca Modrusa. U tom pravcu su borbeno djelovali po dijelovima
gdje se nalazila HV.
OGRIZOVIC, MILAN, (?) zvani Zmajo, s prebivalistem u Brlogu, opcina Otocac,
Srbin,
sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. izmedu 12,00 i 12,30 sati,
nakon što su u selu Babic Most, opcina Otocac, iz minobacaca pogodili i srusili
crkveni toranj katolicke crkve, usli su u selo, dosli do kuce civila hrvatske
nacionalnosti Boze Babic, te su iz pjesackih naoruzanja ubili Bozu i Zeljka
Babic te Ruzu Jurkovic.
PASKAS, PETAR, (Mile), roden 2.03.1961. god. u Sirokoj Kuli, opcina Gospic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
PASKAS, MILAN, (Mile), roden 5.09. 1967. god. u Sirokoj Kuli, opcina Gospic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
PASKAS, NIKOLA, (Mile), roden 15.05.1959. god. u Sirokoj Kuli, opcina Gospic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, što je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
PAVLICA, NIKICA (Milan), roden 21.07.1961. god. u Gospicu, prebivaliste u
Pocitelju, Srbin,
tijekom 1990. god. u Pocitelju, zajedno s ostalim mjestanima sela Pocitelja
(srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoruzan strazario,
vrsio kontrolu osoba, sve u cilju sprjecavanja ulaska i djelovanja legalnih
vlasti Republike Hrvatske.
PEJNOVIC, SIMO, zvani Sika (Milan), 28.07.1955. god. u Klenovcu, opcina Gospic,
Srbin,
tijekom 1991. god. na podrucju opcine Gospica kupovao i na drugi nacin nabavljao
oruzje, eksploziv i drugu ratnu opremu. S tom nakanom putovao je u Studenac,
Mlaku i Kosinj Most, gdje je razgovarao s vise osoba kako bi ih pridobio da
pristupe u paravojne srpske snage. Na ovim poslovima uhvatila ga je Vojna
policija 15. listopada 1991. god. u opcini Gospicu.
PERIC, DOLJAN, (Stevo), roden 29.12.1946. god. u Sujanu, opcina Mrkonjic Grad,
BiH, Srbin,
u lipnju 1995. god. usao je u sastav "2. cete XV. licke brigade" tzv. Vojske RSK
na podrucju Plitvica. Rasporeden je na borbene polozaje pobunjenih Srba u
podrucju Bruvna, potom u mjesto Omcicu, 12 km od Gracaca. Nakon nekoliko dana
prebacen je u Zeljavu kod Bihaca. Na ovom polozaju "ceta" u kojoj je i sam bio
ostala je 15 dana, a onda su se poceli povlaciti u pravcu Pljesevice, gdje se,
naoruzan i u odori JNA, predao Hrvatskoj vojsci.
PESUT, BRANKO, (?),
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga bio sudionikom napada na Spehar Selo i
bunkere HV-a. Njegova glavna zadaca bila je punjnje topa (T12 - 100 mm).
Posljedice napada bile su sruseni bunkeri i jedna kuca Hrvata civila.
PESUT, DUSAN, (Mile), roden 2.06.1946. god. u Janjoj Gori, opcina Plaski, Srbin,
od lipnja 1991. g od. pa i poslije 10. svibnja 1995. god. na podrucju Janje Gore
i Kneje bio pripadnikom "Plascanske brigade", 3. bataljuna, 3. cete paravojske
tzv. RSK, aktivno sudjelujuci u borbi protiv Hrvatske vojske i redarstvenika
MUP-a RH.
PESUT, STEVO, (Nikola), roden 24.11.1950. god. u Janja Gori, opcina Ogulin,
prebivaliste u Janja Gori, Srbin,
u listopadu 1991. god. pristupio paravojnim, oruzanim postrojbama pobunjenih
Srba kojim je cilj bio, zajedno sa JNA, otcijepiti dio hrvatskog teritorija,
stvoriti tzv. SAO Krajinu i pripojiti je tzv. Velikoj Srbiji. U sastavu
pobunjenickih postrojba, kao pripadnik topnickog odjeljenja, sudjeluje u
etnickom ciscenju i potpunom razarnju Saborskog. U tim napadima ubili su 34
osobe, 27 ih se vodi nestalima, a crkvu i sve zgrade su opljackali, srusili i
spalili. Poslije 10. svibnja 1995. god., kao pripadnik 3. cete, 3. bataljuna,
70. brigade, boravi na neprijateljskom polozaju u sastavu tzv. Vojske RSK . Dana
4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem izravno se
sukobio s pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za vrijeme trajanja
oslobodenja mjesta Plaskog i okolice.
PESUT, VLADO, (Nikola), roden 25.04.1941. god. u Plaskom, prebivaliste u
Plaskom, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. na podrucju Plaskog, opcina Ogulin, sudjelovao u
oruzanim napadima na legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrozavajuci zivote i
imovinu gradana na podrucju Plaskog, opcina Ogulin, sa ciljem otcjepljenja toga
dijela Republike Hrvatske i stvaranja tzv. SAO Krajine. Kao pripadnik pobunjenih
Srba usao je u nelegalne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Plaski u selu
Bunjevci, te je strazario i patrolirao u tom mjestu i cuvao topove pobunjenih
Srba, sve u cilju sprjecavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na to podrucje.
PLATISA, NIKOLA, (Mile), roden 9.11.1951. god. u Tuzevicima, opcina Otocac,
prebivaliste u Rijeci, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica sudjeluje u
pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu u zaseoku i
okolici.
PLATISA, SLOBODAN, (Nikola), roden 6.03.1956. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Zagrebu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., a za vrijeme dok su naoruzane skupine posebno na
podrucju opcina Korenice, Donjeg Lapca, Gracaca i drugih zajedno s JNA
poduzimale prve oruzane akcije zajedno s Nikolom Rajnovicem, kao clanovi uzeg
rukovodstva ovakvih akcija u selima s pretezito srpskim pucanstvom na podrucju
Licko-goranske regije, u vise navrata dolazili u MZ Vodotoc, opcina Otocac sa
ciljem da se srpsko stanovnistvo naoruza radi predstojecih borbi protiv
Republike Hrvatske. U sklopu tih priprema koncem kolovoza 1991. god. dovezao je
u MZ Vodotec vecu posiljku streljiva, u kolovozu i rujnu organizirao sastanak u
ovoj MZ na kojem je napravljen raspored strazarenja i drugih aktivnosti za
predstojecu borbu; u rujnu 1991. organizirao je izgradnju prometnice izmedu sela
Vodoteca i Prokika, te Jasenka i Drežnice radi dopreme oruzja, opreme i
streljiva, te neprekidno vrsio nadzor nad postavljenim zadacima.
PLECAŠ, MLADENKO, (Sava), roden 18.05.1965. god. u Gracacu, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
POGRMILOVIC, NIKOLA, (?),
bio zapovjednik topnickog odjeljenja u Sekulic Vršku. Bio je zaduzen za cetiri
topa 130 mm. Ovi topovi djelovali su po polozajima HV-a u Ogulinu.
POLOVINA, DUSAN, (Stevo), roden 23.10.1940. god. u Ostrovici, opcina Gospic,
prebivaliste u Ostrovici, Srbin,
u kolovozu 1991. god. odzvao se pozivu pobunjenih Srba u Lickom Osiku i zaduzio
naoruzanje i streljivo. Tada je postao pripadnik XVIII. brigade, 1. cete,
nelegalne postrojbe kojoj je zapovjednik bio Milan Masic iz Korenice, a
zapovjednik voda bio je Savo Savakovic iz Ostrovice. Imenovani je rasporeden na
strazu. U srpnju 1995. god., prije "Oluje", bio je na polozaju spram HV-a na
rijeci Jadovi - zaseok Kulica sve do 5. kolovoza.
POLOVINA, LUKA, (Cedomir), roden 1.11.1960. god. u Ostrovici, opcina Gospic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
POPOVIC, DAMIR, (Milan), roden 2.10.1975. god. u Njemackoj, Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oruzanim
napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana,
Dabra, Zaluznice, Vrhovina i Bjepolja (podrucje opcine Otocac).
POPOVIC, MILAN, (Nikola), roden 11.11.1949. god. u Zaluznici, opcina Otocac,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oruzanim
napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana,
Dabra, Zaluznice, Vrhovina i Bjepolja (podrucje opcine Otocac).
POPOVIC, NEDELJKO, (Ranko), roden 18.03.1962. god. u Ogulinu, opcina Ogulin,
Srbin,
u kolovozu 1991. god. pristupa srpskim paravojnim postrojbama na podrucju
Plaskog, Plascanska brigada, II bataljun, II. ceta, I. vod, u sastavu kojeg
bojno dijeluje
POPOVIC, ZELJKO (Bosko), roden 1.04.1961. god. u Donjem Lapcu, Srbin,
u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na sirem podrucju
Gospica, Otocca i Knina pristupio nelegalnim oruzanim postrojbama pobunjenih
Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopjesadijskog bataljuna
iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oruzane akcije protiv pripadnika Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih
postrojba su na podrucju Divosela i Citluka, opcina Gospic, izazvali sukob s
Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset
vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devcic, Ivica Antoncic, Bruno Polanca,
Milan Matijevic, Zdravko Sebalj, Miroslav Lovrinic, Stipe Krnjic, Zoran
Kovacevic, Fahrudin Mumirovic i Tomislav Jakovljevic. Uz ljudske zrtve pocinili
su i veliku materijalnu stetu na civilnim objektima.
POSMUGA, MILAN, (?), iz Janja Gore, opcina Ogulin, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga u tzv. SAO Krajini bio posluzitelj topova
od 100 mm (T12), koji su borbeno djelovali po HV-u u Ogulinu.
POSMUGA, RADE, (?), Srbin,
dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem koje je
bilo u sastavu "Lake pjesadijske Plaske brigade" paravojske tzv. SAO Krajine,
izravno se sukobio s pripadnicima regularnih postrojbi Hrvatske vojske za
vrijeme oslobodenja mjesta Plaskog i okolice.
POTKONJAK, ISO, (Branko), roden 4.10.1944. god. u Ornicama, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Ličkog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
PRALICA, RANKO (Marko), roden 10.09.1954. god. u Bosanskoj Dubici, R BiH,
prebivaliste u Vrginmostu, Srbin,
u srpnju 1991. god. u Vrginmostu sudjelovao u oruzanim akcijama protiv legalno
izabrane hrvatske vlasti, ugrozavajuci zivote i imovinu gradana. U glinskom
zatvoru vrsio je duznost isljednika, ispitivao i fizicki maltretirao mjestane
hrvatske nacionalnosti iz Gredana, opcina Vrginmost.
PRECANICA, JANKO, (Duro), roden 28.03.1955. god. u Petrinji, prebiva u Beogradu,
Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidačke brigade", "Sesnaeste brigade" i
"Petnaeste licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama
protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog
pucanstva.
PRICA, NIKOLA, (Ilija), zvani Purtan, roden 28.03.1930. god. u Drenovu Klancu,
prebivaliste u Drenovu Klancu, opcina Otocac, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao nabavku oruzja koje je
dijelio srpskom stanovnistvu, postavljao straze, te u rujnu 1991. god. bio
sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno
pucanstvo napadima natjerali u bijeg. Zapovijedao je i rukovodio minobacackim
napadom na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na podrucju Srpskog Polja i zaseoka
Janjetovica, Stula, Bjeljevina i Rostruna drzao nocne straze naoruzan vatrenim
oruzjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima
pretežno nastanjanim hrvatskim pucanstvom, sto je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu
uznemirenost i osjecaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se
glavni stozer oruzane pobune. Sudjelovao je u teroristickim akcijama, cineci
miniranja na navedenim podrucjima.
PUACA, DRAGAN, (Todor), roden 7.09.1954. god. u Sarajevu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
PUACA, VLADIMIR, (Todor), roden 1.11.1956. god. u Vogosci, SR BiH, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
PUPOVAC, MILOS, (Dane), roden 5.01.1935. god. u Otoccu, prebivaliste u Lickom
Osiku, opcina Gospic, Srbin,
pocetkom rujna 1991. god. u Gospicu napusta radno mjesto profesora u Centru
usmjerenog obrazovanja "Nikola Tesla" i pristupa nelegalnim postrojbama
pobunjenih Srba na području Lickog Osika, gdje u cinu kapetana vojske tzv.
Srpske Krajine predvodi srbocetnicke oruzane skupine u borbi protiv Republike
Hrvatske.
PUTICA, NIKOLA (Jovo), roden 6.03.1967. god. u Imotskom, opcina Imotski,
prebivaliste u Krivodolu, opcina Imotski, Srbin,
sredinom svibnja 1995. god. nalazio se u Beogradu, a radio u kaficu "Dva brata".
Mobilizirala ga je 15. svibnja 1995. god. srpska policija, koja je skupila jos
ljudi i odvezla ih u Bjeljinu. Tu su ih smjestili u autobuse i prebacili u
Slunj. Iz Slunja su imenovani i Nenad Rogujic prebaceni u Plaski, te odmah u
Dabar gdje su postali pripadnici "Dabarske cete". U Slunju je zaduzio naoruzanje
i odoru bivše JNA te rasporeden na pobunjenicki borbeni polozaj. Na ovom
polozaju su ga uhitili pripadnici HV-a za vrijeme "Oluje". Dok je bio na ovom
polozaju, iz Vojvodine (iz Beceja) dolazili su i drugi dobrovoljci i borili se
protiv Hrvatske vojske.
CROATIA - BENKOVAC - December 21, 1991
DESCRIPTION OF REPORTED CRIME: Mass killing of civilians.
TIME AND LOCATION: December 21, 1991; the village of Bruska (cca 14
kilometres northwest of Benkovac).
SUMMARY OF REPORTED CRIME: On December 21, 1991, around
7:30 p. m., members of Serb irregular unit (31 soldiers, among whom was
Bogdan Bagic) killed ten civilian villagers of Bruska (nine Croatians
and one Serb) in the village of Bruska, Benkovac district. Members of
Serb irregular unit physically maltreated, and forcibly evicted other
villagers of Bruska.
PERPETRATORS: Slobodan Bogunovic, Mile Bogunovic, Momir Bogunovic,
Mirko Bogunovic, Darko Bogunovic, Dragan Bogunovic, Bogdan Gagic,
Cedo Gagic, Neven Gagic, Dalibor Lukic, Stevo Milanko, Bogdan Milanko,
Milos Milanko, Miladin Milanko, Djordje Milanko, Mirko Milanko, Lazo
Pupovac, Zeljko Pupovac, Mile Pupovac (I), Veljko Pupovac, Gnjatija
Pupovac, Milan Pupovac, Mile Pupovac (II), Drago Pupovac, Slobodan
Skokna, Dusan Skoric, Zoran Skoric, Nikola Skoric, Cedo Skoric,
Cedomir Skoric, Ruzica Vojvodic.
DESCRIPTION OF REPORTED CRIME: Forcible displacement and/or killing of
civilians.
TIME AND LOCATION: September 20, 1991; Obrovac district.
SUMMARY OF REPORTED CRIME: In 1991 (beginning with September 20, 1991),
members of Serb irregular units and members of irregular police called
"SAO Krajina Militia" or "Martic's Unit" committed a series of crimes
against the Croatian civilians in Obrovac district: they forcibly
displaced civilians, unlawfully arrested civilians, looted and destroyed
civilian property, destroyed churches (Catholic), killed Croatian civilians.
48 Croatian civilians were killed in Obrovac district:
- 12 civilians were killed in the village of Zaton Obrovacki;
- 2 civilians were killed in the town of Obrovac;
- 8 civilians were killed in the town of Jesenice;
- 4 civilians were killed in the town of Krusevo;
- 22 civilians were killed in the village of Medvidja.
PERPETRATORS: Members of Serb irregular units; members of
irregular police, among whom were:
1. Cedo Alavanja;
2. Predrag Alavanja:
3. Simo Alavanja;
4. Stevo Alavanja;
5. Bosko Badza;
6. Slobodan Badza;
7. Zeljko Badza;
8. Sretko Cavlin;
9. Dusan Colakovic;
10. Boro Cude;
11. Petar Cude;
12. Strahinja Dobric;
13. Damir Dopudj;
14. Ilija Dopudj;
15. Pajo Dopudj;
16. Petar Dragicevic;
17. Darko Dubroja;
18. Bogdan Gagic;
19. Bosko Gagic;
20. Mile Gak:
21. Vasilj Gak;
22. Jovica Gnjatovic;
23. Milan Guzvica;
24. Djurko Jaksic;
25. Djordje Jelic;
26. Branko Jokic;
27. Pajo Jokic;
28. Stojan Jokic;
29. Dragan Komazec;
30. Todor Komazec;
31. Zdravko Komazec;
32. Stevo Macakanja;
33. Stanko Macura;
34. Darko Milanko;
35. Mima Milanko;
36. a person called Milanko (nicknamed "Ticar");
37. Predrag Milanko;
38. Sretko Milanko;
39. Stevo Milanko;
40. Branko Oluic nicknamed "Coin";
41. Milos Oluic;
42. Petar Oluic;
43. Zeljko Paravinja;
44. Jovan Poljak;
45. Dule Prso;
46. Djurdjica Prso;
47. Mileta Prso;
48. Stanko Prso;
49. Bosko Pupovac;
50. Mile Pupovac;
51. Hamzo Tokalic;
52. Petar Veselinovic.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
http://www.hbk.hr/crkve/eindex.html
Thousands of Croatians Commemorate 10th Anniversary Of Fall Of Vukovar
'My Vukovar', Marija, 13 years old, from Vukovar
VUKOVAR, Croatia - Ten years ago to this day, when Serb terrorists and the
Yugoslav army overwhelmed the Croatian city of Vukovar after a three-month
siege and ceaseless bombardment, Sinisa Glavasevic told state radio that "it
is over," then called his wife. "He kept saying: `When I come ...,"'
remembers Majda Glavasevic, who has remained living in exile in Zagreb with
their son Bojan, now 17. "But that was the last time we spoke."
Sinisa Glavasevic, who had just turned 31, was among 200 people dragged from
the Vukovar hospital after the town's fall and slain at Ovcara, a nearby
farm. About 1,700 people were killed in the three-month onslaught. A grim
column of 22,000 people - half of the town's prewar population - walked out
of the city on Nov. 18, 1991, expelled by its new rulers - Serb terrorists.
On Sunday, some 15,000 people from across the country gathered in Vukovar to
commemorate the tenth anniversary of the fall of the town which became a
symbol of their suffering and resistance to Serb wartime brutality.
The crowd walked from the hospital to the graveyard. "Vukovar was the
biggest crime in Europe after the World War II," said Dr. Vesna Bosanac, the
wartime head of the Vukovar hospital.
Memory and emotions remain strong. "Our priest tells us to forgive, if we
cannot forget," said Vera Janjic, standing at the Vukovar grave of her son,
killed in 1991. "I'm trying hard, but I cannot do it."
VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV
HRT
NEWS 16.11.2001.
The US congressmen Eliot Engel, a Democrat from New York who is taking part
in a gathering on the issue of how the destruction of a city impacts the
country and society organized as part of marking the 10th anniversary of the
fall of Vukovar at the Georgetown University in Washington, has said that
the fall of Vukovar represented a lingering shame for the world that did
nothing to stop the looming tragedy.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
http://www.vidovic.org/augustin/pages/docs/vukovar/vukovar97.html
VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV
---------------------------------------------------------------------------
What Kind Of Monsters Would Torture and Kill Hospital Patients?
SERVSSSSSSSERVSSSSSERVSSSSSERVSSSSSSSSSSERVS
The Calgary Herald, November 10, 1995:
servsssssssssssssssssssssssssCCCCssssssssssssssssssssssssssservs
HAGUE, Netherlands- In the Hague, the Yugoslav warcrimes tribunal directly
linked Serbia to Balkan war crimes for the first time on Thursday,
indicting three Serbian army officers in a hospital massacre in Croatia.
The likelyhood of bringing the officers to trial is slim. The tribunal
does not have the power to try in absentia and the Serbian constitution
prohibits authorities from turning Serbs over to trial outside the country.
The indictment charged that Serbian soldiers under the command of the
three Serbian army officers- Mile Mrksic, then a Yugoslav colonel who was
in command of the Belgrade-based Guards Brigade; Miroslav Radic, a
captain in command of a special infantry unit in the guards; and Veselin
Sljivancanin, a major serving as a security officer in the guards-
rounded up 261 non-Serb men from the Vukovar Hospital in the Croatian
city of Vukovar, in November 1991. The patients were dragged out of the
hospital, beaten and then shot to death.
servsssssservssssssservssssservsssssssservssssssservsssssservsssssssservs
Associated Press
Tuesday, October 8, 1996
VUKOVAR, Croatia - Two hundred bodies have been unearthed from a mass
grave in eastern Croatia, and the United Nations said Tuesday that the
evidence suggests most of the victims were hospital patients.
Yuri Chizhik, the chief U.N. spokesman in Vukovar, said excavations of the
Ovcara gravesite ended Friday and all the remains have been transported to
the Croatian capital of Zagreb for further examination.
"There is a lot of circumstantial evidence that the victims were hospital
patients, and there were a lot of bullets discovered at the site," Chizhik
said Tuesday in a telephone interview.
Bits of clothing, cast and other items discovered since international
investigators started excavating the gravesite at the Ovcara pig farm a
month ago were consistent with suspicions that many of the victims were
Vukovar hospital patients when Serbs captured the town in November 1991.
Vukovar was the site of some of the bloodiest figthing during Croatia's
six-month war of sucession in which about 10,000 people were killed or
disappeared. The Serb-dominated Yugoslav army besieged Vukovar for three
months before it fell.
Unoficial reports have said the Serbs took wounded Croatian males from the
Vukovar hospital and executed them at the Ovcara farm.
An investigation by the U.N. war crimes tribunal in the Hague has led to
indictments against three senior Yugoslav army officers. All three remain
at large in Serbia and Montenegro, the two republics that now make up
Yugoslavia.
Vladimir Dzuro, spokesman for the tribunal in Vukovar, said Monday that
there could be other gravesites in the area because the number of bodies
discovered in Ovcara - 200 - does not correspond with the number of
missing hospital patents, 261.
U.N. human rights investigator Elizabeth Rehn visited Vukovar Tuesday, a
day after she was apparently snubbed by Serbian President Slobodan
Milosevic, who called off their scheduled meeting in Belgrade at the last
minute.
Belgrade's independent media said Milosevic was furious because of reports
quoting Rehn as calling for continued international pressure on Serbia to
abide by international human rights standards in its treatment of its
ethnic Albanian and other minorities.
http://www.dssrewards.net/english/warcrimes/warcriminals.html
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
Others on the tribunal's list are:
Serbian President Milan Milutinovic; former Yugoslav Deputy Prime
Minister Nikola Sainovic, former army Chief of Staff and Defense
Minister Dragoljub Ojdanic; and former Serbian Police Minister Vlajko
Stojiljkovic.
http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/12/1999_29612.asp
http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/13/1999_29613.asp
http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/15/1999_29615.asp
http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/17/1999_29617.asp
Gen. Mile Mrksic, who commanded the Guards Brigade in an attack on
the Croatian town of Vukovar; former Capt. Miroslav Radic, who was
in charge of a special infantry unit within the Guards Brigade; and Maj.
Veselin Sljivancanin, the operative commander of the Yugoslav armed
forces in the final stages of the siege of Vukovar. All were indicted for
war crimes in Croatia in 1991 and 1992.
http://news.bbc.co.uk/hi/english/world/europe/newsid_1134000/1134969.stm
Current President Of Serbia Is An Indicted War Criminal Milan
Milutinovic
http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/12/1999_29612.asp
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
http://www.hbk.hr/crkve/eindex.html
http://www.dssrewards.net/english/warcrimes/warcriminals.html
http://www.hic.hr/books/greatserbia/index.htm
http://www.hic.hr/books/creation/index.htm
http://abcnews.go.com/reference/bios/milosevic.html
http://www.sps.org.yu/ljudi/smilosevic.html
http://www.cco.caltech.edu/~bosnia/history/supvii.html
http://www.dssrewards.net/english/warcrimes/milos.html
http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/12/1999_29612.asp
http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/13/1999_29613.asp
http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/15/1999_29615.asp
http://www.interpol.int/Public/Wanted/Notices/Data/1999/17/1999_29617.asp
http://news.bbc.co.uk/hi/english/world/europe/newsid_1134000/1134969.stm
http://www.tamu.edu/upress/BOOKS/1997/cohen.htm
http://mirror.veus.hr/myth
http://mprofaca.cro.net/mainmenu.html
http://ds.dial.pipex.com/srebrenica.justice
sssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
ORDINARY SERVS KILLED 250,000 PEOPLE!
sssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
http://www.dssrewards.net/english/warcrimes/warcriminals.html
http://www.americanradioworks.org/features/kosovo/index.htm
http://www.sps.org.yu/eng/index-n.htm
ssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
BBC
Friday, 6 October, 2000
Kostunica: "I won't hand over Milosevic"
"I am the president"
http://www.dssrewards.net/english/warcrimes/milos.html
ssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
http://mprofaca.cro.net/mainmenu.html
SLOBODANE, SALJI NAM SALATE;
BI'CE MESA, BI'CE MESA -
KLA'CEMO HRVATE!...
Those were the words of the song Serb Cetniks were singing, marching under
the black flag with a big white skull on it, through destroyed Croatian town
Vukovar in autumn of 1991, a scene taken by BBC reporter. Croatian community
in Great Britain protested to BBC TV why those words, heard so clearly and
loudly, were not translated for English audience. In that piece showed on
BBC TV after that, BBC blacked out the tone of mentioned song instead...
The first version with the tone and clearly recognised words of Serbian song
was shown on NTV and CNN, but also not translated in English. For those
interested in Serbian "poetry" this is the translation of words Serbian war
criminals were singing to their leader SlobodanMilosevic:
Slobodan, send to us some salad;
It's gonna be a lot of meat, lot of meat ...
- we'll slaughter Croats!...
sssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
> ORDINARY SERVS KILLED 250,000 PEOPLE! <
sssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
http://www.thetimes.co.uk/article/0,,2-2001363931,00.html
sssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
ORDINARY SERVS KILLED 250,000 PEOPLE!
sssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
http://www.dssrewards.net/english/warcrimes/warcriminals.html
http://www.americanradioworks.org/features/kosovo/index.htm
http://www.sps.org.yu/eng/index-n.htm
ssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
BBC
Friday, 6 October, 2000
Kostunica: "I won't hand over Milosevic"
"I am the president"
http://www.dssrewards.net/english/warcrimes/milos.html
OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U LICI I SJEVERNOJ DALMACIJI
R - Z
RADAKOVIC, ILIJA, (Jovan), roden 10.10.1927. god. u Bruvnu, opcina Gracac,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oruzanim
napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika na potezu mjesta Doljana,
Dabra, Zaluznice, Vrhovina i Bjepolja (podrucje opcine Otocca).
RADAKOVIC, JOVO, (Milosa), roden 20.01.1932. god. u Mogoricu, opcina Gospic,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoruzan aktivno sudjelovao u
oruzanim napadima na pripadnike HV-a na podrucju opcine Gospica.
RADAKOVIC, NEBOJSA (Duro), roden 12.11.1954. god. u Kninu, prebivaliste u
Korenici, Srbin,
od 4. studenoga 1992. god. pa nadalje u Lickom Osiku, opcina Gospic ,pristupio
pobunjenickim srpskim postrojbama, zaduzio naoruzanje i opremu i sudjelovao u
borbama protiv Hrvatske vojske. RTV Srbije je 12. ozujka 1993. god. imao prilog
s lickog ratista u kojemu novinar razgovara sa Radakovicem iz T. Korenice i koji
je predstavljen kao zapovjednik bataljuna, koji drzi podrucje Ljubova, Lickog
Osika, Ostrovice do Barleta. Izjavio je da se sa svojim ljudima nalazi na prvim
obrambenim linijama Srba iz SAO Krajine te da, dok je i jedan od njih ziv,
"ustase nece stupiti na svetu srpsku zemlju".
RADAKOVIC, SAVA, (Stevo), roden 25.11.1937. god. u Mogoricu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoruzan aktivno sudjelovao u
oruzanim napadima na pripadnike HV-a na podrucju opcine Gospica.
RADAKOVIC, SLOBODAN, (Milan), roden 4.12.1959. god. u Gracacu, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
RADMANOVIC, MILAN, (Svetozar), zvani Brile, roden 24.07.1947. god. u Ogulinu,
prebivaliste u Plaskom, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici rujna 1991. god. u Plaskom, opcina Ogulin, preuzeo ulogu
zamjenika predsjednika novoosnovane Opcine Plaski. Djelovao je s Nikolom
Dokmanovicem koji je preuzeo ulogu predsjednika Izvrsnog odbora novoosnovane
opcine, te su radili na stvaranju pobunjenickih jedinica koje su ratovale protiv
RH.
RADMANOVIC, MILORAD, (Nikola), roden 6.05.1951. god. u Karlovcu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
RADOVIC, MILOS, (Ljuban), roden 17.04.1956. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Cetingradu, opcina Slunj, Srbin,
pocetkom rujna 1991. god. pristupio nelegalnim, naoruzanim postrojbama
pobunjenih Srba i usao u sastav tzv. TO Vojnic, a kasnije postaje pripadnik
XIII. pjesadijske pobunjenicke brigade. U sijecnju 1993. god. kao pripadnik 1.
pjesadijskog bataljuna pobunjenicke srpske vojske obnasa duznost zamjenika
zapovjednika 1. cete koja je bila na maslenickom polozaju, sa ciljem oruzane
pobune protiv Republike Hrvatske, a radi ostvarenja velikosrpskog cilja. Potom
biva rasporeden na pobunjenicki polozaj u Primislje gdje je ostao do pocetka
vojno-redarstvene akcije "Oluja" tijekom koje se povlaci u sumu, gdje se neko
vrijeme skriva, a potom odlazi u Brocanac.
RAJACIC, DURO, (Mane), roden 15.04.1947. god. u Prokikama, opcina Otocac,
prebivaliste u N. Slankamenu, opcina Indija (Srbija), Srbin,
tijekom 1991. god. u vrijeme oruzane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih
postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv.
SAO Krajine pristupio ovim pobunjenickim postrojbama na podrucju opcine T.
Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII. lickog korpusa" i
dalje sudjeluje u oruzanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na
podrucju opcine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija
i stvaranja tzv. Velike Srbije.
RAJACIC, MILAN, (Borivoje), roden 3.07.1964. god. u Brinju, prebivaliste u
Vodotecu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica sudjeluje u
pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu u zaseoku i
okolici.
RAKIC, STEVO, (Maksim), roden 25.02.1949. god. u Korenici, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
RAPAIC, STEVO, (Petar), roden 9.02.1941. god. u Krbavici, Korenica, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
RATKOVIC, MILAN, (Stevo), roden 11.07.1953. god. u Korenici, prebivaliste u
Lickom Osiku, opcina Gospic, Srbin,
od 4. studenoga 1992. god. pa nadalje u Lickom Osiku, opcina Gospic, pristupio
pobunjenickim srpskim postrojbama i zaduzio naoruzanje i opremu te sudjelovao u
borbama protiv Hrvatske vojske.
RUZIC, BRANKO, (Dusan), roden 1.01.1964. god. u Otoccu, prebivaliste u Srpskom
Polju, opcina Otocac, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do sijecnja 1992. god.
organizirao nabavku oruzja koje je dijelio srpskom stanovnistvu, postavljao
straze, te u rujnu 1991. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko
Polje, kako bi civilno pucanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u
minobacackom napadu na selo Kompolje.
RUZIC, MILENKO, (Rade), roden 9.11.1968. god. Srpskom Polju, opcina Otocac,
prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
tijekom 1991., pa do pocetka 1992. god. na podrucju Srpskog Polja drzao nocne
straze naoruzan vatrenim oruzjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji
su vodili prema mjestima pretezno nastanjenim hrvatskim pucanstvom, te
sudjelovao u minobacackom napadu na selo Kompolje, opcina Otocac, sto je kod
Hrvata civila stvaralo strah i paniku.
RUZIC, NIKOLA, (Dusan), roden 16.01.1967. god. u Srpskom Polju, opcina Otocac,
prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
tijekom 1991., pa do pocetka 1992. god. na podrucju Srpskog Polja drzao nocne
straze naoruzan vatrenim oruzjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji
su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pucanstvom, te
sudjelovao u minobacackom napadu na selo Kompolje, opcina Otocac, sto je kod
Hrvata civila stvaralo strah i paniku.
RUZIC, VLADO, (Dusan), roden 22.03.1959. god. u Srpskom Polju, opcina Otocac,
prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
od srpnja 1991. do sijecnja 1992. na podrucju Srpskog Polja i zaseoka
Janjetovica, Stula, Bjeljevina i Rostruna drzao nocne straze naoruzan vatrenim
oruzjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima
pretezno nastanjanim hrvatskim pucanstvom, sto je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu
uznemirenost i osjecaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se
glavni stozer oruzane pobune. Sudjelovao je u teroristickim akcijama, cineci
miniranja na navedenim podrucjima. Bio je sudionikom napada u rujnu 1991. god.
na civilne objekte u selu Srpskom Polju, kako bi civilno pucanstvo napadima
natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacackom napadu na selo Kompolje.
SKENDZIĆ, MILOS, (Milan), roden 11.08.1939. god. u Srpskom Polju, opcina
Otocac, prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
tijekom 1991. god. na podrucju Srpskog Polja i zaseoka Janjetovica, Stula,
Bjeljevina i Rostruna drzao noćne straze naoruzan vatrenim oruzjem,
postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretezno
nastanjanim hrvatskim pucanstvom, sto je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu
uznemirenost i osjecaj nesigurnosti. Sudjelovao je u teroristickim akcijama
cineci m iniranja na navedenim podrucjima, te pucajuci rafalnom paljbom po
domovima hrvatskih civila koji su se tada nalazili u njima. Sudjelovao je i u
minobacackom napadu na Kompolje.
SKORUPAN, BOGDAN (Milan), roden 20.5.1935. god. u Lapatu, opcina Ogulin,
prebivaliste u Lapatu, Srbin,
od 1. kolovoza 1991. god. do 8. kolovoza 1995. god. bio u sastavu nelegalnih
pobunjenickih postrojba tzv. RSK u Plaškom, u sastavi "Plascanske brigade". Kao
pripadnik ove jedinice odlazi na neprijateljske borbene polozaje u Lapat, Plaski
i Licku Jasenicu. Postrojbe pobunjenih Srba kojima je i sam pripadao okupirale
su dio hrvatskog teritorija. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluje"
pripadnici HV-a su ga zarobili 8. kolovoza 1995. god.
SMILJANIC, DUSAN (Nikola), roden 6.03.1947. god. u Krbavi, opcina Korenica,
poslijednje prebivaliste u Zagrebu, potpukovnik JNA, Srbin,
zajedno sa generalom Vasiljevicem i kapetanom Knezevicem osniva posebnu "grupu
za sigurnost". Clanovi skupine imenuju ga zapovjednikom. Navedena skupina je
djelovala sve do pocetka 1992. god. Sjediste im je u pocetku bilo u Zagrebu, u
Maksimirskoj 63, a zatim je premjesteno u Bihac, u Lovacku kucu. Zadaci su im
bili: raspodjela oruzja srpskom pucanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i
vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i
organiziranje, te rukovodenje oruzanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa
JNA skupina oruzano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i
otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na podrucju opcina Karlovca, Duge Rese
i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih
clanova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH
pocinili su mnoge zlocine, među kojima isticemo zlocin nad civilima u
Saborskom, opcina Ogulin, teroristicki napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a
u Budackoj Rijeci, opcina Karlovac, i cetvorice pripadnika MUP-a u Zutoj Lokvi,
opcina Otocac, teroristicki cin miniranja pruge u Gomirju, opcina Vrbovsko,
miniranje RTV odasiljaca na Mirkovici, opcina Vrbovsko... Koncem listopada 1991.
god. Dusan Smiljanic osniva "Zonski stab za Liku". U istom mjesecu jedinice ovog
"staba" pocinile su zlocine u selima u okolici bihacke zracne luke.
STIPANOVIC, DRAGAN, (Savo), roden 28.04.1972. god. u Ogulinu, opcina Ogulin,
Srbin,
dana 19. lipnja 1991. god. otisao na odsluzenje vojne obveze u JNA u Zemunik.
Kod oruzanog napada JNA 1991. god. na podrucje Ogulina, osumnjiceni 8. listopada
1991. god. pa sve do 30. travnja 1992. god. dobrovoljno sudjeluje u oruzanim
akcijama JNA. Nakon toga bjezi iz JNA, da bi, potom, kao dobrovoljac pristupio
srbo-cetnickim oruzanim postrojbama na podrucju Plaskog, opcina Ogulin, gdje je
strazario i patrolirao, postavljao mine na minska polja.
SUDZUKOVIC, MIJODRAG, (Mile), roden 22.06.1960. god. u Gospicu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
SAVATOVIC, MILAN (Bozo), zvani Salata, roden 5.01.1946. god. u Gospicu, opcina
Gospic, Srbin,
dobrovoljno pristupio u redove pobunjenicke, nelegalne vojske tzv. SAO Krajine u
rujnu 1991. god. Nakon 10. svibnja 1995. god. na podrucju Ostrovice, opcina
Gospic, koje su privremeno okupirali JNA i pobunjeni Srbi, ostao je u redovima
neprijateljske vojske tzv. RSK i to u 1. ostrovackoj ceti, te je naoruzan i u
odori pobunjenicke srpske vojske drzao polozaj nasuprot HV-u, sa ciljem
sprjecavanja ulaska legalne vlasti RH na taj okupirani hrvatski teritorij.
SENIC, MILENKO, (Zivan), zvani Farbar brada, roden 1.08.1956. god. u Zemunu,
prebivaliste u Zemunu, Srbin,
u veljaci 1993. god. dobio mobilizacijski poziv te upucen u Bubanj Potok. Tu mu
je receno da će ici na podrucje tzv. Krajine u Knin. U Kninu je zaduzio
naoruzanje i opremu i upucen na pobunjenicke polozaje u Vrhovinama. Dobio je
iskaznicu organizacije "Stit", a sluzila mu je za dolazak i izlazak iz Krajine.
Kada je doslo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13. ozujka 1993. god.
odlucili otici u Srbiju. Medu njima je bio i imenovani. Krenuli su i pogrijesili
pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na podrucju Karlovca.
SERDAR, MILAN, (Petar), roden 29.03.1962. god. u Gospicu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
SERDAR, MILAN, (Stojan), roden 1.01.1964. god. u Sirokoj Kuli, opcina Gospic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
SERDAR, NENAD, (Anka), roden 28.03.1968. god. u Davosu u Svicarskoj, nastanjen u
Sirokoj Kuli, opcina Gospic,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
SERDAR, STOJAN, (Soka), roden 22.09.1930. god. u Sirokoj Kuli, opcina Gospic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
SLADIC, BUDA, (Stevo), roden 10.04.1948. god. u Salamunicu, Korenica, Srbin,
sudjelovao u osnivanju i radu SDS-a na podrucju Lickog Osika. Uslijed tih
djelovanja poginulo je više osoba, a veci broj je ranjen. Za vrijeme
vojno-redarstvene akcije HV-a "Oluja" nalazio se na neprijateljskom srpskom
polozaju, gdje su ga pripadnici HV-a i uhitili.
SLOBODAN, MARIJAN, (Branko), roden 3.07.1964. god. u Otoccu, Srbin,
sudjelovao u poduzimanju oruzanih akcija protiv legalnih snaga RH te stvarao
nemir i nesigurnost zivota i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god. na
lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabra, opcina Otocac, u sasatavu srbocetnicke
izvidacke skupine sudjelovao u izvrsenju napada na pripadnike 138. brigade
Hrvatske vojske.
SPASIC, ZORAN, (Evica), roden 16.02.1955. god. u Beogradu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
STANIC, BOSKO, (Milan), roden 11.09.1959. god. u Vodotecu, prebivaliste u
Vodotecu, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica sudjeluje u
pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zadužio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu u zaseoku i
okolici.
STANIC, MILOVAN, (Ilija), zvani Pogranicar, roden 10.10.1926. god. u Ogulinu,
prebivaliste u Plaskom, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. na podrucju Plaškog, opcina Ogulin, sudjelovao u
oruzanim napadima na legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrozavajuci zivote i
imovinu gradana na podrucju Plaskog, opcina Ogulin, sa ciljem otcjepljenja toga
dijela Republike Hrvatske i stvaranja tzv. SAO Krajine. Kao pripadnik pobunjenih
Srba usao je u nelegalne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Plaski u selu
Bunjevci, strazario i patrolirao u tom mjestu te cuvao topove pobunjenih Srba,
sve u cilju sprjecavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na to podrucje.
STARCEVIC, DUSAN, (Branko), roden 14.08.1959. god. u Plavnom, SO Knin, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
STARCEVIC, MILAN, (Rade), roden 1.08.1955. god. u Osredcima, opcina D. Lapac,
Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
STOJANOVIC, DRAGOLJUB, (Nikola), roden 23.07.1952. god. u Skarama, opcina
Otocac, Srbin,
sudjelovao u poduzimanju oruzanih akcija protiv legalnih snaga RH te stvarao
nemir i nesigurnost zivota i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god. na
lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabra, opcina Otocac, u sasatavu
srbocetničke izvidačke skupine sudjelovao u izvrsenju napada na
pripadnike 138. brigade Hrvatske vojske.
STOJANOVIC, DRAZEN, (Ilija), roden 10.12. 1969. god. u Orahovici, opcina
Orahovica, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
STOJANOVIC, MILAN, (Arso), roden 3.08.1941. god. u Skarama, opcina Otocac,
Srbin,
sudjelovao u poduzimanju oruzanih akcija protiv legalnih snaga RH te stvarao
nemir i nesigurnost zivota i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god. na
lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabra, opcina Otocac, u sasatavu srbocetnicke
izvidacke skupine sudjelovao u izvrsenju napada na pripadnike 138. brigade
Hrvatske vojske.
STOJANOVIC,MILAN, (Mile), roden 24.08.1955. god. u Otoccu, Srbin,
sudjelovao u poduzimanju oruzanih akcija protiv legalnih snaga RH te stvarao
nemir i nesigurnost zivota i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god. na
lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabra, opcina Otocac, u sasatavu srbocetnicke
izvidačke skupine sudjelovao u izvrsenju napada na pripadnike 138. brigade
Hrvatske vojske.
STOJANOVIC, PETAR, (Tomo), roden 21.01.1933. god. u Skarama, opcina Otocac,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oruzanim
napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana,
Dabra, Zaluznice, Vrhovina i Bjepolja (podrucje opcine Otocca).
STUDEN, MILAN, (Nikola), rod 30.04.1946. god. u Zeljavi, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
SUBASIC, SEAD, (Muharem), roden 2.06.1956. god. u Brezaku, prebivaliste u Novom
Beogradu (Srbija), Srbin,
dana 20. veljace 1993. god. po nj dosla Vojna policija, mobilizirala ga i
prebacila u Bubanj Potok. Tu je zaduzio vojnu odoru, a potom 28. veljace 1993.
god. autobusom odvezen u Korenicu. Smjesten je bio u skoli, a tu je dobio
maskirnu odoru. Ubrzo je prebacen na podrucje Vrhovina, zaduzio rucni bacac i
prikljucio se srpskoj pobuni. Na pobunjenickom srpskom polozaju u Turjanskom bio
je smjesten u skoli. U ozujku 1993. god. je trebao krenuti u Srbiju, pa je i
posao zajedno sa Slobodanom Markovicem i skupinom pobunjenika, ali ih je
hrvatska policija uhitila u predgradu Karlovca.
SUDZUKOVIC, PETAR, (Dane), roden 1.11.1934. god. u Sirokoj Kuli, Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoruzan aktivno sudjelovao u
oruzanim napadima na pripadnike HV-a na podrucju opcine Gospica. Bio je
rasporeden u tzv. prostornu miliciju, nosio je plavu odoru s oznakom "Milicija
SAO Krajine". Dana 22. sjecnja 1992. god. mobiliziran je u TO, sa zadatkom
davanja straze na podrucju Siroke Kule.
SURLA, NIKOLA, (Dusan), roden 24.06.1962. god. u Glogovu, opcina Gracac, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
SEPA, MIODRAG, (Dusan), roden 3.06.1968. god. u Gracacu, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
SEVER, PETAR, (Buda), roden 19.08.1934. god. u Bunicu, Korenica, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
SOLAJA, LJUBICA, (Vladimir), rodena 1.10.1947. god. u Plitvicama, opcina T.
Korenica, s prebivalistem u Mukinjama - Plitvice, Srpkinja,
bila koordinator svih akcija koje je poduzeo Bosko Bozanic u opcini T. Korenica
(osnovao je "Stab T. Korenice", a potom ustrojio paravojne postrojbe koje su
naoruzali oruzjem Policijske stanice T. Korenica, te na prosvjednim skupovima
upucivali poruke legalnim pripadnicima MUP-a Hrvatske da se povuku s podrucja te
opcine; kada pripadnici MUP-a Hrvatske nisu popustili pred njihovim prijetnjama,
zapovjedili su napad na pripadnike MUP-a Hrvatske na podrucju Plitvickih jezera,
kojom prilikom je poginuo policajac Josip Jovic).
SORAK, JOVO, (Mane), roden 7.08.1950. god. u Bihacu, prebivaliste u Vranovaci,
Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
STAKIC, BRANKO, (Nikola), zvani Braco, roden 29.04.1937. god. u Studencima,
opcina Gospic, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
STETA, STOJAN, (Milan), roden 01.01.1928. god. uVrelu, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
STRBAC, PREDRAG, (Milan), 1.06.1968. god. u Gospicu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
STULA, BOGDAN, (Nikola), roden 24.01.1944. god. u Srpskom Polju, opcina Otocac,
prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
tijekom 1991. te pocetkom 1992. god. na podrucju Srpskog Polja drzao nocne
straze naoruzan vatrenim oruzjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji
su vodili prema mjestima pretezno nastanjenim hrvatskim pucanstvom, te
sudjelovao u minobacackom napadu na selo Kompolje, opcina Otocac, sto je kod
Hrvata civila stvaralo strah i paniku.
STULA, MILE, (Ilija), roden 20.05.1937. god. u Srpskom Polju, opcina Otocac,
prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
tijekom 1991. te pocetkom 1992. god. na podrucju Srpskog Polja drzao nocne
straze naoruzan vatrenim oruzjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji
su vodili prema mjestima pretezno nastanjenim hrvatskim pucanstvom, te
sudjelovao u minobacackom napadu na selo Kompolje, opcina Otocac, sto je kod
Hrvata civila stvaralo strah i paniku.
SUMONJA, ILIJA, (?),
u srpskim postrojbama bio topnik (nisandzija na topu T-12) s kojeg je pucao po
brdu Pitomi javor, gdje su bile smjestene postrojbe HV-a.
SUNJIC, DANE, (Gojko), roden 1.01.1960. god. u Otoccu, Srbin,
sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. izmedu 12,00 i 12,30 sati,
nakon što su u selu Babic Most, Otocac, iz minobacaca pogodili i srusili crkveni
toranj katolicke crkve, usli su u selo, dosli do kuce civila hrvatske
nacionalnosti Boze Babica, te iz pjesadijskog naoruzanja ubili Bozu i Zeljka
Babica te Ruzu Jurkovic.
SUPICA, NEDELJKO, (?), iz Vojnovca, Srbin,
u srpskim postrojbama bio topnik (nisandzija na topu T-12) s kojeg je pucao po
brdu Pitomi javor, gdje su bile smjestene postrojbe HV-a.
SUPICA, STEVO, (?), iz Supice, Srbin,
bio pripadnik srpskih paravojnih snaga u tzv. SAO Krajini. Bio je posluzitelj
topova od 100 mm (T12), koji su borbeno djelovali po HV-u u Ogulinu.
SUSNJAR, BOGDAN, (Stevo), zvani Tronjac, roden 17.07.1941. god. u Janja Gori,
opcina Plaski, prebivaliste u Janja Gori, Srbin,
u lipnju 1991. god. zaduzio naoruzanje i opremu od MZ Plaski i usao u sastav
tzv. TO. Zajedno s ostalim pobunjenim Srbima drzao je straze u okolini Janja
Gore. Sredinom studenoga iste godine na ovo podrucje dolazi JNA, a imenovani
biva rasporeden u "70. plascansku brigadu" tzv. Vojske SAO Krajine. Polozaji ove
pobunjenicke postrojbe bili su na Janja Gori i Plavca Dragi. Kasnije su
pomaknuti blize polozajima Hrvatske vojske na Sekulic vrsak i na cestu za Babinu
Goru. dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem
izravno se sukobio sa pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za
vrijeme trajanja oslobodenja mjesta Plaskog i okolice.
TATALOVIC, JOVO (Savo), roden 17.10.1958. god. u Ogulinu, prebivaliste u
Ogulinu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. na podrucju Plaskog, opcina Ogulin, sudjelovao u
oruzanim napadima na legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrozavajuci zivote i
imovinu gradana na podrucju Plaskog, opcina Ogulin, sa ciljem otcjepljenja toga
dijela Republike Hrvatske i stvaranja tzv. SAO Krajine. Kao pripadnik pobunjenih
Srba usao je u nelegalne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Plaski u selu
Bunjevci, strazario i patolirao u tom mjestu te cuvao topove pobunjenih Srba,
sve u cilju sprjecavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na to podrucje.
TESLIC, MILAN, (Milan), roden 24.05.1956. god. u Gornjoj Rogatici, opcina Backa
Topola, Vojvodina, posljednje prebivaliste u Karlovcu, kapetan JNA,
bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do
pocetka 1992. god. Sjediste im je u pocetku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a
zatim je premjesteno u Bihac, u Lovacku kucu. Zadaci su im bili: raspodjela
oruzja srpskom pucanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje
okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovodenje
oruzanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oruzano napada
dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv.
Krajine na podrucju opcina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih
opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih clanova skupine, pripadnici
srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH pocinili su mnoge zlocine,
medu kojima isticemo zlocin nad civilima u Saborskom, opcina Ogulin,
teroristicki napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budackoj Rijeci, opcina
Karlovac, i cetvorice pripadnika MUP-a u Zutoj Lokvi, opcina Otocac,
teroristicki cin miniranja pruge u Gomirju, opcina Vrbovsko, miniranje RTV
odasiljaca na Mirkovici, opcina Vrbovsko. Kao pripadnik ove teroristicke skupine
djelovao je na podrucju grada Zagreba.
TISMA, DANE, (Vid), roden 8.09.1953. god. u Dnopolju, opcina Donji Lapac,
prebivaliste u Donjem Lapcu, Srbin,
od sijecnja 1991. god. kao dobrovoljac te pripadnik pricuvnog sastava policije
borbeno djelovao u Sv. Roku 12 dana kao, te u Peruci 26., 27., 28. i 29. srpnja
1992. god. Nakon toga borbeno djeluje u Divoselu od 6. rujna do 10. rujna 1993.
god., kada su ga zarobili pripadnici Hrvatske vojske. Prilikom zarobljavanja bio
je u odori srpske vojske, naoruzan automatskom strojnicom, dvjema rucnim
bombama, nozem i s vise komada streljiva, iz cega je jasno da je sudjelovao u
oruzanim napadima protiv Republike Hrvatske. Takoder je borbeno djelovao, kao
pripadnik pobunjenicke srpske vojske, u Zeljeznom polju i Skocaju kod Bihaca.
TODORIC, SIMO, (Milan), roden 5.06.1955. god. u Gospicu, prebivaliste u
Pavlovcu, opcina Gospic, Srbin,
u sijecnju 1992. god. pristupa oruzanim postrojbama pobunjenih Srba i postaje
zapovjednik odjeljenja "granicne" policije. Zapovijedao je naoruzanom skupinom
od 50 pobunjenika na potezu Zavode - Barletsko. U sijecnju 1993. god. pobunjeni
Srbi formiraju nelegalnu vojsku, sa ciljem otcjepljenja dijela hrvatskog
teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine, te prikljucenja iste tzv. Velikoj
Srbiji. Imenovani ostaje na istom polozaju, s tim da postaje "komandir cete". Za
vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluja" bio je na ovom pobunjenickom polozaju i
suprotstavio se legalnoj vojsci RH. Zajedno s ocem skrivao se izvjesno vrijeme,
no 10. studenoga 1995. pripadnici MUP-a ipak ga uhicuju.
TOJAGIC, DANE, (Mico), roden 9.03.1954. god. u Gracacu, opcina Gracac, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
TOMIC, MILAN, (Mihajlo), zvani Kesa, roden 12.03.1966. god. u Vodotecu, opcina
Otocac, prebivaliste u Tuzevicima, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Bozanica, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica sudjeluje u
pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja
dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U
sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju
straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu u zaseoku i
okolici.
TOPIC, NIKOLA, (Milorad), roden 20.05.1946. god. u Jamari, opcina Slunj,
prebivaliste u Jamari, Srbin,
od rujna 1991. god. do kolovoza 1995. god. prikljucen nelegalnim oruzanim
postrojbama tzv. Vojske RSK. U Jamarima u sastav tzv. TO Jamari zaduzuje opremu
i naoruzanje, odlazi na neprijateljske borbene polozaje u Jamare, Kordunski
Leskovac i Sturlice. Ove su oruzane postrojbe okupirale dio hrvatskog
teritorija, borile se protiv legalne vojske RH i sprijecavale uspostavu legalno
izabrane hrvatske vlasti na ovom dijelu RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije
"Oluje" pripadnici HV-a su ga zarobili 8. kolovoza 1995. god., kao pripadnika
pobunjenickih srpskih postrojba.
TRBOJEVIC, RANKO, (Emil), roden 26.10.1952. god. u Ribnjacki, opcina Bjelovar,
boraviste u Rumi (Srbija), Srbin,
tijekom 1991. god. u vrijeme oruzane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih
postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv.
SAO Krajine, pristupio ovim pobunjenickim postrojbama na podrucju opcine T.
Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII. lickog korpusa" i
dalje sudjeluje u oruzanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na
podrucju opcine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija
i stvaranja tzv. Velike Srbije.
UZELAC, BOGDAN, (Todor), roden 24.01.1933. god. u Sirokoj Kuli, opcina Gospic,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoruzan aktivno sudjelovao u
oruzanim napadima na pripadnike HV-a na području opcine Gospica.
UZELAC, BORIS zv. Tapo (Branko), roden 30.6.1975. god. u Otoccu, prebivaliste u
Donjim Vrhovinama, opcina Otocac, Srbin,
u sijecnju 1994. god. otisao iz Vrhovina na vojnu obuku u Rumu (Srbija), koja je
trajala do travnja iste god. Poslije zavrsene obuke vratio su u Vrhovine i javio
u "komandu" pobunjenicke srpske vojske. Rasporeden je u "Vrhovinsku cetu", u
odjeljenje koje je brojilo sest ljudi. Zapovjednik odjeljenja bio je Dane Vidak.
Borbeni polozaji ove postrojbe bili su na Svrakinu i Petricevom vrhu. Akciju
HV-a oslobadanje ovog okupiranog podrucja, docekao je kod svoje kuce, a uza se
je imao i naoruzanje i vojnu opremu.
UZELAC, MILAN, (Petar), roden 23.04.1948. god. u Zeljavi, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
UZELAC, MILAN, (Petar), roden 4.02.1941. god. u Metku, opcina Gospic, Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoruzan aktivno sudjelovao u
oruzanim napadima na pripadnike HV-a na podrucju opcine Gospica.
UZELAC, MILAN (Ratko), roden 2.11.1946. god. u Gospicu, prebivaliste u
Pocitelju, Srbin,
tijekom 1990. god. u Pocitelju, zajedno s ostalim mjestanima sela Pocitelja
(srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoruzan strazario,
vrsio kontrolu osoba, sve u cilju sprjecavanja ulaska i djelovanja legalnih
vlasti Republike Hrvatske.
UZELAC, NIKOLA, (Petar), 17.09.1938. god. u Zeljavi, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
UZELAC, NIKOLA, (Dane), roden 7.01.1956. god. u Sirokoj Kuli, opcina Gospic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
UZELAC, PREDRAG, (Nikola), roden 27.03.1956. god. u selu Gornjima Vrhovinama,
opcina Otocac, Srbin,
zapovjedio pripadnicima JNA te drugim paravojnim jedinicama u sklopu tzv. SUP-a
SAO Krajine u Titovoj Korenici, da se u selu Corci kod Vrhovina vrse pretresi,
oduzimanje imovine te paljenje nepokretne imovine osoba hrvatske nacionalnosti.
Sudjelovao je i u ratnim operacijama tzv. JNA zajedno sa tzv. Marticevom
milicijom, kako na podrucju Vrhovina tako i na podrucju sela oko Vrhovina. U
stanici tzv. Milicije Krajine u Korenici vrsio ispitivanje, premlacivao i na
druge nacine zlostavljao gradane hrvatske nacionalnosti tijekom 1991. god.
UZELAC, SLAVKO, (Bozo), roden 7.08.1961. god. u Gospicu, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
UZELAC, STEVO, (Stevo), roden 20.04.1952. god. u Donjem Lapcu, prebivaliste u
Donjem Lapcu, Srbin,
u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na sirem podrucju
Gospica, Otocca i Knina pristupio nelegalnim oruzanim postrojbama pobunjenih
Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopjesadijskog bataljuna
iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oruzane akcije protiv pripadnika Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih
postrojba su na podrucju Divosela i Citluka, opcina Gospic, izazvali sukob s
Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset
vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devcic, Ivica Antoncic, Bruno Polanca,
Milan Matijevic, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinic, Stipe Krnjic, Zoran
Kovacevic, Fahrudin Mumirovic i Tomislav Jakovljevic. Uz ljudske zrtve pocinili
su i veliku materijalnu stetu na civilnim objektima.
VAISAVLJEVIC, BOZO, (Nikola), roden 10.11.1934. god. u Zeljavi, Srbin,
pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju opcine Titove Korenice,
naseljima Licko Petrovo Selo, Zeljava, Bunic, Udbina i drugim manjim mjestima, a
nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog lickog korpusa", "Seste
licke brigade", "Petnaeste izvidacke brigade", "Sesnaeste brigade" i "Petnaeste
licke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih
postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pucanstva.
VASILJEVIC, ALEKSANDAR, (Radoslav), roden 8.07.1938. god. u Kragujevcu, opcina
Kragujevac, Srbija, Srbin, general JNA,
tijekom 1990./91. god. s Upravom bezbednosti SSNO osnovao, izvan redovnog
ustrojstva jedinica JNA, a protivno ustavnim ovlastenjima, zajedno s p.puk.
Dusanom Smiljanicem i kapetanom Cedom Knezevicem, posebnu "grupu za sigurnost".
Skupina je djelovala sve do pocetka 1992. god. Sjediste je u pocetku bilo u
Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premjesteno u Bihac, u Lovacku kucu.
Zadaci skupine bili su: raspodjela oruzja srpskom pucanstvu u Lici, Baniji i
Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa,
planiranje i organiziranje, te rukovodenje oruzanim akcijama pobunjenih Srba. U
suradnji s JNA skupina oruzano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije
i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine, u cemu djelimicno i podrucje opcina
Karlovca, Duge Rese i Ogulina.
VECERINOVIC, DURO, (Milos), roden 22.06.1950. god. u Veri, opcina Plaski, Srbin,
u studenome 1991. god. pristupio paravojnim snagama tzv. vojske Krajine te
naoruzan bio na borbenoj liniji Hrasnica - Bukvar do 25. srpnja 1992. god. Od
22. sijecnja 1993. god. opet je mobiliziran i upucen na borbenu crtu Hrasnica -
Bukvar gdje se nalazi do svibnja 1993. god., kada je demobiliziran i ostao kod
kuće do dolaska HV-a.
VEJNOVIC, MILAN, (Nikola), roden 6.04.1947. god. u Tolicu, opcina T. Korenica,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
VESELINOVIC, BORIVOJ, (Ilija), roden 28.02.1968. god. u Zelengradu, opcina
Obrovac, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
VESELINOVIC, MILAN, (Miljko), roden 14.01.1959. god. u Golubicu, opcina Obrovac,
Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
VEZMAR, MILE, (Simo), zvani Svrtan, roden 13.05.1954. god. u Ogulinu,
prebivaliste u Ogulinu, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih
srbocetnickih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog
ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja
dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim
postrojbama koje se osnivaju u Plascanskoj dolini, opcina Ogulin. U sastavu ovih
postrojba sudjeluje u oruzanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom
prilikom su ubijeni, uhiceni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske
nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mjestani hrvatske
nacionalnosti protjerani.
VIDAKOVIĆ, CEBINAC, (Slavko), roden 8.04.1963. god. u Zemunu (Srbija),
prebivaliste u Novim Banovcima (Vojvodina), Srbin,
javio se u "Ured Krajine" u Beogradu kao dobrovoljac za srpsku pobunu u
Hrvatskoj, i 2. ožujka 1993. god. upucen u Bubanj Potok, gdje je zaduzio
naoruzanje i opremu, te istoga dana upucen u Knin. Iz Knina je sutradan prebacen
u Korenicu. Tu je dobio maskirnu odoru i prebacen je na pobunjenicki polozaj u
Vrhovine. Dobio je zadatak kontrole vozila, prometnica i putnika. Ubrzo je
premjesten u 50. brigadu krajiske vojske sa zadatkom cuvanja zgrade, a na ovom
zadatku je ostao do 12. ozujka 1993. god. Zajedno s kapetanom Slobodanom
Markovicem pokusao je otici u Srbiju, ali ih je hrvatska policija uhitila u
predgradu Karlovca.
VLAJKOVIC, CASLAV, (Tomislav), zvani Jagodinac, roden 17.12.1952. god. u
Svetozarevu, prebivaliste u Svetozarevu (Srbija), Srbin,
dana 26. veljace 1993. god. nalazio se na radnom mjestu u Svetozarevu, kada mu
je srbijanska policija urucila poziv za mobilizaciju. Prebacen je u Bubanj
Potok, gdje je zaduzio vojnu odoru, a potom je odvezen u Korenicu. U Korenici je
zaduzio naoruzanje, maskirnu odoru i prebacen na srpski pobunjenicki polozaj u
Vrhovinama, na kojem je vrsio ulogu promatranja i kontrole kretanja Hrvatske
vojske. Vojnu dozvolu dobio je u Bubanj Potoku, a usao je u sastav 50. korpusa
pobunjenicke srpske vojske tzv. SAO Krajine. Zajedno s kapetanom Slobodanom
Markovicem pokusao je otici u Srbiju, ali ih je hrvatska policija uhitila u
predgradu Karlovca.
VOJNOVIC, DORDE, (Nikola), roden 20.3.1958. god. u Gracacu, prebivaliste u
Gracacu, Srbin,
u ozujku 1991. god. u Gracacu, u nakani obaranja ustavno-pravnog poretka RH i
njenih legalno izabranih organa vlasti, samovoljno napustio svoje radno mjesto u
Policijskoj postaji Gracac, zadrzao kompletno zaduzeno naoruzanje i streljivo,
te prekinuo sve veze s MUP-om Republike Hrvatske dobrovoljno pristupivsi
neprijateljskim postrojbama tzv. SAO Krajine i djelovao sa ciljem otcjepljenja
ovog dijela RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine i velike Srbije, uslijed cega je
ovaj dio teritorija RH privremeno okupiran.
VOJNOVIC, ZARKO, (Dane), roden 11.11.1958. god. u Mazinu, opcina Gracac,
prebivaliste u Mazinu,
nakon sto 31. svibnja 1991. god. sporazumom prekida radni odnos u MUP-u RH,
odlazi u Gracac i pristupa tzv. SUP-u Krajine. Kao clan krajinskog SUP-a
dopustio je 2. rujna 1991. u Gospicu da zarobljene pripadnike MUP-a RH Josipa
Kazdu, Nikolu Pempera i Antu Marinica, te zapovjednika Policijske postrojbe iz
Kumrovca, Ignaca Ivanucku, odvedu na ispitivanje na kojem su ih "krajinski
policajci" tukli, maltretirali i provodili kompletnu obradu, pri cemu je i sam
tukao Nikolu Pempera.
VOJVODIC, DAVID, (Nikola), roden 5.11.1967. god. u Beogradu, Srbin,
u ozujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji
u Gracacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u
Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujuci sa ciljem otcjepljenja pojedinih
dijelova teritorija RH.
VOJVODIC, ZARKO (Duro), roden 19.10.1956. god. u Donjem Lapcu, prebivaliste u
Donjem Lapcu, Srbin,
u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na sirem
području Gospica, Otocca i Knina pristupio nelegalnim oruzanim postrojbama
pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopjesadijskog
bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oruzane akcije protiv pripadnika
Hrvatske vojske i civilnog stanovnistva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih
nelegalnih postrojba su na podrucju Divosela i Citluka, opcina Gospic, izazvali
sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i
trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devcic, Ivica Antoncic, Bruno
Polanca, Milan Matijevic, Zdravko Sebalj, Miroslav Lovrinic, Stipe Krnjic, Zoran
Kovacevic, Fahrudin Mumirovic i Tomislav Jakovljevic. Uz ljudske zrtve pocinili
su i veliku materijalnu stetu na civilnim objektima.
VRACARIC, SLOBODAN, (Krsto), roden 1.10.1961. god. u Virovitici, boraviste u
Beski, opcina Indija, Jugoslaven,
tijekom 1991. god. u vrijeme oruzane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih
postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv.
SAO Krajine, pristupio ovim pobunjenickim postrojbama na podrucju opcine T.
Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII. lickog korpusa" i
dalje sudjeluje u oruzanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na
podrucju opcine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija
i stvaranja tzv. Velike Srbije.
VRANES, ILIJA, (Lazo), zvani Ilica, roden 19.04.1957. god. u Vodotecu, opcina
Otocac, prebivaliste u Tuzevicima, opcina Otocac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodotec, opcina Otocac, prema dogovoru i u
organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platise i Nikole Rajnovica
sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi
otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO
Krajine. U sklopu tih priprema zaduzio je naoruzanje i streljivo, sudjelovao u
postavljanju straza, izgradnji sklonista, te dijelio oruzje srpskom stanovnistvu
u zaseoku i okolici.
VRCELJ, NIKOLA, (Đuro), roden 11.11.1963. god. u Begovcu, opcina Ogulin,
Srbin,
tijekom veljace 1992. god. pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO
Krajine, "70. plascanskoj brigadi" u sastavu koje je djelovao do 21. kolovoza
1995. god.
VRCELJ, PETAR, (Stevan), roden 13.06.1935. god. u Lekovini, opcina Bijelo Polje,
sa prebivalistem u Lickoj Jasenici, opcina Ogulin, Srbin,
u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO
Krajine na podrucju Plaskog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima
HV-a i redarstvenim snagama. Nakon 10 svibnja 1995. god. bio je pripadnik III.
korpusa paravojske tzv. RSK, te bio sudionikom oruzanih napada koji su lokalno
nesrpsko stanovnistvo protjerali. U lipnju 1995. god. postao je sef Mjesnog
ureda u Lickoj Jasenici.
VRCELJ, VUKASIN, (Milos), roden 25.07.1963. god. u Ogulinu, prebivaliste u
Ogulinu, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih
srbocetnickih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog
ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja
dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim
postrojbama koje se osnivaju u Plascanskoj dolini, opcina Ogulin. U sastavu ovih
postrojba sudjeluje u oruzanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom
prilikom su ubijeni, uhiceni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske
nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mjestani hrvatske
nacionalnosti protjerani.
VUCETIĆ, MILOS, (Dusan), roden 8.03.1941. god. u Slunju, prebivaliste u
Plaskom, opcina Ogulin, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih
srbocetnickih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog
ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja
dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim
postrojbama koje se osnivaju u Plascanskoj dolini, opcina Ogulin. U sastavu ovih
postrojba sudjeluje u oruzanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom
prilikom su ubijeni, uhiceni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske
nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mjestani hrvatske
nacionalnosti protjerani.
VUCKOVIC, MARKO, (Duro), roden 3.05.1949. god. u Gospicu, Srbin,
tijekom lipnja 1991. god. pristupio srpskim pobunjenickim snagama na podrucju
mjesta Raduca, opcina Gospic. Bio je nazocan na Osnivackoj skupstini ilegalne
teroristicke organizacije "Velebitska jedinica", po osnivanju koje postaje
njenim pripadnikom. Dana 20. srpnja i 5. kolovoza 1991. god. zapovijedao je
jedinicom koja je izvrsila dva minobacacka napada na mjesto Lovinac, kojom
prilikom je poginulo vise civilnih osoba hrvatske nacionalnosti.
VUJAKLIJA, VELJKO, (Milos), roden 5.08.1959. god. u Glini, Srbin, prebivaliste u
Karlovcu,
u kolovozu 1991. kao pripadnik nelegalnih oruzanih postrojba tzv. Milicije SAO
Krajine sudjelovao u napadu na grad Karlovac i Tusilovacki Cerovac radi
sprjecavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovaj okupirani dio RH.
VUJIC, MILOVAN, (Milovan), roden 10.07.1944. god. u Vojisnici, opcina Vojnic,
Srbin,
u kolovozu 1991. god. prikljucio se neprijateljskim oruzanim snagama u Vojnicu,
koje su privremeno okupirale dio teritorija RH. U veljaci 1992. god. mobiliziran
je u bateriju haubica, koja topnistvom djeluje po Ogulinu. Bio je pripadnik i
72. brigade tzv. Vojske RSK na polozaju u Veljunu, opcina Vojnic, do srpnja
1995. kada je premjesten u Kestenovac, opcina Vojnic, te sudjelovao u borbenim
napadima na navedenim podrucjima, kojima je lokalno civilno stanovnistvo
protjerano sa svojih ognjista.
VUKADINOVIC, ZELJKO, (?), s prebivalistem u Rapajinom Dolu, Otocac, Srbin,
sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. izmedu 12,00 i 12,30 sati,
nakon što su u selu Babic Most, Otocac, iz minobacaca pogodili i srusili crkveni
toranj katolicke crkve, usli su u selo, dosli do kuce civila hrvatske
nacionalnosti Boze Babica, te su iz pjesackog naoruzanja ubili Bozu i Zeljka
Babica te Ruzu Jurkovic.
VUKAS, MANE, (Milan), roden 27.04.1948. god. u Janja Gori, opcina Ogulin,
prebivalise u Janja Gori, Srbin,
od Steve Kosanovica i Dusana Susnjare u rujnu 1991. god. primio naoruzanje, i
ubrzo bio rasporeden na strazu kod sela Vukasa sa zadatkom cuvanja prometnice u
pravcu Slunja. Na strazi s njim bili su Dusan Vezmar, Mane Misljenovic, Bogdan
Susnjar, Simo Vezmar, Branko Pesut, Rade Miric, Stevo Kosanovic, Branko
Kosanovic i Stevo Susnjar. Koncem veljace 1992. god. prebacen je kod Vojnovca u
selo Supice na prvu crtu, dgje je rasporeden u postavu protutenkovskog topa.
Zapovjednik topovske posade bio je Mane Miscevic. U svibnju 1995. god. postrojba
je prebacena na Sekulic vrsak gdje je imala zadatak osigurati prometnicu koja
vodi na Slunjski poligon. Za zapovjednika postrojbe postavljen je Milan
Kosanovic. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluje" pobjegao je s polozaja, a
9. kolovoza 1995. god. sa skupinom pobunjenika predao se Hrvatskoj vojsci.
VUKAS, RADE, (Stevo), roden 27.04.1954. god. u Janja Gori, opcina Ogulin,
prebivaliste u Janja Gori, Srbin,
u listopadu 1991. god. pristupio paravojnim, oruzanim postrojbama pobunjenih
Srba kojim je cilj bio, zajedno sa JNA, otcijepiti dio hrvatskog teritorija,
stvoriti tzv. SAO Krajinu i pripojiti je tzv. Velikoj Srbiji. U sastavu
pobunjenickih postrojba, kao pripadnik topnickog odjeljenja, sudjeluje u
etnickom ciscenju i potpunom razarnju Saborskog. U tim napadima ubili su 34
osobe, 27 ih se vodi nestalima, a crkva i sve zgrade su opljackali, srusili i
spalili. Poslije 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik 2. voda 2. cete 70.
brigade boravi na neprijateljskom polozaju u sastavu tzv. Vojske RSK i bori se
protiv Hrvatske vojske onemogucujuci funkcioniranje hrvatske drzave na ovom
podrucju, gdje ga za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluje" uhicuju pripadnici
HV-a.
VUKELIC, BOGDAN, (Milan), roden 5.05.1943. god. u L. Jasenici, opcina Ogulin,
Srbin,
koncem kolovoza 1991. god. dobrovoljno pristupa postrojbama pobunjenih Srba,
tzv. Teritorijalnoj obrani, zaducuje naoruzanje, opremu i daje strazu do 27.
studenoga 1991. god. Nakon toga prelazi u "70. plasku brigadu" u sastavu koje
ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske, u nakani da sprijeci ulazak
hrvatske vlasti na taj okupirani hrvatski teritorij. Pripadnici HV-a
zarobljavaju ga 6. kolovoza 1995. god. u Saborskom, opcina Ogulin, za vrijeme
vojno-redarstvene akcije "Oluje".
VUKELIC, MIHAJLO, (?) zvani Vijas, roden 2.06.1941. god. u Lickoj Jesenici,
opcina Ogulin, Srbin,
u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO
Krajine na podrucju Plaskog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima
HV-a i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik III.
korpusa paravojske tzv. RSK te bio sudionikom oruzanih napada koji su lokalno
nesrpsko stanovnistvo protjerali.
VUKELIC, MILAN, (Rade), iz Janje Gore, opcina Ogulin, Srbin,
bio sudionikom brutalnog ubojstva i pljacke civilnih osoba hrvatske
nacionalnosti u selu Saborskom tijekom 1992. god.
VUKMIROVIC, DUSAN, (Jovica), zvani Duka, roden 25.09.1965. god. u Svrackovom
Selu, opcina T. Korenica, Srbin,
od 25. rujna 1992. god. pa nadalje u selu Jagodnje, opcina Gospic, bio u
pobunjenickim cetnickim redovima. Zaduzio je minobacac te aktivno sudjelovao u
akcijama protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, sprijecavajući na taj
nacin funkcioniranje hrvatske vlasti na ovom podrucju.
VUKMIROVIC, MILAN, (Spaso), roden 15.06.1935. god. u Salamunicu, opcina T.
Korenica, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i cetnika) tijekom 1991. god.
aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljackanju te unistavanju
materijalnih dobara Hrvata na podrucju Lickog Osika i Siroke Kule, sto je
stvorilo strah i nesigurnost civilnog pucanstva koje je jednom dijelom time bilo
natjerano na bijeg.
VUKOVIC, DUSAN, (Milorad), zvani Dule, roden 4.10.1954. god. u Beogradu,
prebivaliste u Beogradu, Srbin,
u veljaci 1993. god. dobio mobilizacijski poziv i upućen u Bubanj Potok. Tu
mu je receno da će ici na podrucje tzv. Krajine u Knin. Zaduzio je
naoruzanje i opremu, te dobio iskaznicu organizacije "Stit" u Korenici. Iz
Korenice je upucen na pobunjenicke polozaje u Vrhovinama. Iz Srbije su krenuli
kao "Vojska Jugoslavije", odjeveni u smb-odore, a autobus u kojem su se vozili
pripadao je JNA. Zapovjednik postrojbe u kojoj je ratovao protiv RH bio je
pukovnik Vujinovic. Kada je doslo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13.
ozujka 1993. god. odlucili otici u Srbiju. Među njima je bio i imenovani.
Krenuli su i pogrijesili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na
podrucju Karlovca.
VUKOVIC, NIKOLA, (Duro), roden 23.10.1943. god. u Cepinskim Martincima, opcina
Osijek, prebivaliste u Gibarcu, opcina Sid (Srbija), Srbin,
tijekom 1991. god. u vrijeme oruzane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih
postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv.
SAO Krajine, pristupio pobunjenickim postrojbama (XV. lickoj lakopjesackoj
brigadi) na podrucju opcine T. Korenice. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao
pripadnik "XVIII. lickog korpusa" i dalje sudjeluje u oruzanim napadima protiv
legalne vojske Republike Hrvatske na podrucju opcine T. Korenice sa ciljem
okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije. Bio
je na neprijateljskom polozaju prema Bihacu gdje su drzali strazu, a nakon toga
je upucen na Zracnu luku u Zeljavi gdje je docekao napad V. korpusa Armije BiH.
VUKOVOJAC, BOSKO, (Cedo), roden 7.01.1942. god. u Zaluznici, opcina Otocac,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oruzanim
napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH u mjestima
Doljanima, Dabru, Zaluznici, Vrhovinama i Bjepolje (podrucje opcine Otocca).
VUKSAN, STOJANKA, (Duro), rodena 5.07.1953. god. u Starom Selu, prebivaliste u
Starom Selu, opcina Otocac, Srpkinja, drzavljanka RH,
u drugoj polovici 1991. god., na podrucju Starog Sela, opcina Otocac, ulazi u
sastav postrojbe koja se ilegalno naoruzava i oruzano djeluje po Otoccu, Brlogu
i okolnim selima naseljenim hrvatskim pucanstvom. Pripadnici ove postrojbe
protjerali su Hrvate s njihovih ognjista; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac
nanijeli su veca materijalna ostecenja; u selu Brlog ubili su dva civila
hrvatske nacionalnosti; u Brloskoj Dubravi ubili su cetiri civila, a u Drenovu
Klancu jednu civilnu osobu.
ZAKULA, BUDO, (Nikola), zvani Buda, roden 21.04.1938. god. u Drenovom Klancu,
Otocac, Srbin,
sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. izmedu 12,00 i 12,30 sati,
nakon sto su u selu Babic Most, Otocac, iz minobacaca pogodili i srusili crkveni
toranj katolicke crkve, usli su u selo, dosli do kuce civila hrvatske
nacionalnosti Boze Bebica, te su iz pjesackog naoruzanja ubili Bozu i Zeljka
Babica te Ruzu Jurkovic.
ZAKULA, BOZIDAR, (Budo), roden 23.12.1968. god. u Otoccu, Srbin,
sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. izmedu 12,00 i 12,30 sati,
nakon sto su u selu Babic Most, Otocac, iz minobacaca pogodili i srusili crkveni
toranj katolicke crkve, usli su u selo, dosli do kuce civila hrvatske
nacionalnosti Boze Bebica, te su iz pjesackog naoruzanja ubili Bozu i Zeljka
Babica te Ruzu Jurkovic.
ZAKULA, MILORAD, (Budo), roden 5.06.1964. god. u Otoccu, Srbin,
sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. izmedu 12,00 i 12,30 sati,
nakon sto su u selu Babic Most, Otocac, iz minobacaca pogodili i srusili crkveni
toranj katolicke crkve, usli su u selo, dosli do kuce civila hrvatske
nacionalnosti Boze Bebica, te su iz pjesackog naoruzanja ubili Bozu i Zeljka
Babica te Ruzu Jurkovic.
ZAKULA, NIKOLA, (Mile), roden 2.01.1950. god. u Srpskom Polju, opcina Otocac,
prebivaliste u Srpskom Polju, Srbin,
od srpnja 1991. do sijecnja 1991. godine bio pripadnikom pobunjenickih snaga.
Tijekom 1991. god. na podrucju Srpskog Polja i zaseoka Janjetovice, Stula,
Bjeljevina i Rostruna drzao nocne straze naoruzan vatrenim oruzjem, postavljao
zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretezno nastanjanim
hrvatskim pucanstvom, sto je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjecaj
nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stozer oruzane
pobune. Sudjelovao je u teroristickim akcijama cineci miniranja na navedenim
podrucjima. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u
rujnu 1991. god., kako bi civilno pucanstvo napadima natjerali u bijeg.
Sudjelovao je i u minobacackom napadu na selo Kompolje.
ZEGARAC, MILAN, (Duro), roden 6.05.1946. god. u Glavcima, opcina Otocac, Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oruzanim
napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana,
Dabra, Zaluznice, Vrhovina i Bjepolja (podrucje općine Otocca).
ZIGIC, MICO (Milan), roden 10.05.1940. god. u Dugom Dolu, opcina Otocac,
prebivaliste u Vrhovinama, opcina Otocac, Srbin,
u kolovozu 1991. god. zaduzio naoruzanje i opremu u Vrhovinama. Podjelu
naoruzanja vrsili su Bogdan Srdic i Dane Radic, obojica clanovi SDS-a. U rujnu
1991. god. u Vrhovinama su pobunjeni Srbi osnovali "Stab TO" u sastav kojega je
usao i imenovani. U "Stabu" je bio tri mjeseca, a kasnije postaje clan
"Vrhovljanske cete" i odlazi na pobunjenicki polozaj u Podum. Ponovno je
mobiliziran prije oslobodilacke akcije HV-a "Medacki dzep" kada se nalazio na
istom polozaju s kojega je prebacen na Svrakin vrh. Na ovim polozajima bio je
sve do akcije HV-a "Oluje". Za vrijeme akcije je krenuo prema Korenici, no
uhitili su ga pripadnici HV-a.
ZIVOTIC, JOVAN, (Dragovan), zvani Bada, roden 1.09.1959. god. u Beogradu,
prebivaliste u Beogradu (Srbija), Srbin,
u veljaci 1993. god. dobio mobilizacijski poziv i upucen je u Bubanj Potok. Tu
mu je receno da ce ici na podrucje tzv. Krajine. Zaduzio je naoruzanje (snajper
i strojnicu) i sa skupinom dobrovoljaca prebacen u Korenicu. Dobio je dodatnu
opremu u Korenici i upucen je na pobunjenicke polozaje u Vrhovinama. U ozujku
1993. god. je trebao krenuti u Srbiju, pa je i posao zajedno sa Slobodanom
OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U BANOVINI
A-K
ADZIJA, MILAN, (?), 42 godine, iz Bukovice, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. sudjeluje
kao vojnik u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda, opcina Karlovac.
ADZIJA, MILE, (Ilija), roden 1953. god. u Mandic Selu, opcina Karlovac, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 5. X. 1991. god. do 1. lipnja 1992. god. kao pripadnik
XI. brigade XXI. korpusa paravojske SAO Krajine, po cinu vojnik telefonist, bio
na polozajima u mjestu Stipani. Od prosinca 1992. god. do kolovoza 1995. god.
nalazio se na polozajima podrucja Jelesa do Turnja, u predgradu Karlovca.
ADZIJA, MIRKO, (?), 44 godine, iz Zimica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. sudjeluje
kao vojnik u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda, opcina Karlovac.
AJDINOVIC, DURO, (Milan), roden 14.08.1963. god. u Vrginmostu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
BAKIC, MILAN, (Miladin), roden 6.09.1951. god. u Perni, opcina Gvozd,
prebivaliste u Topuskom, opcina Gvozd, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. na podrucju opcina Gvozda ukljucio se u
pobunjenicke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zaduzio naoruzanje i opremu, vrsio
strazu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu
na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo osteceno je vise kuca, a zitelji
hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.
BAKIC, NIKOLA, (Milos), roden 1.01.1953. god. u Topuskom, prebivaliste u
Topuskom, opcina Gvozd,
u drugoj polovici 1991. god. na podrucju opcine Gvozda ukljucio se u
pobunjenicke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zaduzio naoruzanje i opremu, vrsio
strazu, kontrolirao ulazak i izlazak gradana Hrvata, te sudjelovao u napadu na
selo Ponikvare. Prilikom napad na selo osteceno je vise kuca, a zitelji hrvatske
nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.
BANDA, MILUTIN, (Georgije), roden 22.10.1938. god. u Cvijanovic Brdu, opcina
Slunj, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oruzane
pobune osnivaju zatvor u Vojnicu, prihvaća duznost zatvorskog strazara i
radi u tom zatvoru u kojem se zatocenike mucilo primjenjujuci najgore metode.
Uslijed takvog tretmana zivot su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.
BASARA, BOZO, (Simo), roden 25.02.1951. god. u Slunjskim Moravicama, Karlovac,
Srbin,
u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane
svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
BASARA, JOVO, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljona XI. brigade u vojarni Mekusje gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
BEKIC, DUSKO, (Pero), roden 12.12.1970. god. u Topuskom, opcina Vrginmost,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
BEKRIJA, (?), (?), 30 godina, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studeoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
BERBERINA, DURO, (Rade), roden 6.08.1954. god. u Skakavcu, Karlovac, Srbin,
viden od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su u
vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
BERBERINA, MILORAD (Milos), roden 13.10.1964. god. u Vojnicu, opcina Vojnic,
prebivaliste u Karlovcu, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
BJELIC, CEDOMIR, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljona XI. brigade u vojarni Mekusje gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.
BJELIC, NIKOLA, (Maksim), roden 10.08.1963. god. u Vojnicu, prebivaliste u
Topuskom, opcina Vrginmost, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
BJELIC, SVETOZAR, (Ljuban), roden 4.07.1964. god. u Vrginmostu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
BJELOBABA, ĐURO, (Janko), roden 15.11.1952. god. u Raducu, opcina Gospic,
prebivaliste u Dugoj Resi, Srbin,
u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i presao u
pobunjenicku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vojnicu.
BJELOVUK, MILE, (?), 35 godina, iz Jasnic Brda, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane.
BJELOVUK, MILIC, (?), 46 godina, iz Trupinjaka, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane.
BLAZEVIC, LJUBAN, (?), 30 godina, Tusilovic, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 11. mjeseca 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao
vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima
Hrvatske vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca
Turnja - Goljaka - Skrtic Brda.
BLAZEVIC, MILE, (Ignjatije), roden 6.06.1951. god. u Karlovcu, Srbin,
dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo duznost u tzv.
"Ratnom predsjednistvu". Potom je sudjelovao u koordiniranju i vodenju oruzanih
akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog
djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brezani, Kamensko, Lipje, Kablari i
Miksic Selo sa pretezno hrvatskim stanovnistvom okupirana su, stanovnistvo
gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljackane, razorene ili spaljene.
BOGDANOVIC, GORAN, (Milutin), 35 godina, iz D. Perjasice, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. cete 3.
bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Imenovani
je aktivno sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod
je drzao polozaje na koti Kestenak.
BOLIC, ZELJKO, (Stevan), roden 20.07.1964. god. u Malom Kozincu, opcina Duga
Resa, prebivaliste u Malom Kozincu, Srbin,
u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i presao u
pobunjenicku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vojnicu.
BOROTA, NENAD, (Đuro), roden 13.01.1969. god. u Topuskom,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
BOROTA, NIKOLA, (Petar), roden 23.07.1956. god. u Vrginmostu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
BOZIC, DRAGOMIR, (Jovan), roden 2.08.1964. god. u Karlovcu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oruzane
pobune osnivaju zatvor u Vojnicu, prihvaca duznost zatvorskog strazara i radi u
tom zatvoru u kojem se zatocenike mucilo primjenjujuci najgore metode. Uslijed
takvog tretmana zivot su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.
BOZIC, SLOBODAN, (?), 32 godine, iz Vojnica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 11. mjeseca 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao
vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima
Hrvatske vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca
Turnja - Goljaka - Skrtic Brda.
BRDAR, MARKO, roden 15.12.1948. god. u Loskunji, opcina Vojnic, Srbin,
u lipnju 1991. god. postaje pripadnikom civilne zastite u Vojnicu, gdje obnasa
duznost strazara kod bolnice i spomenika na Petrovcu sve do kolovoza 1992. god.
Iza toga bio je pripadnik XI. brigade, 4. bataljuna, 2. cete, obnasao duznost
vojnika na polozajima Popovic Brdo i Slunjska Selnica djelujuci iz vatrenog
oruzja po pripadnicima HV i redarstvenih snaga na podrucju Recice i Blatnice.
BRDAR, SVETOZAR, (Mirko), roden 5.10.1967. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Vojnicu, opcina Vojnic, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
BRKIC, MILAN, (Milovan), roden 18.01.1962. god. u Velikoj Kladusi, opcina V.
Kladusa (BiH), prebivaliste u Karlovcu, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
BRKIC, NIKOLA, (Petar), roden 11.01.1953. god. u Gejkovcu, prebivaliste u
Gejkovcu, opcina Vojnic, Srbin,
tijekom 1991. god. bio rasporeden na strazu u selu Grabovcu. U sijecnju 1992.
god. rasporeden je u drugu jedinicu koja je drzala strazu na bosanskoj granici
kod mjesta Rudnik, 1993. god. odlazi na polozaj u mjesto Rusevac u sastav
minobacackog voda 2. bataljuna. Na minobacacu je bio punilac i pomocnik
nisandzije; na ovom polozaju je bio mjesec dana. Ponovno je mobiliziran 30.
srpnja 1995. god. u 2. cetu 1. bataljuna XIII. brigade tzv. Vojske RSK i
rasporeden na podrucju Primislja, opcina Slunj, gdje je oruzano djelovao protiv
legalne vojske Republike Hrvatske, s cljem sprjecavanja dolaska hrvatske vlasti
na ovaj dio hrvatskog teritorija, te radi stvaranja tzv. SAO Krajine i tzv.
Velike Srbije. Za vrijeme vojno-redarstvene operacije "Oluja" uhicuju ga
pripadnici HV-a 7. kolovoza 1995. god.
BRKOVIC, MILAN, (Rade), roden 6.01.1953. god. u Donjoj Zrvnici, opcina Slunj,
prebivaliste u Donjoj Zrvnici, Srbin,
u rujnu 1991. god. odziva se pozivu tzv. TO koji su mu uputili pobunjeni Srbi i
postaje clan "Civilne policije" u kojoj ostaje do veljace 1993. god., kada je u
Slunju osnovana "Vojna policija". Po osnivanju ove nelegalne policije pristupa u
njezine redove i biva na polozajima u Maljevcu, Petrovcu, Sadilovcu i
Kupljenskom. Pripadnici HV-a uhitili su ga za vrijeme "Oluje" u blizini Obljaja.
BRUJIC, PETAR, (Mile), roden 4.09.1952. god. u Jasnic Brdu, opcina Karlovac,
Srbin,
u vremenskom razdoblju od srpnja do studenoga 1991. god. viden od strane
svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Malica -
Kosjerskog Sela.
BULJ, NIKOLA, (Jovan), roden 10.11.1952. god. u Gracacu, prebivaliste u Gracacu,
Srbin, drzavljanin RH,
u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na sirem podrucju
Gospica, Otocca i Knina pristupio nelegalnim oruzanim postrojbama pobunjenih
Srba koje su poduzele oruzane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i
civilnog stanovnistva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba
su na podrucju Divosela i Citluka, opcina Gospic, izazvali sukob s Hrvatskom
vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika,
dok su smrtno stradali Marijan Devcic, Ivica Antoncic, Bruno Polanca, Milan
Matijevic, Zdravko Sebalj, Miroslav Lovrinic, Stipe Krnjic, Zoran Kovacevic,
Fahrudin Mumirovic i Tomislav Jakovljevic. Uz ljudske zrtve pocinili su i veliku
materijalnu stetu na civilnim objektima.
BUNCIC, MILE, (Jandro), roden 1.01.1960. god. u Krstinju, opcina Vojnic,
prebivaliste u Krstinju, Srbin,
u svibnju 1991. god. prikljucio se nelegalnim srpskim postrojbama tzv. Vojske
RSK. Naoruzanje je dobio od mjestanina Mile Bjelivuka. U sastavu paravojne
postrojbe l. brigade bio je do 5. kolovoza 1995. god., kada su ga uhitili
pripadnici Hrvatske vojske. Bio je zaduzen za cuvanje skladista kod skole u
Kuplenskom.
BUNCIC, SLOBODAN, (Danilo), roden 10.12.1945. god. u Catrnji, SO Karlovac,
Srbin,
dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo duznost u tzv.
"Ratnom predsjednistvu". Potom je sudjelovao u koordiniranju i vodenju oruzanih
akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog
djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brezani, Kamensko, Lipje, Kablari i
Miksic Selo sa pretezno hrvatskim stanovnistvom okupirana su, stanovnistvo
gotovo potpuno iseljeno, a kuce opljackane, razorene ili spaljene.
CAR, DRAGOMIR, (Milos), roden 28.05.1968. god. u Topuskom, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
CAREVIC, DUSAN, (Milan), roden 28.03.1969. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Tumju, opcina Karlovac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. na podrucju opcine Karlovac, Kamenskog, Sajevca i Turnja
sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog cega su stanovnici
hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno
razoren, a Kamensko privremeno okupirano.
CAREVIC, MICO, (Rade), roden 18.07.1954. god. u Banskim Moravicama, Karlovac,
Srbin,
u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane
svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
CIKUSA, MILORAD, (Marko), roden 28.06.1956. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Udbinji, opcina Karlovac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, opcina Karlovac, dragovoljno pristupio
pobunjenickim srpskim postrojbama, zaduzio naoruzanje i opremu, te zajedno s
drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli
odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz opcine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.
CREVAR, MILAN, (Vaso), roden 17.10.1957. god. u Brnjevcu, opcina Vrginmost,
prebivaliste u Karlovcu, Srbin,
u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MLTP-u RH, PS Duga Resa, i presao
u pobunjenicku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.
CRNKOVIC, PAVLE, zvani Pajo (Milan), roden 4.07.1965. god. u Vojnicu,
prebivaliste u Kljucaru, opcina Vojnic, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oruzane
pobune osnivaju zatvor u Vojnicu, prihvaca duznost zatvorskog strazara i radi u
tom zatvoru u kojem se zatocenike mucilo primjenjujuci najgore metode. Uslijed
takvog tretmana zivot su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti.
CVJETICANIN, MILAN, (Rade), roden 2.01.1964. god. u Starom Selu, opcina
Vrginmost, Srbin,
pocetkom srpnja 1991. god. prikljucio se nelegalnim oruzanim postrojbama tzv.
RSK. Prijavljeni je bio u sastavu seoskih straza u Starom Selu, naoruzan
poluautomatskom puskom, drzeci straze do listopada 1991. god. kada je
mobiliziran u 3. granicnu brigadu koja je drzala liniju Bijelic (Kuliste) do
Gejkovca uz granicu.
CVJETICANIN, PAVAO, (Duro), roden 3.10.1926. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac,
Srbin,
u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane
svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
CAKIC, MILOS, (?), 37 godina, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
CALIC, ILIJA (Jovo), roden 5.05.1935. god. u Jasiki, opcina Bihac, prebivaliste
u Jasiki, Srbin,
tijekom 1991. god. prikljucio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav tzv. Vojske
SAO Krajine. Zaduzio je naoruzanje i ukljucio se u borbu protiv teritorijalne
cjelovitosti RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluje" pripadnici HV-a
uhitili su ga kod Plitvica. Prilikom uhicenja imenovani je bio naoruzan.
CALIC, MIRKO, (Luka), roden 3.01.1957. god. u Dvoru, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
CAVIC, MISO, (Branko), roden 24.10.1956. god. u Grabovcu, opcina Rakovica,
prebivaliste u Zagrebu, Srbin,
prije pocetka oružane srpske oruzane pobune bio zaposlen u zagrebackoj tvornici
"Franck". U kolovozu 1991. god. napusta radno mjesto, odlazi iz Zagreba i
dobrovoljno se prikljucuje pobunjenim Srbima u Novoj Krslji sa ciljem rusenja
ustavno-pravnog poretka RH. Krajem sijecnja 1993. god. u Novoj Krslji osniva se
Stozer tzv. TO SAO Krajine, u sastavu kojega je i Cavic.
COKESA, MILOS, (Mane), roden 17.12.1959. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Karlovcu, općina Karlovac, Srbin,
u kolovozu 1991. god., sa ciljem oruzane pobune protiv Republike Hrvatske te
otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine, napustio
posao u Policijskoj upravi Karlovac. Pridruzivsi se nelegalnim oruzanim
postrojbama pobunjenih Srba sudjeluje u oruzanoj pobuni protiv legalne vojske RH
na podrucju Slunja, a potom odlazi u redove tzv. Milicije SAO Krajine u Vojnicu.
CUCKOVIC, NIKOLA, (Milan), roden 29.12.1964. god. u Glini, opcina Petrinja,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
CELAP, MILAN, (Nikola), roden 8.04.1962. god. u Glini, Srbin,
u srpnju 1991. god. prikljucio se nelegalnim vojnim postrojbama tzv. RSK.
Sudjelovao je u seoskim strazama u selu Mala Vranovina. Od rujna 1991. god. do
ozujka 1993. god. bio je pripadnik radne brigade u Topuskom, od ozujka 1993.
god. pripadnik 3. bataljuna, 21. granicnog odreda 2. cete, te bio na polozaju u
Starom Selu, opcina Topusko. Od studenoga 1994. god. u okviru 3. bataljuna bio
je na polozaju u BiH sve do 4. kolovoza 1995. god. kad su se povukli prema
Dvoru. Cijelo ovo vrijeme navedeni se borio protiv Hrvatske vojske i
redarstvenika, kao i za vrijeme akcije Oluja.
COSIC, PETAR (Milan), rođen 18.07.1950. god. u Brdu Utinjskom, opcina
Vojnic, prebivaliste u Karlovcu, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
DAKIC, MIRKO, (Marko), roden 12.04.1955. god. u Karlovcu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, opcina Karlovac, za vrijeme napada JNA
i drugih paravojnih srbocetnickih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima,
zaduzio naoruzanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na
nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz
opcine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.
DEJANOVIC, DEJAN, (?), 37 godina, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
DEJANOVIC, DORDE, (Nikola), roden 16.07.1969. god. u Velikoj Kladusi (BiH),
prebivaliste u Vojnicu, opcina Vojnic, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
DEVETAK, DUSAN, (Dragan), roden 10.01.1953. god. u Ljubini, opcina Dvor na Uni,
prebivaliste u Vojnicu, opcina Vojnic, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
DEVIC, NENAD, (Ljubomir), roden 14.08.1962. god. u Teslicu (BiH), prebivaliste u
Aleksincu, Srbin,
u kolovozu 1995. god. mobiliziran i upućen u Beograd. Ujutro su ga odvezli
do hotela "Bristol", ukrcali u autobus kninske registarske oznake i odezli u
Slunj. Iz Slunja je upucen u Plaski, a odatle na srpsku pobunjenicku crtu u
Dabar. Tu je dobio naoruzanje, opremu i ratne zadatke.
DMITROVIC, NIKOLA, (Milan), roden 1.01.1967. god. u Dugoj Resi, prebivaliste u
Vojnicu, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. Nakon 26. rujna 1992. god. na podrucju
Perjasice, opcina Duga Resa u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH
i legalno izabranih organa vlasti, kao zapovjednik "granicne milicije", u odori
s oruzjem uhicivao je i saslusavao građane hrvatske nacionalnosti, te je u
studenom 1992. god. saslusavao P. Liposcaka tukuci ga gumenom palicom po
tabanima i dlanovima. Ovakav nacin ispitivanja primjenjivao je i prema drugim
zatocenicima.
DOBROSAVLJEVIC, MILOVAN, (?), zvani Miso, roden 1938. god., iz Catrnje, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. cete 3.
bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Imenovani
je aktivno sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod
je drzao polozaje na koti Kestenak.
DOJCINOVIC, VID, (Petar), roden 18.03.1935. god. u Banjoj Luci, Srbin,
u jesen 1991. god. pristupa srbocetnickoj vojsci te i nakon svibnja 1995. god.
na podrucju između Tusilovica i Malica, opcina Karlovac, kao pripadnik 21.
korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oruzjem bori se protiv Hrvatske vojske
i redarstvenika u akciji "Oluja".
DOKIC, MIRKO, (Milic), roden 12.06.1963. god. u Vojnicu, Srbin,
u svojstvu zapovjednika straze u zatvoru u Vojnicu zapovijedao i omugucavao
potcinjenim strazarima da fizicki zlostavljaju civilne zatocenike. Takoder je
odvodio i prisiljavao zatocenike da rade teske fizicke poslove. Kao odgovorna
osoba sprijecio je pruzanje pravodobne lijecnicke pomoci zatocenicima hrvatske
nacionalnosti, koji su zbog povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno
okrutan nacin odnosio se prema zatocenim pripadnicima HV i MUP-a RH.
DOKMANOVIC, MILAN, (Milos), roden 2.03.1956. god. u Donjem Sjenicaku, Karlovac,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. radi u policiji tzv. RSK, SUP Vojnic. Kao njihov
djelatnik bio je naoruzan pistoljem i puskomitraljezom drzeci punkt u Banskim
Moravicama, a kasnije je obnasao duznost vode I. sektora u Upravi Odjeljenja
milicije u Donje Sjenicaku, sve do kolovoza 1992. god. kada prelazi u Stanicu
javne sigurnosti Tusilovic na radno mjesto vode III. sektora, gdje je radio do
kolovoza 1995. god.
DOTLIC, MILUTIN, (Dusan), roden 25.10.1956. god. u Gvozdu, prebivaliste u
Topuskom, opcina Gvozd, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. na podrucju opcine Gvozda ukljucio se u
pobunjenicke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zaduzio naoruzanje i opremu, vrsio
strazu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu
na selo Ponikvare. Prilikom napada na selo osteceno je vise kuca, a zitelji
hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.
DOTLIC, MIODRAG, (Dusan), roden 21.01.1958. god. u Glini, prebivaliste u
Topuskom, opcina Gvozd, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. na podrucju opcine Gvozda ukljucio se u
pobunjenicke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zaduzio naoruzanje i opremu, vrsio
strazu, kontrolirao ulazak i izlazak gradana Hrvata, te sudjelovao u napadu na
selo Ponikvare. Prilikom napada na selo osteceno je vise kuca, a zitelji
hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.
DRAGANIC, NIKOLA, (Dane), roden 20.09.1932. god. u Plocama, opcina Gracac,
prebivaliste u Vojnicu, opcina Vojnic, Srbin,
pocetkom srpnja 1994. god. odazvao se mobilizacijskom pozivu pobunjenih Srba u
Vojnicu. Tu je zaduzio naoruzanje i opremu i dobio ratni raspored u XXI. korpus
XI. brigade tzv. Vojske RSK s kojom je otisao na pobunjenicki polozaj u Zivkovic
Kosu. Na tom polozaju je drzao strazu. Strazu je obavljao sve do dolaska
Hrvatske vojske, za vrijeme "Oluje", 4. kolovoza 1995. god. Pobjegao je s
polozaja i uputio se u pravcu sela Kolarici.
DRAGIC, NIKOLA, (?), 43 godine, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
DRAGOJEVIC, PETAR, (Teodor), roden 3.08.1970. god. u Karlovcu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
DRAGOJEVIC, RADE, (Lazo), roden 23.02.1960. god. u Stojmericu, opcina Slunj,
Srbin,
Tijekom srpnja 1991. god. dragovoljno pristupa u paravojne srpske postrojbe tzv.
Vojske SAO Krajine na podrucju Cvijanovic Brda, opcina Slunj, gdje dobiva oruzje
i streljivo te u sastavu istih postrojba bojno djeluje protiv legalnih vojnih
postrojbi RH.
DRAKULIC, DUJO, (?), 40 godina, iz Okica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
DRAKULIC, MIJO, (?), 37 godina, iz Okica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
DRAKULIC, NINE, (?), 46 godina, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtić Brda.
DRLJACA, NIKOLA, (?), 35 godina, iz Cerovca, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
DRPA, MIODRAG, (Stevan), roden 1.06.1970. god. u Topuskom, opcina Vrginmost,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
DRPA, NIKOLA, (Stevo), zvani Car, roden 15.11.1941. god. u Trstenci, opcina
Vrginmost, Srbin,
u prosincu 1991. god. prikljucuje se sastavu tzv. XXI. kordunaskog korpusa, XIX.
brigadi, 1. bataljunu, 1. ceti naoruzavsi se. Drzao je polozaje od sela Trepca
pa do mjesta Sredicko Desno. Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oruzanih
postrojba RH.
DUDUKOVIC, NEBOJSA, (Duro), roden 6.10.1949. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Turnju, opcina Karlovac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. na podrucju opcine Karlovac (Kamensko, Sajevac i Turanj)
sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog cega su stanovnici
hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno
razoren, a Kamensko privremeno okupirano.
DUDUKOVIC, NEDELJKO, (Nebojsa), roden 23.08.1971. god. u Karlovcu, prebivaliste
u Turnju, opcina Karlovac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. na podrucju opcine Karlovac (Kamensko, Sajevac i Turanj)
sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog cega su stanovnici
hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno
razoren, a Kamensko privremeno okupirano.
DZAKULA, DUSAN, (Duro), roden 22.04.1968. god. u Karlovcu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
DAKULA, DURO, (Milan), roden 1.09.1948. god. u Slavskom Polju, opcina Vrginmost,
Srbin,
tijkom lipnja 1991. god. pristupio pravojnim snagama SAO Krajine na podrcju
Vrginmosta gdje je zaduzio vojnu odoru i naoruzanje.
DONDRIC, NENAD, (Milorad), roden 14.12.1970. god. u Bukinjama, opcina Tuzla,
prebivaliste u Tuzli, Jugoslaven,
na privremeno okupirani dio teritorija dolazi iz Tuzle, gdje je zivio s majkom i
sestrom, kod rodaka Dure Relje. Dana 9. travnja 1994. god. u Veljunu, opcina
Slunj, na privremeno okupiranom dijelu RH, mobiliziraju ga pobunjeni Srbi u
vojsku tzv. SAO Krajine, gdje zaduzuje naoruzanje i vojnu opremu. Mobilizirao ga
je "oficir bezbednosti" Mile Peruca. Rasporeden je u II. mjesoviti artiljerijski
divizion, na topovima call. 130 mm, gdje obnaša duznost racunaca na kojoj ostaje
do 18. listopada 1994. god. i na takav nacin sudjeluje u oruzanim napadima
protiv Republike Hrvatske.
DURIC, RATKO, (Momcilo), roden 22.02.1942. god. u Tusilovicu. opcina Karlovac,
Srbin,
od 15. kolovoza 1991. god. pripadnik je XXI. korpusa, XI. brigade, 4. bataljuna,
3. cete, 2. voda srpskih paravojnih snaga na polozaju na podrucju Tusilovica,
tzv. "Stijeni", sve do 24. sijecnja 1992. god. Nakon toga, do 17. srpnja 1992.
god. nalazio se na polozajima na podrucju Ribara u sastavu pjesadijskih
postrojba te od 24. sijčenja 1993. god. do 7. kolovoza 1995. god. na
polozaju na podrucju mjesta Brezani. Bio je sudionikom napada na pripadnike HV
te civilnog nesrpskog stanovnistva na ovim podrucjima.
DURIC, VLADIMIR, (Ratko), roden 8.04.1971. god. u Karlovcu, Srbin,
u prosincu 1991. god. prstupa nelegalnim srpskim paravojnim snagama tzv. SAO
Krajine, topnickoj postrojbi koja je s polozaja iznad Tusilovica bojno djelovala
po Karlovcu, a tijekom ozujka 1993. god. prerasporeden je u tzv. Jurisni
bataljun stacioniran na Vojnom poligonu Cerovac u kom je aktivno djelovao.
GACESA, MILORAD, (Glisa), roden 10.04.1952. god. u Karlovcu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, opcina Karlovac, za vrijeme napada JNA
i drugih paravojnih srbocetnickih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima,
zaduzio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na
nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz
opcine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.
GACESA, MIRKO, (Radivoj), roden 23.02.1953. god. u Karlovcu, Srbin,
u kolovozu 1991. god. prikljucio se srpskim paravojnim snagama tzv. Vojske
Krajine, te u pocetku kao pripadnik tzv. TO naoruzan poluautomatskom puskom
drzao seoske straze u selu Udbinji, da bi kasnije kao pripadnik XI. brigade, 1.
bataljona, 2. cete odlazio na borbenu crtu u selo Kamensko. U vremenskom
razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane svjedoka kao
pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju Skakavca, Slunjske
Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
GAVRILOVIC, ZARKO, (Radomir), zvani Flint, roden 8.09.1952. god. u Mladenovcu
(Srbija), prebivaliste u Mladenovcu, Srbin,
u srpnju 1995. god. dobio poziv za vojnu vjezbu (imenovani se 1991. god.
prijavio kao dobrovoljac). Na pozivu je pisalo da se javi u vojarnu u
Mladenovcu, 2. kolovoza 1995. god. Odatle je upucen u Beograd, u vojarnu na
Vozdovcu, kamo nisu isli, vec su ga dovezli na autobusni kolodvor. Rekli su mu
da ga je pozdravio pukovnik Mihailovic. Tu je usao u autobus i zaputio se prema
Slunju. Autobus je bio kninske registarske oznake. Iz Slunja je poslan u Plaski,
a odatle na prvu pobunjenicku srpsku crtu u Dabar. Tu su dobili naoruzanje i
ratne zadatke.
GENERALOVIC, JOVO, (?), 40 godina, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
GLUSIC, MILAN, (Bogdan), roden 26.10.1964. god. u Vojnicu, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
GOJKOVIC, BORIVOJ, (?), 41 godina, iz Zimica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
GOJKOVIC, MARKO, (?), 47 godina, iz Zimica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
GOJKOVIC, MILOS, (?), 55 godina, iz Zimica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
GOJKOVIC, SIMKAN, (?), 47 godina, iz Zimica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
GREDELJ, MARKO, (Duro), roden 17.03.1950. god. u Turilovicima, opcina Karlovac,
Srbin,
u vremenskom razdoblju od 1. rujna 1991. god. do 6. kolovoza 1995. god. sluzio u
nelegalnim oruzanim postrojbama tzv. RSK u Turilovicima u sastav tzv. TO
Turilovic pri artiljerijskoj jedinici te je naoruzan automatskom puskom isao na
borbene polozaje u Turilovicima, Rakovici, Veljunu i Kestenovcu.
GRUBJESIĆ, DARKO, (Nikola), 32 godine, iz Donje Perjasice, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, (?) cete, 3.
bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. u
Kesteniku. Aktivno je sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti
RH. Prvi vod je držao polozaje na Pomorcu, Marlovcu i Donjoj Perjasici.
GRUBJESIC, MARJAN, (?), roden 1962. god., iz Kestenka, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. cete, 3.
bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno
je sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
GRUBJESIC, NEDJELJKO, (Todor), roden 1955. god., iz Ponorca, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. cete, 3.
bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno
je sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
GRUBJESIĆ, RADE, (Todor), roden 1957. god., iz Ponorca, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. cete, 3.
bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno
je sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
GRUBJESIĆ, SVETOZAR, (?), roden 1959. god., iz Kestenka, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. cete, 3.
bataljona, XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno
je sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
GRUDIC, BOZO, (Nikola), roden 21.02.1937. god. u Rajic Brdu, opcina Vojnic,
prebivaliste u Kolaricu, opcina Vojnic, Srbin,
u jesen 1991. god. prikljucio se srpskim nelegalnim oruzanim postrojbama tzv.
RSK, kada je na poziv Vojnog odsjeka Vojnica usao u sastav tzv. Radne jedinice.
Ova jedinica prelazi u Civilnu zastitu tijekom 1992. god. Kao pripadnik ovih
nelegalnih postrojba pobunjenih Srba sudjeluje u oruzanim borbama protiv legalne
vojske Republike Hrvatske.
GRUJIC, VLADIMIR, (Marko), roden 16.01.1958. god. u Vojnicu, prebivaliste u
Vojnicu, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
GVOIC, MIRKO, (Duro), roden 9.11.1963. god. u Brnjavcu, opcina Vrginmost, Srbin,
u lipnju 1991. god. prikljucio se postrojbama tzv. RSK u sastav TO sve do
svibnja 1992. god. dajuci strazu u selu. Iste godine rasporeden u XIX. brigadu
koja je drzala polozaje kod Lasinje.
GVOZDENOVIC, MILOS, (?), 46 godina, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
GVOZDENOVIC, NIKOLA, (Janko), zvani Nido, roden 12.10.1957. god. u Kljucaru,
opcina Vojnic,
u drugoj polovici 1991. god. u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka
RH, pobunjeni Srbi organiziraju oruzanu pobunu, u okviru koje osnivaju zatvor u
Vojnicu. Imenovani prihvaca duznost milicijskog istrazitelja, te je u zatvorskim
prostorijama dopustao drugima, a i sam premlacivao uhicenike, iznudivao
priznanja, te uhicenicima dijelio formulare koje su morali popunjavati na nacin
kako je istrazitelju odgovaralo, makar to nije odgovaralo istini.
HODZIĆ, NIJAZ, (Jusuf), roden 3.01.1965. god. u Bihacu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
HRKMAN, DURO, (Duro), roden 27.03.1950. god. u Krstinju, opcina Vojnic, Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od 4.10.1991. god. na duznosti
zapovjednika "Staba civilne zastite" koji je preko sebe imao Veterinarski vod,
vod RHB zastite, Gradevinski vod i ekipe prve medicinske pomoci, sto obavlja do
3. kolovoza 1995. god. kada se prikljucuje u 21. granicni odjel, pod
zapovjednistvom Mile Novakovica, te sudjeluje u borbama protiv oruzanih
postrojba RH na podrucju Rakovice.
IVANIS, ILIJA, (Nikola), roden 14.03.1939. god. u Kestenovcu, opcina Donji
Lapac, Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. bio pripadnik TO, odnosno oruzanih
paravojnih postrojba Vojske tzv. SAO Krajine, izvrsavao vojne zadatke, obnasao
strazarsku duznost cuvajuci mjesto Kestenovac, a od ozujka 1995. god. do srpnja
1995. god. obnasao cuvarsku duznost cuvajuci vojne objekte na aerodromu Zeljava.
IVANOVIC, MILE, (?), 38 godina, iz Okica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
IVKOVIC, BORO (Rade), roden 19.06.1959. god. u Ogulinu, opcina Ogulin,
prebivaliste u Dugoj Resi, Srbin,
u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i presao u
pobunjenicku tzv. Miliciju SAO Krajine u Perjasici.
JAKOVIC, ĐOKO, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekusje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
JAKOVIC, MILE, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekusje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
JAKOVIC, MILORAD, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekusje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
JAKSIC, DUSAN, (Adam) roden 28.02.1928. god. u Slunjskim Moravcima, opcina
Karlovac, prebivaliste u Karlovcu, Srbin,
kao pripadnik pricuvnog sastava JNA bio je jedan od organizatora oruzane pobune
na podrucju Banskih i Slunjskih Moravaca i okolnih sela nastanjenih Srbima.
Sudjelovao je u naoružavanju srpskog stanovnistva, a pocetkom svibnja 1990.
organizirao je i aktivno sudjelovao u oruzanim strazama na tom podrucju, te
postavljanju barikada na prometnicama prema Karlovcu.
JANJANIN, PAJO, (Nikola), roden 16.02.1967. god. u Topuskom, opcina Vrginmost,
prebivaliste u Vojnicu, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
JASNIC, BOZO, (?), 46 godina, iz Jasnic Brda, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.
JELACA, ĐURO, (Dusan), roden 23.08.1950. god. u Skakavcu, opcina Karlovac,
Srbin,
u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane
svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
JOKIC, DUSAN (Mirko), roden 25.11.1940. god. u Gornjim Vrbljanima, opcina Kljuc
(BiH), prebivaliste u Novom Sadu, Srbin,
usrpnju 1995. god. dobio poziv da se javi u Beograd; poziv je potpisao pukovnik
Mirkovic. Mjesto javljanja bio je hotel "Bristol", gdje se imenovani javio 2.
kolovoza 1995. god. Tu su mu objasnili da se radi o sluzbenom putu u "Krajinu".
On i jos trideset Srba sjeli su u autobus kninske registarske oznake i zaputili
se do odredista. Najprije je dosao u Slunj, zatim u Plaski i napokon u Dabar.
Dobio je vojnu odoru, naoruzanje i rasporeden je na pobunjenicku srpsku crtu. Na
ovom polozaju su ga uhitili pripadnici HV-a za vrijeme "Oluje".
JOVICIC, JANDRO, (Dusan), roden 23.04.1969. god. u Topuskom, Karlovac, Srbin,
u kolovozu 1991. god. stupio u nelegalne paravojne oruzane postrojbe RSK, cetu
Podrgorje, koja je drzala polozaje od Lasinje prema Prkosu. Na polozaju je bio
do konca 1992. god. Pocetkom 1994. god. mobiliziran je na prve crte u postrojbe
XXI. korpusa, XIX. brigade, na polozaje u Turilovicu i Vojnicu koje su djelovale
po Karlovcu uslijed cega je doslo do stradanja civila i objekata ovog podrucja.
JURIC, MILE, (Milic), roden 2.01.1950. god. u God. Sjenicaku, opcina Karlovac,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. postaje pripadnik paravojnih postrojba tzv. Vojske RSK,
djelujuci na polozajima u Banskom Kovacevcu, Kablarima, Kamenskom, Brodjanima,
Popovic Brdu, Lemic Brdu, Maglacu, te s istih polozaja djelovao prema
Sisljaviću i Recici. U lipnju 1995. god. prebacen je sa cijelom svojom
jedinicom na podrucje BiH gdje borbeno djeluje.
JURIC, RADE, (Mirko), roden 25.12.1950. god. u God. Sjenicaku, prebivaliste u
Prkosu, opcina Karlovac, Srbin,
U srpnju 1992. god. pristupio je XXI. korpusu tzv. Vojske RSK i bio rasporeden u
3. cetu 2. bataljuna XIX. brigade, sa zadacom nocnih straza i promatranja u
pravcu Sisljavica i Kupcine. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluja" nalazio
se na neprijateljskom polozaju u mjestu Prkosu, opcina Karlovac, kao sudionik
oruzanih napada protiv ustavno-pravnog poretka RH, s kojeg je otisao svojoj
kuci. U Prkosu, 10. kolovoza 1995. god. predao se pripadnicima HV-a.
KARAN, STANKO, (Branko), roden 21.01.1962. god. u Vojnicu, prebivaliste u
Vojnicu, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje općine Vojnic otcijepe od
RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
KARAN, MILOS (Milan), roden 23.02.1953. god. u Kestenovcu, opcina Vojnic,
prebivalište u Kestenovcu, Srbin,
u jesen 1991. god. zadužio naoruzanje od Mise Matijevica iz Kestenovca. U
studenome 1991. god. sudjeluje u seoskim strazama pobunjenih Srba. U prosincu
1991. god. odziva se pozivu iz Cetingrada i postaje clan tzv. TO. Zapovjednik
cete kojoj je pripadao bio je Milos Vucinic. Do početka 1994. god. drzao je
polozaje na podruzju Cetingrada, cuvajuci granicu tzv. RSK. Nakon toga odlazi na
pobunjenicki polozaj u Trzicu gdje ostaje do "Oluje" - vojnoredarstvene akcije
Hrvatske vojske, kada su ga hrvatski vojnici uhitili.
KARAN, ZARKO, (Luka), roden 4.03.1936. god. u Karlovcu, Srbin,
u listopadu 1991. god. u Celovcu pristupa nelegalnoj srbocetnickoj vojsci gdje
dobiva naoruzanje i streljivo. I nakon svibnja 1995. god. na podrucju izmedu
Tusilovica i Malica, opcina Karlovac, kao pripadnik XXI. Korpusa paravojske tzv.
RSK, u odori i s oruzjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u
akciji "Oluja".
KARAN, ZELJKO, (Milos), roden 18.08.1941. god. u Kestenovcu, prebivaliste u
Kestenovcu, opcina Vojnic, Srbin,
od 1. srpnja 1991. god. pristupa nelagalnim oruzanim postrojbama pobunjenih
Srba, tzv. Vojsci SAO Krajine. Primivsi naoruzanje i opremu odlazi na borbene
polozaje u mjesta Gazu, Zrinicu, Begovo Brdo, Batnogu, Cetingrad, Primislje i
Trzic. Pobunjenici kojima je pripadao i imenovani okupirali su dio hrvatskog
teritorija, sa ciljem da stvore nelegalnu SAO Krajinu i otcijepe je iz Republike
Hrvatske. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluja" pripadnici HV-a su ga
zarobili na neprijateljskom polozaju, na podrucju Primislja, opcina Slunj.
KARAPANDZA, CVIJO, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuse gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
KARAPANDZA, MILAN, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuse gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
KARAPANDZA, MILE, (Marko), zvani Majn, roden 21.08.1947. god. u Gornjoj
Trebinji, opcina Skakavac, Srbin,
tijekom listopada 1991. god. sudjelovao kao pripadnik nelegalnih neprijateljskih
postrojba tzv. "TO Trebinja", zajedno sa drugim mjestanima Trebinje u
postavljanju barikada, te vrsenju danonocnih straza i kontrola ulaska i izlaska
u navedeno mjesto, pri cemu je bio naoruzan i u smb-odori. Nakon 10. svibnja
1995. god., na podrucju Brodana bio je pripadnik XI. brigade XXI. korpusa
paravojske tzv. RSK sa ciljem sprjecavanja ulaska legalne vlasti RH na taj dio
hrvatskog teritorija. Pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom polozaju
gdje je oruzano djelovao protiv HV-a za vrijeme vojno-redarstvene akcije
"Oluje".
KARAPANDZA, NIKOLA, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuse gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
KARAPANDZA, PETAR, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuse gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
KARAPANDZA, VLADO, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuse gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
KARAS, DUSAN, (Stanko), roden 1937. god., iz Koranske Strane, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. cete 3.
bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je
sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
KARTALIJA, DUSAN, (Marko), roden 5.01.1958. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Utinji, opcina Karlovac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, opcina Karlovac, dragovoljno pristupio
istima, zaduzio naoruzanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima
sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ
Skakavac iz općine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.
KEKIC, MILAN, (?), 30 godina, iz Cvijanovic Brda, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. cete 3.
bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je
sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
KEKIC, VLADIMIR, (Nikola), roden 3.07.1954. god. u Vojnicu, prebivaliste u
Vojnicu, Srbin,
od 25. rujna 1992. god. pa nadalje u Brezanima i Skakavcu, opcina Karlovac,
preuzeo duznost zapovjednika paravojnih postrojba pobunjenih Srba na podrucju
Skakavca i Lasinje, organizirao neprijateljske polozaje s desne obale rijeke
Kupe i tako sudjelovao u okupaciji toga dijela RH.
KLIPA, MAKSIM, (Dmitar), roden 9.05.1935. god. u Gaceša Selu, opcina Vojnic,
Srbin,
kao pripadnik srpskih paravojnih postrojba aktivno sudjelovao u oruzanim
napadima koji su se dogadali na podrucju Vojnica, od 1991. god. do konca 1995.
god.
KNEZEVIC, MICO, (Milan), roden 10.09.1943. god. u Lipi, opcina Bihac, Republika
BiH, Srbin,
kao aktivna vojna osoba u bivsoj JNA dobio premjestaj iz Sapca, Republika
Srbija, u Slunj, Mrzlo polje b.b., gdje je dosao u XIII. pjesadijsku brigadu
XXI. kordunskog korpusa, na mjesto nacelnika inzenjerije u cinu potpukovnika. Uz
ovu duznost obnasao je i duznost pomocnika za "moralno-politicki rad i
vaspitanje". Sudjelovao je u borbama protiv legalnih oruzanih postrojba RH, od
dana 1. svibnja 1992. god.
KNEZEVIC, MISO, (?), 35 godina, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
KNEZEVIC, ZELJKO, (Dusan), roden 22.03.1962. god. u Mlakovcu, opcina Karlovac,
Srbin,
u svojstvu strazara u zatvoru u Vojnicu zapovijedao i omugucavao drugim
strazarima da fizicki zlostavljaju civilne zatocenike. Takoder je odvodio i
prisiljavao zatocenike da rade teske fizicke poslove. Neki zatocenici su uslijed
povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan nacin odnosio se
prema zatocenim pripadnicima HV i MUP-a RH.
KOKIR, DRAGIC, (?), 40 godina, iz Buric Sela, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.
KOKIR, JANKO, (?), 45 godina, iz Buric Sela, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.
KOKIR, MILE, (?), 35 godina, iz Peric Sela, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.
KOKIR, VELJKO, (?), 38 godina, iz Buric Sela, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.
KOKIR, ZORAN, (?), 37 godina, iz Cerovca, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
KOLUNDZIJA, DURO. (Milan), roden 20.12.1964. god. u Glini, prebivaliste u
Katinovcu, općina Gvozd.
u drugoj polovici 1991. god. na podrucju opcine Gvozda ukljucio se u
pobunjenicke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zaduzio naoruzanje i opremu, vrsio
strazu, kontrolirao ulazak i izlazak gradana Hrvata, te sudjelovao u napadu na
selo Ponikvare. Prilikom napad na selo osteceno je vise kuca, a zitelji hrvatske
nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.
KOPRENICA, PETAR, (Mile), roden 1.11.1950 god., iz Peric Sela, Karlovac, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane, te na selo Velemerici.
Od studenoga 1991. god. do ozujka 1993. god. kao aktivni pripadnik XI.
pjesadijeske brigade, 3. bataljuna, 1. cete, sa crte bojisnice Turanj - Goljak -
Skrtic Brdo borbeno je djelovao pod zapovjednistvom Dragana Kovacevica iz
Vojnica po Karlovcu i okolnim mjestima, te sudjelovao u raznim zlodjelima
(ubojstva, pljacke...).
KOSIJER, MILAN, (Petar), roden 23.01.1954. god. u Vojnicu, Srbin,
u svojstvu strazara u zatvoru u Vojnicu zapovijedao i omogucavao drugim
strazarima da fizicki zlostavljaju civilne zatocenike. Takoder je odvodio i
prisiljavao zatocenike da rade teske fizicke poslove. Neki zatocenici su uslijed
povreda zadobivenih u zatvoru preminuli. Na posebno okrutan nacin odnosio se
prema zatocenim pripadnicima HV i MUP-a RH.
KOSIJER, MILENKO, (Mile), roden 26.04.1954. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Karlovcu, Srbin,
kao istrazitelj u zatvoru u Vojnicu, koji su osnovali pobunjeni Srbi u razdoblju
od 5. studenoga 1991. do 20. sijecnja 1992. "obradivao" zatocene civile. Osobno
je ispitivao i zlostavljao Stjepana Tuskana, Tomu Grcica, Marka Grcica, Miku
Papu i Jandru Gojaka. Prilikom mucenja i ispitivanja sluzio se sajlom, gumenom
palicom, letvom, strikom, te rukama i nogama. Od posljedica mucenja, kojima je
imenovani izvrgavao zatocenike, umrli su Mika Papa i Jandre Gojak.
KOTUR, DRAGOMIR, (Milorad), roden 7.05.1960. god. u Veljunu, opcina Slunj,
prebivaliste u Veljunu, Srbin,
u rujnu 1991. god. zaduzio naoruzanje i opremu na slunjskom poligonu, te dobio
radnu obvezu u Krnjaku, u Tvornici obuce. Ponovno je dobio mobilizacijski poziv
u rujnu 1993. god. Tada je rasporeden za strazara na slunjskom poligonu (oko
tjedan dana), a zatim odlazi na pobunjenicki polozaj u God. Poloju kod
Perjasice. U kolovozu 1993. god. odlazi na polozaj u Kordunskom Ljeskovcu, gdje
je dosla cijela postrojba u kojoj je bio. Na ovom polozaju pobunjenih Srba
ostaje sve do ožujka 1995. god., a zatim dobiva premjestaj u mjesto Kremen pa
ponovno u God. Poloj. Pred samu "Oluju" tzv. Vojska RSK ga ponovno mobilizira,
te odlazi na polozaj u Poloju.
KOVACEVIC, DURO, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuse gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
KRAGULJAC, MIODRAG, (Milan), roden 20.11.1969. god. u Topuskom, prebivaliste u
Cremusnici, opcina Vrginmost, Srbin,
i nakon 10. svibnja 1995. god. na podrucju Ostrozina, opcina Vrginmost, kao
pripadnik paravojske tzv. RSK, sa ciljem sprjecavanja ulaska i funkcioniranja
vlasti Republike Hrvatske na taj dio hrvatskog teritorija, sudjeluje u oruzanim
napadima protiv legalnih organa RH. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga za vrijeme
vojno-redarstvene akcije "Oluja" 7. kolovoza 1995. god. U trenutku zarobljavanja
bio je naoruzan i u odori neprijateljske vojske.
KRAGULJAC, VLADO, (Mihajlo), roden 25.01.1959. god. u Karlovcu, Srbin,
u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane
svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
KRASULJA, LJUBAN, (Dusko), roden 12.06.1959. god. u Pjescanici, opcina
Vrginmost, Srbin,
u travnju 1992. god. pristupio u pobunjenicke oruzane postrojbe tzv. RSK, a
dobio je duznost bolnicara. Usao je u sastav 3. cete 2. bataljuna, XIX. brigade
XXI. korpusa pobunjenicke, neprijateljske vojske i tako sudjelovao u oruzanim
djelovanjima protiv ustavno-pravnog poretka RH. Tijekom pobune nalazio se sa
svojom jedinicom na podrucju Prkosa, opcina Vrginmost, a odlazio je kao
pozadinac u na bojisnicu u blizinu V. Kladuse. Za vrijeme vojno-redarstvene
akcije HV-a i MUP-a RH nalazio se na neprijateljskom borbenom polozaju u Prkosu.
Po dobivenoj zapovijesti povukao se, 6. kolovoza 1995. god. u mjesto Bovic. Neko
vrijeme se skrivao, a 15. kolovoza 1995. god. otisao je u Vrginmost i predao se
HV-u i MUP-u RH.
KRESOJEVIC, MII.AN, (Nikola), roden 17.10.1948. god. u Karlovcu, Srbin,
dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo duznost u tzv.
"Ratnom predsjednistvu". Potom je sudjelovao u koordiniranju i vodenju oruzanih
akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog
djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i
Miksic Selo sa pretezno hrvatskim stanovnistvom okupirana su, stanovnistvo
gotovo potpuno iseljeno, a kuce opljackane, razorene ili spaljene.
KRIVOKUCA, DUSKO, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuse gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
KRIVOKUCA, JOVAN, (Milos), roden 1.11.1955. god. u Karlovcu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, opcina Karlovac, za vrijeme napada tzv.
JNA i drugih paravojnih srbocetnickih postrojba na RH, dragovoljno pristupio
istima, zadužio naoruzanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima
sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ
Skakavac iz opcine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.
KRIVOKUCA, MILAN, (Duro), roden 30.03.1948. god. u Gornjoj Trebinji, Karlovac,
Srbin,
u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane
svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Brezana.
KRIVOKUCA, MILOS, (?), 38 godina, iz V. Utinje, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
KRIVOKUCA, RADE, (Vojislav), roden 23.12. 1955. god. u Karlovcu, Srbin,
u vremenskom razdoblju od srpnja do listoapda 1991. god. viden od strane
svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
KRIVOKUCA, RADE, (Jovan), roden 14.03.1954. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Utinji, opcina Karlovac, Srbin,
tijekom listopada 1991. god. pristupio nelegalnim, oruzanim postrojbama tzv. SAO
Krajine na podrucju Utinje koje su privremeno okupirale taj dio teritorija RH. U
sastavu ovih pobunjenickih postrojba ostao je sve dok Hrvatska vojska nije
oslobodila ovaj dio teritorija Republike Hrvatske. Od 1994. god. nalazio se u
sastavu XXI. kordunaškog korpusa, XI. brigade, 2. bataljuna, 2. cete, u sastavu
kojega je sudjelovao u oruzanim napadima protiv RH. Za vrijeme "Oluje" bio je na
neprijateljskom borbenom polozaju na Popovic Brdu. Dana 7. kolovoza 1995. god. u
Manjerovic Selu predao se pripadnicima HV-a.
KRIVOKUCA, VLADO, (Milan), roden 14.09.1941. god. u Gornjoj Trebinji, opcina
Karlovac, Srbin,
u vremenskom razdoblju srpnja do listopada 1991. god. viden od strane svjedoka
kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju Skakavca,
Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
KRLIC, STEVO, (Svetozar), roden 5.10.1966. god. u Glini, Srbin,
tijekom 1991. god. pristupio cetnickim postrojbama na podrucju Sljivovca, opcina
Vrginmost, zaduzivsi naoruzanje i opremu, a potom je nakon 4. studenoga 1992.
god. u sklopu XXI. kordunaskog korpusa, XIX. brigade vojske tzv. RSK najprije
kao pripadnik mjesovitog artiljerijskog diviziona-baterije haubica 105 mm, a
kasnije kao zapovjednik baterije protuoklopnih topova 76 mm, sve do kolovoza
1995. god. djelovao na teritoriju Katinovca i Veljuna protiv hrvatske vojske i
redarstvenika.
KRPIC, JELENKO, (Branko), roden 13.04.1951. god. u Topuskom, opcina Vrginmost,
Srbin,
u rujnu 1991. god. prikljucio se nelegalnim oruzanim postrojbama tzv. Republike
Srpske Krajine, te je od 21. rujna 1991. god. bio pripadnik Vojne policije u
Vrginmostu. U svibnju 1992. god. isti je u zapovjednistvu brigade.
KUKIC, MILIC, (Tomo), zvani Mican, roden 10.07.1941. god. u Cerovcu Vukmanickom,
prebivaliste u Cerovcu Vukmanickom, opcina Karlovac, Srbin,
u pocetku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjenickim srpskim postrojbama
tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i
okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na
podrucju Vukmanickog Cerovca i na taj način sprijecavao funkcioniranje
legalne hrvatske vlasti.
KUKULJ, PERO, (Milos), roden 1.04.1952. god. u selu Blatusi, opcina Vrginmost,
Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. prikljucio se srpskim paravojnim snagama tzv. RSK
na podrucju opcine Vrginmosta koje su privremeno okupirale dio drzavnog
teritorija RH. Bio je pripadnik XIX. brigade, gdje je dobio oruzje i streljivo
te smb-odoru. Bojno je djelovao protiv legalnih vojnih postrojba RH.
KUNIC, ZARKO, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuse gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
OSUMNJICENI ZA RATNE ZLOCINE U BANOVINI
| L-P |
LICINA, MARKO, (?), 42 godine, Donji Tusilovic, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
LICINA, MILOS, (Mile), roden 30.05.1953. god. u Tusilovicu, opcina Karlovac,
Srbin,
u rujnu 1991. god. pristupa dobrovoljno srbocetnickoj vojsci. Nakon svibnja
1995. god. neprijateljski djeluje na podrucju izmedu Tusilovica i Malica, opcina
Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oruzjem
borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji "Oluja".
LISIC, IGNJATIJE, (?), 38 godina, iz Radonje, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
LONCAR, JOVAN, (Stevan), roden 14.11.1935. god. u Slunjskim Moravcima, opcina
Karlovac, prebivaliste u Slunjskim Moravcima, Srbin,
bio jedan od organizatora oruzane pobune na podrucju Slunjskih Moravaca i
okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoruzavanju srpskog
stanovnistva, a pocetkom kolovoza 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u
oruzanim strazama u Slunjskim Moravcima.
LONCAR, MIRKO, (Nikola), roden 25.02.1947. god. u selu Kljajic Brdo, opcina
Karlovac, Srbin,
u kolovozu 1991. god. dragovoljno pristupa paravojnim srbocetnickim postrojbama
zaduzjuci osobno naoruzanje i opremu. Odmah daje strazu na zeljeznickom
kolodvoru u Skakavcu i Trebinju, a potom je prebacen na prvu crtu prema
hrvatskoj vojsci, gdje je borbeno djelovao. U lstopadu 1991. god. prelazi na
prve crte u Bansku Selnicu, a poslije na Popovic Brdo. U ozujku 1992. god. drzi
strazu u vojarni Mekusje, kao i u vojarni Kamenskom. Na polozajima je sve do
kolovoza 1995. god.
LONCAR, STEVAN, (Jovan), roden 3.02.1949. god. u Slunjskim Moravcima, opcina
Karlovac, prebivaliste u Karlovcu, Srbin,
bio jedan od organizatora oruzane pobune na podrucju Slunjskih Moravaca i
okolnih sela nastanjenih Srbima. Sudjelovao je u naoruzavanju srpskog
stanovnistva, a pocetkom kolovoza 1990. organizirao je i aktivno sudjelovao u
oruzanim strazama u Slunjskim Moravcima.
LONCAREVIĆ, DANE, (Ilija), roden 23.04.1976. god. u Topuskom, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
LONCAREVIC, MILE, (Jovan), 2.05.1950. god. u Poljanima, opcina Vrginmost, Srbin,
koncem lipnja 1991. god. prikljucio se nelegalnim oruzanim postrojbama tzv. RSK
u mjestu Poljani, općina Vrginmost, gdje je sudjelovao u seoskim strazama.
Sudjelovao je i u napadu pripadnika istih postrojba na mjesta opcine Vrginmost,
nastanjena hrvatskim pucanstvom, nakon cega je slijedio progon hrvatskog
pucanstva iz njihovih domova. Poslije toga prešao je na polozaje uz Kupu, u D.
Stefanke, opcina Glina.
LUKAC, DRAGAN, (Svetozar), roden 25.05.1954. god. u Slavskom Polju, opcina
Vrginmost, prebivaliste u Vrginmostu, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
LJEPOVIC, MILE, (?), 42 godine, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
LJEPOVIC, MISO, (?), 49 godina, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
LJEPOVIC, VELJKO, (Stevan), roden 28.08.1945. god. u Karlovcu, Srbin,
tijekom 1994. god. odlazi iz Zagreba u Tusilovic te se odmah prikljucuje
agresorskoj vojsci. Nakon svibnja 1995. god. na podrucju izmedu Tusilovica i
Malica, opcina Karlovac, kao pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori
i s oruzjem borio se protiv Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji "Oluja".
LJUBICIC, JOVAN, (Ilija), roden 2.01.1956. god. u Maloj Vranovini, opcina
Vrginmost, prebivalište u Topuskom, opcina Vrginmost, Srbin,
u kolovozu 1991. god. prikljucio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav paravojnih
postrojba tzv. RSK. Kao pripadnik ovih pobunjenickih postrojba sudjelovao je u
napadu na Topusko boreci se protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Pripadnici
HV-a su ga uhitili 8. kolovoza 1995. god. na podrucju Topuskog. Bio je jedan od
organizatora srpske pobune u sastavu specijalne postrojbe tzv. SAO Krajine.
Proglasio se vojvodom SAO Krajine za opcinu Gvozd. Sudjelovao je u paljenju
hrvatskih sela Velike Vranovine, Ponikvara i Gredana.
LJUBISIC, DUSAN (Duro), roden 19.01.1956. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Vukmanickom Cerovcu, opcina Karlovac, Srbin,
u pocetku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjenickim srpskim
postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja
pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao
je na podrucju Vukmanickog Cerovca te Turanj- Goljaki - Skrtic Brdo i na taj
nacin sprijecavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.
MACESIC, MILOS, (?), 44 godine, Kolaric, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
MADZAR, LOSO, (?), 35 godina, iz Male Crkvine, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se je
na polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve
strane Korane.
MALBASA, STEVAN, (Pavle), roden 1.02.1946. god. u Brnjavcu, opcina Vrginmost,
Srbin,
od srpnja 1991. god. bio naoruzanim pripadnikom tzv. 2. cete 4. bataljuna XIX.
brigade vojske tzv. RSK. Do konca 1992. god. bio je na polozaju zvanom Jurina
brda prema Novom Selu te od kolovoza 1994. god. do kolovoza 1995. god. Od
prosinca 1993. god. do lipnja 1994. god. bio je na položaju prema Josevici,
opcina Lasinja.
MALESEVIC, DRAGAN, (Mile), roden 29.05.1966. god. u Karlovcu, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
MALESEVIC, MILAN (Duro), roden 31.01.1936. god. u Malesevic Selu, opcina Vojnic,
prebivaliste u Malesevic Selu, Srbin,
nakon 10. sibnja 1995. god. bio u redovima pobunjenicke srpske paravojske na
podrucju Vrela Utinje, opcina Karlovac, sa ciljem sprjecavanja ulaska legalne
hrvatske vlasti na ovaj dio hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. SAO
Krajine. Uhitili su ga pripadnici HV-a za vrijeme vojno-redarstvene operacije
"Oluja", 8. kolovoza 1995. god. Za vrijeme uhicenja nalazio se u mjestu Vrelo
Utinji, gdje je naoruzan drzao strazu na ulasku u selo.
MALESEVIC, MILE, (?), 40 godina, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
MALIC, VLADO, (?), 38 godina, iz Malica , Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
MALJAN, DARKO (Zarko), roden 12.03.1965. god. u Karlovcu, prebivaliste u Cerovcu
Vukmanickom, opcina Karlovac, Srbin,
u pocetku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjenickim srpskim
postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja
pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao
je na podrucju Vukmanickog Cerovca i na taj nacin sprijecavao funkcioniranje
legalne hrvatske vlasti.
MALJAN, DORDE, (?), 44 godine, iz Cerovca, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
MAMULA, BRANKO, (Duro), roden 21.06.1959. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Vukmanickom Cerovcu, Srbin,
u pocetku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjenickim srpskim
postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja
pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao
je na podrucju Vukmanićkog Cerovca i na taj način sprijecavao
funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.
MAMULA, DORDE, (Duro), roden 28.03.1958. god. u Cerovcu Vukmanickom, opcina
Karlovac, prebivaliste u Cerovcu Vukmanickom, Srbin.
u pocetku agresije na RH pristupio je nelegalnim pobunjenickim srpskim
postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja
pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao
je na podrucju Vukmanićkog Cerovca i na taj nacin sprijecavao
funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.
MANDARIC, DURO (Nikola), roden 12.11.1963. god. u Vojnicu, prebivaliste u
Vojnicu, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
MANDIC, BORO, (?), 43 godine, iz Tusilovica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
MANDIC, MILUTIN, (Milos), roden 13.08.1954. god. u Vojnicu, prebivaliste u
Vojnicu, Srbin,
zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnic dobrovoljno pristupio
neprijateljskoj, nelegalnoj "Miliciji SAO Krajine", odnoseci sa sobom kompletnu
opremu, naoruzanje i sluzbenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno
odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i ukljucili se u oruzanu pobunu
protiv Republike Hrvatske s namjerom da podrucje opcine Vojnic otcijepe od RH
radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konacni cilj im je bio pripajanje ovog
hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji.
MANDIC, STEVO, (Milan), roden 20.10.1932. god. u Zrmanji, opcina Gracac, Srbin,
u vremenskom razdoblju od rujna 1990. god. do do 2. listopada 1991. god. davao
seosku strazu u selu Gornje Trebinje. Od 22. veljace 1992. god. do lipnja 1992.
god. radio je na "rampi" na ulazu u kasarnu Skakavac. Od lipnja 1992. god. do
travnja 1993. god. drzao je strazu u selu Lipje. U kolovozu 1995. god.
rasporeden je na polozaj izmedu Skakavca i Popovic Brda u zaselku Bokuni kao
pripadnik 2. voda 4. bataljuna XI. brigade paravojske "SAO Krajine".
MANDIC, SVETOZAR, (Milos), rođen 15.08.1950. god. u Karlovcu, Srbin,
u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane
svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
MANDIC, VAJO, (Milan), roden 29.10.1973. god. u Doljanima, opcina Otocac,
prebivaliste u Doljanima, Srbin,
u sijecnju 1994. god. mobiliziran u paravojsku tzv. SAO Krajine, a potom otisao
na obuku za tenkiste u Sombor. Na obuci je bio do 21. svibnja 1994. god.
Naoruzanje i opremu zaduzio je 7. lipnja 1994. god. i ukljucio se u sastav
tenkovske jedinice koja se nalazila u Prijeboju kod Plitvica. Jedinica se
premjestila u Babin Potok, a zatim u Podum. U Podumu je ova ceta usla u sastav
"Mjesovitog oklopnog diviziona" kojim je zapovijedao Nikola Bobic.
MANOJLOVIC, RANKO, (Milan), roden 15.03.1953. god. u Catrnji,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
MARINKOVIC, DURO, (Cvijan), roden 14.10.1941. god. u Koranskom Selu, opcina Duga
Resa, Srbin,
u rujnu 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim postrojbama tzv. SAO
Krajine XXI. korpusu, XIII. brigadi, 3. bataljonu, 2. ceti, 2. vodu, u sastavu
kojeg bojno djeluje iz mjesta Ponoprac po pripadnicima HV-a i redarstvenim
snagama, od rujna 1992. god. do 5. kolovoza 1995. god.
MARKOVIC, RADOVAN, (Simo), roden 22.03.1949. god. u Ponorcu, opcina Karlovac,
Srbin,
od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. obavljao borbene zadatke na
podrucju Ponorca, Donjeg Sklada, Popovic Sela i Lucice kao pripadnik XI.
pjesadijske brigade paravojske tzv. RSK, gdje je i borbeno djelovao pucanjem iz
svog osobnog naoruzanja prema polozajima HV.
MARKOVINA, MILE, (Vaso), roden 20.01.1942. god. u Dugom Selu, opcina Lasinja,
prebivaliste u Dugom Selu, Srbin,
pocetkom prosinca 1991. god. pristupio nelegalnim oruzanim postrojbama tzv. SAO
Krajine - TO Dugo Selo, zaduzio naoruzanje i opremu. Kao pripadnik TO ostao je
do travnja 1992. god., kada je demobiliziran. U sijecnju 1993. god. ponovno je
mobiliziran u selu Desno Sredicko, opcina Lasinja, u XIX. brigadu, 1. bataljun,
1. vod, gdje je dobio punu ratnu opremu i naoruzanje. Sudjelujuci u oruzanim
napadima protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske ostao je u ovoj
jedinici sve do 4. kolovoza 1995. god., kada su ga pripadnici HV-a, za vrijeme
vojno-redarstvene akcije "Oluja" uhitili u Dugom Selu. Prilikom uhicenja
pripadnicima HV-a predao je naoruzanje.
MASLIC, MILE, (Miljkan), roden 2.01.1953. god. u Stipanu, opcina Vrginmost,
Srbin,
koncem srpnja 1991. god. postao pripadnik nelegalnih paravojnih postrojba tzv.
SAO Krajine. Bio je rasporeden na strazu u Lasinjsko Dugo Selo na osiguranju
sela. Potom je rasporeden u 1. bataljun, 1. cetu, 1. vod do 4. listopada 1991.
god., kad je kao vojnik-pjesak išao za tenkom, a tri dana nakon toga odlazi na
polozaj u selo Mrvice, gdje je bio do 16. srpnja 1992. god. Od 23. sijecnja
1993. god. odlazi na polozaj kod Dugog Sela kao telefonist na maljutkama.
MASIC, MILORAD, (Duro), roden 2.11.1960. god. u Turjanskom, prebivaliste u
Turjanskom, opcina Vrhovine, Srbin,
tijekom srpnja 1991. god. zaduzio naoruzanje i opremu i stupio u redove
pobunjenicke nelegalne vojske tzv. SAO Krajine i oruzano djelovao protiv
ustavno-pravnog poretka RH na podrucju općine Vrhovine. Prilikom
vojno-redarstvene akcije oslobadanja okupiranog teritorija RH, pripadnici HV-a
su ga, s oruzjem u ruci, zarobili u mjestu Turjansko, 4. kolovoza 1995. god.
MATIJEVIC, DUSAN (Duro) roden 4.01.1939. god. u Gornjoj Trebinji, prebivaliste u
Gornjoj Trebinji, opcina Karlovac, Srbin,
u vremenskom razdoblju od lipnja 1993. god. pa nadalje, u Karlovcu pristupa
nelegalnim postrojbama pobunjenih Srba u Sajavcu, opcina Karlovac. Zaduzivsi
naoruzanje i opremu sudjeluje u oruzanim akcijama protiv RH i vrsi stalno
patroliranje na crti razgranicenja i tako sprijecava ulazak Hrvatske vojske na
taj dio teritorija Republike Hrvatske.
MATIJEVIC, MILAN, (?), 30 godina, iz Jarcevca, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.
MATIJEVIC, MILE, (Milan), roden 12.01.1948. god. u Maloj Crkvini, Karlovac,
Srbin,
u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane
svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja, Utinja i Malici -
Kosjersko Selo.
MATIJEVIC, MILORAD, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekusje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brođani i Kamensko.
MATIJEVIC, NENAD, (?), 30 godina, iz Jarcevca, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.
MATIJEVIC, PAJO, (?),
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekusje, gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
MATIJEVIC, STEVAN, (Pavle), roden 16.09.1932. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Gornjoj Trebinji, opcina Karlovac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, opcina Karlovac, dragovoljno pristupio
istima, zaduzio naoruzanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima
sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ
Skakavac iz opcine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.
MATIJEVIC, ZIVKO, (?), 36 godina, iz Male Crkvine, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.
MIHAJLOVIC, MILIC, (Dusan), rođen 5.01.1962. god. u Tocku, opcina Duga
Resa, prebivaliste u Tocku, Srbin,
zaduzivsi naoruzanje i opremu, u jesen 1991. god. ukljucuje se u sastav seoskih
straza koje organiziraju pobunjeni Srbi. Tijekom 1992. god. rasporeden je na
polozaj u Poloju, a tu je ostao oko godinu i pol. Nakon pauze zbog bolesti
majke, ponovno je mobiliziran 1994. god. i odlazi na polozaj u Poloju. Na ovom
polozaju se nalazio u vrijeme akcije HV-a "Oluja", a s polozaja je pobjegao kuci
gdje ga zaticu pripadnici HV-a.
MIHAJLOVIC, MILE, (Milos), roden 1.01.1948. god. u Vojnicu, prebivaliste u
Vrginmostu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
MIHAJLOVIC, MILOS, (Mojsije), roden 29.05.1935. god. u Gornjem Poloju, opcina
Duga Resa, Srbin,
u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio u oruzane odmetnicke paravojne snage
tzv. SAO Krajine te bio na polozajima na podrucju Poloja i Perjasice, gdje je
borbeno djelovao po vojnim i redarstvenim snagama RH.
MIJAKOVIC, DRAGAN, (Milica), roden 1939. god., iz Gornjeg Ponorca, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. cete 3.
bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je
sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
MIJAKOVIC, NIKOLA, (Milica), 30 godina, iz Gornjeg Ponorca, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. cete 3.
bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je
sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
MILASINOVIC, CANE, (?), 40 godina, iz Zimica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
MILICEVIC, PERO (Ilija), roden 12.03.1961. god. u Crevarskoj Strani, opcina
Vrginmost, prebivaliste u Dugoj Resi, Srbin.
u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i presao u
pobunjenicku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.
MILIC, MILJUS, (Nikola), roden 1.06.1940. god. u Tusilovickom Cerovcu, opcina
Karlovac, Srbin,
u vremenskom razdoblju od svibnja 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim
paravojnim snagama tzv. SAO Krajine u mjestu Tusilovicki Cerovac, u sastavu
kojih je borbeno djelovao po snagama hrvatske vojske i redarstvenim snagama, do
dana zarobljavanja 7. kolovoza 1995. god., a kao clan SDS-a tijekom ratnih
zbivanja vrsio je i funkciju predsjednika Mjesne zajednice Cerovac.
MILIVOJEVIC, DARKO, (Nikola), roden 5.01.1962. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Cerovcu Vukmanićkom, opcina Karlovac, Srbin.
u pocetku agresije na RH pristupio nelegalnim pobunjenickim srpskim postrojbama
tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i
okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na
podrucju Vukmanickog Cerovca i na taj nacin sprijecavao funkcioniranje legalne
hrvatske vlasti.
MILIVOJEVIC, DURO, (Marko), zvani Duka, roden 28.04.1953. god. u Tusilovackom
Cerovcu, opcina Karlovac, prebivaliste u Tusilovackom Cerovcu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. do zarobljavanja 7. kolovoza 1995. god. u 15 sati u
Krnjaku bio pripadnik oruzanih paravojnih postrojba tzv. Vojske Krajine , III,
brigade, 11. bataljona, 2. cete, i aktivno sudjelovao u oruzanoj pobuni protiv
Republike Hrvatske. Tijekom 1991. i pocetkom 1992. god. kao pripadnik odjeljenja
minobacaca 82 mm borbeno djelovao po naseljenim mjestima Selisce, Ladvenjak,
Logoriste, kao i po samom gradu Karlovcu gadajuci civilne ciljeve. Za vrijeme
vojno-redarstvene akcije "Oluje" HV-a nalazio se u sastavu pobunjenicke srpske
vojske i kao vojnik-pjesak oruzano djelovao po polozajima Hrvatske vojske,
pruzajući tako otpor legalnim snagama RH da uspostave kontrolu nad tim
hrvatskim teritorijem.
MILIVOJEVIC, GOJKO, (Lazo), roden 30.09.1935. god. u Karlovcu, Srbin,
dana 20. rujna 1991. god. u Cerovcu dobrovoljno pristupio srbocetnickoj
paravojsci. U XI. brigadi djelovao je kao tenkist i oruzano djelovao. Nakon
svibnja 1995. god. na podrucju izmedu Tusilovica i Malica, opcina Karlovac, kao
pripadnik XXI. korpusa paravojske tzv. RSK, u odori i s oruzjem borio se protiv
Hrvatske vojske i redarstvenika u akciji "Oluja".
MILOSEVIĆ, MANE, (Dane), roden 11.11.1954. god. u Brocancu, Slunj, Srbin,
tijekom rujna 1991. god. pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO
Krajine, najprije u tzv. Samostalnom vodu Brocanac, nakon toga u mnogim raznim
paravojnim srpskim postrojbama, a pocetlom vojno-redarstvene akcije "Oluja"
zatekao se na mjestu zamjenika zapovjednika 1. čete 2. pjesadijskog
bataljuna XIII. brigade srpske paravojske, na polozaju Simic Brdo kod Perjasice,
gdje aktivno bojno djeluje.
MILJANOVIC, STEVO, (Nikola), roden 6.06.1954. god. u Vrginmostu, prebivaliste u
Vrginmostu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
MILJENOVIC, CEDO, (?), 38 godina, iz Male Crkvine, Srbin,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.
MILJENOVIC, MILAN, (Milan), roden 6.08.1956. god. u Maloj Crkvini, opcina
Karlovac, prebivaliste u Karlovcu,
u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na
polozajima Malici - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim
djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane. U drugoj polovici
1991. pobunjeni Srbi organiziraju oruzane napade, u okviru kojih osnivaju zatvor
u Vojnicu. Imenovani prihvaca duznost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u
kojem se zatocenike mucilo primjenjujuci najgore metode. Uslijed takvog tretmana
zivot su izgubilia dva civila hrvatske nacionalnosti.
MILJEVIC, NIKOLA, (Pero), roden 28.06.1937. god. u Gredanima, opcina Vrginmost,
prebivaliste u Gredanima, Srbin,
u kolovozu 1991. god. prikljucio se pobunjenim Srbima i usao u sastav paravojnih
postrojba tzv. RSK. Kao pripadnik ovih pobunjenickih postrojba sudjelovao je u
napadu na Topusko, boreci se protiv teritorijalne cjelovitosti RH. Pripadnici
HV-a su ga uhitili 8. kolovoza 1995. god. na podrucju Topuskog.
MILJEVIC, PERO, (Nikola), roden 18.02.1968. god. u Glini, prebivaliste u
Grdanima, opcina Vrginmost, Srbin,
tijekom srpnja 1991. god. u Grectanima, opcina Vrginmost, u nakani da ugrozi
zivote i imovinu gradana RH, te u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog
poretka RH, otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine,
za vrijeme oruzanih napada tzv. JNA i drugih srpskih pobunjenickih postrojba na
RH prikljucuje se istima, uzima naoruzanje i opremu i aktivno sudjeluje u napadu
na legalne snage RH, kao i na mjesta pretezno naseljena hrvatskim stanovnistvom,
sve radi sprijecavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na taj dio teritorija RH.
MIRIC, MILAN, (Dusan), roden 24.05.1965. god. u Slunju, opcina Slunj, Srbin,
dana 11. ozujka 1993. god. stupio u neprijateljske oruzane postrojbe, u XXI.
kordunaski korpus, XIII. pjesadijeku brigadu, 2. bataljun, 2. cetu. Nalazio se
na polozaju u selu Perjasica - Kestenak, na prvoj crti bojisnice, odakle je
djelovao do pocetka akcije "Oluja". Kao građanin RH sluzio agresorskoj
vojsci, sudjelujuci u prinudnom raseljavanju nesrpskog stanovnistva i njihovom
likvidiranju vatrenim oruzjem.
MIRIC, MILAN, (?), 30 godina, iz Veljuna, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. cete 3.
bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je
sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
MIRIC, STEVO, (Rade), roden 10.01.1928. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Skakavcu, opcina Karlovac, Srbin,
u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, opcina Karlovac, dragovoljno pristupio
istima, zaduzio naoruzanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima
sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ
Skakavac iz opcine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini.
MRAOVIC, JANKO, (Teso), roden 30.05.1947. god. u Cemernici, opcina Gvozd,
prebivaliste u Cemernici, Srbin,
pocetkom srpnja 1991. god. mobiliziran je u nelegalne oruzane postrojbe tzv.
Vojske RSK, a sredinom istog mjeseca pristupa tzv. granicnoj miliciji i vrsi
duznost strazara kod skladista naoruzanja. Kao pripadnik paravojske XIX. brigade
XXI. korpusa bio je na polozajima u Novom Selu i Crnoj Dragi (od Lasinje prema
Prkosu). Bio je u odori bivse JNA i naoruzan. U sastavu ove paravojne postrojbe
bio je do 7. kolovoza 1995. god., kada su ga uhitili pripadnici HV-a.
MRKOBRADA, MIRKO, (Petar), roden 28.12.1961. god. u Karlovcu, opcina Karlovac,
prebivaliste u Karlovcu, Srbin.
u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i presao u
pobunjenicku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.
MRKSIC, MILORAD, (Stevan), roden 2.06.1958. god. u Vojnicu, Srbin,
kao pripadnik tzv "samostalnog voda" u Sirokoj Rijeci, opcina Vojnic, drzao je
straze do sijecnja 1992. god. U travnju 1992. god. mobiliziran je u XIII.
brigadu, 1. cetu, 2. vod Vojske RSK u mjestu Krstinja. Ova vojna postrojba
borbeno je djelovala na podrucju Gojkovca, Trzica, Batnoge i Siroke Rijeke, a ti
su napadi bili usmjereni i na lokalno civino stanovnistvo koje je bilo tada
prinudeno napustiti svoja ognjista.
MUSKINJA, VELJKO, (Rade), roden 16.07.1947. god. u Brezovoj Glavi, opcina
Karlovac,
od kolovoza 1991. god. drzao straze na polozaju Brezova Glava - Cvijanovic -
Grbino Brdo. Nakon toga premjesten je na polozaj Ljepovic Jarak i Udbinu -
Sjenicak, gdje je rasporeden u I. bateriju "protivvazdusne obrane" na trocijevni
mitraljez, sa zadatkom promatranja i unistavanja mogucih naleta Hrvatskog
borbenog zrakoplovstva. U vremenskom razdoblju od ozujka 1992. god. do jeseni
iste god. bio je u postrojbi "Milicije SAO Krajine". Od jeseni 1992. god. do
sredine srpnja 1995. god. nalazio se na polozaju u Ljepovic Jarku, kao
rukovoditelj na trocijevnom mitraljezu.
NAHOD, MILOS, (Borislav), roden 4.02.1953. god. u Lisinjskom Sjenicaru, opcina
Karlovac, prebivaliste u Lisinjskom Sjenicaru, Srbin,
pocetkom kolovoza 1991. god. prikljucio se nelegalnim oruzanim postrojbama
pobunjenih Srba tzv. RSK na podrucju Petrove Gore. Zaduzivsi naoruzanje drzao je
straze, a zatim se ukljucio u srpski plan okupacije ovog dijela RH, a u cilju
stvaranja tzv. Krajine. Hrvatski vojnici su ga uhitili na podrucjju opcine
Gline.
NAPIJALO, MIHAJLO, (Dragic), roden 20.09.1960. god. u Vojnicu, prebivaliste u
Vrginmostu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
NASUFOVIC, RAMO, (Ibrahim), roden 8.10.1950. god. u Mutniku, opcina Cazin,
prebivaliste u Vrhovinama, Musliman,
tijekom 1991. god. prikljucio se pobunjenim Srbima i usao u sastav tzv. Vojske
SAO Krajine i bio na neprijateljskim polozajima kod Dabra i Otocca. Naoruzanje
je dobio od Bogdana Srdica. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije ""Oluje"
pripadnici HV-a su ga uhitili na cesti prema Prijeboju. U trenutku uhicenja bio
je naoruzan.
NOVAKOVIC, DURO, (Simo), roden 30.09.1948. god. u Veljunskoj Glini, Srbin,
tijekom lipnja 1992. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama
tzv. SAO Krajine na podrucju Vojnica u sastavu kojih je bojno djelovao protiv
legalnih organa vlasti Republike Hrvatske.
NOVAKOVIC, MILOS, (Stevan), roden 4.01.1949. god. u Vojisnici, opcina Vojnic,
Srbin,
od listopada 1991. god. u mjestu Vojisnici drzao seosku strazu do pocetka 1992.
god. Tijekom 1992. god. odlazi u XXI. kordunaski korpus, 3. bataljon, 1. cetu,
1. vod u sastavu kojih bojno djeluje iz Turnja i Slunjskih Selnica po
pripadnicima HV-a i redarstvenim snagama. Kao posljedica tih napada doslo je do
bijega civila hrvatske nacionalnosti s ovih podrucja kojima su ovim napadima
bili ugrozeni zivoti.
NOVAKOVIC, RADE, (?), 40 godina, iz Zimica, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
OPACIC, MILAN, (Milan), roden 22.10.1951. god. u Karlovcu, Srbin,
dana 4. kolovoza 1991. god. pristupio paravojnim srbocetnickim snagama i
djelovao aktivno na raznim polozajima duz cijele opcine Karlovca. Bio je
mehanicar u srpskoj XI. kordunaskoj pjesadijskoj brigadi.
OPACIC, NEBOJSA, (?), 32 godine, iz Gornje Visocke, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. cet 3.
bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivnoje
sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
OREDIC, CEDOMIR, (Stevo), roden 18.11.1956. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Karlovcu, Srbin,
makar znajuci da je podrucje Krnjaka dio teritorija Republike Hrvatske na kojem
vrijede zakoni RH, nakon sto je agresijom tzv. JNA i drugih paravojnih cetnickih
postrojba podrucje Krnjaka privremeno okupirano, sa ciljem da pomogne u
pripajanju tog dijela RH tzv. SAO Krajini, uvodenju okupatorske vlasti i
sprjecavanju drzavljana RH u kretanju po cijelom njenom teritoriju, preuzeo je
duznost suca "Opstinskog suda za prekrsaje Krnjak", te je 23. travnja 1994. god.
kaznio M. Sinkovic - Cindric kaznom zatvora u trajanju od deset dana zbog
"ilegalnog prelaska granice" izmedu tzv. SAO Krajine i Republike Hrvatske, dakle
poduzeo je protuustavnu odluku uvodenja stranog pravosudnog (okupatorskog)
sustava.
ORESCANIN, MILOS, (Milutin), roden 23.12.1925. god. u Blatusi, opcina Vrginmost,
Srbin,
u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane
svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
ORESCANIN, MILUTIN, (Milutin), roden 1.06.1968. god. u Vrginmostu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
PAIC, DURO (Bogdan), roden 7.10.1955. god. u Karlovcu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
PAIC, TOSA, (Milan), roden 20.02.1954. god. u Pjescanici, općina Vrginmost,
Srbin,
u drugoj polovici 1991. kao zapovijednik Policijske stanice Vojnic organizirao
izdvajanje iz Policijske uprave Karlovac i osnivanje Stanice milicije Vojnic u
okviru tzv. SUP-a Knin. Kako bi onemogucio djelovanje legalne hrvatske vlasti,
zajedno s Tosom Paicem, zapovjedio je postavljanje barikada s naoruzanom strazom
radi kontrole ulaska i izlaska gradana s podrucja Vojnica, uhicivanje
"nepocudnih" gradana, njihovo zlostavljanje i premlacivanje, te opcenito
napadaje na pripadnike Hrvatske vojske i policije, što su njima podredene osobe
i cinile.
PAPIC, DUBRAVKO, (Milan), zvani Dudo. roden 7.04.1991. god. u Karlovcu, Srbin,
od kolovoza 1993. god. do 5. kolovoza 1995. god. bio pripadnik nelegalne,
pobunjenicke tzv. vojske SAO Krajine. Sudjelujuci u oruzanoj pobuni protiv RH
nalazio se na neprijateljskim polozajima u mjestu Perjasici uz rijeku Mreznicu,
nasuprot sumi Mali Masnik, naoruzan i u odori neprijateljske vojske.
PAVKOVIC, MILAN, (Ljuban), roden 7.01.1971. god. u Karlovcu, Srbin,
u rujnu 1991. god. kao dragovoljac pristupa srbocetnickim paravojnim snagama,
XXI. korpusu, XI. brigadi, 2. bataljonu, 3. ceti. Kao vojnik-pjesak drzao
polozaje kod Barilovica. Primio je naoruzanje i smb-odoru. Cijelo vrijeme
oruzano je djelovao na prvim crtama po hrvatskoj vojsci, sve do kolovoza 1995.
god.
PAVLOVIC, BRANKO, (Gojko), roden 30.11.1946. god. u selu Mracaju, Srbin,
dana 28. lipnja 1991. god. pristupa srbocetnickoj vojsci rasporedujuci se na
seoske straze na podrucju Siroke Rijeke i Sajkovca. Koncem 1991. god. biva
rasporeden na polozaj na Pasni Potok, potom odlazi na polozaje u Cetingrad.
Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik XIII. brigade, 1. bataljuna, 1. cete,
1. voda tzv. Vojske RSK, na podrucju Trzica drzao je polozaje nasuprot polozaja
hrvatske vojske, dakle aktivno djelujuci.
PAVLOVIC, ILIJA, (Vasilije), roden 9.09.1959. god. u Vojnicu, opcina Vojnic,
Srbin,
u srpnju 1991. god. prikljucio se oruzanim neprijateljskim postrojbama tzv. RSK,
te bio na položaju u minobacackom odjeljenju u Ljepovic Jarku. Od prosinca 1991.
god. pripadnik je 4. bataljuna XI. brigade. Od ljeta 1992. odlazi na topnicku
bateriju na polozaj Brezova Glava, Skakavac i Lipje. Bio je djelatnik tzv.
"Stanice milicije" u Vojnicu. Od pocetka 1995. god. do 3. kolovoza 1995. god.
ponovno je pripadnik 4. bataljona XI. brigade u selu Lipje, a od 3. kolovoza
1995. god. prebacen je na polozaj na poligon Slunj, sudjelujuci kroz sve
navedeno vrijeme u napadima na pripadnike HV-a i lokalnog civilnog pucanstva,
koje je tim napadima natjerano u bijeg (podrucje Lipja, Slunja i Perjasice).
PAVLOVIC, MIODRAG, (Milos), roden 19.12.1964. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Vrginmostu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
PEKEC, DUSAN, (?), 35. godina iz Primislja, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. cete 3.
bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je
sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
PEKIC DUSAN, (Miric), roden 23.02.1949. g . u Donjoj Trebinji, Srbin,
u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viden od strane
svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na podrucju
Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja.
PELES, RADOMIR, (Nikola), roden 13.03.1960. god. u Karlovcu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
PESUT, MANOJLO, (Ilija), roden 27.11.1936. god. u Ogulinu, Srbin,
u listopadu 1994. god. pristupa srbocetnickim postrojbama (Plescanska brigada),
gdje dobiva naoruzanje i odoru. Glavni zadatak mu je bio dovoz hrane od glavne
ceste do sela Malbase gdje se nalazilo oko 30 ljudi na prvim crtama bojisnice a
koji su vojno djelovali po pripadnicima HV.
PETROVIC, DUSAN, (?), 42 god., Tusilovic, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
PETROVIC, DURO, (Branko), roden 27.06.1955. god. u Vojnicu, Srbin,
u srpnju 1991. god. nalazio se na barikadama u mjestu Knezević Kosi na
cesti Karlovac - Bihac, zajedno s jos cetvoricom naoruzanih Srba. Od kolovoza
1992. god. bio je pripadnik XI. pjesadijske brigade, 3. cete, 2. voda, 1.
odjeljenja Vojske tzv. SAO Krajine, u sklopu kojih je izvrsavao vojni zadatak,
strazarsku patrolnu djelatnost, naoruzan poluautomatskom puskom, na mjestu
Knezevic Kosa do kote Mrdenovic groblje.
PETROVIC, MARKO, (?), 35 godina, iz Svinice kod Maljevca, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. cete 3.
bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je
sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
PEURACA, MILE, (Bozo), roden 1.01.1956. god.u Karlovcu,
dobrovoljno se prikljucio postrojbama JNA na podrucju Slunja, gdje je sudjelovao
u napadu na to mjesto, a potom je preuzeo zapovjednistvo tzv. "vojne policije",
u listopadu 1991. god.
PEURACA, NIKOLA, (Gojko), roden 10.01.1948. god. u Gornjem Budackom, opcina
Karlovac, Srbin,
dana 21. kolovoza 1991. god. pristupa paravojnim srbocetnickim postrojbama gdje
je postavljen za zapovjednika III. cete te djeluje na polozajima kod rijeke
Korane. Poslije biva postavljen za zamjenika zapovjednika II. bataljuna koji
drzi polozaje usca rijeke Radonje i Korane do sela Lusice. Nakon svibnja 1995.
god. na podrucju Slunja bio pripadnik samostalne cete u okviru specijalnog
korpusa inzenjeriske cete paravojske tzv. RSK, sa svrhom sprjecavanja ulaska
legalnih snaga RH na okupirano podrucje i uspostave na tom podrucju
ustavno-pravnog poretka RH, te se u odori i oruzjem borio protiv Hrvatske vojske
i redarstvenika za vrijeme akcije "Oluja".
POLOJAC, MILOS, (Rade), roden 2.09.1937. god. u Podgorju, opcina Vrginmost,
Srbin,
tijkom lipnja 1991. god. pristupio pravojnim snagama SAO Krajine na podrcju
Vrginmosta gdje je zaduzio vojnu odoru i naoruzanje.
POPOVIC, DRAGIC, (Mihajlo), roden 29.11.1946. god. u Svinici, opcina Vojnic,
Srbin,
od rujna 1991. god. do sijecnja 1992. god., od lipnja 1993. do konca 1993. god.,
te od srpnja 1995. god. do 6. kolovoza 1995. god. oruzano, kao pripadnik srpskih
paravojnih snaga, djelovao u sastavu XI. brigade srpske vojske Krajine sa
privremeno zaposjednutog teritorija RH, s podrucja Cerovca i Tusilovica.
POPOVIC, SIMO, (Milan), roden 10.07.1941. god. u Catrnji, opcina Karlovac,
prebivaliste u Catrnji, Srbin, drzavljan RH,
od svibnja 1993. god. bio u sastavu nelegalnih pobunjenickih postrojba tzv. RSK
u Ponorcu u sastavu 3. čete XI. brigade XXI. korpusa. Kao pripadnik ove
jedinice odlazi na borbene polozaje u Ponorcu. Postrojbe pobunjenih Srba kojima
je i sam pripadao okupirale su dio hrvatskog teritorija. Za vrijeme
vojno-redarstvene akcije "Oluje" pobjegao je s polozaja i uputio se svojoj kuci.
Prilikom ulaska u selo predao se pripadnicima HV.
POPRATINA, DARKO, (Milan), roden 26.06.1967. god. u Karlovcu, prebivaliste u
Karlovcu, Srbin,
u drugoj polovici 1991. na podrucju općine Karlovca (Kamensko, Sajevac i
Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv hrvatske vojske zbog cega su
stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj
potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.
POSTIC, LJUBOMIR, (Dusan), roden 26.07.1958. god. u Sisku, prebivaliste u
Vrginmostu, Srbin,
od kolovoza 1991. god. te poslije odluke opcinskog rukovodstva o izdvajanju
opcine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje
poslusnost MUP-u RH i s naoruzanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom
dijelu okupiranog teritorija RH ukljucuje se u sastav "Stanice javne
bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih opcinskih organa.
POSTIC, MATIJA, (?), 53 godine, iz B. Glave, Srbin,
u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik
sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema polozajima Hrvatske
vojske i civilnog stanovnistva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja -
Goljaka - Skrtic Brda.
POTKRAJAC, DUSAN, (Milos), roden 1937. god., iz Ponorca, Srbin,
kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. cete 3.
bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je
sudjelovao u oruzanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je drzao
polozaje na koti Kestenak.
PRUSAC, MICO, (?), zvani Milos,
pristupio srpskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivsi naoruzanje i
odoru. Odlazi na drzanje seoskih straza, a od studenoga 1991. god. do veljace
1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema polozajima HV na Kublarima.
Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. ceti
1. bataljuna XI. brigade u vojarni Mekuse gdje ostaje do kolovoza 1995. god.
djelujuci borbeno u naseljima Brodani i Kamensko.
PRUSAC, MILOS, (Jovan), roden 19.03.1927. god. u Glini, prebivaliste u Skakavcu,
opcina Karlovac,
u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, opcina Karlovac, za vrijeme napada JNA
i drugih paravojnih srbocetnickih postrojba na RH, dragovoljno pristupio istima,
zaduzio naoruzanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na
nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz
opcine Karlovac i pripajnja tzv. SAO Krajini. Imenovani je, prema iskazu I.N.,
bio glavni organizator ovih protuustavnih radnji.
BURIAL SERVICE HELD FOR 67 VICTIMS OF SERBIAN AGGRESSION
Sixty-seven victims of the 1991 Serbian aggression in Croatia were finally
laid to rest in Lovas, a town in the Vukovar-Sirmium County. The bodies were
exhumed in June of 1997 from mass graves located in the same town. All the
victims died after being forced to walk through mine-fields.
The ceremony was held by Msg. Cirila Kosa, the Lovas parish priest, Vladimir
Delic, and Msg. Marin Srakic.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
EXHUMATIONS FROM VUKOVAR CEMETERY TO START ON APRIL 28TH
At a meeting held at the headquarters of the State Commission for Imprisoned
and Missing Persons in Zagreb, Ivica Kostovic told reporters that
exhumations of 937 graves at the new Vukovar cemetery would commence on
April 28th. Exhumation will also take place at other sites in Vukovar and at
the Sloga Stadium. Identification of the remains will take place on April
29th and burials of identified remains will begin on May 2nd.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
SO FAR 42 BODIES UNEARTHED FROM VUKOVAR CEMETERY
The exhumation of the remains of an estimated 1,200 people buried at the new
Vukovar cemetery following the occupation of the town has commenced on
Tuesday. Exhumation teams belonging to the government commission for the
detained and missing have so far unearthed 42 bodies that lay placed next to
each other, some of them supplied with name tags.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
MEMORIAL SERVICE HELD FOR VICTIMS OF THE HOMELAND WAR IN VUKOVAR
A memorial service was held on Saturday at Vukovar's new cemetery for
Croatian soldiers, police officers, civil defence officials and civilians,
whose bodies were exhumed from a mass grave in the eastern Croatian city. So
far 45 of the 82 bodies exhumed from the mass grave site, where 1,200
victims are buried, have been identified.
THREE YEARS SINCE SERBIAN ATTACK ON ZAGREB
On May 2nd and 3rd three years ago, Serbian terrorists launched rockets on
Zagreb. Six people were killed and 176 wounded during the attacks on the
Croatian capital. In memory of the victims of these rocket attacks and all
civilian victims of the Homeland War, wreaths were laid at Zagreb's Mirogoj
cemetery by representatives of the Association of Civilian Victims of the
Homeland War, led by its Marija Vrazic.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
47 VICTIMS OF SERBIAN AGGRESSION BURIED AT NEW VUKOVAR CEMETERY
Forty-seven victims of Serbian aggression, exhumed from the mass grave and
identified, were laid to rest at the New Vukovar Cemetery on Friday. Mass
was held by Monsignor Djuro Gasparovic.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
635 VICTIMS EXHUMED FROM MASS GRAVE IN VUKOVAR
According to the data of the state Commission for Prisoners of War and
Missing Persons, of the 635 bodies exhumed from the mass grave at the New
Vukovar Cemetery since April 28, 1998, 365 had been identified so far and a
further 78 had been identified this week. The Commission chairperson Ivan
Grujic said he believed the exhumation would be completed by July 1.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
REMAINS OF 938 BODIES AT VUKOVAR CEMETERY COMPLETED
After nine weeks the exhumation of 938 remains at the New Vukovar Cemetery
has been completed. Of the 938 victims of Serbian aggression 580 have been
identified so far, 133 of which were reported missing or prisoners of war.
Two hundred and thirty bodies remain to be identified. The youngest victim
exhumed was six months old; the oldest was 104 years old.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
VUKOVAR: EXHUMATION OF MASS GRAVE BY THE CITY STADIUM
The exhumation of a mass grave by the city stadium that commenced on Monday
continued on Tuesday in Vukovar. A representative of the government
commission for the detained and missing Marko Milos said that some 20
bodies were recovered on Monday and another eight on Tuesday and that the
identification of the remains would start simultaneously with their
exhumation.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
VUKOVAR担 WATER TOWER & TRAIN STATION TO REMAIN SYMBOLS OF CROATIA担
DEFENCE
The Vukovar water tower and train station destroyed during the Serbian
aggression will not be restored as previously foreseen. Instead both
landmarks will be preserved in their present state as lasting symbols of
the defence of Vukovar and Croatia, said Vukovar mayor Vladimir Stengl.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
M.F., ‘Nastavljena ekshumacija u Sotinu’, October 9, 1998, p. 6.
SOTIN EXHUMATION CONTINUES
VUKOVAR - The exhumation of the mass grave in Sotin continued yesterday,
after 12 bodies were exhumed the first day.
"We exhumed the remains of eight people from the mass grave near Sotin, in
the Vucedol vineyards. The rest were individual cases," said First
Lieutenant Marko Milos.
Milos is the trustee for the Government Commission for Detained and Missing
Persons, which is heading the exhumation. Digging continues in the centre
of Sotin, at a Catholic cemetery, where eight individual graves were
discovered.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
CROATIA
M. F., ‘Bombe uz pokojnike’, Vecernji list, October 12, 1998, p. 4.
BOMBS BESIDE BURIED BODIES
VINKOVCI - The exhumations being carried out at a number of locations in
eastern Slavonia also require the presence of bomb squad personnel from the
Vukovar - Sirmium Police in addition to personnel from the Commission for
Detained and Missing Persons, healthcare staff and the Interior and Defence
ministries.
Luckily, they do not have a lot to do during the exhumations, but every now
and then their services are required. Their job is to examine the field
before the beginning of exhumation proceedings and remove any possible
explosive devices. Four or five explosive devices were discovered during
the exhumation of the mass grave in the Vukovar New Cemetery, and there
were similar instances in Berk and Tovanik. Similarly, squad removed
explosive obstacles before exhumations could begin in Marinci.
This was also the case a few days ago during the current individual grave
exhumation proceedings at the Sotin cemetery. An explosive device was found
buried beside the body of the deceased. Pyrotechnicians were called in and
they established the device was a hand grenade and removed it so digging
could continue.
"The hand grenade was part of the deceased’s," a member of the bomb squad
told us. "We have encountered a number of similar cases. During the time of
the heaviest attacks, when burials had to be carried out, there was no time
to prepare the body for burial, rather everything was done quickly and
under dangerous conditions. This is why bodies were sometimes buried with a
bomb or their weapons."
So far, even though there have been a lot of exhumations, there have been
no cases of booby-traps. Specifically, there were no such cases at the
Vukovar New Cemetery, where the victims were buried by Yugoslav Army
personnel and it was perhaps thought Croatian authorities would never
return to those areas. However, according to the pyrotechnicians, it is
possible the Serbs placed some booby-traps in 1995 or later, when
reintegration of those areas into the system of the Republic of Croatia
became clear.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
Hina, ‘Pocela Ekshumacija kod Celija’, Vjesnik, October 14, 1998, p. 6.
EXHUMATIONS NEAR CELIJE BEGIN
VUKOVAR - Teams from the governmental Commission for Detained and Missing
Persons began exhumations on Tuesday from a mass grave near the village of
Celije near Vukovar. According to the commission trustee, First Lieutenant
Marko Milos, 12 bodies of civilians and soldiers have been exhumed. All the
exhumed bodies have been taken to the Institute for Forensic Medicine in
Zagreb.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
Ljiljana Pandza, ‘Hrvatski ucenici u Vukovaru su manjina bez zastite’,
Vjesnik, October 14, 1998, p. 7.
CROATIAN PUPILS IN VUKOVAR ARE UNPROTECTED MINORITY
VUKOVAR - How can future incidents in Vukovar schools be prevented? That is
the burning question of the moment worrying Croatian returnees, parents of
Croatian children, as well as many others who consider themselves to be
responsible for this problem. The first incident occurred ten days ago in
the Fifth Elementary School in Borovo Naselje. Ethnic Serb Grade 7 and 8
students insulted Croatian children, spitting on the Croatian coat-of-arms
on the school plaque. The second incident occurred October 10, when unknown
perpetrators in the First High School took down the Croatian coat-of-arms
from three classrooms, smashing one, trashing another and painting a cross
with four Cyrillic letter S’s (Serb symbol) on the third.
There are four primary and four secondary schools in Vukovar. Out of a
total 3,463 high school students, only 381 are ethnic Croatians (11%).
Among 147 teachers working in Vukovar primary schools, 41 are ethnic
Croatians, 91 are ethnic Serbs and 15 are of other ethnic backgrounds. In
secondary schools there are 119 Serbian professors, 29 Croatians and 7 of
other ethnic backgrounds. In accordance to the international agreement
signed by UNTAES, the Croatian Ministry of Education and the Joint Council
of Municipalities, schools will be registered for three years by number
instead of by name. This process is currently ongoing.
The head of the Office for Education and Culture of the Vukovar Srijem
County, Zdenka Buljan, said she hopes the incident will not slow down the
return of Croats to the Croatian Danube Region.
In spite of difficult conditions under which the schools are operating,
they have adequate personnel and the responsibility for all events has to
be borne by the educational staff and principals, as well as the parents
and children, whose unbecoming behaviour must not be tolerated.
"All incidents in the schools up to now have been connected exclusively to
Croatian national symbols, which is painful to us, but if someone would,
for example, hurt my or any other returnee’s child, I think the reaction
would be a toned down 1991," said Zvonimir B., a veteran and prisoner of
Serb concentration camps. He returned to Vukovar in March and his children
were the first returnee children in the Second Elementary School. Some
children we spoke to admitted they hide occasional punches, bloody noses
and abuse inflicted by Serbian children from their parents.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
Three bodies were exhumed from a well in Erdut before members of the
Commission for Detained and Missing Persons, Osijek police, international
observers as well as members of The Hague Tribunal and Association of
Families of Croatian Defenders. It is presumed that a further four bodies
lie buried in the well.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
M. Maric, ‘Ubijeni bacani u bunar s eksplozivom i otpadom’, Vecernji
list, October 23, 1998, p. 6.
BODIES THROWN IN WELL WITH EXPLOSIVES AND GARBAGE
ERDUT - After the recent discovery of a mass grave near Celije, yesterday
another one was found in Erdut. It is in the backyard of a house in a well.
Clearing of the area took a number of days, and then exhumations of those
killed in 1991 began.
This is the 106th mass grave found according to Lieutenant Colonel Ivan
Grujic, president of the Government Commission for Detained and Missing
Persons. Apparently the existence of this grave has been common knowledge
for several years, but its location remained a mystery. The remains of six
people were exhumed from a depth of 30 metres.
"Exhumations from this grave are very difficult because we first had to
remove a lot of garbage and explosives. Digging is also hindered by various
fumes, hence it is hard to predict how long this operation will take to
complete," stated Grujic. He added that representatives of the ICTY and the
European Union are monitoring the exhumations .
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
Those who have returned with their families to the Beli Manastir suburb of
Secerana are facing problems with the schooling system. Namely, parents
have barred their children from attending classes at the Secerana Primary
School until October 31 due to the omission of two previous requests
for the usage of the Croatian language and script during lectures attended
by Croatian pupils.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
MORE VICTIMS OF THE SERBIAN AGGRESSION EXHUMED
Twenty victims of the Serbian aggression were exhumed from the large mass
grave stretching from Dalj to Aljmas. The bodies were found in a well and
were all civilians. According to pathologist Drinko Balicevic, the cause of
death is difficult to establish as the bodies were covered in waste, car
parts and explosives.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
Ma. M., ‘Iz bunara ekshumirano vec 20 civila’, Vecernji list’ October
29, 1998, p. 4.
TWENTY CIVILIANS EXHUMED FROM WELL, SO FAR
ERDUT, DALJ - In Daljski Atar, in an old well in a field close to the road
running from Osijek to Erdut, the largest mass grave in the Osijek Baranja
County has been discovered. This is the tenth mass grave found in this
county and the 107th in Croatia.
According to the representative of the Ministry of Health, Dr Dinko
Balicevic, the preparations for exhuming bodies from this well took from
October 23 - 26. Aside form the Ministry of Health of the Republic of
Croatia, exhumations are being conducted in the presence of representatives
of: Government Commission for Detained and Mission Persons, Ministry of the
Interior, Ministry of Justice, Ministry of Defence, European Union
Monitoring Mission and the ICTY.
The first remains of victims were exhumed on Monday from a depth of five
metres. Over the last 3 days, from depths between 5 - 7 metres, 20 bodies
were exhumed (15 men and 5 women). It is presumed there are more victims
buried in this well.
According to Balicevic, for now almost nothing is known about the exhumed
bodies, except that they were probably killed at the end of 1991 or the
beginning of 1992 and that they are all civilians. During the exhumations,
the remains of explosive devices were found among the bodies, probably hand
grenades which were activated and thrown into the well after the victims
were thrown down there. This is why the exhumation process is very risky
because it is not known whether there are any unexploded bombs in the well.
Also found were heavy metal debris, probably from a garage, due to which
the bodies are even more deformed, some in pieces.
"We will continue to dig until we reach the bottom and all remains of
victims will be taken to Zagreb for further study and identification,"
added Balicevic. In the regions of Dalj, Aljmas and Erdut there are 46
people listed as missing, 34 of which have had search requests renewed.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
THREE MORE BODIES EXHUMED
Three more bodies were exhumed from the well stretching from Aljmas to Dalj
on Thursday making the total body count 23. All bodies exhumed were
civilians.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
Exhumations of victims of the Homeland war, which commenced on Friday in
Skabrnja still continues. The bodies of 18 Croatian soldiers and 32
civilians will be buried at the local Skabrnja cemetery on November 18.
ST. MARY MAGDALENE'S CHURCH RESTORED & BLESSED
The restored parish church of St. Mary Magdalene in Ricici, destroyed
during the Serbian aggression in 1991, was blessed by the vicar of the
Rijeka-Senj diocese Ivan Sporicic on Sunday. Present at the blessing were
citizens of Ricici, Lovinac, Sveti Rok, displaced Croats from
Bosnia-Herzegovina and church and city officials.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
VUKOVAR VICTIMS ETCHED IN HEARTS OF CROATS
Tomorrow will mark the seventh anniversary of the gravest tragedy in modern
world history. November 18, 1991, was the day when the Yugoslav Army and
local Serbian paramilitary forces coerced thousands of unarmed civilians to
leave Vukovar, killing many as they fled. The long rows of dead women,
children, elderly and other Vukovar residents, slaughtered in the streets
like dogs, are images ever so vivid in the minds of Croatians all over the
world. Tomorrow night, throughout Croatia and the world, candles will be
lit in Croatians' windows to honour the civilian heroes of this symbol of
Croatian statehood - Vukovar! Please do not forget to do so yourselves.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
CROATIA
T.P., Croatian Information Centre - Zagreb, November 17, 1998.
VUKOVAR TRAGEDY REMEMBERED
VUKOVAR, ZAGREB - Today is the eve before one of the greatest tragedies in
modern world and Croatian history. November 18, 1991, will be remembered as
the day the Yugoslav Army and Serbian paramilitary units rolled into the
Croatian heroic city of Vukovar that for months resisted the war machine
literally with homemade bombs and hunting rifles. To commemorate this
tragedy, Croats in Croatia and throughout the world will be lighting
candles in their windows, symbolising the eternal life of the thousands of
innocent civilian victims who fell during the aggression against this
symbol of Croatian statehood and martyrdom.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
Sinisa Glavasevic Odes to Vukovar (audio files in Croatian):
http://www.hrt.hr/hr/audio/arhiva/price/index_eng.html
http://www.dalmatia.net/croatia/history/vukovar.htm
http://vukovar.unm.edu/vukovar
"And who is going to stay if we all deny to be ourselves and withdraw into
ourselves with fear? Who are we going to leave the city to? Who will watch
the city while I am gone? Who is going to watch my town, my friends? Who is
going to bring Vukovar out of the darkness?"
Sinisa Glavasevic, killed Radio Vukovar reporter, November 1991:
T.P., Croatian Information Centre - Zagreb, November 18, 1998.
VUKOVAR TRAGEDY - NEVER AGAIN!
ZAGREB, VUKOVAR - There were 102 days that led to the worst crime in modern
day world history. Shells rained down on Vukovar, often so dense that the
sun could not be seen by the naked eye. On the other hand, there were no
eyes to see the sun, as the residents of this once beautiful and prosperous
Slavonian city were down in the bomb shelters, as even ‘peeking’ could be
fatal.
What happened in Vukovar and the surrounding area is impossible to imagine
if one did not actually live through the tragedy. How can one describe true
hell and pure evil to normal and rational people who have only experienced
war through movies and in the history books? How can anybody ‘in the normal
world’ imagine the smell of burning flesh, gunpowder, burning buildings,
smoke from smouldering bodies, blood and death? Yes, the smell of death
must be the ‘fragrance’ of hell. How can anybody imagine the sounds of a
city where there were more shells per square metre than grass? Is it
possible for someone who has never lived in a war zone to imagine the
thunderous roar of tanks, the screeching of jetfighters, the awesome
pounding of mortar and tank shells, the moans of people struck down in the
streets by shrapnel, grenades or bullets, the frightful cries of children
laying over the lifeless corpses of their mothers?
Today, on the seventh anniversary of this Croatian and world tragedy,
Vukovar still burns, but not from violence. The cemeteries and houses are
aglow with candles lit in memory of those who lived in hell but never lived
to tell it.
One such individual was radio reporter Sinisa Glavasevic. This reporter has
become synonymous with Vukovar and the tragedy that befell other cities
throughout Croatia in 1991. For 102 days people throughout the world held
their breaths listening to Glavasevic’s reporting of the Serbian aggression
against this heroic city. Glavasevic’s poetic and contemplative way with
words, compounded with the horrific facts and the drone of shelling and
screams of children in the background, very vividly illustrated the daily
hell the residents of Vukovar endured. Glavasevic’s reporting was more
realistic than any TV or newspaper photo could ever be, as he described the
sounds, smells and sights of the bloodthirsty war criminals.
There is of course another element to the story of Vukovar. If it took the
bestial aggressors 102 days to "conquer" Vukovar, there must have been some
resistance! Resistance there was, but not of the sort one would assume. The
residents of Vukovar and the surrounding area quickly formed Home-guard
brigades, but their weapons were nothing more than homemade bombs and
hunting rifles. Of course, as the aggression progressed, there were ways of
getting limited weapons into the city, but this was very limited.
During the 102 days, the front line was formed at Mitnica, just outside of
the city. Over three hundred Croatian soldiers laid down their lives in the
fighting and another 400 were injured, while the aggressor suffered close
to 15,000 casualties and lost numerous tanks and planes. This is why they
were content to shell Vukovar from a distance, as any attempt to get closer
was met with resistance that could, up to then, only be imagined in the
movies. Vukovar, however, was not a Hollywood production, rather it was
real life with real victims and real heroes.
Sinisa Glavasevic, who was also amongst the victims who were taken from the
hospital and executed, best described the horrors of Vukovar:
"Demonic scenes keep appearing, stretching into eternity. I can smell the
burning. Under my feet, I can feel the remains of houses, building
material, glass, remains and horrifying silence… At this moment, I am
receiving information on completed negotiations. The convoy is leaving
tomorrow at 10 a.m. and will be able to transport 600 wounded. Contact will
be established with another 200 wounded in the civilian shelters of the
Borovo area."
He uttered his last sentence: "We all hope that Vukovar’s agony is close to
its end." And after that, his voice disappeared from the air. Vukovar had
fallen.
Sinisa Glavasevic and the other victims did make it to that convoy.
However, this convoy was not meant for survivors, rather it was a convoy of
death, as buses took the innocent civilians, women, children, elderly and
some surviving defenders, to their deaths. Two of the most infamous mass
graves in modern history, one for its demeaning location and the other for
its size, were the destinations of the deadly convoy. After being executed,
the remains of these innocent victims, mostly civilians, were cast in the
biggest mass grave since WW II, which had to be dug by a bulldozer because
of its size. The other mass grave, where the body of Sinisa Glavasevic was
exhumed earlier this year, was the dreaded pig farm - Ovcara. The Serbian
and Yugoslav People’s Army butchers, after brutally torturing and executing
some 300 patients from the Vukovar Hospital, buried the bodies at Ovcara,
qualifying the crimes as the most serious against humanity.
All the children, dead and expelled, are the true heroes of Vukovar. Those
that survived will rebuild Vukovar in the future so as to honour the
memories of those who’s lives were cut short at the hands of the Yugoslav
Army and Serbian paramilitary formations.
It is a known fact that good always prevails. Vukovar is proof of this, as
this proud and shattered city is back in the embrace of Croatia and its
brave people intend to rebuild it.
May God look after the souls of the fallen and may man prevent another
Vukovar from ever happening again!
R.Iv., ‘Najmladja Vukovarska zrtva imala samo sest mjeseci’, Vecernji
list, November 18, 1998, p. 4.
YOUNGEST VICTIM OF VUKOVAR ONLY 6 MONTHS OLD
ZAGREB - Yesterday was the fist expert and scientific gathering called
‘Vukovar ’91 - Seven Years Later’. The main themes discussed at this
gathering were: to ensure that the truth about Vukovar never be forgotten;
the examination of the hundred day defence in 1991; and following the
development of the new Vukovar. The gathering was organised by the
Institute for Social Sciences ‘Ivo Pilar’ in co-operation with the Union of
Associations from the Homeland War.
"Vukovar has talked about getting over the wounds, pain and silence because
Vukovar is and has to be the very foundation of the Croatian winning
mentality," stated Academic Slaven Barisic, presidential advisor, who
greeted those present on behalf of the main sponsor of this gathering,
President Tudjman.
Colonel Branko Borkovic mentioned the most important details on the defence
of Vukovar and the importance of those military operations for the defence
of the rest of Croatia. A particularly interesting lecture was given by
Daniel Rehak from the Croatian Association of Former Prisoners of Serbian
Concentration Camps, who exposed horrific facts on the bestiality of the
so-called Yugoslav People’s Army and its allies during the attack on
Vukovar and its fall. The youngest person killed in Vukovar was a six month
old baby, while a 104 year old was the eldest. Out of the total residents
of Vukovar, 11.36 percent have been killed or are missing. If one takes
into consideration the working population, that number jumps to 20.5
percent. Another horrifying statistic is that the youngest rape victim was
a five year old girl, while the oldest was an 80 year old grandmother. In
total, 10,000 Vukovar residents passed through transit prison camps, while
8,000 ended up in Serbian concentration camps.
For all of the above facts, as was pointed out at the gathering, the entire
truth about Vukovar has to be studied, the criminals have to be made to
face justice and the heroic defence of Vukovar must never be forgotten.
M.F., ‘Danas okupljanje prezivjelih branitelja’, Vecernji list, November
18, 1998, p. 4.
SURVIVING VUKOVAR DEFENDERS TO MEET IN VUKOVAR TODAY
VUKOVAR - Today the city of Vukovar and its residents remember the day this
heroic city fell and when the exodus and tragedy of its residents began. On
this occasion, at the mass grave at Ovcara and at the central crucifix at
the New Vukovar Cemetery, wreaths will be laid by the commanders of the
Vukovar’s defence - Tomislav Mercep, Mile Dedakovic ‘Jastreb’, Branko
Borkovic ‘Mladi Jastreb’ - representatives of the union of the Homeland War
Associations, the City of Vukovar and the Ministry of Croatian Defenders.
After this, in front of the Hotel Danube, the defenders, families of the
fallen, the forcefully removed, and formerly detained Croatian defenders
and civilians, will gather for a commemorative vigil. The Military
Ordinarius, Juraj Jezerinac, and the Djakovo Sirmium Bishop in peace, Ciril
Kos, will serve a commemorative mass for all Vukovar victims.
It is interesting that the ethnic Serbian minority also announced that they
would be gathering at the cemetery at the market, where the ‘liberators’ of
Vukovar are buried and a "parastos" (service) will be held to ‘mark’ the
day when they committed the worst evil in Vukovar.
This gathering at the market has all the makings of a premeditated
provocation.
T.P., Croatian Information Centre - Zagreb, November 18, 1998.
OSCE REMEMBERS VUKOVAR
ZAGREB - In a Tuesday press release, the OSCE Zagreb office, among other
things, stated that "seven years ago horrible crimes were committed in
Vukovar. These crimes will never be forgotten and we feel those responsible
have to be brought to justice."
The OSCE also stated that such painful anniversaries are occasions to
grieve losses, but should also become occasions for rejecting prejudices
and antagonism, as "crimes were not committed by communities. Accusations
of collective guilt do not contribute to the process of seeking the truth
and justice."
The OSCE did not neglect to praise the efforts of the Croatian government
for insuring the security of most residents in the Danube region. Finally,
the OSCE feels the forces that committed the atrocities in Vukovar will not
truly be defeated until the conditions for progress have been secured for
all citizens of Croatia.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Croatian Information Centre Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10,000 Zagreb E-Mail: hic...@hic.hr
REPUBLIC OF CROATIA Web: http://www.hic.hr/english/news
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
COMMEMORATING THE 1991 FALL OF VUKOVAR:
Sinisa Glavasevic, former Radio Vukovar reporter, Odes to Vukovar (audio
files in Croatian):
http://www.hrt.hr/hr/audio/arhiva/price/index-eng.html
http://www.dalmatia.net/croatia/history/vukovar.htm
http://vukovar.unm.edu/vukovar
COMMEMORATING THE 1991 FALL OF VUKOVAR
Today marks the seventh anniversary of the Croatian and world tragedy, the
fall of Vukovar. The once prosperous and beautiful Slavonian city was the
target of Yugoslav Army and Serbian paramilitary formation attacks for
months on end in 1991. It's citizens were cut off from the rest of the
world and left to defend themselves with a limited supply of weapons. On
November 18, 1991, the town fell. Despite international community
reassurances, many of its inhabitants were taken away to prison camps.
Thousands were tortured and killed in the most bestial and brutal of
methods. Only recently have some mass graves been excavated, uncovering the
truth that befell this heroic city and its people. Vukovar is a symbol of
Croatian defiance to Serbian hegemony. It symbolises the Croatian
determination for freedom and independence. Today, candles have been lit in
Vukovar and throughout the world in memory of all those who died enduring
Serbian aggression.
'VUKOVAR 91 - SEVEN YEARS LATER'
The Zagreb-based 'Ivo Pilar' Social Sciences Institute hosted the expert
scientific gathering 'Vukovar 91 - seven years later'. The focal point of
the gathering was continuous research, in particular of the defence of
Vukovar during the Homeland. The gathering, held under the auspices of the
Croatian President, Dr. Franjo Tudjman, brought together 10 lecturers who
spoke of military, scientific and spiritual topics. The gathering
coincided with the commemoration of the fall of Vukovar seven years ago.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Croatian Information Centre Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10000 Zagreb E-Mail: hic...@hic.hr
REPUBLIC OF CROATIA Web: http://www.hic.hr/news
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
E.R.T., ‘Oprosti, ali nikada zaboraviti’, Vecernji list, November 19,
1998, p. 2.
SKABRNJA MASSACRED FINALLY LAID TO REST
SKABRNJA - Along with the highest civilian and military honours, thousands
of Ravni Kotor and Zadar residents gathered at the local cemetery of St
Luke in Skabrnja to say their farewells to 49 victims who were massacred
and killed seven years ago yesterday in that town. Their remains were
exhumed over the last few days in the Zadar area, where they were
temporarily buried. The fiftieth victim, Zeljko Curkovic, was buried in
neighbouring Zemunik.
It was a Monday, on that fatal November 18th morning, when, after many days
of extremely violent battles close to Zadar, hordes of local Chetniks and
armoured unites of the criminal Yugoslav People’s Army stormed into
Skabrnja from Zemunik Gornji, with their criminal commander - Mladic - who
gave them orders to kill anything that moved. Dozens of innocent Skabrnja
residents found themselves under the caterpillar wheels of tanks or were
slaughtered. That horrific day was remembered by all those who gathered in
Skabrnja yesterday.
In front of the local school, mass was served by Zadar Archbishop Msgr Ivan
Prendja, who called on Skabrnja residents to forgive, but never forget. The
head of the Skabrnja Municipality, Ante Milkovic, stated that there was not
a family in this Ravno Kotar town that did not suffer pain for the freedom
of the homeland. The deceased were then given final farewell speeches from
Zadar City Hall President Davor Aras, prefect Sime Prtenjaca, deputy
interior minister Zlatko Gledec, Lieutenant General Ante Gotovina, labour
and welfare minister Joso Skara and member of parliament Drago Krpina.
The funeral parade then left toward the St Luke Cemetery, where the coffins
of the Skabrnja victims were laid finally to rest in their graves. The
families in mourning were presented with the Croatian flags that were
draped over the coffins of their loved ones.
M. Flego, ‘Vukovarski branitelji u slobodnom Vukovaru’, Vecernji list,
November 19, 1998, p.2.
VUKOVAR VETERANS IN FREE VUKOVAR
VUKOVAR - Yesterday in Vukovar the seventh anniversary of the fall of this
heroic city was marked by the gathering of the surviving defenders and
families of those who lost their lives, detained and missing defenders. At
the execution grounds at the pig farm - Ovcara - where more than 200
wounded and hospital staff removed from the Vukovar Hospital were killed in
the most vicious possible fashion, wreaths were laid and candles lit.
Wreaths were laid to the sounds of the bugle peace call and an honour guard
of the Croatian Army by the envoy of the president, Vesna Skare-Ozbolt,
vice-president of the Croatian National Parliament, Jadranka Kosor,
vice-president of the National Board for the Establishment of Trust, Josko
Moric, presidential advisor for humanitarian issues, Slobodan Lang, and the
three commanders of Vukovar’s defence, Tomislav Mercep, Mile Dedakovic
‘Jastreb’, and Branko Borkovic ‘Mladi Jastreb’, as well as representatives
of the army, police and Union of Associations from the Homeland War.
Many people left flowers and candles at the Ovcara memorial, as well as at
the New ‘Dubrava’ Cemetery, at the central crucifix in the Alley of Defenders.
After the commemorative mass, which was served by Military Ordinarius Juraj
Jezerinac, on the plateau in front of the Danube Hotel, a commemoration was
held for all those who fell in the defence of Vukovar. Following the
rendering of the Croatian national anthem and a minute of silence, Vukovar
Mayor Vladimir Stengl addressed all those present. The three commanders of
the defence of Vukovar also made short speeches.
"Many mothers and sons still are not able to visit the graves of their
loved ones... We have not come here to celebrate. We are here to remember
the day when the humanity of the international community failed and when
the Serbs began to kill all those who were not Serbian. On account of the
fallen victims we demand the state forms the ranks with all those surviving
defenders of Vukovar," stated Branko Borkovic ‘Mladi Jastreb’.
An behalf of the defence ministry, Gen. Mirko Norac greeted those present
and the same was done by deputy minister of defenders, Pero Kovacevic, who
announced President Tudjman is planning to call into ranks all those
surviving defenders of Vukovar in the centre of the city and decorate all
of them. These words were welcomed with applause and cheering.
"In the memory of Vukovar 1991, we all have to stand in silence out of
respect for this heroic city," stated parliamentary vice-president Jadranka
Kosor. Vesna Skare-Ozbolt relayed the greetings of President Tudjman to the
defenders of Vukovar and Vukovar residents in free Vukovar. She stated that
this day is to remember the Vukovar and Croatian tragedy and all of the
victims who fell in defence of Vukovar, "which did not fall because we are
in free Vukovar today."
After that, all the surviving defenders of Vukovar moved along the
‘Calvary’ in the centre of town to the ‘Velepromet’ warehouses, the site
where defenders were tortured and killed or taken prisoner after the city
fell. Many have never returned. Today they will also walk along the
‘Calvary’ to the Trpinjska Road (sight of many fierce battles).
T.P., Croatian Information Centre - Zagreb, November 19, 1998.
IMAGES FROM VUKOVAR
‘Dok mu mrtve grobak krije, Dok mu zivo srce bije’
VUKOVAR - Yesterday in Vukovar, on the occasion of the seventh anniversary
of the greatest tragedy of modern Croatia, veterans and families of the
fallen, detained and missing defenders and civilians gathered to solemnly
mark this sad but glorious day. Many pointed out that Vukovar is like the
Catholic faith, as Jesus was tortured, mocked and killed, as was the city,
but gloriously rose from the dead to offer mankind everlasting life.
Vukovar also has to come back to life and strive toward the future, leaving
hatred behind and looking toward becoming a role model city for Croatia and
the world.
Among those who were in Vukovar yesterday was the wife of US Ambassador to
Croatia, Mrs Lynn Montgomery, who lit a candle at Ovcara, where the savage
occupiers tortured and killed some 300 wounded and hospital personnel. Mrs
Montgomery stated that she has never lost a loved one in the manner in
which the Croats lost their dearest, but "as a woman, mother and daughter I
can imagine the pain and I feel for these people. I came to Ovcara to pay
my respects to the victims." She was accompanied by 50 representatives of
the ‘Union of Vukovar Mothers and Widows’ and the ‘Association of Unions of
Detained and Missing Persons’.
Another highlight from yesterday’s commemoration were the comments of
Dragutin Berhofer, a defender who survived Ovcara. With tears in his eyes
he told his friends and compatriots about how he was taken to the Vukovar
Yugoslav Army barracks, where his fellow Vukovar residents, local Serbs,
beat him brutally with their boots and rifle butts. After being badly
beaten he was taken to Ovcara where he continued to be beaten and tortured.
He said only God could be thanked he was alive today. His fellow patients
were not lucky to escape and he witnessed their brutal murders.
Perhaps the most illustrative image was made by Branko Borkovic ‘Mladi
Jastreb’. He stated he was sorry that the last verse of the Croatian
National Anthem still cannot be applied to Vukovar, as many children are
still not able to visit the graves of their most dearest. "… We will not
rest until we fulfil the last words of the Croatian National Anthem and we
demand the Croatian state to form the ranks of the surviving Croatian
defenders of Vukovar in Vukovar…" In Croatian, the last verse of the anthem
reads ‘Dok mu mrtve grobak krije, Dok mu zivo srce bije’.
The Serbs living in Vukovar and the vicinity also gathered at their
cemetery at the market. Approximately 100 individuals gathered for a
‘parastos’ service. Among those present were members of parliament,
including Vojislav Stanimirovic, and the president of the Joint Council of
Municipalities, Milos Vojnovic. Vojnovic was asked why Serbs held their
‘parastos’ yesterday, when the anniversary of the fall of Vukovar was being
marked. He replied that the Serbs were marking the day that the fighting
stopped in the city. Croatian residents in Vukovar feel such a move should
be viewed as insulting and in extremely poor taste.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Croatian Information Centre Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10,000 Zagreb E-Mail: hic...@hic.hr
REPUBLIC OF CROATIA Web: http://www.hic.hr/english/news
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
COMMEMORATION FOR THE FALLEN DEFENDERS OF VUKOVAR
A mass was held in front of Hotel Dunav in Vukovar yesterday in memory of
the defenders who fell defending Vukovar from Serbian aggressors. Wreathes
were placed and candles lit at the mass grave on Ovcara and at the central
cross at the New Vukovar Cemetery to commemorate this tragedy which left
some 25,000 citizens in exile and 3,000 dead.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Croatian Information Centre Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10000 Zagreb E-Mail: hic...@hic.hr
REPUBLIC OF CROATIA Web: http://www.hic.hr/news
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
S.B., ‘Svijecama obiljezen krizni put vukovarskih Hrvata’, Glas
Slavonije, November 20, 1998, p. 56.
CALVARY OF VUKOVAR CROATS MARKED WITH CANDLES
VUKOVAR - Fifty Vukovar Croats who survived the occupational forces on
November 19, 1991, in the basement of the ‘Borovo Comerc’ building, lit
candles there yesterday in memory of their killed comrades in arms and
fellow Vukovar residents. Candles were lit in the basement of the building
which, in spite of the fact there were 600 defenders and civilians inside,
the aggressor targeted with artillery shells and then set it ablaze. As one
of the survivors, Petar Mlinaric, recalled, everybody was taken out of the
building with their hands behind their backs and heads bowed down and were
then loaded onto busses, which took them to execution sites and
concentration camps in Begejci, Sremska Mitrovica, Nis and elsewhere in
Serbia. Many never returned from their trips… Candles were also lit at in
front of the elementary school in Borovo Naselje, where a group of Croats
were murdered, as well as in the centre of the town where 12 Croatian
police officers were killed on May 2, 1991. A procession was also formed
along the Trpinja Road, where in 1991, defenders and civilians were taken.
Candles were lit and flowers left along the road. The commemoration was led
by Borovo Naselja parish priest Ante Perkovic.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Croatian Information Centre Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10,000 Zagreb E-Mail: hic...@hic.hr
REPUBLIC OF CROATIA Web: http://www.hic.hr/english/news
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
CHURCH SERVICE HELD AT OVCARA MASS GRAVE
A church service was held at the Ovcara mass grave on Friday in memory of
the 200 wounded patients and medical staff of the Vukovar hospital, as well
as civilians who were all brutally killed at Ovcara in 1991. So far only
130 out of the 200 bodies exhumed from the grave in 1997 have been
identified.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Croatian Information Centre Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10000 Zagreb E-Mail: hic...@hic.hr
REPUBLIC OF CROATIA Web: http://www.hic.hr/news
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
DEFENDERS OF DUBROVNIK COMMEMORATED
In Dubrovnik on Sunday, Defenders of Dubrovnik Day was held in memory of
those who fell defending the town from Serbian attack on December 6, 1991.
Wreathes were placed and candles lit at the main cross at the Boninovo
cemetery and in front of hotel Libertas. A prayer was said by chaplain Ante
Budimir in front of the Cross on Srdj as well.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
According to the president of the government’s commission in charge of the
missing and detained Ivan Grujic, during 1998 light has been shed on the
fate of 440 people that were listed as detained and missing in the
Liberation War. Croatia is still searching for some 1,795 people.
DOCTORS HONOURED FOR WAR TIME SERVICES
The Health Ministry's crisis headquarters members have marked its eighth
anniversary by laying a wreath at the Medical School in memory of their
colleagues who had died in the war. Health Minister Zeljko Reiner awarded
the medals on behalf of President Tudjman. The medical doctors were
honoured during Statehood Day celebrations for their exceptional service
during the Liberation war.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
Z. Grgurinovic, ‘Zlocinac odsjekao ruku radniku jer se ukovao s
Tudjmanom’, Vecernji list, December 21, 1998, p. 33.
CRIMINAL CUT OFF WORKER’S HAND FOR SHAKING HANDS WITH TUDJMAN
SISAK - After holding a trial in absentia of the accused, the Large Council
of the County Court sentenced Jugoslav Vidic (30), from Petrinja, to 20
years imprisonment in Sisak. The state attorney charged Vidic, who is not
accessible to Croatian judicial authorities, for war crimes against the
civilian population.
As it was, without a doubt, established from the statements of witnesses,
Vidic participated in the abuse of workers in the ‘Gavrilovic’ factory in
Petrinja when personnel of the rebel paramilitary and Yugoslav military
broke into the factory in 1991. At that time, Vidic - in front of other
workers - gathered on the grounds of the factory and hacked off the right
hand of Stjepan Komes from Petrinja with a meat hatchet. Komes bled to
death, while Vidic explained his criminal act by saying Komes shook hands
with President Tudjman when he visited Petrinja on August 25, 1991.
Most of the prisoners from the ‘Gavrilovic’ factory managed to escape and
go to Sisak, thanks to the scruples of a few defenders. Komes’ body, after
complete occupation, was buried by the insurgents in a mass grave. The body
was recovered and identified recently, and finally laid to rest. There was
enough evidence in the testimony against Vidic for a conviction.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
Press Cut
Tue, 15 Jul 1997
Miroslava Rozankovic/Dokumentarno o zlocinu: Grobnica Ovcara poput
nacistickih logora/
Documentary on war crime: Ovcara grave like Nazi camps
The many familiar faces of parents whose loved ones disappeared after the
fall of Vukovar, representatives of the Croatian government, the
government's Commission for the Imprisoned and Missing, and Croatian
associations gathered on Monday, July 14 in Zagreb's Home of the Croatian
Army for a public presentation of a documentary film on the exhumation of
graves at Ovcara.
The aim of the organizer, the Center "Appeal," was the same as
countlesstimes to date: to bring the tragic truth about the unprecedented
crime atOvcara before the Croatian public and the world. For the first time
in
Croatia, the Center presented the documentary titled "True Stories: The
Grave," produced by the British TV network "Soul Purpose" and
directed by Belinda Giles. The 70-minute film is part of the original
documentary film on the Ovcara exhumation, from start to finish, which was
filmed by Soul Purpose television teams for The Hague Tribunal.
Aside from a quality and detailed depiction of the work of experts from The
Hague, the film features segments in which some families, whose fathers and
husbands are ultimately, truly identified as victims of Ovcara, speak about
the disappearance of their loved ones. In between their stories are scenes
from the siege on Vukovar, the entry of international monitors into the
city, the feverish waiting of Vukovar survivors....
The most shocking scenes are the victims themselves. Skulls, skeletons,
personal belongings like tennis shoes, items of clothing, a discovered wrist
watch that is still ticking. The broadcast of this film in Britain is
considered a hard-fought victory for documentary film making, especially
because of those who in British media intensely resisted the penetration of
information about the Serbian aggression and tragic crimes committed in
Croatia.
As a result of all this, we experienced this film as a necessary and
valuable document which will help bring the truth about this crime to the
world. We are surprised that, despite their invitation, none of the foreign
ambassadors in Zagreb were present at the film's viewing -- only a letter of
support from Elisabeth Rehn, the Special Reporter to the UN for Human
Rights, arrived. But all those who are working for human rights certainly
should have been in the Home of the Croatian Army on Monday, joining the
relatives of the victims to experience at least a small part of the horrors
that were committed by the executors at Ovcara -- just one of the 62 mass
graves exhumed to date in Croatia, with at least 14 graves still waiting to
be exhumed throughout the Danube region.
It is likely that this film will soon be broadcast on HTV to viewers
throughout Croatia. The documentary, re-arranged for commercial
distribution, will finally bring the truth about Ovcara and Croatia to the
world -- to the same world from which, immediately after the film's
broadcast on Channel 4 in Britain, came the comment: "What we saw is a
terribly disturbing document. This is something we have seen only in films
about Nazi concentration camps."
Foreign Press Bureau Zagreb
Mon, 18 Jan 1999
IDENTIFICATION OF VICTIMS OF SERBIAN AGGRESSION
In a bid to ensure the identification of the remains of the victims of
Serbian aggression, members of the government's commission for the detained
and missing have put on display photographs of clothing items and personal
belongings which were found on the bodies of 272 unidentified victims
exhumed from mass graves across the region. The photographs are displaced
at the Vukovar authorities' headquarters.
Foreign Press Bureau Zagreb
Tue, 19 Jan 1999
FIVE VICTIMS IDENTIFIED IN VUKOVAR
Following the display of photographed clothing, personal items and the
protocols of 272 unidentified Croatian citizens exhumed from mass graves in
Vukovar and its surroundings, the remains of five persons were identified
by family members. Following Vukovar, the display will be shown in Split,
Pula and Zagreb. The evidence was obtained from the FR of Yugoslavia, who
complied photographs of the victims and their medical characteristics. The
items on display can be viewed at the Vukovar City Council until January 24
from 10 am to 5 pm.
Foreign Press Bureau Zagreb
Thu, 21 Jan 1999
TEST EXHUMATIONS COMMENCE IN ERDUT AND DALJ
The president of the governmental Commission for the Missing and Detained,
Colonel Ivan Grujic, confirmed on Wednesday that test exhumations of mass
graves in Erdut and Dalj, near Osijek, have commenced. He said that over a
certain period there would most likely be further exhumations of mass
graves in the Croatian Danube region. The victims were killed and buried
during Serbian aggression occupation during the recent war.
Foreign Press Bureau Zagreb
Tue, 26 Jan 1999
EXHUMATIONS OF ANOTHER 13 VICTIMS
Another 13 victims have been preliminary identified by family members
during the display of protocol and photographs of unidentified Croatian
victims exhumed from mass graves in Vukovar and surrounding areas. The
president of the governmental Commission for the Missing and Detained,
Colonel Ivan Grujic, stated that to date 83 percent of the 2,500 victims
exhumed thus far in Croatia have been identified. All necessary information
which has been gathered will be transferred to the Institute for Forensic
Medicine and Criminology in Zagreb, where identification will continue.
Foreign Press Bureau Zagreb
Tue, 2 Feb 1999
IN ERDUT MORE VICTIMS ARE FOUND IN WELL
The remains of two bodies were retrieved yesterday from the recently
uncovered mass grave in Erdut. The bodies were retrieved from a well,
estimated at 13 to 19 metres deep. Colonel Ivan Grujic, head of the
Government’s Committee for Missing and Detained Persons, stated that the
victims were probably abducted from the Vukovar hospital in 1991. Between
30 and 50 bodies in total can be expected to be retrieved from the well.
Foreign Press Bureau Zagreb
Wed, 17 Feb 1999
DNA TESTING TOO SLOW IN IDENTIFYING BODIES EXHUMED FROM MASS GRAVES
At a meeting in Zagreb, family members of missing and detained Croatian
soldiers pointed out that the identification of bodies exhumed from mass
graves, particular by way of DNA testing, is progressing too slowly. Dr.
Milovan Hubat from the Institute for Legal Medicines at Zagreb University’s
Faculty of Medicine, announced that a centre for identification will be
opened in Split within three months, but it's questionable as to whether or
not a similar centre will be opened in Osijek.
President of the Government’s Committee for Missing and Detained Persons,
Colonel Ivan Grujic, said that a search is continuing for the bodies of
1,778 persons which have been missing since the 1991 war. He also stated
that from a total of 2,228 bodies which have been exhumed, 2,224 have been
identified, and the remaining 56 have been preliminarily identified.
PERSONAL ITEMS OF MASS GRAVE VICTIMS EXHIBITED
The Croatian War Veterans' Centre will exhibit photographs of clothing and
personal belongings that were found following the exhumation of mass graves
in the vicinity of Vukovar. The items will be on display as of Wednesday in
co-operation with the Croatian Government's Commission for Detained and
Missing Persons.
Foreign Press Bureau
Wed, 17 Mar 1999
17 VICTIMS FROM MASS GRAVES IDENTIFIED AT A MOURNFUL DISPLAY
One of the most mournful displays in Croatia was presented yesterday at the
'Kockica' conference hall in Zagreb. Namely, it on display are pictures of
personal items and bodily remains belonging to victims exhumed from mass
graves in Vukovar's New Cemetery, Dalj, Marinci, Marinovci, Vucedolske
Vinograde, Negoslavci and Bogdanovci. People dressed in black silently
inspected the long tables on which the pictures were spread. The
photographs were displayed in Zagreb following similar displays in Vukovar,
Split and Osijek. So far approximately 3,000 people have inspected the
pictures, which has proved to be a successful method as 17 victims have
been identified. President of the government's Committee for Missing and
Detained Persons, Colonel Ivan Grujic, estimates that approximately 10
percent of the 245 victims in the photographs will be identified following
the display. He added that every victim that is identified opens the path
for the preliminary identification of other victims exhumed from the same
mass grave.
Foreign Press Bureau
Fri, 19 Mar 1999
STILL 217 UNIDENTIFIED VICTIMS FROM VUKOVAR
For the third day in a row, family members of missing and detained persons
from Vukovar are inspecting a display of photographs of the personal items
of 245 victims exhumed from mass graves in and around Vukovar. The
governmental Commission for Missing and Detained Persons stated that the
display has solved 133 unresolved cases and in total uncovered 10 percent
of the total number of unidentified victims. From the mass grave in
Vukovar’s New Cemetery, 938 bodies have been exhumed, of which 663 were
identified and 350 were unidentified. Following the display, the number off
unidentified victims has been reduced to 217. In total, 1,778 people remain
on the government’s list for missing persons.
HIC News
Mon, 22 Mar 1999
CROATIA
M. Flego, ‘U Gelesovu dolu masovna grobnica kao i na Ovcari’, Vecernji
list, March 22, 1999, p. 4.
MASS GRAVE IN GELESOV DOL JUST LIKE AT OVCARA
VUKOVAR - Vukovar resident Mato Gombovic has been trying to find out the
truth about the fate of his son, Mirko, who’s whereabouts were completely
lost after he was taken prisoner at the Vukovar marketplace in 1991. Mato
only knows his son was taken in the direction of Negoslavci. Taken away
with his son were another 11 Croatian defenders. Mato was taken prisoner in
Svetozar Markovic Street after the area around the marketplace fell, just
before the actual fall of Vukovar. He was taken to a basement of a house at
Petrova Gora, where there was a Serbian ‘Chetnik’ paramilitary force HQ.
When they made peace with the fact they would be executed because their
former neighbour took them to Gelesov Dol, where they were forced to dig
large graves, some Serbian captain decided they would be more useful for
clearing rubble and burying those who were killed.
"There were two pits, one full of bodies, the other empty, and they told us
to dig another one for us next to them," Mato stated, showing our reporters
where the mass graves are located, where there could be, according to his
assessment, up to 150 bodies or as many as there are in Ovcara.
"My son was digging right next to me. Beside him was Jozo Palahinjak and
his nineteen year old son, Zlatko, who also disappeared, beside whom was
another man nicknamed ‘Hungarian’.
Foreign Press Bureau
Tue, 23 Mar 1999
OPERATION STORM A LEGITIMATE
The head of the Defence Ministry’s information and public relations
department, Dusan Viro, commented on an article which was published in the
New York Times. According to the article, the International Criminal
Tribunal for the former Yugoslavia is considering the possibility of
raising indictments against three high-ranking Croatian Army officials for
crimes committed during the 1995 Croatian limited military operation,
dubbed ‘Storm’.
Speaking on Croatian Television’s ‘Motrista’ current affairs programme,
Viro said that ‘Storm’ was a legitimate operation of a sovereign state
which led to the liberation of occupied Croatian territory. He added that
operation ‘Storm’ had been carried out in line with the provisions of
international law on war and thus vehemently denied insinuations of war
crimes or ethnic cleansing.
LOVAS COMMEMORATES ITS VICTIMS OF SERBIAN AGGRESSION
The anniversary of the burial of 67 victims of Serb aggression was
commemorated in the village Lovas in the Vukovar and Sirmium municipality
with a requiem and an exhibition of photographs.
PRESS CUT
HIC News
Tue, 23 Mar 1999
‘Ostanite i prihvatite oprost’, Vecernji list, March 23, 1999, p. 5.
PRESIDENT TUDJMAN’S ADDRESS DURING OPERATION ‘STORM’: "STAY AND ACCEPT
FORGIVENESS"
Following the failure of all peaceful attempts and the rejection of
proposals by rebel Serbs because of their desire for wider autonomy,
following the hour-by-hour rising intensity of Serbian military operations
on the Bihac-Glamoc battlefield, following repeated attacks on Gospic,
Otocac, Dubrovnik, Sisak, Sibenik…, a decision was reached - to carry out
an operation to liberate the so-called military frontier (krajina) and take
over Knin, which began on the dawn of August 4, 1995. At the same time, on
all radio stations and on television, President Tudjman’s message directed
to Croatian citizens of Serbian nationality was read.
"I invite Croatian citizens of Serbian nationality, who did not actively
participate in the rebellion, to remain in their homes and without fear for
their lives or belongings, await Croatian authorities. You are guaranteed
all citizen rights and will be allowed to hold elections for local
self-rule, according to the Constitution and Constitutional Law. I invite
members of Serbian paramilitary units, who were willingly or forcefully
mobilised, to hand over their weapons to the Croatian authorities, in
return for guaranteed amnesty," is part of the Croatian president’s speech.
Tudjman also invited the initiators of the rebellion to realise the
futility of their undertaking and its detrimental effects upon Croatian
Serbs, that they surrender and accept forgiveness or face impartial
proceedings. He also invited representatives of Serbia and Montenegro to
cease supporting extremists.
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
http://www.kakarigi.net/croatia/news/dossier/eng/index.html
Foreign Press Bureau
Tue, 30 Mar 1999
NATO SHOULD HAVE REACTED IN 1991, DURING ATTACK ON VUKOVAR
The Ljubljana daily, ‘Delo’, today published that in 1991 when the
Belgrade ‘Zoo’ let lose its tanks on Vukovar, NATO should have then
questioned whether it was time to wipe-out the Serbian aggressors from the
earth. The daily states that today the genocide upon the Kosovo Albanians
is not being carried out by tanks, which the NATO alliance planes are
chasing, but with the same ground troops that they trained in Croatia and
Bosnia. Belgrade applauded this first sign of injustice and today their
commanders sit in the Serbian parliament and government. However, even now
the alliance has no other exit strategy from Serbia. The air strikes for
Kosovo were not lost this year but in 1991, when they passed over Vukovar
and looked the other way.
COMMEMORATION OF THE SECOND MASS GRAVE IN PETRINJA
A monument was unveiled on Monday at the site of a mass grave and
treacherous murder of 17 Croats who volunteered to units of the National
Guard (ZNG). This was the second such commemoration of a mass grave,
following the one in Ovcara near Vukovar. The monument was unveiled by two
mothers of soldiers who were killed at the location, Sima Rogulja and
Ilonka Svoboda, following military honours, the lighting of candles and
laying of a wreath. Speeches were held at the commemoration by the Mayor of
Petrinja, Josip Dolenec, Sisak-Moslavina County Prefect, Djuro Brodorac,
Assistant Minister for Croatian Soldiers, Darinko Mikulic, and Deputy
Speaker of the Croatian National Parliament, Jadranka Kosor.
PRESS CUT
HIC News
Wed, 31 Mar 1999
G. B., ‘Gotovina: nije bilo kolektivnih zlocina’, Vjesnik, March 28,
1999, p. 1.
GOTOVINA: THERE WERE NO COLLECTIVE CRIMES
ZAGREB, 27th March - "The co-ordinated police and military operation
‘Oluja’ (Storm) was executed in concordance with international war
conventions and stipulations concerning the protection of civilians. I
responsibly claim that there were no collective crimes and we can not be
held accountable for all individuals wearing Croatian Army (HV) uniforms",
stated Ante Gotovina, at the second general assembly of the Association of
Homeland War Veterans (UHVDR).
Gotovina stated that HV operations to liberate occupied territory were carried
out for the pride and glory of the Croatian people. "Even though members of the
international community warned us to restrain ourselves from operations to
liberate occupied territory, the Croatian leadership made a decision to go ahead
with the operations and the HV carried out the command", emphasised Gotovina,
who added that Croatia is currently in need of unity and togetherness in
preserving a victorious spirit.
~~~~~~~~~~~~~~
Zdenka Farkas, 'Uz Povelju UN mi mislimo i na zid boli, razrusen
Vukovar, Ovcaru i sve druge masovne grobnice', Vjesnik, Letters to the
Editor, March 29, 1999, p.17
BESIDES OUR THOUGHTS BEING OCCUPIED BY U.N. CONVENTIONS, WE ARE ALSO
REMINDED OF OUR WALL OF PAIN, ANNIHILATED VUKOVAR, OVCARA AND ALL OTHER
MASS GRAVES
It is evident that Milan Djukic, President of the Serbian National Party,
either lacks an understanding of, or has inaccurately interpreted, basic UN
documents, following a statement he recently released in connection with
the NATO alliance attacks. Allow me to cite the first and last articles of
the Universal Declaration of Human Rights:
Article 1.
All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are
endowed with reason and conscience and should act towards one another in a
spirit of brotherhood.
(If we were to try to recount all of the Yugoslavian Army and paramilitary
Serbian formations "brotherly" activities since 1991 - starting with
Slovenia, including Croatia, then Bosnia-Herzegovina (B-H) and finally
Kosovo, I doubt whether there would be enough room in all Croatian dailies
throughout the entire country).
Article 30.
Nothing in this Declaration may be interpreted as implying for any State,
group or person any right to engage in any activity or to perform any act
aimed at the destruction of any of the rights and freedoms set forth herein.
(Since 1991, Slobodan Milosevic has systematically planned and carried out
together with his regime, the slaughter, murder and eradication of all
human rights of all non-Serbs in the Republic of Croatia, B-H, Kosovo and
in his own country. So it is not surprising that the creators of the
Universal Declaration of Human Rights have decided to respond to force with
force after so many years of truly tragic human suffering, taking arms
against a regime that has systematically planned the eradication of all
human rights for all non-Serbs).
Milan Djukic mentions international war rights. So he should have no
objections to us reminding of Ovcara and 109 other mass graves, reminding
of our annihilated Vukovar and hundreds of other towns and villages that
were destroyed. He should have no objections if we mention more than half a
million refugees and tens of thousands of dead and injured in Croatia alone.
Everything today on the planet earth has its price. Slobodan Milosevic and
others similar to him will have to learn that human lives and human rights
violations also have their price too.
We are of the strong belief that the times have passed for the propagation
of Serbian myths, lies and fabrications. So we are a bit surprised that
Milan Djukic, as the president of a political party, has forgotten that
similarly to Vojvodina, Kosovo and Metohija were autonomous provinces long
before Milosevic’s regime.
Serbs have been, and will remain, a minority in Croatia. If Milosevic
continues leading his people in this bloodied delusion, Serbs in Serbia
will also become a minority and we do not wish for that to happen to them.
As far as NATO’s deadly heads flying over Croatian territory are concerned,
believe me, every normal resident of Croatia had at least silently thought
to himself on March 24, "they should have done this 10 years ago."
Apart from prayers for sons killed and those that are still missing, every
Croatian mother has added NATO soldiers to her prayers. She also prays that
the innocent and the civilians do not suffer in Serbia or Kosovo. For years
now, you (Serbs) have supported all of Milosevic’s threats and uses of
force, and you continue to do so even today. As far as your continuing to
do so in future is concerned, you can, but no longer by distorting and
mentioning international laws on war as well as the UN Conventions on Human
Rights. In Croatia’s case, these Conventions and Slobodan Milosevic’s name,
and name of his regime, will forever be connected with our Wall of Pain,
annihilated Vukovar, Ovcara and all other mass graves.
I write this appeal in the name of, and as Head of, the Croatian Centre for
the Protection of the Human Rights of Missing Persons and Prisoners of War
and members of their families.
Zdenka Farkas, Zagreb
Head of the Centre for the Protection of Human Rights for Prisoners of War
and Missing Persons
Today is Wednesday, Jan. 2, the second day of 2002. There are 363 days left in
the year.
Today's Highlight in History:
Ten years ago: Military commanders in Croatia agreed to a cease-fire accord, the
15th attempt at a truce.
PRESS CUT
Thu, 01 Apr 1999
T. G., N. M., ‘Penic: Pucanj u Jovica bio je pucanj u hrvatsku slobodu’,
Vjesnik, April 1, 1999, p. 6.
PENIC: SHOT AT JOVIC WAS SHOT AT CROATIAN FREEDOM
PLITVICE LAKES, ARZANO - "Exactly eight years ago on a foggy Easter morning
in 1991, on this location, a Chetnik bullet claimed the life of the first
Independence War victim - the Croatian knight, Josip Jovic."
"The Croatian police officer met his fatal death from an ambush at Plitvice
Lakes. He bravely went with his colleagues and compatriots to the first
line of battle to achieve the dream of all Croats. It was a bullet shot at
Croatian freedom, democracy and independence. It became clear then and
there that the Serbian rebellion would grow into the division of Croatia.
If anyone still had any doubt, in their minds, about the intentions of the
aggressor up until then, it was clear that we Croats would have to fight
for attaining a millennium old dream."
These were the words of Interior Minister Ivan Penic at Wednesday’s
commemorative meeting at the Plitvice Lakes on the occasion of the eighth
anniversary of the death of the first victim in the Independence War,
police-officer Josip Jovic. Penic pointed out that Jovic’s "unselfish
sacrifice, along with the thousands and thousands of brave defenders in the
Independence War, is particularly in our thoughts during the Easter season,
the most important Christian holiday". In commenting the current moment in
greater Serbian politics, Penic stated, "that the Serbian Chetnik
aggression in Croatia claimed the lives of 20,000 victims and yet today we
still witness the entanglement of the Balkan knot."
Deputy Interior Minister Zlatko Gledec emphasised that the bloody Easter
morning is still etched clearly in the memories of Croats and that Josip
Jovic is a permanent memory to all those defenders who laid down their
lives. The commemoration was also attended by Penic’s advisor Mladen
Markac, Lika-Senj Prefect Ante Frkovic, the heads and deputies of the
Lika-Senj and Karlovac police departments, Defence Ministry
representatives, as well as representatives from the Plitvice Lakes
Municipality and Jovic’s hometown of Arzano. Wreaths at his monument were
laid by his mother, brother and sister, as well as by the union of
associations established because of the Indpendence War. A commemorative
mass for Jovic, and all Croatian defenders, was served by the Military
Ordinary Msg. Juraj Jezerinac.
Foreign Press Bureau
Tue, 06 Apr 1999
VUKOVARIANS CELEBRATE EASTER IN A RUINED CHURCH
On Easter eve, before the extensively destroyed Vukovar church of St
Phillip and St Jacob, parish priest Father Branimir Kosec, blessed the
Easter fire, candle and food. In his homily he said that those who love
Jesus Christ open within themselves a door for an eternal future. Numerous
returnees, as well as other Vukovarians, who travelled from throughout
Croatia to Vukovar, celebrated Holy Mass, holding lit candles, in the small
chapel near the destroyed church.
And following the celebration of Holy Mass on Saturday at St Martin’s
Church in Beli Manastir, which was destroyed during occupation, parish
priest Josip Koscak christened 29 believers. He emphasised that the birth
of children is the best indication that life is returning to Baranja.
Foreign Press Bureau
Tue, 06 Apr 1999
PRAYER OF SOLIDARITY FOR KOSOVO REFUGEES
An Easter prayer session was held in front of the ‘Wall of Suffering’ in
Zagreb, in memory of the bloody Easter which occurred near the Plitvice
Lakes in 1991. The ‘Apel’ Centre sent a message of solidarity to the Kosovo
Albanian people, against whom the same aggressor has conflicted a bloody
Sunday in 1999. About one hundred family members of the victims of the war
in Croatia, gathered in front of the wall and joined in prayer, which was
led by Petar Simic. The group prayed for those who can help stop the
killings and can alleviate the tragedy suffered by the Kosovo refugees.
Deputy Speaker of the Croatian National Parliament, Jadranka Kosor, and the
Ukrainian Ambassador, also participated in the prayer session.
MONUMENT FOR DEFENDERS OF ALAR MOUNTAIN
Mile Frkovic, Tomo Uzelac and Miroslav Vlainic lost their lives on Alar
Mountain in 1991, whilst defending the Croatian state. Their sacrifice
helped prevent the formation of a Greater Serbian border along the
Karlobag-Gospic-Karlovac-Virovitica line. At that time, a handful of
patriots showed immense morale and courage in defeating a considerably
stronger enemy. This was stated by Darko Milinovic, President of the Gospic
Branch of the Association of Independence War Volunteers, prior to the
unveiling of a monument in honour of these, and other, brave individuals
who gave their lives for their country. Family members, friends, high
representatives of local and county authorities and fellow soldiers were
present at the unveiling.
IN HONOUR OF THE CROATIAN MARTYR
A new church bearing the name of the blessed Cardinal Alojzije Stepinac
will be constructed in the village of Sonkovic, replacing the Romanesque
Church of St Mark, which was destroyed during Serbian occupation. Friar
Filip Milanovic, the parish priest, said that this is the first church in
Croatia which is being built from the very foundations, in honour of the
Croatian martyr, the blessed Alojzije Stepinac. The church will be blessed
on June 13, on Saint Anthony’s Day. His eminence, Cardinal Franjo Kuharic,
will lead the service.
Foreign Press Bureau
Fri, 09 Apr 1999
MINE-CLEARING IN CROATIA WILL TAKE TEN YEARS
The Second Regional Conference on Land Mines, sponsored by the Croatian
Parliament, will be staged in Zagreb from June 26-29. More than 250 expert
participants from 23 countries are expected to attend the conference.
Experts aim to inform and warn the public of the dangers of anti-personnel
mines. This was announced at a press conference on Thursday, by the Deputy
Speaker of Parliament and President of the Honorary Conference Committee,
Jadranka Kosor. She stated the aim of the conference is to educate the
domestic and international public on the problem of mines as a post-war
danger and review everything that can be and has to be done in the battle
against their destruction. As it was announced by Ivan Majdak, president of
the organising committee, a display of machinery for the destruction of
land mines will be organised, whilst a presentation of mine destruction
will be organised at the military polygon in Slunj. Damir Gorseta, Director
of the Mine Clearing Centre, stressed that Croatia will need ten years to
clear more than one-million mines which are scattered throughout 6,000
square kilometres of land. He stated that Croatia has the capacity to clear
two square kilometres monthly, but lacks the funds to realise this. It was
emphasised at the conference that despite the large number of mines in
Croatia, the country is completely safe for tourism. President if the
International Red Cross, Cornelio Sommaruga, will be attending the
conference. Nobel Peace Prize recipient, Judy Williams, has also been
invited to attend.
Foreign Press Bureau (
Thu, 15 Apr 1999
'KARLOVAC DEFENDED - CROATIA DEFENDED'
The book 'Karlovac Defended - Croatia Defended' by author Mijo Laic and
published by the Karlovac branch of Matrix Croatica and the Croatian
Information Centre, was presented on Wednesday at the Matrix Croatica
office. Editor-in-Chief Simo Penava stated that Laic gathered materials
during the military aggression against Karlovac and in turn resulted in the
publishing of this book, which documents the manner in which Karlovac was
defended. He added that Laic, in an attempt to be objective, criticised
negative aspects of the defenders and addressed their mistakes. Penava
stated that this was the first book dealt with the activities of a crisis
headquarters.
Critic Marinko Marinkovic assessed 'Karlovac Defended - Croatia Defended'
as a representative piece of the crises headquarters. Director of the
Croatian Information Centre, Ante Beljo, stressed that finally the time had
come when we could write about our own history in a free state. He added
that the book contributed to the global dissemination of the truth about
Croatia, which was especially important since the world has had an
unfavourable opinion of Croatia in the past.
Laic was the commander of the crisis headquarters during a time when
Karlovac was isolated and he was forced to negotiate with fellow Serbian
citizens. Laic himself closed by saying that he was satisfied with his
contributions during his active role in the war and today, as an author,
during peacetime.
Foreign Press Bureau
Sat, 17 Apr 1999
TUDJMAN HONORARY CITIZEN OF VUKOVAR
On Thursday members of the Vukovar Municipal Council voted unanimously to
accept a proposal to proclaim the Croatian president, Franjo Tudjman, an
honorary citizen of Vukovar. President of the Committee for Public
Recognition, Zdenka Buljan, elaborated that the proposal is an expression
of gratitude on behalf of the citizens of Vukovar for everything the
President has done in contributing to the creation of an independent
democratic and internationally recognised Croatian state. The charter will
be presented at a special session of the Municipal Council which will be
held on May 3, the city's annual commemorative day. Council members from
all political parties welcomed the decision with a standing ovation.
20 VICTIMS OF SERBIAN AGGRESSION EXHUMED IN VUKOVAR
Twenty victims of Serbian aggression against Croatia were exhumed in the
eastern Croatian town of Vukovar, between Monday and Thursday. Following a
longer break, members of the government Commission for Detained and Missing
Persons, continued exhumations in the Vukovar-Sirmium County. The exhumed
remains were taken to the Forensic Institute in Zagreb to be identified.
Foreign Press Bureau
Mon, 19 Apr 1999
CHAPEL BLESSED IN MEMORY OF CROATIAN SOLDIER
The military ordinarian, Bishop Juraj Jezerinac, blessed a small chapel in
honour of the blessed Cardinal Alojzije Stepinac, which has been erected on
the Velebit Mountain in memory of the late Croatian soldier, Damir
Tomljanovic-Gavran. Family members and a large number of members of the
Croatian Armed Forces attended the ceremony, which included a service led
by Msg. Jezerinac in St. Joseph Church in Obrovac. Amongst the high
military officials present were the deputy Defence Minister, Kresimir Cosic
and the Chief Inspector of the Armed Forces, Ante Gotovina. In a speech,
held at the blessing of the chapel, Cosic made mention of the difficult
situation in Kosovo, which doesn't, according to his words, differ much
from the events that took place in Croatia.
57 UNIDENTIFIED VICTIMS BURIED IN JOINT GRAVE
The mortal remains of 57 unidentified Croatian soldiers and civilian
casualties of the Independence War have been buried in a joint grave, which
was blessed today at the municipal cemetery in Osijek. The grave itself,
which is a unique example in Croatia, is a depository of mortal remains
which are waiting to be identified, and was erected by the Osijek-Baranja
County and the Ministry for Croatian Soldiers. The dean of Osijek's
Registrars Office, Nikola Korcov, blessed the grave. County officials and
representatives of associations placed flowers for casualties during the
war. So far, 109 mass graves from the Independence war have been uncovered
in Croatia.