Kako to izgleda kad se demokraciju pogre�no shvati vidjeli smo krajem
velja�e kad je njema�ki parlament premo�nom ve�inom izglasao da pravo
na vodu nije op�e ljudsko pravo i time, potencijalno, otvorio vrata
privatizaciji evropskih vodnih resursa. Stvar je, naime, u tome da je
posve neprihvatljivo glasanjem dovoditi u pitanje osnovna ljudska
prava koja valja smatrati civilizacijskom ste�evinom bez obzira na to
propituje li odre�eno pravo parlament neke zemlje ili to �ine sami
gra�ani putem referenduma.
Na�alost, u zadnjih tjedan dana otvorila se mogu�nost da i hrvatski
glasa�i dovedu u pitanje ravnopravnost gra�ana ove zemlje. Naime,
inicijativa pod nazivom U ime obitelji po�ela je s prikupljanjem
potpisa na temelju kojih �e tra�iti raspisivanje referenduma.
Aktualna inicijativa nastoji prikazati brak kao ne�to prirodno i samim
tim unaprijed zadano. Njihovo geslo je �ena + mu�karac = brak. No
potrebno je zapitati se, odakle organizatorima inicijative takva
ideja? Brak, naime, nije datost, ve� oblik dru�tvenog ugovora koji se
kroz povijest mijenjao i prilago�avao teku�im potrebama.
Dovoljno je prisjetiti se da je poligamija u ve�em broju zemalja bila
uobi�ajenom praksom sve do dvadesetog stolje�a. S druge strane, neka
dru�tva su tisu�lje�ima prakticirala poliandriju. Koliko god to
suvremenom �ovjeku djelovalo neobi�no, �injenica je da se ve�i dio
pisane povijesti brak osjetno razlikovao od onoga kakav je trenuta�no.
Danas se, na primjer, sam heteroseksualni brak bitno razlikuje od
onoga kako je izgledao prije pedeset godina, iz razloga �to se temelji
na ravnopravnosti spolova i slobodnom stupanju partnera u vezu. Zbog
toga je svaki poku�aj dogmati�nog propisivanja �to bi brak to�no
trebao biti - ne samo antidemokratski postupak, veďż˝ i aktivno
dru�tveno unaza�ivanje. Pogotovo ako uzmemo u obzir da je jedna od
proklamiranih vrijednosti suvremene demokracije potreba za �to ve�im
pribli�avanjem ravnopravnosti za sve.
...
...
...
sto tako, potrebno je spomenuti da ova akcija otvara mogu�nost da se
Hrvatska, opet, na�e s krive strane povijesti. Prije svega zato �to je
tendencija me�u najrazvijenijim zemljama u Europi premo�no na strani
priznavanja punih bra�nih prava istospolnim partnerima. Na kraju
krajeva, nije li jedan od glavnih razloga hrvatske �elje za
samostalno��u bilo pribli�avanje zapadneuropskim vrijednostima i
zapadnoeuropskom dru�tveno-ekonomskom ure�enju? Za�to sada, u trenutku
kad Hrvatska postaje punopravna �lanica Europske Unije, insistirati na
referendumu koji bi, lako mogu�e, ovu zemlju svrstao u ko� s, na
primjer, Bjelorusijom, Ukrajinom, Moldavijom i Bugarskom - svaka od
tih zemalja je provela Hrvatskoj predlo�eni obiteljski referednum i
sada trpi posljedice dikriminatornosti koju on name�e. Kad s druge
strane, zemlje poput Njema�ke, Francuske, Velike Britanije, �vedske,
Norve�ke i �panjolske ve� itekako ozbiljno rade na potpunom
izjednja�avanju prava istospolnih i heteroseksualnih obitelji ili su
ih ve� do kraja izjedna�ili.
http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/u-ime-ravnopravnosti