>Kako se broje slogovi? Npr u pjesmi?
>Pretpostavljam da nije uvijek primjenjivo samo prebrojati samoglasnike?
Rijec ima onoliko slogova koliko ima samogaslnika.
--
Event manager Instituta za
nadzor controllinga monitoringa
a e i o u
plus slogotvorno r (u-pr-ti-ti, us-krs-nu-ti, smrt)
Kako rastavljamo 'bijelo: b(ije)-lo ili bi-je-lo?
Bi-je-lo, onako kako govore Srbi iz Istočne Hercegovine.
> Kako rastavljamo 'bijelo: b(ije)-lo ili bi-je-lo?
Ako pitaš koliko slogova ima riječ bijelo, odgovor je dva: bije-lo. Ako
pitaš smije li se kod prenošenja u novi red riječ bijelo rastaviti i kao
bi-jelo, odgovor je: po nekim pravopisima da, a po drugima ne.
>
>> Rijec ima onoliko slogova koliko ima samogaslnika.
>
>a e i o u
>plus slogotvorno r (u-pr-ti-ti, us-krs-nu-ti, smrt)
Da ponovim sto sam rekla - u rijeci je toliko slogova koliko je
slogotvornih glasova (ponekad sonant - i to ne samo r, nego i l, n pa
i m* - moze preuzeti samoglasnicku funkciju; a slogotvorno je i šva).
>Kako rastavljamo 'bijelo: b(ije)-lo ili bi-je-lo?
O tome je Portada rekel koju.
[*] l i n u rijecima stranog podrijetla (dzentlmen, bicikl, fascikl,
njutn itd.), a slogotvorno m u uzvicima (hm).
Bila si rekla "koliko ima samoglasnika", a učiteljice obično uče da ih
je samo pet.
Hvala za dopunu, i nadao sam se da ću je dobiti, jer većinu stvari pišem
po (slabom) sjećanju. Nisam htio da ostane na tvojoj tvrdnji, pa da
Upitnik zada svom računalu da mu pobroji samoglasnike misleći da će
dobiti i broj slogova.
Pitam još... Postoji li primjer da su u jednom slogu (barem u zapisu)
dva samoglasnika?
>> Da ponovim sto sam rekla - u rijeci je toliko slogova koliko je
>> slogotvornih glasova (ponekad sonant - i to ne samo r, nego i l, n pa
>> i m* - moze preuzeti samoglasnicku funkciju; a slogotvorno je i �va).
>
>Bila si rekla "koliko ima samoglasnika", a u�iteljice obi�no u�e da ih
>je samo pet.
Digresija - uciteljice predaju hrvatski u prva cetiri razreda osnovne
skole, kasnije imas nastavnike i(li) profesore. Ne bih generalizirala
kaj se tice ucenja o samoglasnicima.
Onih pet glasova koje spominjes su otvornici (premda medju njih spada
i dvoglasnik ie (u pismu ije), sto znaci da je otvornika ukupno sest).
Samoglasnik je glas koji se moze sam izgovoriti, on je nosilac sloga
(i nije nuzno otvornik (!) - rekli smo da samoglasnicku funkciju imaju
i neki sonanti). Stoga - rijec ima onoliko slogova koliko ima
samoglasnika.
>Pitam joďż˝... Postoji li primjer da su u jednom slogu (barem u zapisu)
>dva samoglasnika?
Mislim da ono sto sam gore napisala sve objasnjava. Portada je opisao
"problem" dvoglasnika ie. Ako se drzimo formule "1 samoglasnik = 1
slog", onda bi rijec na slogove trebalo rastaviti kao dije-te (nom.
sg.) za razliku od di-je-te (nom. pl. od dijeta).
> Ne bih generalizirala kaj se tice ucenja o samoglasnicima.
Ali se moraš složiti da će barem onaj tko pita je li u pjesmi broj
slogova jednak broju samoglasnika pod samoglasnicima misliti baš na "a e
i o u". Kad pitaš u tramvaju, 99% ljudi će ti reći tih pet, zar ne? ;)
http://dog.zesoi.fer.hr/predavanja/HTML/Nauke%20o%20govoru%20i%20jeziku.htm
dijele na
· otvorni glasovi ili samoglasnici ili vokali,
· poluotvorni glasovi ili glasnici ili sonanti i
· zatvorni glasovi ili suglasnici ili konsonanti.
wiki
http://hr.wikipedia.org/wiki/Samoglasnik
.
.
.
(Nemoj krivo shvatiti, ničim se napisanim sad ne branim, i prihvaćam
tvoje stručno mišljenje.)
>http://dog.zesoi.fer.hr/predavanja/HTML/Nauke%20o%20govoru%20i%20jeziku.htm
>
>dijele na
>· otvorni glasovi ili samoglasnici ili vokali,
>· poluotvorni glasovi ili glasnici ili sonanti i
>· zatvorni glasovi ili suglasnici ili konsonanti.
Ovo nije tocno.
Pisala sam vec n puta o podjeli glasova na ovoj grupi (prema mjestu i
nacinu tvorbe, te prema funkciji), pa mi se vise ne da.
>wiki
>http://hr.wikipedia.org/wiki/Samoglasnik
Ne znam tko je ovo pisao, ali znam da sam ja diplomirala fonetiku i
opcu lingvistiku.
>(Nemoj krivo shvatiti, ničim se napisanim sad ne branim, i prihvaćam
>tvoje stručno mišljenje.)
Nis ja krivo ne shvacam, ali jednostavno mi se ne da natezati i boriti
s vjetrenjacama, pri cemu ne mislim na tebe nego na ferovce i anonimne
autore s Wikipedije.
(...)
Dodatak: sjetila sam se da sam prije cca 2 mjeseca Nikoli Bosnjaku s
grupe poslala podjelu glasova, tj. nekoliko njih, opise glasova i
njihove tvorbe. Ako zelis, posaljem ti pa proucavaj i uzivaj. :))
P.S.
Sto bi one spomenute uciteljice rekle na rijeci prst, crv, krv...? U
njima nema otvornika, ali postoji sonant r koji ima
samoglasnicku/vokalsku funkciju. Nadam se da je sad jasno da
samoglasnik nije isto sto i otvornik (otvornik je naziv nastao prema
nacinu tvorbe - prilikom izgovora otvornika zracna struja nesmetano
prolazi kroz artikulacijski trakt; samoglasnik je nosilac sloga,
silabem, izgovara se sam - to je naziv prema ulozi u rijeci).
Haha. Hvala, neće trebati. Vidim da to imam u svojoj maloj gramatici (i
ta se slaže s tvojim objašnjenima).
> Sto bi one spomenute uciteljice rekle na rijeci prst, crv, krv...?
Ah, srce. :)
Učiteljice koristim jer je moj profesor matematike uvijek upozoravao:
"Zar vam učiteljica nije rekla da se ne dijeli s nulom?!"
> Sto bi one spomenute uciteljice rekle na rijeci prst, crv,
> krv...? U njima nema otvornika, ali postoji sonant r koji
> ima samoglasnicku/vokalsku funkciju.
Hmmm, to me sad podsjetilo na ulomak iz prvog poglavlja jedne knjige koju
sam si nedavno nabavio. Evo ga:
http://www.graphis.hr/detaljnije.php?id=48
(...) Bonaca pristupi k ploci i kredom napise SMRT.
-- Smrt fasizmu, sloboda narodu! -- zavice netko odostrag, a dvorana se
zaljulja od smijeha.
-- Ova rijec ima jedan slog -- pocne Bonaca.
-- Zbilja? -- upita Doncevic, popracen salvom smijeha.
-- Mir! -- povice Porub.
-- Buduci da je svaki slog definiran jednim i samo jednim samoglasnikom --
nastavi Bonaca -- nasli ste se u neprilici pred ovom rjecju i slicnim
rijecima, kao sto su rt, vrt, pogrda itd., pa ste izmislili slogotvorni R.
-- Ovaj je prepotentni bezobraznik sssss presao na osobno vrijedanje
sssss -- vikne Sarulja.
-- Kolego Bonaca, upozoravam vas da pred sobom nemate djecu iz osnovne skole
vec ugledne jezikoslovce najvise naucne razine. Molim vas da svoj govor tome
prilagodite -- upozori Porub.
-- Ispricavam se. Tvrdim medutim da je slogotvorni R puka mistifikacija. U
hrvatskom jeziku postoji samo jedan glas R, a taj je suglasnik.
-- Zar tvrdite da je glas R u rijeci riba isti kao u rijeci vrt? -- upita
akademik Doncevic.
-- Da.
-- Ha, ha, ha! -- zaori dvoranom.
-- Evo objasnjenja -- rece Bonaca i napise na ploci SM#RT. -- U ovoj rijeci,
u ovom slogu, kao i u svim slogovima hrvatskog jezika, ima jedan
samoglasnik; to je ovdje #. On je, a ne R, nositelj sloga.
-- U ovoj ludosti ima sistema -- dobaci netko od slusatelja i svi se opet
nasmiju.
-- Suglasnik R u rijeci v#rt, na primjer, ima istu funkciju kao R u
njemackoj rijeci Wort.
-- Mi nismo Nijemci i ne govorimo njemacki vec hrvatski - javi se Praljac.
-- Sto se tice glasa # u rijecima sm#rt, v#rt itd., to je pravi
samoglasnik, poput A ili O.
-- Znaci, izmislili ste sesti hrvatski samoglasnik? - upita Jatovac.
-- Nisam ga izmislio. On oduvijek postoji u hrvatskom jeziku, samo sto mu je
ucestalost niska. Vi priznajete njegovo postojanje u izgovoru izoliranih
suglasnika (b#, c#) i zovete ga sva. Ja pak tvrdim da se on nalazi i u
rijecima kao sto je sm#rt, pa i u nekim rijecima strana podrijetla, kao sto
je bicik#l.
-- Ali sva je poluglas! -- rece Jatovac.
-- Pojam je poluglasa jos jedna mistifikacija. Fonologija ne pozna
poluglasove. Neki zvuk ili je glas ili je sum; trecega nema. U engleskom
jeziku, primjerice, # je najcesci od svih samoglasnika (a ima ih dvanaest) i
nikome ne pada na pamet da ga proglasi nekakvim poluglasom.
-- Mi nismo Englezi i ne govorimo engleski vec hrvatski -- opet se javi
Praljac.
-- Hvala, to mi je poznato. Predlazem da se samoglasniku # u pismu pridruzi
prikladan grafem; najjednostavnije bi bilo da to bude znak #, opcenito
prihvacen u fonetici, odnosno # kao veliko slovo. -- On ih napise na ploci.
-- Vi govorite o pojednostavljenju pravopisa, a uvodite novu svetu kravu --
prigovori Doncevic.
-- Naprotiv. Skolskoj djeci, a pogotovo strancima koji uce hrvatski, bit ce
mnogo lakse jer ce dosljedno pisati kako govore.
-- Necemo valjda mi mijenjati svoj pravopis radi stranaca! -- vikne netko
odostrag.
-- Vi stalno idete lijencinama niz dlaku -- doda netko drugi.
-- Mislim da pravopis treba da sluzi ljudima da lakse pisu i da se lakse
sporazumijevaju -- odvrati Bonaca.
-- To su floskule, kolego -- rece Praljac.
-- Postoji jedan sasvim praktican problem -- opet se javi Doncevic. -- Kako
mislite to novo slovo uskladiti s grafikom osobnih racunala?
-- Tu problema nema. -- Bonaca se prvi puta nasmijesi. -- Na tipkovnici ce
slovo # doci na ispraznjeno mjesto slova C. Isto vrijedi i za programsku
podrsku skupu nacionalnih slova.
-- O cemu on to melje? -- upita netko iz straznjih redova.
Jatovac izade iz klupe, pride k ploci i napise H#RVATSKA.
-- Zar biste tako napisali ime svoje domovine? -- upita.
-- Zasto ne? - odgovori Bonaca.
-- Braco sssss jesmo li mi Hrvati ili Hervati? sssss -- obrati se Sarulja
slusateljima, namjerno iskrivivsi izgovor potonje rijeci.
-- Hrvati! -- zaori dvoranom. Sarulja se obrati povjerenstvu:
-- Uvazeni kolege sssss culi ste glas struke sssss Mislim da biste ovome
morali uciniti kraj sssss
Predsjedatelj Porub ustane.
-- Kolego Bonaca, mi vam zahvaljujemo na ovom... zanimljivom predavanju.
Pricekajte odluku ispitnog povjerenstva. Zeli li tko stogod dodati?
Prosinec digne ruku.
-- Rijec ima (...)
Ovo ko da je režiro Tonči Vrdoljak. Svi su karikature, ali su komunjare
na kraju ipak luđe od ustaša :-)
Humor s nožem u zubima.
>"Alisa" <al...@post.t-com.hr> wrote:
>
>> Sto bi one spomenute uciteljice rekle na rijeci prst, crv,
>> krv...? U njima nema otvornika, ali postoji sonant r koji
>> ima samoglasnicku/vokalsku funkciju.
>
>Hmmm, to me sad podsjetilo na ulomak iz prvog poglavlja jedne knjige koju
>sam si nedavno nabavio. Evo ga:
(...)
Ja zapravo ne znam sto bih sad trebala reci.
Prekompleksno je da bih sad sjedila i pisala, pisala, pisala. Niti mi
se da, niti imam vremena. Mozemo o tome usmeno. Bilo bi zgodno znati i
tko je spomenuti tekst napisao. Tko god bio, sigurno je primijetio da
se spomento šva javlja _ispred_ glasa r u rijecima tipa crv, krv,
smrt, trst, za razliku od izoliranog glasa r koje se izgovara kao
r+sva. I sto god taj nekto rekao, takvo (tako izgovoreno) r je
slogotvorno pa (makar i samo) / (i samim) time sto govornika
prisiljava da izgovori to šva.
A-ko me no-siš na du-ši, i ne-maš s`ki-me...
A-ko o-dem pri-ja-te-lji, na gro-bu mi pje-vaj-te vi...
:)
>Jel to znaci da rijec "ako" ima dva sloga? Pitam jer me jedan prijatelj
>uvjerava da ima samo jedan.
Da, dva sloga.