Slično raspravi o novcu, čuo sam nedavno iz (jezično pouzdanog:-) izvora da
je imenica "skripta" pluralia tantum, tj. da nema jedninu. Naravno, "ima" je
u svakodnevnom jeziku, ali je po gramatici ne bi smjela imati! Usto, ako sam
dobro shvatio, imenica "skripta" ne doľivljava nikakve promjene kod
dekliniranja, tj. uvijek je "skripta"...
Primjerice:
Nemam skripta.
Vidim skripta.
Olovka je na skripta.
itd.
E sad, mom uhu/mozgu to dosta neuobičajeno zvuči, pa molim da mi ne postate
kako sam lud i blesav, nego da mi pokuąate pomoći razrijeąiti ovu nejasnoću.
Ima li to veze s latinskim porijeklom riječi, ili se moj jezično pouzdani
izvor gadno zamutio? Postoji li neąto slično za neke druge riječi koje
potječu iz latinskog?
Zbunjen totalno!
oruľje = arma, orum (pluralia tantum). nije iz latinskog ali, začudo, slično
:-)))
A ąto se mene tiče, iako je "skripta" pluralia tantum, moglo bi u mnoľini
biti:
Nema skripti. (g.mn.)
Vidim skripte. (a.mn.)
Olovka je na skriptama. (l.mn.)
Tako da iskreno nemam pojma ąto bi moglo biti točno. Jednostavno, cijela ta
stvar oko "skripta" nije mi jasna :(
> Slično raspravi o novcu, čuo sam nedavno iz (jezično pouzdanog:-) izvora
da
> je imenica "skripta" pluralia tantum,
Idemo redom.
(1) Izraz "singulare tantum" znači "imenica koja ima samo jedninu" tj.
"imenica koja nema množinu". Primjer takve imenice je imenica Zagreb. Zagreb
je, prema tome, singulare tantum. Drugi primjer je imenica nebo. Nebo je
također singulare tantum. Množina izraza "singulare tantum" glasi
"singularia tantum". Prema tome, Zagreb i nebo su singularia tantum.
Nije ispravno reći "Imenica ... je singulare tantum", nego "imenica ... je
singulare tantum" ili "imenice ... su singularia tantum".
(2) Izraz "plurale tantum" znači "imenica koja ima samo množinu" tj.
"imenica koja nema jedninu". Primjer takve imenice je imenica Alpe. Alpe je,
prema tome, plurale tantum. Drugi primjer je imenica škare. Škare je također
plurale tantum. Množina izraza "plurale tantum" glasi "pluralia tantum".
Prema tome, Alpe i škare su pluralia tantum. Daljnji primjeri su hlače,
naočale, leđa...
Nije ispravno reći "Imenica ... je pluralia tantum", nego "imenica ... je
plurale tantum" ili "imenice ... su pluralia tantum".
(3) Postoje imenice oko čijeg se statusa mišljenja jezikoslovaca razilaze.
Novac je primjer imenice koja je prema jednima singulare tantum, a prema
drugima obična imenica s pravilnom množinom novci. Skripta je primjer
imenice koja je prema jednima plurale tantum (i deklinira se kao npr. usta,
vrata), a prema drugima obična imenica čija je množina skripte (usp. knjiga,
knjige; opera, opere). (Sličan problem postoji i s imenicom novine koja
prema nekima ima jedninu novina, a prema drugima nema.)
Evo i jedne zanimljive rasprave o statusu imenice skripta:
http://stitch.blog.hr/arhiva-2005-08.2.html
Priklonimo li se mišljenju da je skripta obična imenica, tada njena
deklinacija glasi:
jednina:
N skripta
G skripte
D skripti
A skriptu
V skripto
L skripti
I skriptom
množina:
N skripte
G skriptâ, skripata ili skripti
D skriptama
A skripte
V skripte
L skriptama
I skriptama
Priklonimo li se pak mišljenju da je skripta plurale tantum, onda njena
deklinacija glasi:
množina:
N skripta
G skripta
D skriptima
A skripta
V skripta
L skriptima
I skriptima
Ovdje valja uočiti dvije stvari: Odlučimo li se za opciju da je imenica
skripta obična imenica, tada DLI množine glase skriptama. Smatramo li pak da
je skripta plurale tantum, tada DLI množine glase skriptima.
> Usto, ako sam
> dobro shvatio, imenica "skripta" ne doživljava nikakve promjene kod
> dekliniranja, tj. uvijek je "skripta"...
Ne, to nikako nije točno, bila ona plurale tantum ili ne.
> Nije ispravno reći "Imenica ... je singulare tantum", nego "imenica ... je
> singulare tantum" ili "imenice ... su singularia tantum".
Ispravak:
> Nije ispravno reći "Imenica ... je singularia tantum", nego "imenica ...
Pluralia tantum uzima se često kao kategorija, tako da se u tom slučaju
može reći "X je pluralia tantum" u značenju "X pripada imenicama koje
imaju samo množinu".
uz moje skromno znanje latinskog - nije li u latinskom jednina imenice
'scripta' 'scriptum' (srednji rod, kao u 'post scriptum' na primjer),
odnosno sasvim normalna imenica srednjeg roda s punom deklinacijom dok se
samo u hrvatskom pojavljuje iskljucivo u mnozini kad oznacava materijale za
ispit i slicno?
> uz moje skromno znanje latinskog - nije li u latinskom jednina imenice
> 'scripta' 'scriptum' (srednji rod, kao u 'post scriptum' na primjer),
> odnosno sasvim normalna imenica srednjeg roda s punom deklinacijom
Jest.
> dok se
> samo u hrvatskom pojavljuje iskljucivo u mnozini kad oznacava materijale
za
> ispit i slicno?
Da, tako je to prema jednom od tumačenja. Prema drugome, radi se o običnoj
imenici ženskog roda čija množina glasi skripte, usp. knjiga, knjige. Ja
osobno u zadnje vrijeme blagu prednost dajem drugom tumačenju, na što me
potakao članak:
Mene su učili da je scripta, scriptorum, n., ali i moje znanje latinskog
je skromno, tako da, sad kad si spomenula, ne znam i u ovom trenutku ne
mogu provjeriti. Čim stignem, hoću, a možda se i pojavi netko
kvalificiraniji.
Inače, ja koristim skriptu kao normalnu imenicu kad se radi o
informatičkoj terminologiji (napisao je tri skripte u javi) ili kad
netko želi reći "šturi scenarij" (ponašao se kao po skripti).
> Mene su učili da je scripta, scriptorum, n., ali i moje znanje latinskog
> je skromno, tako da, sad kad si spomenula, ne znam i u ovom trenutku ne
> mogu provjeriti. Čim stignem, hoću, a možda se i pojavi netko
> kvalificiraniji.
Ako sam dobro shvatio iz ovoga:
http://catholic.archives.nd.edu/cgi-bin/lookup.pl?stem=scribo&ending=
scriptum, scripti, neutrum bi bila glagolska imenica izvedena od glagola
scribo, scribere - pisati.
Nije mi jasno: mi govorimo o latinskoj ili o hrvatskoj riječi skripta?
Ili hrvatska ne postoji?
A.
Meni nije jasno kome odgovaraš, Ireni ili meni?
Onome tko je voljan odgovoriti.
A.