podatci?
vikica
Podatci".
Je li to krivo? Tj. je li ispavno PODACI?
ZoxX
Podatci je prema novom pravopisu. Još se neko vrijeme smije pisati staro
"podaci". Izgovor je zapravo "podacci", ali tako ne smijemo pisati iz
nepoznatog razloga. Razlog je poznat, ali je glup.
--
CETERVM CENSEO LINGVAM CROATAM ESSE DELENDAM
De_Comitibus
"ZoxX" <zkuc...@gmail.com> wrote in message
news:ds7slt$7bm$1...@sunce.iskon.hr...
> vikica wrote:
> > U zadnje vrijeme sveucilišni profesori u svoje CV stavljaju "Osobni
> > Podatci".
> > Je li to krivo? Tj. je li ispavno PODACI?
> >
>
> Podatci je prema novom pravopisu. Još se neko vrijeme smije pisati staro
> "podaci". Izgovor je zapravo "podacci", ali tako ne smijemo pisati iz
> nepoznatog razloga. Razlog je poznat, ali je glup.
>
Nisu naveli da i "t" u <podatci> tr(j)eba biti izduzeno, kako bi se isticao
znak kriza, za razliku od .., hm.
Goran Marinic
>
> U zadnje vrijeme sveucili ni profesori u svoje CV stavljaju "Osobni
> Podatci".
> Je li to krivo? Tj. je li ispavno PODACI?
Podatci je prije bilo krivo, sad je opcionalno, a kako se čini da je Babić
progurao svoje, u budućnosti bi trebao biti standard.
Veliko slovo P je svakako krivo.
--
My intuition nearly makes up for my lack of good judgment.
Mir Harven
>U zadnje vrijeme sveucili=9Ani profesori u svoje CV stavljaju "Osobni
>Podatci".
>Je li to krivo? Tj. je li ispavno PODACI?
Podaci je, jos, dozvoljeno u standardu.
Malo pa nestalo.
Mir Harven
1. izgovor je isti kakav je bio.
2. ovo je rjesenje kudikamo bolje, jer je prijasnje dovodilo do
tupavih oblika kao napici, iscjeci, paci, reci, zaci,...idiotarija.
3. croaticam, a ne croatam
ZoxX
>
> 1. izgovor je isti kakav je bio.
>
Naravno, nisam ni tvrdio da se promijenio. Meni je samo glupavo što ne
smijemo pisati "podacci" jer je sveto pravilo što nam ga je veliki Vuk
ostavio kao baštinu da se dvostruki suglasnici ne pišu. Jer kad bismo
pisali kako govorimo odstupili bismo od pravila "piši kako govoriš". Kao
što bismo, pišući kao što izgovaramo "snieg" umjesto "snijeg", pisali
korienski.
> 2. ovo je rjesenje kudikamo bolje, jer je prijasnje dovodilo do
> tupavih oblika kao napici, iscjeci, paci, reci, zaci,...idiotarija.
>
Ovo definitivno, iako je to samo jedna od sijaset idiotarija. Dok sam u
pravilu u svom plemenu od malih nogu slušao "pogješka" i "kjeposno" te
"trjebati" i "vrjemena" rijetko; nikad nisam čuo "njeki" i "nješto".
Umjesto da se u jednoj večeri, negdje 1992. sredi dugi pa kratki jat,
uvede odvajanje negacije od glagola, gutanje suglasnika, ukine
jednačenje po mjestu tvorbe te jednačenje po zvučnosti, sad ćemo se s
tim mrcvariti pedeset godina.
> 3. croaticam, a ne croatam
Napokon još netko tko vlada latinskim. Prvo me je Vjera opomenula jer
sam propustio "M" na kraju. Čisti tipfeler. Na brzinu sam to napisao. A
ovo "CROATAM" je dubleta, može "lingua croatica", ali i "lingua croata"
(latinski, ali kao u talijanskom).
Vjera Lopina
>
> Mir Harven wrote:
> > 3. croaticam, a ne croatam
>
> sam propustio "M" na kraju. Čisti tipfeler. Na brzinu sam to napisao. A
> (latinski, ali kao u talijanskom).
Da ovo "CROATAM" nije ispravno, vec bih te ja bila opomenula i zbog toga.
--
Vjera
Vjera....@ffzg.hr
Mir Harven
>Mir Harven wrote:
>>
>> 1. izgovor je isti kakav je bio.
>>
>
>Naravno, nisam ni tvrdio da se promijenio. Meni je samo glupavo ąto ne
>smijemo pisati "podacci" jer je sveto pravilo ąto nam ga je veliki Vuk
>ostavio kao baątinu da se dvostruki suglasnici ne piąu.
Nije to tako jednostavno. Nasi stari su pisali i ruuku, ootza,..
No, to je muljavo i problematicno. Vuk tu nije bio narocito izvoran (a
ni stetan), jer bi se ljudi izgubili u pravopisu koji bi bio sve vise
fonetski/cki.
>Jer kad bismo
>pisali kako govorimo odstupili bismo od pravila "piąi kako govorią". Kao
>ąto bismo, piąući kao ąto izgovaramo "snieg" umjesto "snijeg", pisali
>korienski.
O jatu bi se dalo eonima...Za sada neka ide ovako, jer bi nas
sulekovski jat sve onepismenio. I psiholoski (iako to nitko ne
spominje)-"ije" u upisu "sadrzi" kraci/skraceni oblik "je", sto je
njesto nezanemarivo. Da ne govorimo o klijent, situacije, zmije,
obadvije,..Ako tko ima problema, neka uci. Ne cemo mijenjati
bitne stvari u pravopisu tek tako.
>> 2. ovo je rjesenje kudikamo bolje, jer je prijasnje dovodilo do
>> tupavih oblika kao napici, iscjeci, paci, reci, zaci,...idiotarija.
>>
>
>Ovo definitivno, iako je to samo jedna od sijaset idiotarija. Dok sam u
>pravilu u svom plemenu od malih nogu sluąao "pogjeąka" i "kjeposno" te
>"trjebati" i "vrjemena" rijetko; nikad nisam čuo "njeki" i "njeąto".
Sad cujes.
>Umjesto da se u jednoj večeri, negdje 1992. sredi dugi pa kratki jat,
>uvede odvajanje negacije od glagola, gutanje suglasnika, ukine
>jednačenje po mjestu tvorbe te jednačenje po zvučnosti, sad ćemo se s
>tim mrcvariti pedeset godina.
Ne ide to preko noci. Ovaj je pravopis generalno OK, a manje izmjene
ne mogu lingvisti bez politike. Ne trjebamo neke velike promjene-samo
ove Babiceve plus Ivsicev odgovor na Stojkovicev prijedlog (nema
jednacenja u predmetcima pod-, nad-, pred-, od-), te u imenicama na
-/ac/ i -/ak/ (redak/redka/redci; odrezak/odrezka/odrezci). Dodaj
stanbeno i latitudu pri uvrstba (-stb) i č (predocba,
svjedocba,..)-gotov pravopis bez gnjavaze sa /z/ (iskopati, raskol,
rastaviti,..).
Jat po starom, neka se uci u dodatnim satima u skoli.
>> 3. croaticam, a ne croatam
>
>Napokon joą netko tko vlada latinskim. Prvo me je Vjera opomenula jer
>sam propustio "M" na kraju. Čisti tipfeler. Na brzinu sam to napisao. A
>ovo "CROATAM" je dubleta, moľe "lingua croatica", ali i "lingua croata"
>(latinski, ali kao u talijanskom).
Latinski po talijanskom. To je kao hrvatski po srpskom. Knjiga po
stripu.
ZoxX
>
> Da ovo "CROATAM" nije ispravno, vec bih te ja bila opomenula i zbog toga.
>
Ne sumnjam Vjera, ipak je to mother tongue of Mars.
ZoxX
>
> Nije to tako jednostavno. Nasi stari su pisali i ruuku, ootza,..
> No, to je muljavo i problematicno. Vuk tu nije bio narocito izvoran (a
> ni stetan), jer bi se ljudi izgubili u pravopisu koji bi bio sve vise
> fonetski/cki.
>
Preferiram ga nazivati fonološkim, ako se mora, iako se radi o
morfonološkom (morfofonološkom).
>
> O jatu bi se dalo eonima...Za sada neka ide ovako, jer bi nas
> sulekovski jat sve onepismenio. I psiholoski (iako to nitko ne
> spominje)-"ije" u upisu "sadrzi" kraci/skraceni oblik "je", sto je
> njesto nezanemarivo. Da ne govorimo o klijent, situacije, zmije,
> obadvije,..Ako tko ima problema, neka uci. Ne cemo mijenjati
> bitne stvari u pravopisu tek tako.
>
Psihologija je moja struka, ne znam za tvoju. Lakše se uče različiti od
sličnih sadržaja. Radikalna i nagla promjena pravopisa bila bi
bezbolnija. Kao kad flaster otrgneš naglo.
Trebamo razlikovati "ije" od dugog jata. Ako se razlikuju u govoru, nek
se razlikuju i u pismu. Ako izuzmemo "obadvije", o tome odbijam
raspravljati jer mi se gade pleonazmi, "zmije" i "situacije" ne sadrže
jat. Izgovaraju se kao što se i pišu. Klijent mnogi izgovaraju kao
"klient" i tu bismo ušli u neke druge vode. Tuđice su posebna priča. U
nekim situacijama jat/nejat čini priličnu razliku, kao "smije"; gdje je
"smie" od smjeti, a "smije" od smijati. To je trebalo odavno
promijeniti. Spreman sam prihvatiti i Škarićev oblik "je" iako mi se ne
sviđa, ali je bolji od ovog sada. "Ć" i "dž" treba izbaciti svakako.
Repati "r" nije potreban.
>
> Sad cujes.
>
Ne čujem. Čitam. Još nikad nisam čuo. Prođe li to u pravopis, za koju
godinu počet će tako govoriti na televiziji i za deset godina bit će
toga svuda. Ali, što to bi s "ne ćemo mijenjati bitne stvari u
pravopisu"? Zar je Vukov "ije" (koji se tamo tako i izgovara te čini DVA
sloga) toliko bitniji?
I dok "njeki" i "nješto" nisam čuo; "prjevoditi" i "prjeko" jesam iako
rijetko. Kako to da je kod tebe "prevoditi" i "preko"?
>
> Ne ide to preko noci. Ovaj je pravopis generalno OK, a manje izmjene
> ne mogu lingvisti bez politike.
Da, ne može jezik bez politike i Srba. Još i kako je moguće prjeko noći,
a političari su ionako nepismeni. Samo gledam kako se ono što je trebalo
učiniti prjeko noći 1992. rasteže kroz stoljeće.
> Ne trjebamo neke velike promjene-samo
> ove Babiceve plus Ivsicev odgovor na Stojkovicev prijedlog (nema
> jednacenja u predmetcima pod-, nad-, pred-, od-), te u imenicama na
> -/ac/ i -/ak/ (redak/redka/redci; odrezak/odrezka/odrezci). Dodaj
> stanbeno i latitudu pri uvrstba (-stb) i č (predocba,
> svjedocba,..)-gotov pravopis bez gnjavaze sa /z/ (iskopati, raskol,
> rastaviti,..).
Upravo zbog tih i inih iznimaka smatram da treba ukinuti jednačenje po
zvučnosti. Prjeko noći. Iznimke se razmnožavaju geometrijskom
progresijom. Ako požurimo možda to napravimo prije Srba.
>
> Latinski po talijanskom. To je kao hrvatski po srpskom. Knjiga po
> stripu.
>
Nije *po* talijanskom, samo ispadne na isto. Pridjev croaticus, -a, -um
je poprilična novokovanica latinista iz balkanske krčme. Nek ti Vjera
objasni.
Tomislav Portada
> "Ć" i "dž" treba izbaciti svakako.
Možeš li argumentirati prijedlog izbacivanja slova ć?
Vjera Lopina
>
> Mir Harven wrote:
> > stripu.
>
> Nije *po* talijanskom, samo ispadne na isto. Pridjev croaticus, -a, -um
> je poprilična novokovanica latinista iz balkanske krčme. Nek ti Vjera
> objasni.
Potvrdjujem.
--
Vjera
Vjera....@ffzg.hr
ZoxX
Škarić je to obrazložio u poduljem tekstu koji je i pisan njegovim
pravopisom. Razlog izbacivanja 'ć' jest njegovo nerazlikovanje u govoru.
Sličan razlog navodi i za refleks jata. On je radio znanstvena
istraživanja, ali mu prigovaraju da mu je uzorak bio premalen.
Iz mojeg iskustva 'č' i 'ć' ne razlikuje nitko ako nije prošao adekvatni
trening (ja sam to prošao kao novinar televizije upravo kod Škarića), a
oni koji nisu nego to rade na temelju poznavanja pravopisa prave
preveliku razliku (takav sam bio prije treninga). U nekim dijelovima
Hrvatske i 'č' i 'ć' su 'ć'. Imam informaciju da po ruralnim dijelovima
Kvarnera ima očuvanih razlika. Kolika je muka to razlikovanje možeš se
lako uvjeriti ako malo čitaš po webu.
Opet iz osobnog iskustva imam dojam da se duljina jata dobrim dijelom
pravilno izgovara, dakle da će se "slijedeći" i "sljedeći" jasno
razlikovati s tim da će dugi biti izgovoren kao 'ie'. Isto tako razlika
između "smijati" i "smjeti", jasno se čuje u rečenici "Smije se." s
obzirom o kojem se glagolu radi. Vjerojatno se krećem u lošem društvu,
jer web vrvi "čovijecima" i "umijetnicima".
Eh, da, kemija bi postala kemia, po tom Škarićevom prijedlogu. Dobili
bismo i novi grafem "repati r" za "perst" i "parsi".
Smrt 'dž' nitko ne bi oplakivao, 'ć' je već problem, kako bi izgledala
spavačica bez spavaćice odnosno spavaćica bez spavačice.
Goran Marinic
>
> Škarić je to obrazložio u poduljem tekstu koji je i pisan njegovim
> pravopisom. Razlog izbacivanja 'ć' jest njegovo nerazlikovanje u govoru.
> Sličan razlog navodi i za refleks jata. On je radio znanstvena
> istraživanja, ali mu prigovaraju da mu je uzorak bio premalen.
> Iz mojeg iskustva 'č' i 'ć' ne razlikuje nitko ako nije prošao adekvatni
> trening (ja sam to prošao kao novinar televizije upravo kod Škarića), a
> oni koji nisu nego to rade na temelju poznavanja pravopisa prave
> preveliku razliku (takav sam bio prije treninga).
Mene je uvijek fascinirala ta logika koju zastupaju, gle čuda, upravo oni
koji ne čuju ili ne osjećaju razliku. Jesmo li ja i drugi koji je
razaznajemo i artikuliramo blesavi? To je kao slijepcu dati da argumentira
korištenje nijansi plave na mozaiku - i to očito subjektivnom slijepcu. I
da, iako zbog naglaska nema puno parova kod kojih je distinkcija važna, u
pismenom obliku ih već ima dosta.
Mir Harven
sjec
>Trebamo razlikovati "ije" od dugog jata. Ako se razlikuju u govoru, nek
>se razlikuju i u pismu. Ako izuzmemo "obadvije", o tome odbijam
>raspravljati jer mi se gade pleonazmi, "zmije" i "situacije" ne sadrľe
>jat. Izgovaraju se kao ąto se i piąu. Klijent mnogi izgovaraju kao
>"klient" i tu bismo uąli u neke druge vode. Tuđice su posebna priča. U
>nekim situacijama jat/nejat čini priličnu razliku, kao "smije"; gdje je
>"smie" od smjeti, a "smije" od smijati.
Ovaj covjek nista nije shvatio. Neka pogleda Samardzijinu knjigu
"Hrvatski jezik u NDH", gdje su jasno navedeni primjeri promasenosti
ponovne uvedbe pisanja -ie- za dugi jat.
>>
>> Sad cujes.
>>
>
>Ne čujem. Čitam. Joą nikad nisam čuo. Prođe li to u pravopis, za koju
>godinu počet će tako govoriti na televiziji i za deset godina bit će
>toga svuda. Ali, ąto to bi s "ne ćemo mijenjati bitne stvari u
>pravopisu"? Zar je Vukov "ije" (koji se tamo tako i izgovara te čini DVA
>sloga) toliko bitniji?
O jatu se moze razglabati eonima, no, ovaj sadasnji nacin-funkcionira.
I promjena, bilo sulekovska, bilo skaricevska (ta manje) izazvala bi
domino-efekt s pretezno negativnim rezultatima.
>I dok "njeki" i "njeąto" nisam čuo; "prjevoditi" i "prjeko" jesam iako
>rijetko. Kako to da je kod tebe "prevoditi" i "preko"?
Zato sto je to psiholoski vazno. Izgovor ovoga ili onoga nema u tom
ulogu. prjevoditi bi dovelo do prjevencije ili prjeskripcije, po
inerciji mentalnih analogija. A te dominiraju u pravopisu.
>>
>> Ne ide to preko noci. Ovaj je pravopis generalno OK, a manje izmjene
>> ne mogu lingvisti bez politike.
>
>Da, ne moľe jezik bez politike i Srba. Joą i kako je moguće prjeko noći,
>a političari su ionako nepismeni. Samo gledam kako se ono ąto je trebalo
>učiniti prjeko noći 1992. rasteľe kroz stoljeće.
>
>> Ne trjebamo neke velike promjene-samo
>> ove Babiceve plus Ivsicev odgovor na Stojkovicev prijedlog (nema
>> jednacenja u predmetcima pod-, nad-, pred-, od-), te u imenicama na
>> -/ac/ i -/ak/ (redak/redka/redci; odrezak/odrezka/odrezci). Dodaj
>> stanbeno i latitudu pri uvrstba (-stb) i č (predocba,
>> svjedocba,..)-gotov pravopis bez gnjavaze sa /z/ (iskopati, raskol,
>> rastaviti,..).
>
>Upravo zbog tih i inih iznimaka smatram da treba ukinuti jednačenje po
>zvučnosti. Prjeko noći. Iznimke se razmnoľavaju geometrijskom
>progresijom. Ako poľurimo moľda to napravimo prije Srba.
Jednacenje po zvucnosti, u manjoj mjeri, postoji u svim slavenskim
jezicima (poljski-podkarpacki, ruski: raskol, iskon,..). U hrvatskom
ga trjeba bitno smanjiti, no ostaviti za oblike tipa -zs-, -z- i sl.
No, o tom je vec govoreno vise puta.
>
>>
>> Latinski po talijanskom. To je kao hrvatski po srpskom. Knjiga po
>> stripu.
>>
>
>Nije *po* talijanskom, samo ispadne na isto. Pridjev croaticus, -a, -um
>je poprilična novokovanica latinista iz balkanske krčme. Nek ti Vjera
>objasni.
Valjda je tako kovanica i teutonicus ili germanicus. Latinski se
razvijao i "kovao" i nakon nestanka izvornih govornika, i daleko od
bilo kakvih Balkana.
ZoxX
>
> Ovaj covjek nista nije shvatio. Neka pogleda Samardzijinu knjigu
> "Hrvatski jezik u NDH", gdje su jasno navedeni primjeri promasenosti
> ponovne uvedbe pisanja -ie- za dugi jat.
>
Prosvietli me. Što je Samardžija napisao o tome?
Moj bi pryedlog bio 'ye' za dugi jat. No, to bi bilo pretjerano
radikalno dok jugonostalgija počiva na duši svakog velikog Hrvata.
(Inače u A. B. Klaićevom korienskom pravopisu nalazimo "predlog". Vedi:
Stranica 51., 6. zh**)
>
> Zato sto je to psiholoski vazno. Izgovor ovoga ili onoga nema u tom
> ulogu. prjevoditi bi dovelo do prjevencije ili prjeskripcije, po
> inerciji mentalnih analogija. A te dominiraju u pravopisu.
>
To je pretpostavka po kojoj su svi bili na kolektivnoj lobotomiji. Mnoge
je postupke na tome i veliki Vuk temeljio. Kao da se kotač povijesti
zaustavio u balkanskom blatu.
>
> Valjda je tako kovanica i teutonicus ili germanicus. Latinski se
> razvijao i "kovao" i nakon nestanka izvornih govornika, i daleko od
> bilo kakvih Balkana.
>
Sad si stvarno pobrkao kruške i jabuke. I to bi ti Vjera mogla bolje
objasniti.
**
6. zh
Ovaj skup dolazi u složenicama, u kojima je prvi dio
*predlog*, koji se svršava na zt a drugi dio složenice počinje
glasom h: izhlapiti, izhod, obezhrabriti, razhladiti, uzhit,
uz-hodati se prema izgovornom ishlapiti, ishod, obeshrabriti,
rashladiti, ushit, ushodati se.
Mir Harven
>Mir Harven wrote:
>>
>> Ovaj covjek nista nije shvatio. Neka pogleda Samardzijinu knjigu
>> "Hrvatski jezik u NDH", gdje su jasno navedeni primjeri promasenosti
>> ponovne uvedbe pisanja -ie- za dugi jat.
>>
>
>Prosvietli me. ©to je Samardľija napisao o tome?
Da se pisalo: kutie, smiemo se, piemo, situacie,..
>Moj bi pryedlog bio 'ye' za dugi jat. No, to bi bilo pretjerano
>radikalno dok jugonostalgija počiva na duąi svakog velikog Hrvata.
>(Inače u A. B. Klaićevom korienskom pravopisu nalazimo "predlog". Vedi:
>Stranica 51., 6. zh**)
Ovo zadnje je istina, no nema veze s temom.
Svatko moze predloziti bilo kakav oblik za jat (ije, je, ie, iye, ye,
ě, ..u bilo kojim kombinacijama). Ovaj oblik dugoga jata (-ije-)
je najmanje neracionalan jer ne dovodi do zbunjenosti u drugim
pojavnostima troslova -ije- (orijentacija, pacijent, dvije, prije,
organizacije, kutije, zmije,..). Da se izbaci /j/ (orientaci(j)a,
klient,..)- to bi samo dovelo do lanfanoga efekta nepotrjebno
izazvanoga kaosa.
Glede "jugonostalgije", bas jat s tim nema veze, sto je "kosmopolita"
Silic dobro rekao vec u naslovu:
http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/136/tekstovi/29.htm
..................
Upravo se tako — ideološki — opravdava potreba izbacivanja iz uporabe
ije. Kaže se da je uporaba ije »izrazita karadžićevština«. Ne, ne
»izlazi« ije iz Karadžića, nego Karadžić iz ije! Zar smo zaboravili
(ili želimo zaboraviti?) činjenicu da je njega (ije) bilo i prije
Karadžića i da je ono (i u tome smislu) hrvatsko?
....................................
>>
>> Zato sto je to psiholoski vazno. Izgovor ovoga ili onoga nema u tom
>> ulogu. prjevoditi bi dovelo do prjevencije ili prjeskripcije, po
>> inerciji mentalnih analogija. A te dominiraju u pravopisu.
>>
>
>To je pretpostavka po kojoj su svi bili na kolektivnoj lobotomiji. Mnoge
>je postupke na tome i veliki Vuk temeljio. Kao da se kotač povijesti
>zaustavio u balkanskom blatu.
>
Opet retorika bez argumenata. I opet dosadna vukomanija.
>> Valjda je tako kovanica i teutonicus ili germanicus. Latinski se
>> razvijao i "kovao" i nakon nestanka izvornih govornika, i daleko od
>> bilo kakvih Balkana.
>>
>
>Sad si stvarno pobrkao kruąke i jabuke. I to bi ti Vjera mogla bolje
>objasniti.
>
>**
>6. zh
>Ovaj skup dolazi u sloľenicama, u kojima je prvi dio
>*predlog*, koji se svrąava na zt a drugi dio sloľenice počinje
>glasom h: izhlapiti, izhod, obezhrabriti, razhladiti, uzhit,
>uz-hodati se prema izgovornom ishlapiti, ishod, obeshrabriti,
>rashladiti, ushit, ushodati se.
Nista, opet boza.
ZoxX
>
> Da se pisalo: kutie, smiemo se, piemo, situacie,..
>
Kao što imamo danas "čovijek", "umijetnik" ili ako hoćeš konkretno u
svakom trgovačkom centra (Metro je jedini izuzetak) na blagajni stoji
ona pregrada s natpisom "SLIJEDEĆI KUPAC". Naši su jezičari vrlo
kratkovidni kad nisu shvatili da danas prosječni bedak poput mene
pročita u godinu dana više nego vrhunski intelektualci kroz cijeli život
u 19. stoljeću. Ne shvaćaju da je u 4 godine na internetu objavljeno
višestruko više pisane građe nego u prethodnih 10 tisuća godina.
Polupismenih je uvijek bilo, trenutno izazivaju veću pozornost jer
daleko veća proporcija stanovništa piše.
> Svatko moze predloziti bilo kakav oblik za jat (ije, je, ie, iye, ye,
> ě, ..u bilo kojim kombinacijama). Ovaj oblik dugoga jata (-ije-)
> je najmanje neracionalan jer ne dovodi do zbunjenosti u drugim
> pojavnostima troslova -ije- (orijentacija, pacijent, dvije, prije,
> organizacije, kutije, zmije,..). Da se izbaci /j/ (orientaci(j)a,
> klient,..)- to bi samo dovelo do lanfanoga efekta nepotrjebno
> izazvanoga kaosa.
Ali se potpuno drugačije izgovara i dijeli na slogove; "pri-je" <>
"snieg"; "dvi-je" <> "brieg". To i jest glavni razlog zašto 'ije' ne
zadovoljava.
> Glede "jugonostalgije", bas jat s tim nema veze, sto je "kosmopolita"
> Silic dobro rekao vec u naslovu:
Mogao Silić bi malo proučiti taj hrvatski jezik, dužina je omeđeni dio
pravca.
>
> http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/136/tekstovi/29.htm
> ..................
> Upravo se tako � ideolo�ki � opravdava potreba izbacivanja iz uporabe
> ije. Ka�e se da je uporaba ije ťizrazita karad�ićev�tinaŤ. Ne, ne
> ťizlaziŤ ije iz Karad�ića, nego Karad�ić iz ije! Zar smo zaboravili
> (ili �elimo zaboraviti?) činjenicu da je njega (ije) bilo i prije
> Karad�ića i da je ono (i u tome smislu) hrvatsko?
> ....................................
>
Vukov 'ije' ima dva sloga i izgovara se tako kako je napisan, "sni-jeg".
To Silićevo je politički pamflet. Ispadne na Škarićevo. Nema potrebe
razlikovati. Ubacimo, onda, novi grafem, koji već postoji na tipkovnici
"y". Snyg, snygovi, bryg, brygovi (uz nježni problem iza 'l' i 'n'; kao
u lyp, lypota).
>
> Opet retorika bez argumenata. I opet dosadna vukomanija.
>
Vama neovukovcima svako spominjanje Vuka smeta.
Mir Harven
>Mir Harven wrote:
>>
>> Da se pisalo: kutie, smiemo se, piemo, situacie,..
>>
>
>Kao što imamo danas "čovijek", "umijetnik" ili ako hoćeš konkretno u
>svakom trgovačkom centra (Metro je jedini izuzetak) na blagajni stoji
>ona pregrada s natpisom "SLIJEDEĆI KUPAC". Naši su jezičari vrlo
>kratkovidni kad nisu shvatili da danas prosječni bedak poput mene
>pročita u godinu dana više nego vrhunski intelektualci kroz cijeli život
>u 19. stoljeću. Ne shvaćaju da je u 4 godine na internetu objavljeno
>višestruko više pisane građe nego u prethodnih 10 tisuća godina.
>Polupismenih je uvijek bilo, trenutno izazivaju veću pozornost jer
>daleko veća proporcija stanovništa piše.
Ovo nema nikakve veze. Pisalo se u NOVINAMA u NDH nakon sto je
donesena uredba o "korijenovanju".
Tako je bilo: unizten, oztecen, piestnik,...
Rjesenje s -ie- za dugi jat je lose, i praksa je pokazala da je
neprovedivo.
>> Svatko moze predloziti bilo kakav oblik za jat (ije, je, ie, iye, ye,
>> ě, ..u bilo kojim kombinacijama). Ovaj oblik dugoga jata (-ije-)
>> je najmanje neracionalan jer ne dovodi do zbunjenosti u drugim
>> pojavnostima troslova -ije- (orijentacija, pacijent, dvije, prije,
>> organizacije, kutije, zmije,..). Da se izbaci /j/ (orientaci(j)a,
>> klient,..)- to bi samo dovelo do lanfanoga efekta nepotrjebno
>> izazvanoga kaosa.
>
>Ali se potpuno drugačije izgovara i dijeli na slogove; "pri-je" <>
>"snieg"; "dvi-je" <> "brieg". To i jest glavni razlog zašto 'ije' ne
>zadovoljava.
Izgovor NEMA VEZE, Jebes izgovor. Najvaznija je mentalno-asocijativna
sveza koja postoji u umu osobe koja pise.
>> Glede "jugonostalgije", bas jat s tim nema veze, sto je "kosmopolita"
>> Silic dobro rekao vec u naslovu:
>
>Mogao Silić bi malo proučiti taj hrvatski jezik, dužina je omeđeni dio
>pravca.
>
Svasta...Silicevi stavovi o pravopisu su bijedni, no njegov argument
oko pisanja jata stoji.
>> http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/136/tekstovi/29.htm
>> ..................
>> Upravo se tako � ideolo�ki � opravdava potreba izbacivanja iz uporabe
>> ije. Ka�e se da je uporaba ije ťizrazita karad�ićev�tinaŤ. Ne, ne
>> ťizlaziŤ ije iz Karad�ića, nego Karad�ić iz ije! Zar smo zaboravili
>> (ili �elimo zaboraviti?) činjenicu da je njega (ije) bilo i prije
>> Karad�ića i da je ono (i u tome smislu) hrvatsko?
>> ....................................
>>
>
>Vukov 'ije' ima dva sloga i izgovara se tako kako je napisan, "sni-jeg".
>To Silićevo je politički pamflet. Ispadne na Škarićevo. Nema potrebe
>razlikovati. Ubacimo, onda, novi grafem, koji već postoji na tipkovnici
>"y". Snyg, snygovi, bryg, brygovi (uz nježni problem iza 'l' i 'n'; kao
>u lyp, lypota).
Ponovit cu (zadnji puta):
*duljina izgovora nije presudna. Vazna jest, ali presudna nije.
*pisanje jata kao posebnoga grafema (y, ì,..) besmislica je, i to nema
nijedan slavenski jezik. Usput- ljudi ne bi razlikovali jat od (i)je
nejatovskoga porijekla: orijent, jednina, jednostavno, Vijetnam,..
>>
>> Opet retorika bez argumenata. I opet dosadna vukomanija.
>>
>
>Vama neovukovcima svako spominjanje Vuka smeta.
Idiotarija. Bas je ovo telalenje oko pravopisa pokazatelj da su
iskompleksirani tipovi kao Mate Simundic i slicni, jedini pravi
"vukovci" u zadnjih 30 godina, jer se neuroticno zele vratiti na
zastarjeli panslavenski ilirski pravopis. Pravopis je ruho jezika, ni
nevazno, ni prevazno. A hrvatski pravopis je, povijesno, mjesavina
fonoloskoga i tvorbenoga, i najbolje je doraditi ovaj koji jest na
crti glavnoga hrvatskoga pravopisanja- a ne ici u ilirske pisanije
(razstaviti, tezko, muzko, ...) od kojih samo manji dio (naprjedka,
podpis,..) ima uporite i u bastini, i u funkcionalnosti porabe.
Osim toga, koga vraga se tu petljam. Citajte i zezajte se.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Srpskohrvatski_jezik
ZoxX
> Rjesenje s -ie- za dugi jat je lose, i praksa je pokazala da je
> neprovedivo.
>
Da si se bar rodio nešto ranije i objasnio to Držiću i Gunduliću nikad
ništa ne bi napisali da su znali kako je to neprovedivo. Šulek bi se
pokrio ušima, uprego volove i zaorao nivu.
>
> Izgovor NEMA VEZE, Jebes izgovor. Najvaznija je mentalno-asocijativna
> sveza koja postoji u umu osobe koja pise.
>
Takva ti je sveza u Crnoj Gori. Da njima nametneš 'ie' dogodilo bi se
upravo to. Oni dugi jat izgovaraju kao "ije". Mi tu to izgovaramo kao
"ie" ili bar najbliže "ie". Imam dojam da si ti far and away potpuno
otuđen od govornog hrvatskog. Dođi malo u Hrvatsku pa čuj kako tu ljudi
govore, snijeg i zmije zvuče drugačije, radikalno drugačije, tako da se
čuje uz huku mlaznih motora, uz prdež i podrigivanje velikih Hrvata.
>
> *pisanje jata kao posebnoga grafema (y, ě,..) besmislica je, i to nema
> nijedan slavenski jezik. Usput- ljudi ne bi razlikovali jat od (i)je
> nejatovskoga porijekla: orijent, jednina, jednostavno, Vijetnam,..
>
Neki su navikli pišati po gradskim ulicama. Daj im pisoare i naučit će
nakon početničkih pokušaja i pogrješaka.
>
> Idiotarija. Bas je ovo telalenje oko pravopisa pokazatelj da su
> iskompleksirani tipovi kao Mate Simundic i slicni, jedini pravi
> "vukovci" u zadnjih 30 godina, jer se neuroticno zele vratiti na
> zastarjeli panslavenski ilirski pravopis. Pravopis je ruho jezika, ni
> nevazno, ni prevazno. A hrvatski pravopis je, povijesno, mjesavina
> fonoloskoga i tvorbenoga,
Ja se zalažem za fonološko načelo pisanja dugog jata, ako izgovaramo
snieg, onda pišimo snieg. Srbi po istom načeli pišu "snijeg". Po kojem
načelu ti želiš "snijeg"? Tvorbenom?
Mir Harven
>Mir Harven wrote:
>> Rjesenje s -ie- za dugi jat je lose, i praksa je pokazala da je
>> neprovedivo.
>>
>
>Da si se bar rodio neąto ranije i objasnio to Drľiću i Gunduliću nikad
>niąta ne bi napisali da su znali kako je to neprovedivo. ©ulek bi se
>pokrio uąima, uprego volove i zaorao nivu.
>
Drzic i Gundulic su pisali svugdje -ie- (liep, liepota, diete,
dieteta), pa to nema veze sa sulekovskim jatom u kojem postoji razlika
u dugom i kratkom (ie/je). Osim toga, jezik u njihovo doba nije bio
razvijen, pa se pisalo svakako (nie, prie, ljucki,..).
Sulek je pak bio obrazovan covjek koji je mogao pisati na taj nacin
(cini mi se da su, bar tako pise Maretic, Ranjina i Nenadic
razlikovali -ie- i -je-). No, to ne moze svladati vecina ljudi koja bi
kod toga nacina pisanja morala lomiti glavu oko toga gdje je -ie-, sto
je pokazala i praksa u NDH nakon reuvedbe Zagrebackoga pravopisa.
>> Izgovor NEMA VEZE, Jebes izgovor. Najvaznija je mentalno-asocijativna
>> sveza koja postoji u umu osobe koja pise.
>
>
>Takva ti je sveza u Crnoj Gori. Da njima nametneą 'ie' dogodilo bi se
>upravo to. Oni dugi jat izgovaraju kao "ije". Mi tu to izgovaramo kao
>"ie" ili bar najbliľe "ie". Imam dojam da si ti far and away potpuno
>otuđen od govornog hrvatskog. Dođi malo u Hrvatsku pa čuj kako tu ljudi
>govore, snijeg i zmije zvuče drugačije, radikalno drugačije, tako da se
>čuje uz huku mlaznih motora, uz prdeľ i podrigivanje velikih Hrvata.
Besmislica. Prvo-kakve veze ima Crna Gora s hrvatskim ? Osim toga,
lazna je tvrdnja (cesta u prometu) da Crnogorci izgovaraju dugi jat
kao -ije- (ili-vecina njih). Lako se vidi po neformalnom pismu gdje
pisu "po Skaricu". Izgovor -ije- oznaka je ne crnogorskih, nego
uglavnom seoskih govora. U gradovima se izgovara uglavnom kao -je- ili
-ie-. No, rekoh: to je nevazno. Vazno, i presudno, je to da su u
hrvatskome ceste pojave troslova -ije-, koje su se namnozile
civilizacijskim razvitkom (klijent, pacijent,...orijentacija, ..), kao
i -je- (objekt, injekcija,..), te -ije- u oblicima domacih rijeci
(lijem, radije, nije, oblije, ravnije,..). Mijenjanje ovoga oblika
pisanja jata (ije/je) dovelo bi do domino-efekta koji narusio cijelu
jezicnu (pravopisnu) strukturu. Naravno-to ne znaci da se to ne moze
mijenjati ni pod koju cijenu. Ali bi svaka eventualna promjena nuzno
morala uzeti u obzir *sve* posljedke po oblike koji imaju sada upise
-ije- i -je-, a nisu jatovskoga podrijetla. Sada, to je prezamasan i
nepotrjeban posao samo zato da bi se ugodilo sluhistickim argumentima.
>>
>> *pisanje jata kao posebnoga grafema (y, ě,..) besmislica je, i to nema
>> nijedan slavenski jezik. Usput- ljudi ne bi razlikovali jat od (i)je
>> nejatovskoga porijekla: orijent, jednina, jednostavno, Vijetnam,..
>>
>
>Neki su navikli piąati po gradskim ulicama. Daj im pisoare i naučit će
>nakon početničkih pokuąaja i pogrjeąaka.
Ovo je, kao, argument ? Aferim, dovoljno.
>>
>> Idiotarija. Bas je ovo telalenje oko pravopisa pokazatelj da su
>> iskompleksirani tipovi kao Mate Simundic i slicni, jedini pravi
>> "vukovci" u zadnjih 30 godina, jer se neuroticno zele vratiti na
>> zastarjeli panslavenski ilirski pravopis. Pravopis je ruho jezika, ni
>> nevazno, ni prevazno. A hrvatski pravopis je, povijesno, mjesavina
>> fonoloskoga i tvorbenoga,
>
>Ja se zalaľem za fonoloąko načelo pisanja dugog jata, ako izgovaramo
>snieg, onda piąimo snieg. Srbi po istom načeli piąu "snijeg". Po kojem
>načelu ti ľelią "snijeg"? Tvorbenom?
Ovo je besmisleno. Hrvatski je pravopis mjesavina fonoloskog,
tvorbenoga i historijskoga. Tako trjeba i ostati, uz manje
korekcije/korekcie/korekciye.
EOD
ZoxX
>
> Drzic i Gundulic su pisali svugdje -ie- (liep, liepota, diete,
> dieteta), pa to nema veze sa sulekovskim jatom u kojem postoji razlika
> u dugom i kratkom (ie/je). Osim toga, jezik u njihovo doba nije bio
> razvijen, pa se pisalo svakako (nie, prie, ljucki,..).
> Sulek je pak bio obrazovan covjek koji je mogao pisati na taj nacin
> (cini mi se da su, bar tako pise Maretic, Ranjina i Nenadic
> razlikovali -ie- i -je-). No, to ne moze svladati vecina ljudi koja bi
> kod toga nacina pisanja morala lomiti glavu oko toga gdje je -ie-, sto
> je pokazala i praksa u NDH nakon reuvedbe Zagrebackoga pravopisa.
>
Upravo si napisao ono što je tvrdim, razina informiranosti raste. Baš
zato jezičari griješe uspoređujući mračnu prvu polovicu 20. stoljeća s
našim dobom. NDH je trajala kratko, vrlo kratko. Državom su de facto i
de iure vladali Nijemci. Marionetska vlada se igrala Hrvatske, počevši s
time da su joj dali srpsko ime. Klaićev pravopis nije bio neko cvijeće,
ali nije on ni odredio kakav će biti. Fonološki pristup jatu bio je
najbolji mogući.
>
> Besmislica. Prvo-kakve veze ima Crna Gora s hrvatskim ?
Vukovi su bili iz Drobnjaka.
> Osim toga,
> lazna je tvrdnja (cesta u prometu) da Crnogorci izgovaraju dugi jat
> kao -ije- (ili-vecina njih). Lako se vidi po neformalnom pismu gdje
> pisu "po Skaricu". Izgovor -ije- oznaka je ne crnogorskih, nego
> uglavnom seoskih govora. U gradovima se izgovara uglavnom kao -je- ili
> -ie-.
Nisam plazio po crnogorskim selima, ali Crnogorci koji žive u Zagrebu
zadržavaju svoj 'ije'. Dobar dio Bosanaca isto tako. 'Ie' sam čuo kod
hercegovačkih Hrvata (ne svih) i bosanskih Bošnjaka (efendi Omer iz
Sarajeva, osobito).
> No, rekoh: to je nevazno. Vazno, i presudno, je to da su u
> hrvatskome ceste pojave troslova -ije-, koje su se namnozile
> civilizacijskim razvitkom (klijent, pacijent,...orijentacija, ..), kao
> i -je- (objekt, injekcija,..), te -ije- u oblicima domacih rijeci
> (lijem, radije, nije, oblije, ravnije,..). Mijenjanje ovoga oblika
> pisanja jata (ije/je) dovelo bi do domino-efekta koji narusio cijelu
> jezicnu (pravopisnu) strukturu. Naravno-to ne znaci da se to ne moze
> mijenjati ni pod koju cijenu.
Ne da se može, nego se mora. Za domaće riječi samo bi krajnje nepismen
pobrkao. Tuđice se pak izgovaraju kojekako. Nikad nisam čuo "pacient",
ali "klient" slušam češće nego "klijent". Nikad nisam čuo "orient",
uvijek "orijent", ali "orientacija" ili "orjentacija" u 90% slučajeva.
Dakle izgovorno ga tretiraju kao da jest jat, pa nek i bude. Sličan ti
je primjer u svim modernijim rječnicima hrvatskog riječ "istovjetno".
Nema jata, "vetno" dolazi iz sanskrita, ali "istovetno" svima zvuči
ekavski. Možda ćemo jednog dana imati "vjedro nebo".
> Ali bi svaka eventualna promjena nuzno
Ne bi trjebalo biti "nuždno"?
>
> Ovo je, kao, argument ? Aferim, dovoljno.
>
Ti imaš lošije mišljenje o Hrvatima od mene.
>
> Ovo je besmisleno. Hrvatski je pravopis mjesavina fonoloskog,
> tvorbenoga i historijskoga. Tako trjeba i ostati, uz manje
> korekcije/korekcie/korekciye.
Historijski? Imamo Novi Sad, ako tražiš najfriškije.
>
> EOD
OK
Nik
> Nema jata, "vetno" dolazi iz sanskrita, ali "istovetno" svima zvuči
> ekavski.
Iz sanskrta?
ZoxX
Sanskrt je kad Francuz potamani krtove u vrtu? Ako je Indijcima "i"
dobar u latinici i meni je:
http://www.sanskrit.nic.in/
altazar
altazar
| San + scri(p)t = jezik snova :)
Ili pismo snova.
ZoxX
> | San + scri(p)t = jezik snova :)
>
>
> Ili pismo snova.
>
>
Odi s tim na hr.sci.pismo! Ovo je hr.sci.jezik, možeš puknuti neki dobar
recept za teleći jezik u aspiku. Soy free.
Nik
>> Iz sanskrta?
>
> Sanskrt je kad Francuz potamani krtove u vrtu? Ako je Indijcima "i"
> dobar u latinici i meni je:
> http://www.sanskrit.nic.in/
:)))
Nisam mislio na 'i', htio sam pitati iz koje riječi dolazi 'vetno'; pa
da naučim još koju riječ na hitar način :) Recimo 'naranča' dolazi iz
sanskrta.
Entry: nAraGga
Meaning: m. the orange-tree
'G' označuje velarni nasal (baGka)
---------
Indijci nemaju pojma o sanskrtskoj fonetici, pa sanskrt izgovaraju po
fonetici današnjih jezika, recimo hindija.
R = vokal, zlogotvorni r
kR (कृ) (glagolski korijen) - to do, make, perform, accomplish, cause,
effect, prepare, undertake RV. &c.
kRta (कृत) (past passive participle) - 1 mfn. done, made, accomplished,
performed RV. AV. &c.
sam (सम्) (prefix) - with, together with, along with, together,
altogether (used as a preposition or prefix to verbs and verbal
derivatives, like Lat. {con} and expressing "conjunction", "union",
"thoroughness", " intensity", " completeness' e.g. {saMyuj}, "to join
together"; {saM-dhA} , "to place together"; {saM-dhi}, " placing
together" ; {saM-tap}, " to consume utterly by burning"; {sam-uccheda},
" destroying altogether, complete destruction" ...
Od nekud dolazi još jedan s, riječnik kaže:
skR = kR
sam-s-kR - cf. {saM-kR} to put together, form well, join together,
compose RV. &c. &c.
znači saMskRta (संस्कृत) - sastavljen (put together, constructed, well or
completely formed, perfected)
Meni ima više smisla da upotrjebimo i u našim jezicima zlogotvorni r,
koji postoji u originalu, znači 'sanskrt (sanskRt)'.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sanskrt (nema teksta)
http://sl.wikipedia.org/wiki/Sanskrt
Jedna od starih fonetičkih škola kaže, da se anusvAra 'M' izgovara kao
nasal koji odgovara sljedečem slovu, zato 'n'.
Doduše trebali bi dodati još i konačni kratki 'a' (sanskrta?), brisanje
kojeg je isto tako nova fonetička pojava:
http://www.geocities.com/bhagvatjee/bhaag/kathaa/skandh11/3amaayaaandyog.htm
mAyA (završava sa dugim 'a' pa ga izgovaraju), brahm (umjesto brahma)
and karm (umjesto karma) yog (umjesto joga)
ZoxX
>
> Nisam mislio na 'i', htio sam pitati iz koje riječi dolazi 'vetno'; pa
> da naučim još koju riječ na hitar način :) Recimo 'naranča' dolazi iz
> sanskrta.
>
Pa to je od "veda", znanje, značenje. Prilog vetno ima smisao značno,
dakle istoznačno.
Recimo hrvatski glagol jebati, dolazi od sanskritske imenice yebatha
(ticalo). Pa i pezdeti (prditi) dolazi iz sanskrita, kao i latinski
pedere i konačno od pedere dolazi petarda. I piezda (pizda) je iz
sanskrita, ne znam što znači, u Kama Sutri je yoni. Gomila riječi koje
su po svojoj prirodi prastare, kao mati, otac, sestra, brat, sunce, sin,
kći; mogu se lako identificirati kao zajedničke svim arijevskim
jezicima. Budući je sanskrit zamro u davno doba, onda se sve to trpa
njemu na dušu. Tako mi često izražavamo podrijetlo iz sanskrita,
naprosto jer je drevan. Vjerojatnije jest da je sanskrit potekao iz
praarijevskog jezika skupa s pralatinskim, etc.
Nik
> Pa to je od "veda", znanje, značenje. Prilog vetno ima smisao značno,
> dakle istoznačno.
Hm... da malo razmislim, možda bi mi sinulo. Glagolski korijen je 'vid'
(znati), sa tri, koliko vidim u riječniku, moguče različite tvorbe -
vetti, vedati, vidati (3 os. jedn.)
> Recimo hrvatski glagol jebati, dolazi od sanskritske imenice yebatha
> (ticalo). Pa i pezdeti (prditi) dolazi iz sanskrita, kao i latinski
> pedere i konačno od pedere dolazi petarda. I piezda (pizda) je iz
> sanskrita, ne znam što znači, u Kama Sutri je yoni. Gomila riječi koje
> su po svojoj prirodi prastare, kao mati, otac, sestra, brat, sunce, sin,
> kći; mogu se lako identificirati kao zajedničke svim arijevskim
> jezicima.
Mati (mAtR), otac (pitR), sestra (svasR), brat (bhrAthR), ovo su poznate
riječi. Ima ih još više.
Sunce je sUrja.
Kći ne poznajem kao neovisnu riječ, nego samo kao 'putra (sin)' sa
ženskim nastavkom -I : 'putrI (kći).
A ovo nešto novo. Dobro ništa previše pametno, ali jebiga:
prditi: glagolski korijen u sanskrtu je 'pard' (pardati - aktivni oblik,
pardate - srednji oblik, medij))
pard: cl. 1. A1. to break wind downwards
Lat. {pe1do} , {po1dex}
Lith. {pe4rdz3u}
Germ. {farzen}, {furzen}
Angl. Sax. {feortan}
Eng. {fart}.]
joni i liNGam su isto poznati. A ostalo? Jesi ozbiljan? (Ne mogu
provjeriti, elektronski riječnik koji imam bio je sastavljen u 1900
godini (jebatha oćito nisu stavili unutra, jer nemogu naći). Isto je sa
online prevodima. Kad dođu do takvih riječi, recimo do himne posvečenoj
Ljubavi iz Rg-Vede, odjednom preskoče na latinski :)
> Budući je sanskrit zamro u davno doba, onda se sve to trpa
> njemu na dušu. Tako mi često izražavamo podrijetlo iz sanskrita,
> naprosto jer je drevan. Vjerojatnije jest da je sanskrit potekao iz
> praarijevskog jezika skupa s pralatinskim, etc.
Normalno. Meni se ćini da je oblik, koji je u sanskrtu postao 3 os.
jedn., kod nas postao nedoločnik (infinitiv).
ZoxX
> Sunce je sUrja.
>
> Kći ne poznajem kao neovisnu riječ, nego samo kao 'putra (sin)' sa
> ženskim nastavkom -I : 'putrI (kći).
>
Anglosaksonski son i slavenski sin se poklapaju, isto tako daughter i
dochter te rus. dočer. Ne znam sanskrit.
>
> joni i liNGam su isto poznati. A ostalo? Jesi ozbiljan? (Ne mogu
> provjeriti, elektronski riječnik koji imam bio je sastavljen u 1900
> godini (jebatha oćito nisu stavili unutra, jer nemogu naći). Isto je sa
> online prevodima. Kad dođu do takvih riječi, recimo do himne posvečenoj
> Ljubavi iz Rg-Vede, odjednom preskoče na latinski :)
>
Teoriju o yebatha sam čuo iz dva neovisna izvora. Prvi je izgovorio kao
jebhatha (dakle frikativni b i t), a drugi samo s frikativnim t. Na webu
sam našao potvrdu za yebatha na:
http://www.forum.hr/archive/index.php/t-54400.html
Tako je to tri izvora. Koliko su neovisni ne znam. Možda je to legenda
koja kola Hrvatskom (svi su izvori hrvatski).
Google daje nešto pogodaka na "yebatha", ali teško je dokučiti značenje.
Alisa
>Ne znam sanskrit.
ZoxX, daj se skini s tog sankr_i_ta, molim te. Mi kazemo sanskrt.
--
Alisa
Blago onom tko rano poludi, njemu zivot u veselju prodje.
ZoxX
> On Sat, 11 Feb 2006 03:34:23 +0100, ZoxX <zkuc...@gmail.com> wrote:
>
>
>>Ne znam sanskrit.
>
>
> ZoxX, daj se skini s tog sankr_i_ta, molim te. Mi kazemo sanskrt.
>
Alisa, generacijo, nije to 'i', tako ti ja pišem Škarićev rep pod
repatim 'r'. Vidiš da je tebi nedokučiva tajna 8859-2, kako bi tek tebi
i ostalima djelovala UTP-8? "Prst" i ostale hrvatske riječi ne pišem
tako jer to znamo izgovoriti, ali "sanskrt" je tuđica. Znaš koliko je
ljudi na webu koji bar miču usnama dok čitaju i sad da tu pokušaju
izgovoriti 'r' mogli bi na traumi završiti. Zgražam se nad tvojom
sebičnošću.
Nik
> Teoriju o yebatha sam čuo iz dva neovisna izvora. Prvi je izgovorio kao
> jebhatha (dakle frikativni b i t), a drugi samo s frikativnim t. Na webu
> sam našao potvrdu za yebatha na:
> http://www.forum.hr/archive/index.php/t-54400.html
> Tako je to tri izvora. Koliko su neovisni ne znam. Možda je to legenda
> koja kola Hrvatskom (svi su izvori hrvatski).
> Google daje nešto pogodaka na "yebatha", ali teško je dokučiti značenje.
Dobar je riječnik, treba samo naći prave riječi. Ali "jebhata (jabhata)"
još uvijek nema unutra.
yabh - P yabhati (or A. yabhate}; perfekt yayAbha; aorist ayApsIt; fut.
-yapsyati; inf. yabhitum, -yabdhum - ako riječ počne sa '-' znači u
sastavljenim riječima (glagol sa prefiksom)
- to have sexual intercourse, futuere
Desiderative yiyapsati, yiyapsate,
- to desire sexual intercourse
yabhana - n. copulation, sexual intercourse
yabhyA - f. to be carnally known
a-yabhyA - f. (a woman) with whom one ought not to cohabit
su-yabhyA -f. to be well embraced (sexually)
Nik
Hrpa novih riječi... super.
sU - 1 suvati (in Brahmanas also suvate, according to dhAtupATha also
savati
- to set in motion, urge, impel, vivify, create, produce
sU - 2 (compare 1. sU) sUte
- to beget, procreate, bring forth, bear, produce, yield
sUta - born, engendered
the sun
sUtA - f. a woman who has given birth to a child
sUtaka - n. birth (also "the calving of a cow &c.")
sUti - 2 f. birth, production
parturition, delivery, lying in
yielding fruit, production of crops
offspring, progeny
sUtu - f. child-bearing, pregnancy
sUna - mfn. born, produced
m. a son (prob. wrong for 3. suta)
n. bringing forth, parturition
sUnA - f. a daughter
sUnu - 1 m. one who urges or incites, an inciter
the sun (= savitR = doslovno "an impeller, exciter,
vivifier; a stimulator, rouser, vivifier")
sUnu - 2 m. a son, child, offspring
f. a daughter (imenica na "-u" može muška ili ženska)
[Cf. Zd. {hunu}
Lith. {sunus}
Slav. {synu8}
Goth. {sunus}
Angl. Sax. {sunu}
Eng. {son}
Germ. {Sohn}.]
Nik
duh - 2 (orig. dugh)
to milk (a cow or an udder) fig. take advantage of, enjoy
to milk or squeeze out, extract (milk, Soma e.g. any good thing),
draw anything out of another thing (with 2 acc.)
to give milk, yield any desired object (acc., rarely gen.)
duhitR - f. a daughter (the milker or drawing milk from her mother)
[cf. Zd. {dughdar}
Goth {dauhtar},
Lith. {dukte},
Slav. {dushti}].