Kako se kaze...
Nephrops Norvegicus
Pitanje, onako semi-kulinarske prirode (zato crosspost).
Kako se kaze "strukapatat" knjizevno?
"Strukapatat" je inace ona napravice (obicno metalna) kroz koju se
gnjece (strukaju) kumpiri kad se cine njoki ili stakod slicno. Za
razliku od pasirke (kroz obe izlaze oni crvuljci od onga sta se pasira
ili gnjeci) ovde se "strukaje" pritiskom, a ne rotiranjem onog
noza/gnjecilice/sta li je vec.
Treba mi majci, a ja se nikako sitit...
Zoran Dzelajlija
> "Nephrops Norvegicus" <skamp....@blitva.bilinstvo.co.uk.hr.pero> wrote in
> message news:3DA52FAC...@blitva.bilinstvo.co.uk.hr.pero...
>>
>> Pitanje, onako semi-kulinarske prirode (zato crosspost).
>>
>> Kako se kaze "strukapatat" knjizevno?
> A gratakaza? (z kao u zivot)
Sto je to, ribez za sir ili nesto drugo?
> A onaj valjak za valjat po tijestu?
Za ovo znam da nije oklagija,
> A kaciola/sefl(j)a?
> A skrovada/protvan?
a ni ovo vjerojatno nije tepsija. ;-)
Zoran
Smola
"Nephrops Norvegicus" <skamp....@blitva.bilinstvo.co.uk.hr.pero> wrote in
message news:3DA52FAC...@blitva.bilinstvo.co.uk.hr.pero...
>
>
> Kako se kaze "strukapatat" knjizevno?
A gratakaza? (z kao u zivot)
A onaj valjak za valjat po tijestu?
A kaciola/sefl(j)a?
A skrovada/protvan?
Vucko
>> Kako se kaze "strukapatat" knjizevno?
Sto je to uopce?
>A gratakaza? (z kao u zivot)
Ribezh? Ribalica?
>A onaj valjak za valjat po tijestu?
Tijestno valjalo :-)
>A kaciola/sefl(j)a?
??? Sto je to?
>A skrovada/protvan?
??? A tek ovo?
Hrvoje Niksic
> A kaciola/sefl(j)a?
Od nekog sam čuo da je ovo "zaimača".
Smola
"Vucko" <mvu...@barok.foi.hr> wrote in message
news:newscache$wflt3h$lb2$1...@tower.foi.hr...
> >A kaciola/sefl(j)a?
>
> ??? Sto je to?
A i ti si mi iz Dubrovnika. Ne znam kako tocno vi kazete, npr. u Orebicu se
kaze "kacola" (c kao Cakovec).
Ako jos nije jasno - on za vadit juhu. :-)
> >A skrovada/protvan?
>
> ??? A tek ovo?
Ona posuda za pec nesto u pecici.
Smola
"Zoran Dzelajlija" <jelly...@srk.fer.hr> wrote in message
news:ao4f1h$m1c$2...@server.yoga...
> In hr.sci.jezik Smola <supers...@veinet.hr> wrote:
> > "Nephrops Norvegicus" <skamp....@blitva.bilinstvo.co.uk.hr.pero>
wrote in
> > message news:3DA52FAC...@blitva.bilinstvo.co.uk.hr.pero...
> >>
> >> Pitanje, onako semi-kulinarske prirode (zato crosspost).
> >>
> >> Kako se kaze "strukapatat" knjizevno?
>
> > A gratakaza? (z kao u zivot)
>
> Sto je to, ribez za sir ili nesto drugo?
Valjda. Ono cetvrtasto sa ruckom i sa svake 4 strane nazubljene rupice
razlicite sitnosti :-)
Jebote, aj sad ti sporazumi dva Hrvata.
Josip Rodin
>A gratakaza? (z kao u zivot)
Vjerojatno ribež.
>A kaciola/sefl(j)a?
Vjerojatno nije ni kačica :)
>A skrovada/protvan?
Ili tacna :) Pladanj.
--
2. That which causes joy or happiness.
Vucko
>> >A kaciola/sefl(j)a?
>>
>> ??? Sto je to?
>
>A i ti si mi iz Dubrovnika. Ne znam kako tocno vi kazete, npr. u Orebicu se
>kaze "kacola" (c kao Cakovec).
>Ako jos nije jasno - on za vadit juhu. :-)
A, kachica. Moze i juhohvat :-)
>> >A skrovada/protvan?
>>
>> ??? A tek ovo?
>
>Ona posuda za pec nesto u pecici.
Ja to zovem "pleh".
Vucko
>On Thu, 10 Oct 2002 11:57:35 +0200, Smola wrote:
>>A gratakaza? (z kao u zivot)
>
>Vjerojatno ribež.
>
>>A kaciola/sefl(j)a?
>
>Vjerojatno nije ni kačica :)
>
>>A skrovada/protvan?
>
>Ili tacna :) Pladanj.
A posluzavnik?
Josip Rodin
>> >A kaciola/sefl(j)a?
>>
>> ??? Sto je to?
>
>A i ti si mi iz Dubrovnika. Ne znam kako tocno vi kazete, npr. u Orebicu se
>kaze "kacola" (c kao Cakovec).
Orebiški nije isti kao dubrovački :)
Josip Rodin
>>>A skrovada/protvan?
>>
>>Ili tacna :) Pladanj.
>
> A posluzavnik?
Bit ce.
E, sad zavisi na sto se tocno misli. U nekoj drugoj poruci je spomenuto ono
sto se stavlja u pecnicu. Pladanj (ili posluzavnik) ne bi nuzno bili
ekvivalentni ovome...
Matija Puzar
>
> >A kaciola/sefl(j)a?
>
> ??? Sto je to?
Ih, to ne znaš... Pa pajČIć, naravno :-) (velika slova radi naglaska)
--
____/| Matija Pužar - Puma Disklejmer: Stavovi izneseni u
\ o.O| ------------------------------ ovoj poruci moji su osobni
=(_)= E-mail: puma...@iskon.hr stavovi i nisu službeni stavovi
U WWW: http://puma.inet.hr/ tvrtke u kojoj radim! :)
Vucko
>In article <newscache$wflt3h$lb2$1...@tower.foi.hr>, Vucko wrote:
>>
>> >A kaciola/sefl(j)a?
>>
>> ??? Sto je to?
>
>Ih, to ne znaš... Pa pajČIć, naravno :-) (velika slova radi naglaska)
Sorry, "newsreader" (tin) mi ne podrzava hr slova.
Mihaela
Upravo u kuhinji vjerojatno vlada još uvijek jedna od najvećih pomutnji u
standardološkome smislu.
Ajmo probat' riješit' ono što se može:
- štrukapatat je gnječilica (za krumpir) (za razliku od pasirke, kao što je
Nephrops dobro primijetio)
- kuhinjski pribor s ručkom i četiri stranice s različitim nožićima za
usitnjavanje naziva se ribežom, ali kako je to germanizam, naići ćete i na
riječ "trenica" što je dobro, ali nije široko prihvaćeno
- valjak za valjanje (najčešće tijesta) zove se baš tako: valjak / kuhinjski
valjak, (a zanimljivo recimo u mom dijalektu to se zove "valjar")
- ono što se razgovorno i dijalekatno naziva "tacnom" u književnom jeziku je
ili pladanj ili poslužavnik (na pladnju se poslužuje hrana, pladanj stoji na
stolu dok obrok traje ili dok na njemu ima hrane, a na poslužavniku se samo
prenosi hrana ili piće do stola, skida se s poslužavnika i on najčešće ne
ostaje na stolu)
- "pleh" je lim, to je plitak limeni oblik u kojem se hrana peče u pećnici,
no oprez: lim je redovito plitak, dakle u njemu se uglavnom peče ono što ne
mora plivati u umaku, ono što se ne mora polijevati, podlijevati,
zalijevati, itd.
- protvan / tepsija - protvan je germanizam (Bratpfanne), a tepsija
turcizam. Domaća riječ za tu posudu NIJE lim kao što se često, pa i u
jezikoslovnim krugovima misli(lo), domaću riječ je bilo teško naći, ali
nađena je: midenica/mjedenica - to je tradicijska riječ tj. ona dolazi iz
nekih dijalekata i mogla bi se prihvatiti i u književnome jeziku, ali njezin
je naziv motiviran riječju "mjed", a protvani nisu danas više (ili nisu
najčešće) mjedeni. Prije koju godinu otkriveno je da se takve posude
nazivaju i PEKAČI (zasad se zna da tu riječ rabe bački Hrvati, za druge
krajeve ne znam). I eto, riječ PEKAČ je najbolje rješenje. Već je prihvaćen
i u javnosti: prošetajte trgovinama i pogledajte deklaracije na protvanima -
često piše baš PEKAČ.
- a sad moja omiljena tema:
kaciola/kačola/paljač/paljčić/pajčić/kutlača/šeflja.... ili kao kod mene
doma: šefarka. Riječ "zaimača" davno je predložena kao standardna, ali to
nije uspjelo. Motivirana je riječju "zaimati" što bi značilo "zahvaćati".
Nekako se najčešće čuje (to je moja procjena, koja ne mora biti točna) u
standardu "kutlača". Da budem iskrena, stvarno ne znam koji naziv
predložiti. O tome još moram dobro promisliti, pa ako mi su učini da imam
što donekle pametno reći, javit ću se.
(Hehehe, ono "juhohvat" baš je super hehehe)
- a znate li što je "duršlag"? To je ona velika cjediljka za recimo
tjesteninu, njoke ili sl. Mi doma razlikujemo "cjediljku" (to je ona malena
za npr. čaj) i "duršlag" (to je ta velika za paštu). Kako bi se zvala onda
ta velika cjediljka? Pa zove se cjedilo, mada mi je bilo baš duhovito i
zgodno kad je Mirjana Rogina u emisiji "Kruške i jabuke" za nju rabila naziv
"šupljača" :-))
-drago mi je da ste pokrenuli ovu temu, ndam se da ćemo još o kulinarskim
temama i - pozdrav svima!
Mihaela
Alisa
>>A skrovada/protvan?
>
>Ili tacna :) Pladanj.
Protvan ili pleh je metalna posuda u kojoj se pece, nema veze s
tacnom, tj. posluzavnikom.
--
Alisa
Lorem ipsum dolor sit amet.
Josip Rodin
>>>A skrovada/protvan?
>>
>>Ili tacna :) Pladanj.
>
>Protvan ili pleh je metalna posuda u kojoj se pece, nema veze s
>tacnom, tj. posluzavnikom.
A, bit ce da sam ih pomijesao. Naime, cuo sam Splicane da govore o skrovadi
kao o kruhu iz skrovade, sto sam povezao s tepsijom, i onda opet s tacnom.
Negdje na tom putu sam vjerojatno krivo zakljucio. Za rijec protvan nikad
cuo nisam :)
Ivan Biuklija
između ostalog kaže:
> Već je prihvaćen
> i u javnosti: prošetajte trgovinama i pogledajte deklaracije na protvanima -
> često piše baš PEKAČ.
Uočih na jednom, istina keramičkom, pekaču.
--
Ivan www.Biuklija.com
... 1010011010 - The binary of the beast
Vucko
>Dakle...
>Upravo u kuhinji vjerojatno vlada još uvijek jedna od najvećih pomutnji u
>standardološkome smislu.
>
>Ajmo probat' riješit' ono što se može:
[cut]
Svaka cast, bolje ne bi ni Tomislav Ladan :-)
Mihaela
> Svaka cast, bolje ne bi ni Tomislav Ladan :-)
Hvala, hvala :-)
P.S. Ja mislim da bi on bolje. I šire. I dublje:-)
Alisa
<6s8tz...@biuklija.com> wrote:
>> Već je prihvaćen
>> i u javnosti: prošetajte trgovinama i pogledajte deklaracije na protvanima -
>> često piše baš PEKAČ.
>
>Uočih na jednom, istina keramičkom, pekaču.
Ja vidla samo hitri pekac, tj. nekakav toster.
Alisa
>Za rijec protvan nikad
>cuo nisam :)
Ta bi isla medju stare zagrebacke, poput: stokrl, samrlek, srafnciger,
sirajzl, vaserlajtung i sl. :))
Vucko
Prije per godina omiljeni hobi mi je bio gledati Ladana sa Jasminom
Nikic popodne na HRT-u u emisiji "Rijeci, rijec, rijeci" (ako se ne varam).
Dobar je bio kad je objasnjavao sto je to "voda", islo je ovako: "Voda je
tekucina bez boje, okusa i mirisa koja sluzi za pice kako ljudima tako i
zivotinjama..." sa dramaticnim stankama izmedju rijeci te mimikom tijela,
posebno rukom i ocima (a i glasom s uvijek zacepljenim nosom (ipak nije imao
zacepljeniji nos od Ante Peterlica, tipa koji je spikao jednako opsjednuto
kao ladan, samo o filmu :-). Ali lud je Ladan, zna detaljno povijest svake
rijeci, nevjerojatan je...
Smola
"Alisa" <al...@post.hinet.hr> wrote in message
news:qcofquccsb4di8s4g...@4ax.com...
> On 11 Oct 2002 21:59:28 GMT, jro...@jagor.srce.hr (Josip Rodin) wrote:
>
> >Za rijec protvan nikad
> >cuo nisam :)
>
> Ta bi isla medju stare zagrebacke, poput: stokrl, samrlek, srafnciger,
> sirajzl, vaserlajtung i sl. :))
Ja san je cua u Varazdinu
Smola
> In hr.sci.jezik Mihaela <mih...@email.hinet.hr> wrote:
> >
> >
> >> Svaka cast, bolje ne bi ni Tomislav Ladan :-)
Ladan je glumac
Alisa
>Ali lud je Ladan, zna detaljno povijest svake
>rijeci, nevjerojatan je...
Ne sumnjam da mu je znanje pregolemo, ali ipak uzmi u obzir da se
covjek priprema za svaku takvu emisiju, sto ce reci da "nauci" ono o
cemu govori u trenutku kad se za tim ukaze prilika; ne nosi on sve to
stalno u glavi :))
Mihaela
> >cuo nisam :)
>
> Ta bi isla medju stare zagrebacke, poput: stokrl, samrlek, srafnciger,
> sirajzl, vaserlajtung i sl. :))
Aliso: ne samo zagrebacke! Svi ti leksemi koje si navela prosireni su od
Vojvodine do G. kotara i Like. Zagreb je u tome tek mali punkt, da ne
kazem - tockica :-))
Mihaela
Hehehe, imaš pravo. I točno je to što kaže alisa da se prof. Ladan priprema
za svaku emisiju, no to ne umanjuje činjenicu da je vrstan etimolog, zna on
jako jako puno i kad ga spontano nešto priupitaš. Faca je...
Mihaela
> > Ta bi isla medju stare zagrebacke, poput: stokrl, samrlek, srafnciger,
> > sirajzl, vaserlajtung i sl. :))
>
> Ja san je cua u Varazdinu
Tako je, Smolo...
Alisa
wrote:
>> Ta bi isla medju stare zagrebacke, poput: stokrl, samrlek, srafnciger,
>> sirajzl, vaserlajtung i sl. :))
>
>Aliso: ne samo zagrebacke! Svi ti leksemi koje si navela prosireni su od
>Vojvodine do G. kotara i Like. Zagreb je u tome tek mali punkt, da ne
>kazem - tockica :-))
Mihaelo, izuzetno mi je naporno u svakoj prilici izgovarati bas sve
(racunam i na sugovornikovu inteligenciju). Buduci da je ovo bila
polu-sala, da ne upotrijebim neki malo zasci izraz, zadrzala sam se na
zagrebackom dijalektu. Je l' sad malo jasnije?
Gordana Muraja
A "glazura" ? Kako bi se to reklo na hrvatskom? U nekim receptima se koristi
izraz "ocaklina".
Gordana
--
Mutatis mutandis i...@prezime.hr
Mihaela
> A "glazura" ? Kako bi se to reklo na hrvatskom? U nekim receptima se
koristi izraz "ocaklina".
Gordana, najprije mi se učinilo da je odgovor na to pitanje vrlo jednostavno
dati jer ąto se recepata za kolače tiče glazura se zaista naziva i
"ocaklina". Ali kako ne volim suditi samo prema svom jezičnom osjećaju,
pogledala sam malo u rječnike hrvatskoga jezika pa sam tamo vidjela da se
kao sinonim za glazuru navodi samo "caklina". Meni se čini da je uobičajeno
"caklinom" nazivati glazuru na predmetima, ali na kolačima je ipak
"ocaklina". No, riječi "ocaklina", zanimljivo, nema u rječnicima (Anićev i
Rječnik Leksikografskoga zavoda, a u Hrvatskome jezičnom savjetniku ima
"ocakliti", i "ocakljivati") - nijedna knjiga nije bez omaąke pa je moľda
riječ o propustu. A moľda i nije. U svakom slučaju postavila si baą
zanimljivo pitanje.
Meni se čini da je riječ "ocaklina" jezično sasvim u redu. Za glazuru na
kolačima moľe se reći i "preljev".
Inače, caklina i ocaklina motivirane su riječju "staklo" - moľda je netko od
vas zamijetio da u nekim govorima postoji riječ "caklo" (staklo) - naime
prva dva konsonanta u riječi "staklo" zamijenila su mjesto (metateza) i
nastalo je "TSaklo", a suglasnici TS lako se artikulacijski stapaju u
suglasnik C. Zanimljivo, zar ne?
Mihaela
> >> Ta bi isla medju stare zagrebacke, poput: stokrl, samrlek, srafnciger,
> >> sirajzl, vaserlajtung i sl. :))
> >
> >Aliso: ne samo zagrebacke! Svi ti leksemi koje si navela prosireni su od
> >Vojvodine do G. kotara i Like. Zagreb je u tome tek mali punkt, da ne
> >kazem - tockica :-))
>
> Mihaelo, izuzetno mi je naporno u svakoj prilici izgovarati bas sve
> (racunam i na sugovornikovu inteligenciju). Buduci da je ovo bila
> polu-sala, da ne upotrijebim neki malo zasci izraz, zadrzala sam se na
> zagrebackom dijalektu. Je l' sad malo jasnije?
Ma, daj, pa nije bas tako jako naporno napisati "od Vojvodine do G. kotara"
a jos je dovoljno ugrubo da podrazumijeva i sudjelovanje citateljeve
inteligencije u upotpunjavanju slike, zar ne? Lijepo je upoznavati svoju
domovinu, njezine dijalekte, obicaje... jako mi je drago kad mogu nauciti
nesto o Hrvatskoj, zahvaljujem svima na ovoj news-grupi koji primjecuju
jezicne probleme i daju podatke iz svojih govora. I ti si medu njima.
Pozdrav!
Smola
"Mihaela" <mih...@email.hinet.hr> wrote in message
news:aoacun$kaa$1...@as201.hinet.hr...
ma da, kuzis :-)
Gordana Muraja
> Meni se čini da je riječ "ocaklina" jezično sasvim u redu. Za glazuru na
> kolačima može se reći i "preljev".
Mislim da bi bilo dobro razlikovati ocaklinu i preljev. Jer preljev može
biti takav da ne pravi ocaklinu po površini kolača nego samo da ga natopi,
na primjer.
Kad si već u pravom raspoloženju, da te pitam još neke stvari :-)
Pitam se da li kod zapisivanja recepata i opisa postupaka koristim
primjerene izraze. Na primjer, treba dobro "izraditi" maslac - možda bi bilo
ljepše napisati da maslac treba "umiješati". Međutim, to nije ono pravo jer
ga ne treba umiješati u nešto, samo ga treba miješati dok na poprimi neka
svojstva. Možda postoji primjereniji izraz?
Pa bjelanjci. "Ulupati" bjelanjke? Možda je ljepše "istući" bjelanjke u
snijeg?
I još me zbunjuje "žumanjak" i "žutanjak". Jesu li oba oblika ispravna? I
odakle razlika?
Kod dizanog tijesta isto imam najmanje jednu nedoumicu. Nalazila sam u nekim
receptima formulaciju da treba čekati dok tijesto "uzađe". To mi se baš
sviđa ali nije često u upotrebi (pitam se kamo taj izraz jezično spada),
puno češće se kaže da tijesto treba "narasti".
Mihaela
> > Meni se čini da je riječ "ocaklina" jezično sasvim u redu. Za glazuru na
> Mislim da bi bilo dobro razlikovati ocaklinu i preljev. Jer preljev moľe
> biti takav da ne pravi ocaklinu po povrąini kolača nego samo da ga natopi,
> na primjer.
Da, znam, preljev je u kulinarstvu dvoznačna riječ: 1. sluľi za natapanje
kolača, 2. stvara ocaklinu. Kako dvoznačnost u terminologiji treba
izbjegavati, sloľila bih se s tobom da bi trebalo razlikovati 1. od 2.
značenja. Pa moľda onda: 1. preljev, 2. ocaklina. Ajme, mislim da smo
rijeąile problem:-)
> Kad si već u pravom raspoloľenju, da te pitam joą neke stvari :-)
Pitaj, ako znam, reći ću ti.
> Pitam se da li kod zapisivanja recepata i opisa postupaka koristim
> primjerene izraze. Na primjer, treba dobro "izraditi" maslac - moľda bi
bilo
> ljepąe napisati da maslac treba "umijeąati". Međutim, to nije ono pravo
jer
> ga ne treba umijeąati u neąto, samo ga treba mijeąati dok na poprimi neka
> svojstva. Moľda postoji primjereniji izraz?
Hvala ti da si postavila to pitanje. Meni se ne čini primjerenim izraz
"izraditi" za taj postupak. U receptima se nalazi i sintagma "pjenasto
izmijeąati". Kako ti se to čini? Hm, samo nisam sad sigurna piąe li
"pjenasto izmijeąati" kad se mijeąa sa ąećerom, ili i sam. E, moram joą
promisliti!
> Pa bjelanjci. "Ulupati" bjelanjke? Moľda je ljepąe "istući" bjelanjke u
> snijeg?
Pa ovako. Ja govorim isključivo "istući". A sad da vidimo je li to jedina
mogućnost. U Anićevu rječniku postoji glagol "ulupati" s oznakom
ekspresivnosti i značenjem "uludo utroąiti". U Rječniku Leksikografskoga
zavoda nema te riječi, ali ima "nalupati" u značenju "namlatiti, istući". E
sad zanimljivo je da bjelanjke ne moľemo "nalupati" niti "namlatiti" (premda
se recimo maslac "mlati" tj. mlati se mlijeko da bi se dobio maslac). Ali
moľemo ih "utući". Ajme, kakva zbrka:-)
Neprefigirane riječi "tući" i "lupati" pokazuju da se u dijelu značenja
podudaraju. Prefiksacijom dobivaju nove nijanse značenja. Pritom se neke
nijanse poklope. Tako mislim da se neka značenja viąeznačnih glagola
"ulupati" i "istući" u kulinarstvu poklapaju.
> I joą me zbunjuje "ľumanjak" i "ľutanjak". Jesu li oba oblika ispravna? I
> odakle razlika?
U Hrvatskom jezičnom savjetniku stoji da je umjesto ľutanjak i ľumanjak
bolje reći "ľumance" :-). Odakle razlika? Moram pogledati u Etimologijskome
rječniku Petra Skoka ...i ako mi se bude dalo listati po starim brojevima
časopisa Jezik (sjećam se da i tamo ima članak o tome).
Ja govorim "ľutanjak":-)). Vidi mene nestandardne, hehe!
> Kod dizanog tijesta isto imam najmanje jednu nedoumicu. Nalazila sam u
nekim receptima formulaciju da treba čekati dok tijesto "uzađe". To mi se
baą sviđa ali nije često u upotrebi (pitam se kamo taj izraz jezično spada),
puno čeąće se kaľe da tijesto treba "narasti".
Ili da se treba "dignuti". "Uzaći" je isto ąto i "dignuti se". Inače ta
riječ "uzaći" u suvremenom se jeziku nalazi samo u dvama područjima: u
kulinarstvu, kao ąto vidimo, i, zamisli - u teologiji! ("koji je na nebo
uzaąao", uzaąaąće itd.).
Gordana, postavljaą vrlo zanimljiva i inspirativna pitanja.
P.S. Odgovore koje sam ostala duľna nastojat ću ovih dana potraľiti.
Pozdrav!
Mihaela
Egregius
> A i ti si mi iz Dubrovnika. Ne znam kako tocno vi kazete, npr.
> u Orebicu se kaze "kacola" (c kao Cakovec).
Misliš: kačola (č kao u Čakovec)
:)
--
Ave!
Egregius
Gordana Muraja
"Mihaela" <mih...@email.hinet.hr> wrote in message
news:ao7en9$9nam$1...@as201.hinet.hr...
> nađena je: midenica/mjedenica - to je tradicijska riječ tj. ona dolazi iz
> nekih dijalekata i mogla bi se prihvatiti i u knjiľevnome jeziku, ali
njezin
> je naziv motiviran riječju "mjed", a protvani nisu danas viąe (ili nisu
> najčeąće) mjedeni. Prije koju godinu otkriveno je da se takve posude
Nadovezala bih na ovo komentar moga muľa koji je razvoj posuda za kuhanje i
njihovih naziva sagledao iz kuta povijesnog razvoja materijala i tehnolgije
izrade posuda. U pitanju je njegovo osobno viđenje meni jako zanimljivo jer
pokazuje da su nazivi posuda izvedeni iz naziva materijala koji se koristio
za izradu posude.
U početku je postojalo samo posuđe od grnčarije tj. od pečene zemlje.
Kasnije je u upotrebu uąao bakar, a zatim i mjed. Kako je bakar nepraktičan
za odrľavanje i upotrebu zadrľao se jedino kad je trebalo dobiti jako duboke
forme, tako se i danas susreću bakreni kotlići. Mjed se bitno bolje lijeva,
a i jeftinija je od bakra. Mjedeno posuđe ubrzo među imućnijom populacijom
zamjenjuje zemljano i bakreno i pojavljuje se izraz mjedenica kojom se
zapravo označava svaka posuda za pripremu hrane izrađena od mjedi, bez
obzira na njen oblik. Kako je i mjed prilično skupa, pojava znatno
jeftinijeg čeličnog lima ubrzo istiskuje mjedene tave, plitke mjedene posude
i slično te se u upotrebi duľe vrijeme zadrľava jedino duboka mjedena posuda
s izbočenim poklopcem. Riječ je o posudi pravokutnog oblika sa zaobljenim
kutovima koja se zadrľala zbog velike univerzalnosti, odnosno mogućnosti da
se u njoj pripremaju razna jela. Pojava ľeljeza, odnosno čelika istiskuje
upotrebu ostalih materijala pa se danas mogu kupiti posude izvornog oblika
mjedenice koje su lijevane od teľih materijala, najčeąće sivi lijev (tzv.
gus), a ponekad se takve posude izrađuju i od čelika. Njihova osnovna
prednost je u velikoj masi, ąto čak i u uvjetima loąe raspoređenosti
temperature (na primjer otvorena vatra) osigurava dobru distribuciju topline
u unutraąnjosti posude, odnosno jednoliku pripremu hrane u cijeloj posudi.
Poslije toga u upotrebu sve viąe ulazi lim, naročito nakon ąto se krajem
pretproąlog stoljeća razvija tehnika jeftinog i jednostavnog valjanja lima.
U početku je riječ o čvrstim posudama izrađenim od pocinčanog čeličnog lima.
Takav lim se dosta teąko obrađivao pa su posude od takvog materijala
nastajale izrezivanjem i zatim savijanjem te zakivanjem i lemljenjem metala.
Moguće ih je prepoznati po karakterističnim zakovanim spojevima na kutovima
pravokutnih posuda. Početkom proąlog stoljeća dodatno se poboljąava
tehnologija izrade čeličnih limova te oni postaju znatno tanji, a njihova
čvrstoća se osigurava valovitoąću. Tako nastaju posude koje joą i danas
susrećemo najčeąće kao kalupe za kolače. Riječ je također o posudama koje su
nastale zakivanjem i lemljenjem, a prepoznatljive su po karakteristično
valovitim (rebrastim) stjenkama.
60-tih godina proąlog stoljeća auto - industrija razvija tehnologiju
industrijskog kovačkog oblikovanja lima (popularno "ątancanje"). Proizvođači
bijele tehnike uskoro usvajaju ovu tehniku te uz svoje pećnice isporučuju
pravokutne posude za pripremu hrane nastale industrijskim kovačkim
oblikovanjem lima, jednostavnije rečeno "ątancanjem". Ovo je danas vodeća
tehnika izrade pravokutnih posuda, a valja znati da se u narodu sve ove
vrste posuda već gotovo stoljeće i pol nazivaju lim (ili pleh).
Proizlazi da su narodni nazivi za posude za pripremu nastali na osnovi
materijala od kojih je posuda izrađena, a ne na osnovi njenog oblika i
primjene. Postoji i arhaični pučki naziv za posudu od zemlje, ali ga se
nikako ne uspijevam prisjetiti. Isto tako u nekim dijelovima Slavonije za
posude izrađene od bakra koriste se izrazi bakrenjača, bakarnica ili
jednostavno bakar. Ujedno nas to navodi na zaključak da su ostali nazivi
koji se kod nas susreću, a koji pobliľe određuju oblik posude ili njenu
primjenu zapravo uvezeni u hrvatski jezik.
> - a sad moja omiljena tema:
> kaciola/kačola/paljač/paljčić/pajčić/kutlača/ąeflja.... ili kao kod mene
U naąoj se kući kaľe "grabljača". Vidim da to nisi spomenula. Je li moguće
da smo to sami izmislili?
:-)
Drago mi je da su ti moja pitanja inspirativna, nadam se da će ti i ovo biti
zanimljivo. Meni su tvoji odgovori jako zanimljivi :-)
Pozdrav,
pip
: A, kachica. Moze i juhohvat :-)
zaimača
Mihaela
Hvala ti puno na ovim podacima, evo kopirala sam i spremila tvoj post.
Hvala ti i ąto si se potrudila to sve napisati.
Srdačno
Mihaela