--
www.vikendi.net -/- www.context.cx
Vazduh trepti kao da nebo gori...
> zaporka prenovokomponirano. ©ifra ne dolazi u obzir jer se obično odnosi
> na (alfa)numeričku oznaku proizvoda i sl. Dakle?
Partizanski. ;)
--
http://www.youtube.com:80/watch?v=QAB90plPqxo&NR=1
This movie is good, I also believe Christ is the only way to the truth.
Islam is a false religion given by Satan, but those Serbs and Croats who
were killing innocent muslim children and women, are going to hell. So,
don't happy be worry, Orthodox and Catholic killers!
Christ bless Balkan!
Zaporka. Oduvijek je bila zaporka. Uvijek si imao bankovne račune na
zaporku.
Lozinka je u redu, samo lozinka nije password. Lozinka ima dva dijela.
Javku i odziv. Ipak se isplatilo što me je JNA obučila za komandosa.
Što će komandosu lozinka?
--
Red Leader
Tko prije umre duže je mrtav!
Ako komandos ne zna lozinku, a pribliľava se straľarskome mjestu, mogao bi
lako nastradati.
Točno, dobili smo lijepe kalašnjikove umjesto toga.
> Lozinka je u redu, samo lozinka nije password. Lozinka ima dva dijela.
> Javku i odziv. Ipak se isplatilo što me je JNA obučila za komandosa.
Jedan od razloga zašto se nazivlje vezano uz računala nikad neće moći
prevesti. Kad bi se ljude (informatičare) pitalo što znači lozinka, 999 od
njih 1000 bi reklo: "password", a kad se radi o "Challenge-Response
autentifikaciji", reći će tako, umjesto ljepšeg: autentifikacija putem
lozinke.
BTW, bilo je riječi o autentifikacija/autentikacija nedavno, pa se
spominjao engleski jezik kao argument za "autentikacija". Ja ću dati
jednako valjan argument za "autentifikacija" -- njemački jezik:
"authentifizierung". K tome, mislim da u hrvatskom postoji mnogo više
riječi njemačkog porijekla nego onih engleskog.
Lozinka rijetko ide bez logina (user's name).
Login i password zajedno čine lozinku.
Login je korisničko ime, a password je zaporka.
> "Screamin Lord Byron" wrote...
>> On Sun, 28 Oct 2007 00:36:05 +0200, ZoxX wrote:
>>
>>> Lozinka je u redu, samo lozinka nije password. Lozinka ima dva dijela.
>>> Javku i odziv. Ipak se isplatilo što me je JNA obučila za komandosa.
>>
>> Jedan od razloga zašto se nazivlje vezano uz računala nikad neće moći
>> prevesti. Kad bi se ljude (informatičare) pitalo što znači lozinka, 999 od
>> njih 1000 bi reklo: "password", a kad se radi o "Challenge-Response
>> autentifikaciji", reći će tako, umjesto ljepšeg: autentifikacija putem
>> lozinke.
>
> Lozinka rijetko ide bez logina (user's name).
A login (username) je challenge? :)
Da ti objasnim, skraćeno. Da bi challenge-response imao smisla, challenge
mora svaki puta biti drugačiji (generira se sigurnim pseudo-slučajnim
generatorom). Response se dobiva kriptiranjem challengea (obično
potpisivanjem privatnim ključem osobe (mašine) koja se autentificira)
> mora svaki puta biti drugačiji (generira se sigurnim pseudo-slučajnim
Pseudoslučajnim, okej.
Ne moram ti ni reci koliko to auten... zvuci odvratno, a izgleda jos gore :)
Bruno
>"Red Leader" wrote...
>> ZoxX wrote:
>>
>>>Eden Kirin wrote:
>>>> U računalnoj terminologiji: lozinka ili zaporka za password? Lozinka mi
>>>> zvuči suviše "partizanski", zaporka prenovokomponirano. Šifra ne dolazi
>>>> u obzir jer se obično odnosi na (alfa)numeričku oznaku proizvoda i sl.
>>>> Dakle?
>>>
>>>Zaporka. Oduvijek je bila zaporka. Uvijek si imao bankovne račune na
>>>zaporku.
>>>Lozinka je u redu, samo lozinka nije password. Lozinka ima dva dijela.
>>>Javku i odziv. Ipak se isplatilo što me je JNA obučila za komandosa.
>>
>> Što će komandosu lozinka?
>
>Ako komandos ne zna lozinku, a približava se stražarskome mjestu, mogao bi
>lako nastradati.
Pfff, komandos koji drži do sebe pored straže prolazi neopažen, ili je
zakolje u tišini. Što će od toga odabrati stvar je ukusa.
Ovisi o straži. Ako je i stražar komandos, onda će tvoj komandos najebati.
BTW, imam puno stražarskoga iskustva, još iz vremena JNA, ali i iz HV.
Nikad više, akobogda.
Okej. To je onaj token iz banke?
OK, OK. Već vidim kud ovo vodi. Molim te samo nemoj početi o Tuđmanu,
kako ti je bilo u ludnici, koje si lijekove pio, kojim jezikom
govoriš, gdje si sve išao u školu...
OK, neću. ZNA SE ovdje dobro ąto je Tuđ-man, gdje sam sve bio i kako mi je
bilo. Nemoj ni ti počinjat, da ne bih nastavio...
Vidim ja da si ti i u JNA i u HV gulio krumpire.
--
www.vikendi.net -/- www.context.cx
Token nije pseudoslučajni generator. Token ima dvojaku funkciju. Jedna je
OTP (one time password) koji obično služi za login. OTP nije slučajni broj
već je definiran poznatim algoritmom i (tajnim) ključem koji se nalazi u
zaštićenoj memoriji tokena. Druga funkcionalnost jest dio
challenge-response autentifikacije. Na taj način se potpisuju transakcije.
Banka pošalje challenge (javku), pseudoslučajni broj, to upišeš u token,
token to potpiše privatnim ključem i tako dobiješ response (odziv). Taj
odziv pošalješ banci. Banka to dekriptira tvojim javnim ključem i ako se
rezultat poklapa s javkom transakcija prolazi. Za svaku sljedeću
transakciju, javka je uvijek drugačija.
Dobro, ali ako na stranu stavimo odvratnost ili ljepotu (nekome možda baš
zvuči lijepo :)), nismo riješili problem. Zašto je engleski bolji argument
od njemačkog? To je prvo pitanje. Drugo je pitanje otkud se u njemačkom
pojavilo to "fi"?
No, idemo načas zanemariti i engleski i njemački. U hrvatskom postoji riječ
"autentično", kao i "identitet", "identično". Očito je da "identifikacija"
dolazi od "identitet", odnosno "identično".
Pitanje. Je li "identifikacija" ispravno ili treba "identikacija"? Ako je
"identifikacija" ispravno, onda nema razloga da "autentifikacija" ne bude
ispravno.
Usporedimo engleski i njemački.
"Identification" i "identifizierung".
"Authentication" i "authentifizierung".
Ja bih rekao da tu u engleskom nešto ne štima. No, ne poznajem tako dobro
tvorbu riječi u engleskom, pa pretpostavljam da u engleskom postoji valjan
razlog zašto "fi" otpada kod "autentifikacije", no možda i ne postoji.
Hoćemo li promisliti o tome ili samo bez razmišljanja uzeti riječ iz
engleskog?
A kako je na njemačkom auzomatizacija/automation? Mi tu imamo "zi", a ne
"fi".
Kakve veze imaju krompiri s lozinkama? :)
Tek sam prije par dana ogulio prvi krompir u ľivotu, koliko se sjećam.
U vojsci sam zaista "gulio" samo straľu, ukupno točno oko 12 mjeseci (9 u
JRM i 3 u HV).
Kada bih opet bio vojnik, bio bih vazda na straľi. To je tako lijep posao.
Sakrijeą se negdje, gdje te nitko ne vidi, pa promatraą zvijezde i
osluąkujeą ąumove, do jutra. Nikad nisam zaspao. Uvijek neąto ąuąka. :)
Rekao sam da me sinoć hvatao san. :)
Lozinka nije ono ąto sam gore napisao. Lozinka je npr:
"Vazduh trepti kao da nebo gori.
_*_*_*_*_*_*__*_*__*_*_*_*_*_".
Ti kaľeą da se prvi dio zove "javka" (nikad čuo), a drugi "odziv" (to mi je
poznato).
Je li ti poznat odziv na gornju "javku"?
Naravno da nije. OTP je dio generatora pseudoslučajnih brojeva.
> već je definiran poznatim algoritmom i (tajnim) ključem koji se nalazi u
> zaątićenoj memoriji tokena. Druga funkcionalnost jest dio
> challenge-response autentifikacije. Na taj način se potpisuju transakcije.
> Banka poąalje challenge (javku), pseudoslučajni broj, to upiąeą u token,
> token to potpiąe privatnim ključem i tako dobijeą response (odziv). Taj
> odziv poąaljeą banci. Banka to dekriptira tvojim javnim ključem i ako se
> rezultat poklapa s javkom transakcija prolazi. Za svaku sljedeću
> transakciju, javka je uvijek drugačija.
Imao sam priliku isprobati tu proceduru. Mislim da je to (skoro) isto ąto i
PGP:
http://www.pgpi.org/ . Meni to ne treba, ja nemam tajni. ;-)
Automatizacija == Automatisierung == Automatization
Automatizirati == Automatisieren == (to) Automate
Ne kužim. Na kaj ciljaš? "-sierung" se izgovara "zirung", "-sieren" je
"ziren". Dakle mi imamo "zi" u automatizirati, baš kao i Nijemci. Kod
"authetifizierung" je taj dio "ci", "cirung". "Fi" je ispred tog dijela. U
automatizaciji ne postoji "fi" nigdje, ni u engleskom ni u njemačkom ni u
hrvatskom.
Velim, ne znam tvorbu i ne znam zašto je to tako, ali vidim da nešto ne
štima. Nijemci pišu/izgovaraju "fi" u authentifizierung. Englezi imaju "fi"
u "identification", ali nemaju u "authorization", dok Nijemci imaju. Zašto?
I u njemackom je 'zi' - Automatisierung
--
Pozdrav,
Damir
Never take life too seriously. Nobody gets out alive, anyway.
Koji je jezik pod 3? Engleski je automation.
>
> Automatizirati == Automatisieren == (to) Automate
>
> Ne kužim. Na kaj ciljaš? "-sierung" se izgovara "zirung", "-sieren" je
> "ziren". Dakle mi imamo "zi" u automatizirati, baš kao i Nijemci. Kod
> "authetifizierung" je taj dio "ci", "cirung". "Fi" je ispred tog dijela. U
> automatizaciji ne postoji "fi" nigdje, ni u engleskom ni u njemačkom ni u
> hrvatskom.
Mi imamo "zi", odnosno "za" tamo gdje ga u engleskom nema. Dakle, naša
automatizacija je automation. Automatization ne postoji u engleskom.
Zasto uporno forsiras usporedbu hrvatskog s engleskim?
Povijesno su na hrvatski jezik utjecali, ovisno o regijama,
njemacki, talijanski, madarski, turski i srpski.
Latinski i grcki se podrazumijeva ;)
Utjecaj americkih filmova i informatike se javlja tek zadnjih
20-25 godina, sto je ipak nedovoljno da engleski uzimas
kao glavnu referencu za svoje argumente.
Ne forsiram, to su drugi počeli i radi se liniji njemački-engleski-hrvatski.
> Povijesno su na hrvatski jezik utjecali, ovisno o regijama,
> njemacki, talijanski, madarski, turski i srpski.
> Latinski i grcki se podrazumijeva ;)
Tisućljetni utjecaj tih jezika ne može se usporediti s utjecajem
engleskog u samo deset zadnjih godina. Sva literarna povijest Hrvata od
stoljeća sedmog samo je zrnce pijeska u usporedbi s onim što se godišnje
objavi na hrvatskom na webu. Polupismeni bloger pojede Krležu u nekoliko
godina po količini riječi. A i Krleža je bio polupismen.
Wikipedia je sama u prve četiri godine postojanja premašila svu pisanu
povijest svijeta.
>
> Utjecaj americkih filmova i informatike se javlja tek zadnjih
> 20-25 godina, sto je ipak nedovoljno da engleski uzimas
> kao glavnu referencu za svoje argumente.
>
Stavi to na vagu. Prije sto godina vrhunski intelektualac je pročitao u
životu koliko ja danas pročitam u mjesec dana. 95% onog što čitam je na
engleskom. Na ovoj se grupi objašnjava Hrvatima da je koristiti = to
utilaze, a rabiti = to use. Zagreb nema Zagrebački filmski festival nego
Zagreb Film Festival. Sic transit gloria mundi.