Aorist/Imperfekt
Nik
> ga. Poslije toga "odlučih" (jel' to aorist?) i ponedjeljkom gledah i
To bi i mene zanimalo. Meni se čini da je imperfekt, ali nisam 100%.
Može netko napisati obadva?
pip
>> Poslije toga "odlučih" (jel' to aorist?) i ponedjeljkom gledah
> To bi i mene zanimalo. Meni se čini da je imperfekt, ali nisam 100%.
> Može netko napisati obadva?
Ili obačetiri?
http://hr.wikipedia.org/wiki/Aorist <- prošlo svršeno vrijeme, može se
tvoriti samo od svršenih glagola. Treba se koristiti za izražavanje
radnje koja je svršila u prošlosti, naročito netom svršene radnje
http://hr.wikipedia.org/wiki/Imperfekt <- prošlo nesvršeno vrijeme, može
se tvoriti samo od nesvršenih glagola. Treba se koristiti u izražavanju
radnje koja je trajala neko vrijeme u prošlosti
odlučiti je svršeni glagol, gledati nesvršeni
"odlučih" je aorist
"gledah" po meni nije ništa; moglo bi biti pogledah, a ako se želi
imperfekt onda gled+ijah (ma kako nezgrapno zvučalo)
Nik
> http://hr.wikipedia.org/wiki/Aorist <- prošlo svršeno vrijeme, može se
> tvoriti samo od svršenih glagola. Treba se koristiti za izražavanje
> radnje koja je svršila u prošlosti, naročito netom svršene radnje
>
>
> http://hr.wikipedia.org/wiki/Imperfekt <- prošlo nesvršeno vrijeme, može
> se tvoriti samo od nesvršenih glagola. Treba se koristiti u izražavanju
> radnje koja je trajala neko vrijeme u prošlosti
>
> odlučiti je svršeni glagol, gledati nesvršeni
>
> "odlučih" je aorist
> "gledah" po meni nije ništa; moglo bi biti pogledah, a ako se želi
> imperfekt onda gled+ijah (ma kako nezgrapno zvučalo)
Odlično, hvala.
Vjera Lopina
>
> fra Ante wrote:
> > ga. Poslije toga "odlučih" (jel' to aorist?) i ponedjeljkom gledah i
>
> To bi i mene zanimalo. Meni se čini da je imperfekt, ali nisam 100%.
Ne, aorist je. Od svrsenih se glagola tvori aorist, a od nesvrsenih imperfekt.
> Moľe netko napisati obadva?
Aorist je: odlucih, odluci, odluci, odlucismo, odluciste, odlucise.
Nema imperfekta od "odluciti", nego samo od "odlucivati". Odlucivah,
odlucivase, odlucivase, odlucivasmo, odlucivaste, odlucivahu.
--
Vjera
Vjera....@ffzg.hr
Alisa
wrote:
>http://hr.wikipedia.org/wiki/Aorist <- prošlo svršeno vrijeme, može se
>tvoriti samo od svršenih glagola. Treba se koristiti za izražavanje
>radnje koja je svršila u prošlosti, naročito netom svršene radnje
Aorist se moze (doduse rjedje) tvoriti i od nesvrsenih glagola.
Ali ovako je lakse zapamiti klincima u skoli :))))
>http://hr.wikipedia.org/wiki/Imperfekt <- prošlo nesvršeno vrijeme, može
>se tvoriti samo od nesvršenih glagola. Treba se koristiti u izražavanju
>radnje koja je trajala neko vrijeme u prošlosti
>
>odlučiti je svršeni glagol, gledati nesvršeni
>
>"odlučih" je aorist
>"gledah" po meni nije ništa
Gledah je imperfekt.
>moglo bi biti pogledah, a ako se želi
>imperfekt onda gled+ijah (ma kako nezgrapno zvučalo)
Ovisno o naglasku, "pogledati" moze biti i svrseni i nesvrseni glagol.
--
Alisa
Blago onom tko rano poludi, njemu zivot u veselju prodje.
pip
>> "gledah" po meni nije ništa
Jezik mi je bio brzi od pameti. Sumnjam sad da bi imperfekt od gledati
mogao biti gledah... hm...
pip
> Aorist se moze (doduse rjedje) tvoriti i od nesvrsenih glagola.
> Ali ovako je lakse zapamiti klincima u skoli
U to ne sumnjam...
Koja bi onda uopće bila definicija aorista? Imaš li na pameti neki
primjer svršene radnje izražene nesvršenim glagolom?
fra Ante
fra Ante - naravno na svoj nachin, a kako bi drukchije - zahvaljuje svima:
"Pr'e mjesec dana - i tako mi Krista -
prvi put vidjeh postojanje aorista
i tako, oslobodjen jednog jezichnog defekta,
sad chu se bavit' uporabom imperfekta ..."
Nik
>> Može netko napisati obadva?
>
> Ili obačetiri?
Zašto četiri kad su dva?
A kako bi bilo obašest? :)
Nik
> Aorist je: odlucih, odluci, odluci, odlucismo, odluciste, odlucise.
>
> Nema imperfekta od "odluciti", nego samo od "odlucivati". Odlucivah,
> odlucivase, odlucivase, odlucivasmo, odlucivaste, odlucivahu.
Još bolje - aorist i imperfekt za isti glagol (naravno različiti
glagolski vid). Hvala.
Nik
narječju (u Italiji).
http://www.maldura.unipd.it:8081/resianica/slv/ramrazvo.do
Fran Ramovš “Razvoj imperfekta v rezijanščini” (1924):
...
"Znano je sicer, da je rezijanščina edino slovensko narečje, ki je do
danes ohranilo nekdanji imperfekt. Ker pa to dejstvo ni dovolj
poudarjeno ter se je nanj očividno že pozabilo, in ker fleksija
rezijanskega imperfekta , ki je izredno zanimiva, v slavistični
literaturi ni zabeležena in sploh nikjer ne razložena, je potrebno, da
si ta starinski pojav podrobneje ogledamo."
...
"Na podlagi teh primerov moremo nastaviti tole regularno fleksijo:
jedehon, jedeše, jedeše; jedehova, jedešeta, jedešeta; jedehomo,
jedešete, jedeho."
"Večinoma znači rezijanski imperfekt še vedno dejanje, ki se v
preteklosti vrši: v́ȋte̦r pýhaše (veter pihaše). Dostikrat pa ima — tako
tudi v drugih slovanskih jezikih — modalen pomen; uporablja se za
kondicional."
znači
"-hon, -še, -še; -hova, -šeta, -šeta; -homo, -šete, -ho"
Alisa
wrote:
>Koja bi onda uopće bila definicija aorista?
Upravo ona kuju si ti naveo.
> Imaš li na pameti neki
>primjer svršene radnje izražene nesvršenim glagolom?
Regula kaze da aorisni nastavci s nesvrsnemi glagolima daju znacenje
zavrsenosti glagolima koji svojim vidom oznacuju trajanje radnje,
dakle zavrsenost radnje koja je trajala:
Pisaste li Marku?
Pjevasmo glasno.
Mucise ga dugo.
De_Comitibus
"Alisa" <al...@post.t-com.hr> wrote in message
news:nqtet153cd3ocfgdc...@4ax.com...
> On Wed, 25 Jan 2006 14:04:21 +0100, pip <pipBE...@bezSPAMAnet.hr>
> wrote:
>
> >http://hr.wikipedia.org/wiki/Aorist <- prošlo svršeno vrijeme, može se
> >tvoriti samo od svršenih glagola. Treba se koristiti za izražavanje
> >radnje koja je svršila u prošlosti, naročito netom svršene radnje
>
> Aorist se moze (doduse rjedje) tvoriti i od nesvrsenih glagola.
> Ali ovako je lakse zapamiti klincima u skoli :))))
>
Sto je s imperfektom svrsenih glagola? Znao sam i na to naici, doduse vrlo
rijetko (tj. vrlo, vrlo rijetko, uzevsi u obzir da je i imperfekt postao
rijetkoscu!)
DeCom
Alisa
<De_Com...@hotmail.com> wrote:
>Sto je s imperfektom svrsenih glagola? Znao sam i na to naici, doduse vrlo
>rijetko (tj. vrlo, vrlo rijetko, uzevsi u obzir da je i imperfekt postao
>rijetkoscu!)
Kazu pametniji od mene da se on javljao u starijim jezicnim
razdobljima, i da se odlikovao posebnom znacenjskom nijansom. Primjera
(naravno) nema.
Inace dvovidni glagoli imaju i aorist i imperfekt.
De_Comitibus
> On Thu, 26 Jan 2006 14:20:29 +0100, "De_Comitibus"
> <De_Com...@hotmail.com> wrote:
>
> >Sto je s imperfektom svrsenih glagola? Znao sam i na to naici, doduse
vrlo
> >rijetko (tj. vrlo, vrlo rijetko, uzevsi u obzir da je i imperfekt postao
> >rijetkoscu!)
>
> Kazu pametniji od mene da se on javljao u starijim jezicnim
> razdobljima, i da se odlikovao posebnom znacenjskom nijansom. Primjera
> (naravno) nema.
>
Npr., "pobojahu se", bi li to bilo "to"? Nasao sam par puta primjer
"pobojahu se": u jednom biblijskom prijevodu i u prijevodu nekih bajki
(mislim Tabakov prijevod "Norveskih bajki", ali nije mi sada pri ruci). Sad
sam "proguglao" termin i nasao ga samo jednom na nekom forumu <
http://64.233.179.104/search?q=cache:LNc8hM7IyGUJ:net-junkie.org/forum/index
.php%3Fact%3DST%26f%3D9%26t%3D1725+pobojahu&hl=hr&ct=clnk&cd=1>
Alisa
<De_Com...@hotmail.com> wrote:
>Npr., "pobojahu se", bi li to bilo "to"? Nasao sam par puta primjer
>"pobojahu se": u jednom biblijskom prijevodu i u prijevodu nekih bajki
>(mislim Tabakov prijevod "Norveskih bajki", ali nije mi sada pri ruci). Sad
>sam "proguglao" termin i nasao ga samo jednom na nekom forumu <
>http://64.233.179.104/search?q=cache:LNc8hM7IyGUJ:net-junkie.org/forum/index
>.php%3Fact%3DST%26f%3D9%26t%3D1725+pobojahu&hl=hr&ct=clnk&cd=1>
Uz sve greske koje nalazimo u prijevodima, mozda je i to bila
greska... ne bi me nista cudilo. :)))
Nik
> Inace dvovidni glagoli imaju i aorist i imperfekt.
>
>
Može jedan primjer?
De_Comitibus
> On Fri, 27 Jan 2006 11:43:53 +0100, "De_Comitibus"
> <De_Com...@hotmail.com> wrote:
>
> >Npr., "pobojahu se", bi li to bilo "to"? Nasao sam par puta primjer
> >"pobojahu se": u jednom biblijskom prijevodu i u prijevodu nekih bajki
> >(mislim Tabakov prijevod "Norveskih bajki", ali nije mi sada pri ruci).
Sad
> >sam "proguglao" termin i nasao ga samo jednom na nekom forumu <
>
>http://64.233.179.104/search?q=cache:LNc8hM7IyGUJ:net-junkie.org/forum/inde
x
> >.php%3Fact%3DST%26f%3D9%26t%3D1725+pobojahu&hl=hr&ct=clnk&cd=1>
>
> Uz sve greske koje nalazimo u prijevodima, mozda je i to bila
> greska... ne bi me nista cudilo. :)))
>
Moguce je da se radi o gresci, premda mi se nekako cini da bi to ponekad
moglo biti i fino nijansiranje stila - posebice kada je u recenici jos jedan
aorist koji nadaje jacu svrsenost. Npr., Zgb Biblija ima u Dn 3,28, <one
koji se uzdahu u njega te se ne pokorise>. Inace, na svim ostalim mjestima
redovito u 3.l. pl. stoji aorisno "uzdase se". Slicno i u Heb 11,23 (NZ,
2001), <vidjese kako je djetesce milo i ne pobojahu se kraljeve naredbe>.
Ima jos par primjera, ali ova su dva indikativna u tom smislu. Uzimam
biblijske primjere zato sto su ondje imperfekti relativno najprisutniji.
Alisa
>> Inace dvovidni glagoli imaju i aorist i imperfekt.
>
>Može jedan primjer?
Aorist: imenovah, imenova, imenova, imenovasmo, imenovaste, imenovase
(u svim licima je kratkosilazni na "i").
Imperfekt: imenovah, imenovase, imenovase, imenovasmo, imenovaste,
imenovahu (u svimlicima kratkosilazni na "i" i duljina na "a").
