Koja je razlika?
pApAk
"Svaki od tri navedena razloga moľe biti..."
i
"Svaki od triju navedenih razloga moľe biti..."
©to je (ne)točno? Ili je oboje točno ali ima drukčije značenje?
Hvala.
R
Ja bih rekao: Oboje je tocno, i ima isto znacenje. (Prva konstrukcija
je uobicajenija.)
Ali vidim da na ovoj grupi prevladava misljenje da je u hrvatskom
uvijek samo jedna mogucnost kako da se nesto kaze tocna, a sve druge su
krive (za razliku od ostalih jezika), pa ocekujem da ce biti mnogo
drukcijih misljenja...
r
> Hvala.
>
>
Goran Marinic
> Koja je razlika između:
>
>
> i
>
> "Svaki od triju navedenih razloga može biti..."
>
> Što je (ne)točno? Ili je oboje točno ali ima drukčije značenje?
Oboje je točno. Recimo da je drugo rjeđe i danas djeluje arhaičnije ili
finije.
Enola Knezevic
> Oboje je točno. Recimo da je drugo rjeđe i danas djeluje arhaičnije ili
> finije.
Tak sam i ja mislila dok mi cimerica Nijemica koja je ucila hrvatski nije
rekla da oni uce:
"Idem u kino s cetirima prijateljicama."
--
1234567890123456789012345678901234567890123456789012345678901234567890
Tomislav Portada
> > Oboje je točno. Recimo da je drugo rjeđe i danas djeluje arhaičnije ili
> > finije.
>
> Tak sam i ja mislila dok mi cimerica Nijemica koja je ucila hrvatski nije
> rekla da oni uce:
>
> "Idem u kino s cetirima prijateljicama."
Uoči da to što ti je rekla cimerica ne isključuje ono što ti je napisao
Goran.
Enola Knezevic
> Uoči da to što ti je rekla cimerica ne isključuje ono što ti je napisao
> Goran.
Rekla je i da ih uce da nije ispravno "Idem u kino s cetiri prijateljice".
--
1234567890123456789012345678901234567890123456789012345678901234567890
De Comitibus
"Enola Knezevic" <strpljenje....@yahoo.com> wrote in message
news:slrnfph4qv.3fs.strp...@care2.com...
> Goran Marinic in <fna3nb$2jb$1...@news2.carnet.hr>:
>> Oboje je točno. Recimo da je drugo rjeđe i danas djeluje arhaičnije ili
>> finije.
>
> Tak sam i ja mislila dok mi cimerica Nijemica koja je ucila hrvatski nije
> rekla da oni uce:
>
> "Idem u kino s cetirima prijateljicama."
I moj brat Robert takodjer!
Goran Marinic
>> Uoči da to što ti je rekla cimerica ne isključuje ono što ti je napisao
>> Goran.
>
> Rekla je i da ih uce da nije ispravno "Idem u kino s cetiri prijateljice".
Nismo li već jednom prošli kroz ovo? Ili imam deja vu?
R-ov odgovor stoji.
Onako usput, stvarno se ne sjećam da sam ikada u životu čuo instrumental
brojeva tri ili četiri. Instrumental od dva jesam, iako toliko rijetko
da nije ni važno. U pismu ih jesam vidio, ali u zanemarivoj mjeri. Ne da
je to važno.
Tomislav Portada
> Onako usput, stvarno se ne sjećam da sam ikada u životu čuo instrumental
> brojeva tri ili četiri. Instrumental od dva jesam, iako toliko rijetko
> da nije ni važno. U pismu ih jesam vidio, ali u zanemarivoj mjeri. Ne da
> je to važno.
Vido sam ja u pismu i instrumentale brojeva pet, šest i sedam:
"Prienosom na prjedhodni rastući slog siline silaznih (...) nastaje
istovjestna (jednako razlikovna) novoposavština, splitština i poljičština s
petima novohrvatskima vrstama naglasaka (...) te se bilježi šestima
nadslovcima (...)"
"Iz prjeglednice proiztječe, da naglasni sustav književnoga jezika
hrvatskoga razpolaže sedmima vrstama osnova. To su: (...)"
Izvor:
http://suvlin.ffzg.hr/index.php/suvlin/article/viewFile/93/31
Alisa
<ime.p...@irb.hr> wrote:
>Vido sam ja u pismu i instrumentale brojeva pet, šest i sedam:
Ne mozes Laszlov tekst uzeti kao referentan (Vjeros, oprosti :))
>
>"Prienosom na prjedhodni rastući slog siline silaznih (...) nastaje
>istovjestna (jednako razlikovna) novoposavština, splitština i poljičština s
>petima novohrvatskima vrstama naglasaka (...) te se bilježi šestima
>nadslovcima (...)"
Tu bi trebalo pisati "petorima" i "sestorima", sto su instrumentali
brojevnih pridjeva (i zbirnih brojeva) petori i sestori.
>"Iz prjeglednice proiztječe, da naglasni sustav književnoga jezika
>hrvatskoga razpolaže sedmima vrstama osnova. To su: (...)"
Sedmorim (od sedm/o/e/ro).
--
Alisa
Tomislav Portada
> >"Prienosom na prjedhodni rastući slog siline silaznih (...) nastaje
> >istovjestna (jednako razlikovna) novoposavština, splitština i poljičština
s
> >petima novohrvatskima vrstama naglasaka (...) te se bilježi šestima
> >nadslovcima (...)"
>
> Tu bi trebalo pisati "petorima" i "sestorima", sto su instrumentali
> brojevnih pridjeva (i zbirnih brojeva) petori i sestori.
Svojedobno je Bastijanić tumačio da treba razlikovati "dvjema cipelama"
(instrumental od "dvije cipele", tj. dva komada cipela koja ne čine nužno
par, dakle može se raditi i o dvije lijeve cipele) od "dvojim cipelama"
(instrumental od "dvoje cipele", tj. dva para cipela). Prema njegovu
tumačenju, ako sam ga dobro shvatio, ovisno o tome govorimo li o broju
komada nečega što je jednina ili o broju komada/skupina nečega što je
(gramatički) množina, razlikuje se i oblik tog broja. Ako je to točno, onda
po toj logici treba razlikovati i "trima prozorima" od "trojim(a) vratima",
zatim "četirima košuljama" od "četvorim(a) naočalama", a povučemo li
analogiju i na brojeve veće od četiri, slijedi da treba razlikovati "šestima
nadslovcima" od "šestorim(a) novinama". Molim komentar.
Alisa
<ime.p...@irb.hr> wrote:
>Svojedobno je Bastijanić tumačio da treba razlikovati "dvjema cipelama"
>(instrumental od "dvije cipele", tj. dva komada cipela koja ne čine nužno
>par, dakle može se raditi i o dvije lijeve cipele) od "dvojim cipelama"
>(instrumental od "dvoje cipele", tj. dva para cipela). Prema njegovu
>tumačenju, ako sam ga dobro shvatio, ovisno o tome govorimo li o broju
>komada nečega što je jednina ili o broju komada/skupina nečega što je
>(gramatički) množina, razlikuje se i oblik tog broja.
Broj jedan ima tri oblika tj. razlicite oblike za muski, zenski i
srednji rod (jedan, jedna, jedno), broj dva ima dva oblika - jedan za
muski i srednji rod (dva) i drugi za zenski (dvije), brojevi tri i
cetiri imaju jednak oblik za sva tri roda.
Deklinacija zenskog roda broja dva, tj. dvije:
N. dvije
G. dviju
D. dvjema
A. dvije
V. dvije
L. dvjema
I. dvjema
N dvije cipele - DLI dvjema cipelama
Dvoji, dvoje, dvoja je broj(ev)ni pridjev. Brojevni pridjevi sluze za
izricanje odbrojene kolicine.
Ne da mi se pisati cijelu paradgimu pa cu samo mnozinu napisati.
N. dvoji, dvoja, dvoje
G. dvojih
D. dvojima
A. dvoje, dvoja, dvoje
L. = D
I. = D
Brojevni se pridjevi upotrebljavaju u mnozini:
a) uz imenice koje nemaju jednine (kola, vrat, hlace, vile): cetvora
vrata, petora vrata...
b) uz imenice koje znace parove ili cjeline sastavljene od vise
pojedinih istih ili sličnih primjeraka (dvoje tracnice, dvoje nozice
odojka, troja zvona...)
c) ponekad umjesto glavnih brojeva: govoriti o cetverim predstavama.
Brojni se pridjevi rjedje upotrebljavaju u jedniini, a onda znace isto
sto i pridjevi slozeni sa -struk, tj. umnozni brojevi: ostaje nam
dvoji posao = ostaje nam dvostruk posao.
Znaci, ne razlikuje se, kako si rekao, "oblik broja", nego se
upotrebljava druga "vrsta" rijeci.
> Ako je to točno, onda
>po toj logici treba razlikovati i "trima prozorima" od "trojim(a) vratima",
Naravno, trima je instrumental glavnog broja tri, a trojim(a) je
instrumental brojevnog pridjeva troji, -e, -a.
>zatim "četirima košuljama" od "četvorim(a) naočalama", a povučemo li
>analogiju i na brojeve veće od četiri, slijedi da treba razlikovati "šestima
>nadslovcima" od "šestorim(a) novinama". Molim komentar.
Napisah gore. Inace, meni su "seste naslovnice" one koje slijede iza
petih, a prije sedmih. Redni broj.
--
Alisa
Tomislav Portada
> Znaci, ne razlikuje se, kako si rekao, "oblik broja", nego se
> upotrebljava druga "vrsta" rijeci.
Da, krivo sam se izrazio.
> >zatim "četirima košuljama" od "četvorim(a) naočalama", a povučemo li
> >analogiju i na brojeve veće od četiri, slijedi da treba razlikovati
"šestima
> >nadslovcima" od "šestorim(a) novinama". Molim komentar.
>
> Napisah gore. Inace, meni su "seste naslovnice" one koje slijede iza
> petih, a prije sedmih. Redni broj.
Riječ je o nadslovcima (što god ta riječ Laszlu značila), a ne o
naslovnicama. Nominativ je "šest nadslovaka". No, pustimo sad to. Složili
smo se oko toga da je tri prozora, trima prozorima i troja vrata, trojim(a)
vratima. Može li se povući analogija pa reći šest prozora, šestima prozorima
i šestora vrata, šestorim(a) vratima?
Alisa
<ime.p...@irb.hr> wrote:
>Riječ je o nadslovcima (što god ta riječ Laszlu značila), a ne o
>naslovnicama.
Sto god...
>Nominativ je "šest nadslovaka". No, pustimo sad to. Složili
>smo se oko toga da je tri prozora, trima prozorima i troja vrata, trojim(a)
>vratima. Može li se povući analogija pa reći šest prozora, šestima prozorima
>i šestora vrata, šestorim(a) vratima?
Ne, od glavnih se brojeva dekliniraju samo brojevi jedan, dva, tri i
četiri.
--
Alisa
Alisa
>>Nominativ je "šest nadslovaka". No, pustimo sad to. Složili
>>smo se oko toga da je tri prozora, trima prozorima i troja vrata, trojim(a)
>>vratima. Može li se povući analogija pa reći šest prozora, šestima prozorima
>>i šestora vrata, šestorim(a) vratima?
>
>Ne, od glavnih se brojeva dekliniraju samo brojevi jedan, dva, tri i
>četiri.
Naravno, i svi slozeni brojevi koji zavrsavaju brojevima jedan, dva,
tri i cetiri.
--
Alisa
Vjera Lopina
>
> "Alisa" <al...@post.t-com.hr> wrote:
> > Napisah gore. Inace, meni su "seste naslovnice" one koje slijede iza
> > petih, a prije sedmih. Redni broj.
>
> naslovnicama. Nominativ je "ąest nadslovaka".
Nadslovci su znakici koji se biljeze iznad slova, npr. naglasci, oznake
duljine i slicno.
--
Vjera
Vjera....@ffzg.hr
Alisa
<Vjera....@ffzg.hr> wrote:
>> Riječ je o nadslovcima (ąto god ta riječ Laszlu značila), a ne o
>> naslovnicama. Nominativ je "ąest nadslovaka".
>
>Nadslovci su znakici koji se biljeze iznad slova, npr. naglasci, oznake
>duljine i slicno.
Stono bi se reklo - dijakritici. :))
--
Alisa