Rastavljanje riječi na kraju redaka
ormaripolica
Angažirali smo lektora da pregleda neke tekstove koji bi trebali ići u
tisak, i više nismo sigurni niti u ono, za što smo oduvjek mislili da
znamo.
Navodim nekoliko primjera kako je lektor rastavio neke riječi na kraju
redaka:
svi-bnju (uvijek sam mislio da je svib-nju),
istovje-tne (a ne istovjet-ne),
najva-žnijim (ne najvaž-nijim).,
stru-čna (ne struč-na).
Ima još puno ovakvih primjera.
Uvijek sam se držao onog pravila da bi nastavak riječi u sljedećem
retku trebao biti takav da s njm
može započeti nova riječ ("tne" ili "žnij" baš nisu pogodni za to), i
da su najbitniji čitljivosti i ritam, pa se riječi (osim nekoliko
iznimki) uglavnom rastavljaju po slogovima.
Inače, postoji li uopće rječnik hrvatskog jezika u kom su riječi
rastavljene na slogove?
Ne bismo htjeli bezrazložno prigovarati lektoru, pa evo tu pitam za
savjet.
Unaprijed zahvaljujem na savjetima.
Alisa
<ormari...@yahoo.com> wrote:
>Na poslu imamo veliki problem s rastavljanjem riječi na kraju redaka.
>Angažirali smo lektora da pregleda neke tekstove koji bi trebali ići u
>tisak, i više nismo sigurni niti u ono, za što smo oduvjek mislili da
>znamo.
Rastavljanje rijeci na kraju retka u nacelu je slobodno, ali ipak
postoje neka pravila kojih se treba drzati (npr. ne smiju se
rastavljati digrafi - nije kon-jski, nego je konj-ski; u novi se redak
ne prebacuje zadnji samoglasnik (makar ces pepeo na slogove rastaviti
kao pe-pe-o, na kraju retka ne bi se smjelo pisati pepe-, a onda u
iduci redak -o), suglasnicki skup itd., da sad sve ne nabrajam).
Rastavljanje rijeci moze se temeljiti na razlicitim nacelima -
podjelom na morfeme, podjelom na slogove, lakocom izgovora itd. Rekla
bih da je tvoj lektor rijeci dijeli prema (otvorenim) slogovima... pa
je podjelu poput one u nominativu zadrzao i u ostalim padezima.
>svi-bnju (uvijek sam mislio da je svib-nju),
svi-banj
>istovje-tne (a ne istovjet-ne),
is-to-vje-tan
>najva-žnijim (ne najvaž-nijim).,
naj-va-zni-ji
>stru-čna (ne struč-na).
stru-can
>Uvijek sam se držao onog pravila da bi nastavak riječi u sljedećem
>retku trebao biti takav da s njm
>može započeti nova riječ ("tne" ili "žnij" baš nisu pogodni za to), i
>da su najbitniji čitljivosti i ritam, pa se riječi (osim nekoliko
>iznimki) uglavnom rastavljaju po slogovima.
To su gorepsomenuta razlicita nacela.
>Inače, postoji li uopće rječnik hrvatskog jezika u kom su riječi
>rastavljene na slogove?
Ne, jer rastavljanje nije jednoznacno.
>Ne bismo htjeli bezrazložno prigovarati lektoru, pa evo tu pitam za
>savjet.
>Unaprijed zahvaljujem na savjetima.
Nemojte mu prigovarati. Odnosno, ako te muci to kak je rastavljao
pojedine rijeci, pitaj ga da ti objasni zasto bas tako.
--
Alisa