Desiti / dogoditi se
Bruno Batarelo
da je "desiti se" srbizam i da bi shodno tome trebalo govoriti i pisati
"dogoditi se". To sam jednostavno prihvatio i godinama nisam pronasao
niti jedan jedini slucaj gdje "desiti" zvuci prikladnije ili bolje od
"dogoditi". Cak stovise, smeta mi kada ljudi razvlace to "deeeeeeesiti
se". To me sve skupa ne bi toliko intrigiralo da se nedavno nisam malo
zakacio oko toga s jednom osobom koja je poprilicno pismena pa me
interesira vase razmisljanje. Razvidno je da se jezik manje lomi kod
izgovora "desiti" nego "dogoditi, jednostavije se izgovara i brze je, no
svejedno bih volio cuti sto drugi misle o tome.
Bruno
Quad Machine
/cut
ja nikad u zivotu brijem nisam izgovorijo rijec "desiti" ili "desava"
ili votever... jednostavno mi zvuci neprirodno nekako... sad jel srbizam
ili nije neam pojma.
komentari??
bok!
--
"Imam samo jednu rupu, nisam se morao puno misliti što i kako"
http://quad.co.nr ---- moj MAX POWER sajt!!!
http://rapidshare.com/users/1TYTW5 --- moj Rapidshare folder!!!
ZoxX
Kakva se sve zbivanja tebi ne zbiju. Glagol desiti nekako fukcionira u
hrvatskom. Još bi ti se "mogla desiti ljubav". Nenačitan sam, ali mislim
da je Tadijanović. To bi bio hrvatski pjesnik.
Nikad ne lektoriram "desiti" u "dogoditi". Stilska figura. "Podesiti" i
"udesiti" mi već paraju uho.
Veliki hrvatski lingvist Ljudevit Jonke: "Dvojici [zidara] se desila
nevolja".
Glagol "desiti" je, mislim, turcizam ili ungarizam (Skok ga ne navodi;
kazalo vodi na "god"). Nije sinonim za "dogoditi", ali se u vrlo novije
vrijeme tako rabi. Izvorno znači "slučajno naći", "naići na koga ili
što", "sresti koga".
Njegoš: "Turci spremni na zlo ... kad dese koga"
Radoje Domanović: "Desih ovoga siromaška [u kasapnici] te mu kupim ovu
džigericu."
Ico Velikanović: "Mjesec dva iza toga desim se u Zagrebu."
Prema: Матица српска: Речник, 1967.
Tomislav Portada
> Dakle, profesorica hrvatskog jezika mi je u gimnaziji cesto znala reci
> da je "desiti se" srbizam i da bi shodno tome trebalo govoriti i pisati
> "dogoditi se".
Složio bih se s tvojom profesoricom. Usput, umjesto "shodno tome" bolje je
reći "prema tome", "stoga" ili "u skladu s time".
ZoxX
Sukladno čemu?
Tomislav Portada
> > Usput, umjesto "shodno tome" bolje je
> > reći "prema tome", "stoga" ili "u skladu s time".
> >
> Sukladno čemu?
Da, i sukladno tome.
Tomislav Portada
> Kakva se sve zbivanja tebi ne zbiju. Glagol desiti nekako fukcionira u
> hrvatskom. JoĹĄ bi ti se "mogla desiti ljubav". NenaÄ itan sam, ali mislim
> da je TadijanoviÄ . To bi bio hrvatski pjesnik.
Argument autoriteta.
> Ico VelikanoviÄ : "Mjesec dva iza toga desim se u Zagrebu."
Mene su učili da je "iza" mjesna, a "poslije" vremenska odrednica. Bit će da
je Zagreb smješten negdje iza Mjeseca.
lurker
"Meni je moj profesor objasnio ovako:
dogoditi se = događaj
desiti se = ???
Tomislav Portada
Kad smo već kod toga, nama je jedan naš profesor rekao ovako:
dogoditi se -> dogođaj
dogaditi se (= zgaditi se; do + gaditi se) -> događaj
Djuro Drobac
> Kakva se sve zbivanja tebi ne zbiju. Glagol desiti nekako fukcionira u
> da je Tadijanović. To bi bio hrvatski pjesnik.
[...]
Kol'ko se ja sjecam "ljubav se mogla skoro desit" Desanki Maksimovic.
Chandler
<ime.p...@irb.hr> wrote:
>Sloľio bih se s tvojom profesoricom. Usput, umjesto "shodno tome" bolje je
>reći "prema tome", "stoga" ili "u skladu s time".
A "cak, stovise, " valjda "nekako funkcionira"? Da ne govorim kako je
"razvidno da se jezik manje lomi"...
Chandler
Tomislav Portada
> "ZoxX" <zkuc...@gmail.com> wrote:
>
> > Kakva se sve zbivanja tebi ne zbiju. Glagol desiti nekako fukcionira u
> > hrvatskom. JoĹĄ bi ti se "mogla desiti ljubav". NenaÄ itan sam, ali
> > mislim da je TadijanoviÄ . To bi bio hrvatski pjesnik.
>
> Argument autoriteta.
Usput, nije to Cesarić?
Bruno Batarelo
Ova grupa mi je draga jer covjeku pruza uvid u vlastitu brljotinu :)
Bruno
Bruno Batarelo
> "lurker" <lur...@gmail.com> wrote:
>
>> "Meni je moj profesor objasnio ovako:
>>
>> dogoditi se = događaj
>> desiti se = ???
>
> Kad smo već kod toga, nama je jedan naš profesor rekao ovako:
>
> dogoditi se -> dogođaj
I nama, ali ovaj je bio iz statistike, dok je tvoj vjerojatno bio iz
jezika :)
Bruno
Altazar
"lurker" wrote...
>
> "Meni je moj profesor objasnio ovako:
>
> dogoditi se = događaj
> desiti se = ???
Udes.
Tomislav Portada
> > Kad smo već kod toga, nama je jedan naš profesor rekao ovako:
> >
> > dogoditi se -> dogođaj
>
> I nama, ali ovaj je bio iz statistike, dok je tvoj vjerojatno bio iz
> jezika :)
Ne, nije bio iz jezika, a bavi se (i) statistikom. Nije isključeno da se
radi o istoj osobi. Inicijali su mu V. S.
Monica Geller
> Usput, nije to Cesarić?
Je. Povratak.
S legendarnim početkom:
Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna.
Krhko je znanje!)
Možda je pao trak istine u me,
A možda su sanje.
--
Monica Geller
Bruno Batarelo
>
> Ne, nije bio iz jezika, a bavi se (i) statistikom. Nije isključeno da se
> radi o istoj osobi. Inicijali su mu V. S.
>
Ne, ovaj moj je A. R.
Bruno
Chandler
>> > hrvatskom. JoÅ¡ bi ti se "mogla desiti ljubav". NenaÄ?itan sam, ali
>> > mislim da je Tadijanović. To bi bio hrvatski pjesnik.
>
>Usput, nije to Cesariæ?
Ne, to je rani Krleza. Malo poznati istarski narodni pjesnik.
Chandler
ssnjoff
"Quad Machine" <mpa...@gmail.com> wrote in message
news:ffso0m$be2$2...@news1.carnet.hr...
neka ti nama brijes.
Quad Machine
> neka ti nama brijes.
>
>
pa tak se kaze ne??
Alisa
<monic...@gmail.com> wrote:
>Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna.
>Krhko je znanje!)
>Možda je pao trak istine u me,
>A možda su sanje.
A mozda je sranje. :)))
--
Alisa
Alisa
Bezveze. (Ne ide tebe, nego objasnjenje, da se mam razmemo.)
Od glazbe mozes napraviti glagol uglazbiti, a od muzike pridjev
muzikalan. Od glazbe ne mozes napraviti pridjev u znacenju muzikalan,
a od muzike ne mozes napraviti glagol u znacenju uglazbiti. I kaj sad?
Koja je rijec "dobra", a koja nije? Mislim, ne's ti argumenta - desiti
se = ?.
--
Alisa
Alisa
>Nikad ne lektoriram "desiti" u "dogoditi". Stilska figura. "Podesiti" i
>"udesiti" mi već paraju uho.
A kad te zadesi nesreca? :))
--
Alisa
ZoxX
>
>> Ico VelikanoviÄ?: "Mjesec dva iza toga desim se u Zagrebu."
>
> Mene su učili da je "iza" mjesna, a "poslije" vremenska odrednica. Bit će da
> je Zagreb smješten negdje iza Mjeseca.
>
Matica srpska valjda zna.
ZoxX
> "Tomislav Portada" <ime.p...@irb.hr> wrote:
>
>> "ZoxX" <zkuc...@gmail.com> wrote:
>>
>>> Kakva se sve zbivanja tebi ne zbiju. Glagol desiti nekako fukcionira u
>>> mislim da je TadijanoviÄ?. To bi bio hrvatski pjesnik.
>> Argument autoriteta.
>
> Usput, nije to Cesarić?
>
Rekoh, nenačitan sam.
ZoxX
To je pleonazam.
Altazar
"Alisa" wrote...
> Bezveze. (Ne ide tebe, nego objasnjenje, da se mam razmemo.)
> Od glazbe mozes napraviti glagol uglazbiti, a od muzike pridjev
> muzikalan. Od glazbe ne mozes napraviti pridjev u znacenju muzikalan,
> a od muzike ne mozes napraviti glagol u znacenju uglazbiti. I kaj sad?
> Koja je rijec "dobra", a koja nije? Mislim, ne's ti argumenta - desiti
> se = ?.
Kak' si ti nepismena... :)
Alisa
>> A kad te zadesi nesreca? :))
>
>To je pleonazam.
?
--
Alisa
Altazar
"ZoxX" wrote...
> Alisa wrote:
>> ZoxX wrote:
>>
>>> Nikad ne lektoriram "desiti" u "dogoditi". Stilska figura. "Podesiti" i
>>> "udesiti" mi već paraju uho.
>>
>> A kad te zadesi nesreca? :))
>>
>
> To je pleonazam.
Mislim da nije. Može te zadesiti (zateći) i iznenadna sreća.
Udes najčešće jest prometna nezgoda ali čuje se i u značenju pozitivnog
događaja, kao *udes sudbine*, kada se dvije srodne duše zadese na istome
mjestu u isto vrijeme. Također, srodan je glagol "podesiti". Podešeno,
udešeno, ugođeno, naštimano. A kaže se i da se netko "udesio" ako se lijepo
odjenuo. Mislim da je dobro ukloniti mračne asocijacije s pojedinih riječi
ako u praksi mogu imati i vedrija značenja.
Monica Geller
Onda bi bilo: na me. :))
--
Monica Geller
Alisa
<monic...@gmail.com> wrote:
>>>Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna.
>>>Krhko je znanje!)
>>>Možda je pao trak istine u me,
>>>A možda su sanje.
>>
>> A mozda je sranje. :)))
>
>Onda bi bilo: na me. :))
Gospodjo, odmah se vidi da ste poetesa! :)))
--
Alisa
Red Leader
Dakle ili te zadesi, ili te nesreća?
--
Red Leader
Tko prije umre duže je mrtav!
ZoxX
> On Fri, 26 Oct 2007 23:24:06 +0200, ZoxX <zkuc...@gmail.com> wrote:
>
>> Alisa wrote:
>>> On Fri, 26 Oct 2007 15:37:56 +0200, ZoxX <zkuc...@gmail.com> wrote:
>>>
>>>> Nikad ne lektoriram "desiti" u "dogoditi". Stilska figura. "Podesiti" i
>>>> "udesiti" mi već paraju uho.
>>> A kad te zadesi nesreca? :))
>> To je pleonazam.
>
> Dakle ili te zadesi, ili te nesreća?
>
Ili te zadesi udes, ili te unesreći nesreća. Vama treba sve crtati.
Alisa
>> Dakle ili te zadesi, ili te nesreća?
>
>Ili te zadesi udes, ili te unesreći nesreća. Vama treba sve crtati.
Rekoh ja - kifoza. :))
--
Alisa
ZoxX
Patiš od staračke nesanice?
Red Leader
I dalje nula bodova.
>Vama treba sve crtati.
A čuj, jedna slika - tisuću riječi.
Altazar
"Red Leader" wrote...
> jedna slika - tisuću riječi.
Jedna slika - tisuću kuna. :)
ZoxX
Izvorno je "deset tisuća". To je dvadesetih godina prošlog stoljeća bio
slogan na taksijima u NY kao reklama za reklamnu agenciju. Pisalo je da
je to stara kineska poslovica, ali to je bila laž koju je izmislio
vlasnik agencije. Kasnije su to pripisali Konfuciju, zna se da je on
jedini kinez koji izmišlja reklamne slogane. Slika je bila kanji tekst,
koji naravno, nije imao blage veze s ovim. Postupno se izgubilo i onih
"deset" i tako je to tebe udesilo.
Red Leader
Tko god da ju je izmislio, dobra je. Da je i sto riječi. I dalje ne
vidim crtež. >:)
Alisa
>>> Ili te zadesi udes, ili te unesreći nesreća. Vama treba sve crtati.
>>
>> Rekoh ja - kifoza. :))
>
>Patiš od staračke nesanice?
Ma kakvi, ja sam vec bila pomaknula sat tak da je meni bilo pol 12. :P
--
Alisa
ZoxX
> On Sun, 28 Oct 2007 01:35:44 +0200, ZoxX <zkuc...@gmail.com> wrote:
>
>> Red Leader wrote:
>>> On Sun, 28 Oct 2007 00:32:01 +0200, ZoxX <zkuc...@gmail.com> wrote:
>>>> Vama treba sve crtati.
>>> A čuj, jedna slika - tisuću riječi.
>> Izvorno je "deset tisuća". To je dvadesetih godina prošlog stoljeća bio
>> slogan na taksijima u NY kao reklama za reklamnu agenciju. Pisalo je da
>> je to stara kineska poslovica, ali to je bila laž koju je izmislio
>> vlasnik agencije. Kasnije su to pripisali Konfuciju, zna se da je on
>> jedini kinez koji izmišlja reklamne slogane. Slika je bila kanji tekst,
>> koji naravno, nije imao blage veze s ovim. Postupno se izgubilo i onih
>> "deset" i tako je to tebe udesilo.
>
> Tko god da ju je izmislio, dobra je. Da je i sto riječi. I dalje ne
> vidim crtež. >:)
>
Smola
[makni_sa_zagradama]"@fesb.hr says...
> Dakle, profesorica hrvatskog jezika mi je u gimnaziji cesto znala reci
> da je "desiti se" srbizam i da bi shodno tome trebalo govoriti i pisati
> "dogoditi se". To sam jednostavno prihvatio i godinama nisam pronasao
> niti jedan jedini slucaj gdje "desiti" zvuci prikladnije ili bolje od
> "dogoditi". Cak stovise, smeta mi kada ljudi razvlace to "deeeeeeesiti
> se". To me sve skupa ne bi toliko intrigiralo da se nedavno nisam malo
> zakacio oko toga s jednom osobom koja je poprilicno pismena pa me
> interesira vase razmisljanje. Razvidno je da se jezik manje lomi kod
> izgovora "desiti" nego "dogoditi, jednostavije se izgovara i brze je, no
> svejedno bih volio cuti sto drugi misle o tome.
Moj rodjak je znao reci:
- Sto se dogodilo?
- Govno te pogodilo.
- Sto se desilo?
- Govno se objesilo.
Ispricavam se zbog neukusa.
Lucijan
> Bruno Batarelo wrote:
> /cut
>
>
> ja nikad u zivotu brijem nisam izgovorijo rijec "desiti" ili
> "desava" ili votever... jednostavno mi zvuci neprirodno nekako... sad
> jel srbizam ili nije neam pojma.
> komentari??
> bok!
Je, je srbizam a da je bio neprirodan tj uvezen i to kroz skolu,
svjedoci, ako sjecanja mogu svjedociti, sitno jezicno podmetanje koje
pamtim jos iz nizih razreda osnovne škole: Sta se desilo? Tele se
obeslo! Istovremeno smo u tom kosmaru znali i ovo: Sto je pravilno:
tacno ili tocno! Tacno! /to s einace stalno mijenjalo, ali za odgovor
nije vazno!. - Tvoj nos u moju guzicu gadja!
Ili - Kazi jednu prosto prosirenu recenicu: Picka ti materina!
Naime, do kraja osnovne skole, pa i u gimnaziji sluzili smo se s takvom
terminologijom: Prosta recenica umjesto jednostavna. Stoga sam danas
skeptican i na svako prostacenje, bilo prosto da kazem ili naprosto bih
rekao! Nije samo dadakanje srbizam. No, nije bitan srbizam, bitno je to
nametanje, kolonijalni odnos, pa ako nas to smeta i ako bi nam takve
rijeci trebale biti suvisne pored hrvatskih, onda cemo u glavi imati
kocnicu i na engleske rijeci. U protivnom, ni te rijeci nisu lose samo
su nam ih nametale, a engleske prihvacamo, tj. Da Bach ili Kundak nisu
bili odvec grubi, danas bi govorili njemacki, odnosno srpski, i to
dragovoljno.
--
Tomislav Portada
> U protivnom, ni te rijeci nisu lose samo
> su nam ih nametale, a engleske prihvacamo, tj. Da Bach ili Kundak nisu
> bili odvec grubi, danas bi govorili njemacki, odnosno srpski, i to
> dragovoljno.
Bach i Kundak bi govorili njemački, odnosno srpski, dragovoljno? Pojasni!
Altazar
"Lucijan" wrote...
>> ja nikad u zivotu brijem nisam izgovorijo rijec "desiti" ili
>> "desava" ili votever... jednostavno mi zvuci neprirodno
>> nekako... sad jel srbizam ili nije neam pojma.
<>
> Je, je srbizam
Onda je i *udes* srbizam.
Chandler
<ime.p...@irb.hr> wrote:
>njemački, odnosno srpski
Ja bih se ipak priklonio misljenju da su to dva razlicita jezika.
Chandler
Tomislav Portada
> >njemački, odnosno srpski
>
> Ja bih se ipak priklonio misljenju da su to dva razlicita jezika.
Ciljao sam na nešto drugo. Pričekajmo ipak najprije Lucijanov odgovor na
moje pitanje.
Chandler
<ime.p...@irb.hr> wrote:
>> Ja bih se ipak priklonio misljenju da su to dva razlicita jezika.
>
>Ciljao sam na nešto drugo.
Da mi nisi rekao, ne bih nikad pogodio :))
Chandler
Lucijan
Ha, mi smo nekada učili o Bahovom apsolutizmu i tu su lekciju svi
trebali znati. Tu se nametao njemački a nije s eprihvatao dragovoljno
kao danas engleski. Sto godina poslije toga ja sam došao - pošao
(osobno 1959.) u osnovnu školu a kao i većini učenika u razredu meni su
normalne, materinske itd riječi bile šteker, šaraf, žnora, špek,špajza,
haustor, a moj tata, koji je bio strojobravar i imao veliku kolekciju
alata, sve je nazivao na njemačkom: bor-mašina, borer, šprajc, kajla
itd.
Naravno da su s eučiteljice trgale godinama da naučimo: utičnica,
utikač. smočnica (tada se koristilo za špajzu umjesto ostava itd).
rajčica, cvjetača - nije to bilo u fukciji kroatiziranja (ne daj Bože,
a tako i danas ali dragovoljno - dečki u Vukovaru su ispucali svoje,daj
mo im mirovine a mi po starom + engleski, nismo imali nacionalnu
državu, samo državnost kao praznilist) pa ju valjda ne terbamo ni sada)
već shvaćanja slobode, otpora i identiteta u granicama jugoslavenske
osnovne škole prilagođene Hrvatskoj.
Osobno držim da je današnja uporaba engleskoga, ovako bez kontrole i
potrebnih institucija koje bi se brinule za to kolonizacija na koju
pristajemo ili vladavina kolonijalnog mentaliteta.
Kundak je naziv (špic-namet, nadimak) zapravo pravo prezime, Božo
Kundak, ministra prosvjete u Kraljevini Jugoslaviji koji je krajem
dvadesetig, zapravo paralel sa Šestojanuarskom dokt. nametao od Sutle
do Grčke srpski pravopis ili pravopis srpskoga jezika A- belića. zato s
egovorilo da je pravopis uvođen kundakom.
Htio sma reći, poučen navalom engleskoga, da je bilo cile-mile, sada
bisvi pre svega,bre, lepo da govorimo srpski.
NISAM DUGO PRATIO "NOVOSTI", PA ZAKASNIH MALO. OPROSTITE ILI IZVINITE
ME - to nam nisu ispravljali pa smo se naučili izvijati (druge) i
izvinjavati (sebe)
--
Tomislav Portada
> Tomislav Portada wrote:
>
> > "Lucijan" <pukovn...@hi.t-com.hr> wrote:
> >
> > > U protivnom, ni te rijeci nisu lose samo
> > > su nam ih nametale, a engleske prihvacamo, tj. Da Bach ili Kundak
> > > nisu bili odvec grubi, danas bi govorili njemacki, odnosno srpski,
> > > i to dragovoljno.
> >
> > Bach i Kundak bi govorili njemački, odnosno srpski, dragovoljno?
> > Pojasni!
> Osobno držim da je današnja uporaba engleskoga, ovako bez kontrole i
> potrebnih institucija koje bi se brinule za to kolonizacija na koju
> pristajemo ili vladavina kolonijalnog mentaliteta.
> Kundak je naziv (špic-namet, nadimak) zapravo pravo prezime, Božo
> Kundak, ministra prosvjete u Kraljevini Jugoslaviji koji je krajem
> dvadesetig, zapravo paralel sa Šestojanuarskom dokt. nametao od Sutle
> do Grčke srpski pravopis ili pravopis srpskoga jezika A- belića. zato s
> egovorilo da je pravopis uvođen kundakom.
Ma sve je to u redu, ali ja sam ciljao na nešto posve drugo. Ti si napisao:
> (...) Da Bach ili Kundak nisu bili odvec grubi,
> danas bi govorili njemacki, odnosno srpski (...)
što znači:
> (...) Da Bach ili Kundak nisu bili odvec grubi,
> danas bi Bach i Kundak govorili njemacki, odnosno srpski (...)
a zapravo si htio reći nešto drugo. Trebao si napisati:
> (...) Da Bach ili Kundak nisu bili odvec grubi,
> danas BISMO govorili njemacki, odnosno srpski (...)
iz čega bi onda bilo posve jasno tko je subjekt glavne rečenice.
Lucijan
100% si u pravu!
--
Lucijan
Nema dvojbe, dođe bismo. Ja sam od onih koji znaju da se jezik uči
cijeli život, koj ima priručnike na stolu, ali koji ne će dozvoliti da
mu netko u ime struke ospori pravo i obranu. Evo i ovdje mog novog
priloga od jutros. Možda negdje i pogrješim a možda sam mamuran. Osim
toga na poslu, u upravi,moram laprdati cijeli dan pa su mi jezik i stil
odveć određeni svakodnevnim govorom.
Falsifikovanje istorije Jezičnog savetnika
Sinoć sam sat i pol gledao Šešelja na TV, sve do ponoći. A sada, u
jutro, mamuran sam i nikakav. No, ipak sam registrirao Jezični
savjetnik, dok onog iz Duhovne ni danas nisam misli shvatio, što on
hoće i zašto stalno zastupati ono u čemu su nas protestanti prešišali,
a što je jasno i gradu i svijetu, u čemu su trgovina i ... no nema
veze, idemo dalje.
Usput: one koji drže da se jezik prije svega odnosi na pisanu riječ,
ovdje bih upozorio da nisam bez veze napisao falsifikovanje i da to ima
smisla tek ako se pročita u naglasnom sustavu Vojislava Šešelja.
Dakle, ovome sam forumu već priložio neke male crtice iz biografske
povijesti s granica kajkavskog i štokavskog svijeta.
Iz savjetnika: "Ivice, kaži jednu prostu rečenicu. Ivica zbunjen
pocrveni pa kaže: Ne mogu, stidim se."
Daklem, ne znam gdje je i kada je živio taj Ivica i zašto
falsifikovati, kada sam već i ja o tomu pisao, o vremenu prve polovice
šezdesetih. Već tada, mi smo među sobom koristili odgovor: P..ka ti
m...rina! Možda prilog Savjetnik ima smisla kako bih svoju djecu
uvjerio da smo mi stvarno tako učili u školi, te da "ja izmišljam,
...da nisu oni svi takvi, ...da će današnja mladež ponovno povezati ove
prostore jer nisu opterećeni poviješću, pa tako ni Domovinskim ratom,
jer kada je to bilo. - he, ovo na kraju je izrekao na TV ovoga ljeta
izvjesni Marić, koji se bavim organizacijom regionalnih športskih i
kulturnih susreta, a nitko nigdje n zuc - on je do kraja izrekao ono
što moje kćeri misle, u formi za koju bi one tvrdile da nikada nisu
rekle takvo što. Naime, jasno je da naivni ne mogu do te mjere
racionalizirati svari, kao što ni većina Srba nema do te mjere
racionaliziranu nacionalnu paradigmu kao Šešelj. U većine je to
rasparčano! Ovaj dugi prilog je za one koji ne vjeruju kako je bilo pa,
recimo, na izjavu "Tako misle Srbi!"; odgovaraju "Ne misle svi Srbi
tako". He, ako ne ćemo etnički (narodno) određivati, već nacionalno,
onda bi se trebalo reći. "Utoliko su manje Srbi!"
Nastava jezika u našim školama bila je utemeljena na
rasno-šovinističkim načelima a to što to netko želi pobiti pojedinačnim
ili do kraja nedorečenim slučajevima, s time samo zamajava! Zamajavaju
ishodišne točke jedne, još uvijek snažne grane u hrvatskome
jezikoslovlju.
--