šalabahter
Ognjen Strpic
papirić, u koji potajno virite na testovima u školi? To ovdje zovu
šalabahter, ali nisam siguran da li je to lokalni izraz, tj. hoće li svi
razumjeti o čemu se radi.
Hvala
Ognjen
altazar.tk
U Metkoviću kažu "šverc" ali mislim da svatko razumije riječ
"šalabahter".
Dubrovčani sigurno imaju posebnu riječ, a vjerovatno i drugi.
El Koompeer
U Splitu je isto salabahter.
Pozdrav.
Davor Banovic
> papirić, u koji potajno virite na testovima u školi? To ovdje zovu
> šalabahter, ali nisam siguran da li je to lokalni izraz, tj. hoće li
> svi razumjeti o čemu se radi.
Razumjet ce zato sto se taj izraz najcesce koristi na televiziji, a
svi gledaju televiziju :) Inace, kod nas (Osijek, i vjerojatno ostatak
Slavonije) se to zove Šverc. Mislim da se na njemackom kaze
Spickzettel tako da ne znam otkud u Hrvatskoj ovakva dva izraza koja
sigurno vuku korjen iz njemackog.
Ognjen Strpic
> Razumjet ce zato sto se taj izraz najcesce koristi na televiziji, a
> svi gledaju televiziju :)
Pa, ako razumiju u Splitu, Metkoviću i Osijeku... Puno hvala svima.
Ognjen
PS
riječ je u Aniću i nije označena kao lokalizam, ali ovaj put nekako
nisam imao povjerenja u njega, očito s nepravom
Davor Banovic
> riječ je u Aniću i nije označena kao lokalizam, ali ovaj put nekako
> nisam imao povjerenja u njega, očito s nepravom
Ja ipak mislim da je utjecaj televizije presudan da poneki lokalizmi,
ponajvecma zagrebacki, postanu opca mjesta u hrvatskom jeziku.
Ognjen Strpic
> Ja ipak mislim da je utjecaj televizije presudan da poneki lokalizmi,
> ponajvecma zagrebacki, postanu opca mjesta u hrvatskom jeziku.
Uopće ne sumnjam da je to jedan (važan, možda najvažniji) mehanizam
širenja riječi među regijama. Samo sam se razveselio što je u ovom
slučaju, eto, ispalo da ipak imam izraz koji ćemo razumjeti svi, iako
nam, nažalost, neće svima biti jedako blizak.
O.
Davor Banovic
> slučaju, eto, ispalo da ipak imam izraz koji ćemo razumjeti svi, iako
> nam, nažalost, neće svima biti jedako blizak.
Upravo sam o tom govorio. Zato ja, tu i tamo, u prijevod ubacim lega,
butra i neke esekerske spike ;)
Ognjen Strpic
> Upravo sam o tom govorio. Zato ja, tu i tamo, u prijevod ubacim lega,
> butra i neke esekerske spike ;)
E sad mi još moraš reći šta je butra, lega. Ja u načelu nemam ništa
protiv žargonizama i kolokvijalnog jezika, ako je to opravdano zbog
izvornika, odnosno namjene teksta (Jutros sam s velikim veseljem stavio
jedan "... je mali ali pali"), brinu me prije svega komunikacijska svojstva.
O.
Davor Banovic
> E sad mi još moraš reći šta je butra, lega.
Pa kako ne znas sto je butra :) To je stari esekerski izraz za, da
prostis, curu.
> Ja u načelu nemam ništa protiv žargonizama i kolokvijalnog jezika,
> ako je to opravdano zbog izvornika, odnosno namjene teksta
Da, naravno. Zargon se prevodi zargonom.
> brinu me prije svega komunikacijska svojstva.
Uz i skromnu konzumaciju tv programa covjek jednostavno nauci sto su
plac, mrak, komad... Nedavno je na jednom forumu jedan bosanac
(bosnjak?) pitao sto nama u Hrvatskoj znaci 'brijati'. Ispalo je da se
zagrabacka i osjecka upotreba tog kolokvijalizma razlikuju gore nego
pravila za belu;)
Goran Marinic
>
> Nedavno je na jednom forumu jedan bosanac
> (bosnjak?) pitao sto nama u Hrvatskoj znaci 'brijati'. Ispalo je da se
> zagrabacka i osjecka upotreba tog kolokvijalizma razlikuju gore nego
> pravila za belu;)
Dotični mi izraz izaziva alergijsku reakciju kad ga čujem, a čuo sam ga u
toliko situacija da bismo, prema mom iskustvu, komotno mogli reducirati
hrvatske glagole na biti, imati i brijati.
--
My intuition nearly makes up for my lack of good judgment.
Alisa
>> E sad mi još moraš reći šta je butra, lega.
>
>Pa kako ne znas sto je butra :) To je stari esekerski izraz za, da
>prostis, curu.
Nije li "butra" nastala od "treba"... (vidio sam trebu (ak.) > butre
(ak.) > butru (ak.) > butra (nom.))? To je isti put kakav su imali
(nepostojeci) nominativi "kcer" i "mater".
--
Alisa
I love my dog.
Ognjen Strpic
> On Mon, 03 Oct 2005 19:01:53 +0200, Davor Banovic wrote:
>
>>Nedavno je na jednom forumu jedan bosanac
>>(bosnjak?) pitao sto nama u Hrvatskoj znaci 'brijati'. Ispalo je da se
>>zagrabacka i osjecka upotreba tog kolokvijalizma razlikuju gore nego
>>pravila za belu;)
>
>
> Dotični mi izraz izaziva alergijsku reakciju kad ga čujem, a čuo sam ga u
> toliko situacija da bismo, prema mom iskustvu, komotno mogli reducirati
> hrvatske glagole na biti, imati i brijati.
Ja sam sentimentalan prema "brijanju", valjda zato što sam iz te
generacije koja je stasala u drugoj polovici osamdesetih, kad je brija
počela ulaziti u žargon. U početku značenja nisu bila tako razgranata,
uglavnom se išlo brijati, netko je bio bolji a netko slabiji brijač
(jedna od boljih brija mi je bila kad smo se, brijači, fotkali ispod
neke stare firme na kojoj je pisalo "brijačnica iza ugla" (negdje kod
Zelenog vala bliže Džamiji, još je tamo).
Tek poslije se čulo kako je neko dvoje zabrijalo, pa kako je netko
totalno zabrijao na ovu ili onu curu ili spiku, ili na cugu, i da brije
da je sve u k..cu, ili, još gore, da brije da nije.
Ako te to tješi, čini mi se da je džoker-riječ novih klinaca
"doživljavanje" i da "brijanje" polako ulazi u povijest. Ja još uvijek
malo zastanem kad se netko pobuni da ga ne doživljavam, ali proričem
svijetlu budućnost novoj briji.
Ognjen
ZoxX
>
> Dotični mi izraz izaziva alergijsku reakciju kad ga čujem, a čuo sam ga u
> toliko situacija da bismo, prema mom iskustvu, komotno mogli reducirati
> hrvatske glagole na biti, imati i brijati.
>
Brijem da nam "imati" ne brije, ali "biti" i "htjeti" će brijati. *Bit*
*ću* ponosan, ako nam zabrije razbrijati nepotrebne glagole.
--
CETERVM CENSEO LINGVAM CROATAM ESSE DELENDA
ZoxX
Mislim da si u vopra.
Ali kći i mati imaju kćer i mater u temelju riječi i uredni su
nominativi u kajkavskom jeziku. O sanskritu da ne tipkam.
Goran Marinic
>
> Ako te to tješi, čini mi se da je džoker-riječ novih klinaca
> "doživljavanje" i da "brijanje" polako ulazi u povijest. Ja još uvijek
> malo zastanem kad se netko pobuni da ga ne doživljavam, ali proričem
> svijetlu budućnost novoj briji.
Malo posustaju, kao i s omiljenom mi imenicom "zakon", ali nije to
dovoljno. "Doživljavanje" nije tako fleksibilno kao "brijanje".
Neka, kako stvari stoje hrvatski postaje varijanta golubljeg engleskog
negdje oko 2020. što znači da za takvu uporabu imaju šanse maksimalno još
dva izraza, jedan od kojih je tvoj prijedlog.
Goran Marinic
>
> Brijem da nam "imati" ne brije, ali "biti" i "htjeti" će brijati. *Bit*
> *ću* ponosan, ako nam zabrije razbrijati nepotrebne glagole.
Ne, brijem da briješ što se tiče "htjeti". Brijem brijati "brijati",
"imati" i "biti", ma što neki brijali.
ZoxX
> On Mon, 03 Oct 2005 23:28:35 +0200, ZoxX wrote:
>
>>Brijem da nam "imati" ne brije, ali "biti" i "htjeti" će brijati. *Bit*
>>*ću* ponosan, ako nam zabrije razbrijati nepotrebne glagole.
>
>
> Ne, brijem da briješ što se tiče "htjeti". Brijem brijati "brijati",
> "imati" i "biti", ma što neki brijali.
>
To brije u duhu hrvatskog jezika, briješ one stare brije "U?, E!, A?,
O!". Još samo da berberina oberberišemo.
Celtis Australis
> ąalabahter, ali nisam siguran da li je to lokalni izraz, tj. hoće li svi
Nazivi koje sam ja čuo su:
ąalabahter (srediąnja Hrvatska, Bosna)
ąverc (Hercegovina, juľna Dalmacija)
puąka, đon (Bosna).
Alan Jelaska
<snap>
Ti si "briju" fakat "dozxivio"! :-)
Ognjen Strpic
> Ti si "briju" fakat "dozxivio"! :-)
Dobro, ovo je sad post festum rekonstrukcija razvoja značenja, nije da
sam onda baš puno razmišljao o tome. Ali da, meni su takve stvari u
živom jeziku zanimljive, i mislim da je paranoja oko pidžinizacije
jezika zbog takvih pojava u žargonu neosnovana.
I da, meni je zanimljivo kako su iz nečeg dosta nedefiniranog,
vjerojatno zvučnih kvaliteta riječi "brijati" koje podsjećaju na brzinu
(vjetar brije je stari izraz), nastala značenja koja podrazumijevaju
neku silinu (nabrijan auto može biti brži od običnog, ali i uređeniji,
glasniji, itd.) u vrlo različitim figurativnim smislovima.
U svakom slučaju, leksikografi će se dobro zabaviti kad je budu
opisivali u nekom budućem rječniku hrvatskog, a mislim da ima štofa i za
pokoji znanstveni rad. :)
Ognjen
Goran Marinic
>
> To brije u duhu hrvatskog jezika, briješ one stare brije "U?, E!, A?,
> O!". Još samo da berberina oberberišemo.
Ne brij, to je samo drugi oblik "brijati".
Ognjen Strpic
> Nazivi koje sam ja čuo su:
> šverc (Hercegovina, južna Dalmacija)
> puška, đon (Bosna).
E, sad mi još fali samo neki Primorac iil Istranin. Ali poučili ste me,
nema što.
Hvala
O.
Davor Banovic
> Nije li "butra" nastala od "treba"...
Moguce, iako je u Osijeku tvorba rijeci satrom jako rijetka a taj se
izraz usko veze bas za osjecki zargon.
Alan Jelaska
> Alan Jelaska wrote:
>> Ti si "briju" fakat "dozxivio"! :-)
>
> Dobro, ovo je sad post festum rekonstrukcija razvoja značenja, nije da
> sam onda baš puno razmišljao o tome. Ali da, meni su takve stvari u
> živom jeziku zanimljive, i mislim da je paranoja oko pidžinizacije
> jezika zbog takvih pojava u žargonu neosnovana.
Ma sta zanimljive, hodo bolan... :))
> I da, meni je zanimljivo kako su iz nečeg dosta nedefiniranog,
> vjerojatno zvučnih kvaliteta riječi "brijati" koje podsjećaju na brzinu
> (vjetar brije je stari izraz), nastala značenja koja podrazumijevaju
> neku silinu (nabrijan auto može biti brži od običnog, ali i uređeniji,
> glasniji, itd.) u vrlo različitim figurativnim smislovima.
Intensity without commitment. To je moja definicija "brije". whaddayasay?
> U svakom slučaju, leksikografi će se dobro zabaviti kad je budu
> opisivali u nekom budućem rječniku hrvatskog, a mislim da ima štofa i za
> pokoji znanstveni rad. :)
Ako je ne budu ignorirali kao "marginalnu jezicnu pojavu". A kao
znanstveni rad bi mogla (barem kako stvari trenutno stoje) eventualno
proci kao diplomski iz sociolingvistike.
Alisa
<da...@rediffmail.com> wrote:
>> Nije li "butra" nastala od "treba"...
>
>Moguce, iako je u Osijeku tvorba rijeci satrom jako rijetka a taj se
>izraz usko veze bas za osjecki zargon.
I ja sam nekad tu rijec vezivala uz osjecki zargon, ali kasnije sam
promijenila misljenje (na temelju iskustva, naravno :)).
Davor Banovic
> I ja sam nekad tu rijec vezivala uz osjecki zargon, ali kasnije sam
> promijenila misljenje (na temelju iskustva, naravno :)).
Ma 'ko te to butrom zove?
Alisa
<da...@rediffmail.com> wrote:
>> I ja sam nekad tu rijec vezivala uz osjecki zargon, ali kasnije sam
>> promijenila misljenje (na temelju iskustva, naravno :)).
>
>Ma 'ko te to butrom zove?
Mene, fala bogu, ne, jer jako ne volim taj izraz, ali cesto ga cujem u
svojoj okolini koja nije slavonska.
ZoxX
> On Tue, 04 Oct 2005 01:02:19 +0200, ZoxX wrote:
>
>>To brije u duhu hrvatskog jezika, briješ one stare brije "U?, E!, A?,
>>O!". Još samo da berberina oberberišemo.
>
>
> Ne brij, to je samo drugi oblik "brijati".
>
Brijalo bi imenice srediti. Prilozi "kul", "guba", "šit", "supač". To je
lako, ali imenice, osim "brija" i "lik", brijemo li još koju?
Kad odbrijemo briju, dobrijat ćemo rapidograf, kul tanki i nabrijati
guba rječnik hrvatskog jezika na marginu poštanske marke.
Goran Marinic
>
> Brijalo bi imenice srediti. Prilozi "kul", "guba", "šit", "supač". To je
> lako, ali imenice, osim "brija" i "lik", brijemo li još koju?
>
> Kad odbrijemo briju, dobrijat ćemo rapidograf, kul tanki i nabrijati
> guba rječnik hrvatskog jezika na marginu poštanske marke.
Prebrijao si se, previše brija. Što briješ da je "srediti", npr?
ZoxX
> On Wed, 05 Oct 2005 02:08:53 +0200, ZoxX wrote:
>
>>Brijalo bi imenice srediti. Prilozi "kul", "guba", "šit", "supač". To je
>>lako, ali imenice, osim "brija" i "lik", brijemo li još koju?
>>
>>Kad odbrijemo briju, dobrijat ćemo rapidograf, kul tanki i nabrijati
>>guba rječnik hrvatskog jezika na marginu poštanske marke.
>
>
> Prebrijao si se, previše brija. Što briješ da je "srediti", npr?
>
Brijao sam previše piva, samo to mogu zabrijati u svoju obranu. Koji si
ti kul lik, guba brijač, ništa ti ne probrije.
Davor Banovic
> Mene, fala bogu, ne, jer jako ne volim taj izraz,
Ah. Necu ni ja pocinjat.
> ali cesto ga cujem u svojoj okolini koja nije slavonska.
I nikad ga tebi ne upute :) Obzirna okolina :)
Nego, i ja cesto cujem izraza salabahter i krafn, a okolina mi nije
purgerska.
Alisa
<da...@rediffmail.com> wrote:
>> ali cesto ga cujem u svojoj okolini koja nije slavonska.
>
>I nikad ga tebi ne upute :) Obzirna okolina :)
Evo ja se jos smijem fori, i nikako prestat...
>Nego, i ja cesto cujem izraza salabahter i krafn, a okolina mi nije
>purgerska.
I to znaci sto? Btw, u Zagrebu se ne veli krafn, nego krafna, a iz
rasprave smo vidjeli da salabehter nije nuzno zagrebacki proizvod.
Davor Banovic
Eto. To znaci da je definitivno utvrditi mjesto nastanka pojedine
zargonske rijeci ozbiljan posao. Btw, butra je bas gadna rijec ali
bar ne zvuci gordo ;)
ZoxX
>
> I to znaci sto? Btw, u Zagrebu se ne veli krafn, nego krafna, a iz
> rasprave smo vidjeli da salabehter nije nuzno zagrebacki proizvod.
>
Vu kojem to Zagrebu? Daleko si ti od Zagreba, mi velimo "krafn" ili još
lepše "krafl". Mi koji smo bliže Zagrebu. Moram prošetat gore u sam
Zagreb i priupitat kak pravi Purgeri to zoveju.
Ognjen Strpic
> Ognjen Strpic wrote:
>> I da, meni je zanimljivo kako su iz nečeg dosta nedefiniranog,
>> vjerojatno zvučnih kvaliteta riječi "brijati" koje podsjećaju na
>> brzinu (vjetar brije je stari izraz), nastala značenja koja
>> podrazumijevaju neku silinu (nabrijan auto može biti brži od običnog,
>> ali i uređeniji, glasniji, itd.) u vrlo različitim figurativnim
>> smislovima.
>
>
> Intensity without commitment. To je moja definicija "brije". whaddayasay?
Kažem da zvuči jako dobro, samo nije sasvim jasno što znači. Intenzitet
onoga tko brije, ili nešto nabrijava, ili je na nešto/nekoga nabrijan,
ili je s nekim zabrijao, podrazumijeva i "commitment". Kad se govori o
drugoj osobi kao brijaču, to obično podrazumijeva odmak pa tu tvoja
definicija ima smisla.
>> U svakom slučaju, leksikografi će se dobro zabaviti kad je budu
>> opisivali u nekom budućem rječniku hrvatskog, a mislim da ima štofa i
>> za pokoji znanstveni rad. :)
>
>
> Ako je ne budu ignorirali kao "marginalnu jezicnu pojavu". A kao
> znanstveni rad bi mogla (barem kako stvari trenutno stoje) eventualno
> proci kao diplomski iz sociolingvistike.
Pa, Zoxx i Goran je, kao što vidiš, tretiraju kao izvidnicu apokalipse,
prema tome ima šanse da se, makar u polemičkom kontekstu, shvati ozbiljno.
Ognjen
PS Malo sam u gužvi pa kasno palim.
Alan Jelaska
> Alan Jelaska:
>> Intensity without commitment. To je moja definicija "brije". whaddayasay?
>
> Kažem da zvuči jako dobro, samo nije sasvim jasno što znači. Intenzitet
> onoga tko brije, ili nešto nabrijava, ili je na nešto/nekoga nabrijan,
> ili je s nekim zabrijao, podrazumijeva i "commitment". Kad se govori o
> drugoj osobi kao brijaču, to obično podrazumijeva odmak pa tu tvoja
> definicija ima smisla.
Mora ostati malo nejasno. Ako to sad pocnem prilagodjavati nekim od
posebnih slucajeva, konkretnih ostvaraja, i djelomicnih "nabrijaja"
uvalit cu se u blato stvarnosti -- ja sam pokusao definirati *ideju* brije.
>> Ako je ne budu ignorirali kao "marginalnu jezicnu pojavu". A kao
>> znanstveni rad bi mogla (barem kako stvari trenutno stoje) eventualno
>> proci kao diplomski iz sociolingvistike.
>
> Pa, Zoxx i Goran je, kao što vidiš, tretiraju kao izvidnicu apokalipse,
> prema tome ima šanse da se, makar u polemičkom kontekstu, shvati ozbiljno.
A vidi onu moju drugu recenicu. Kao - kao. Bez golubarenja, bez satre, a
jope' je stilisticka kataklizma. :)
> PS Malo sam u gužvi pa kasno palim.
Nisi jedini u guzvi, pa mi u biti odgovara.
Ognjen Strpic
> Mora ostati malo nejasno. Ako to sad pocnem prilagodjavati nekim od
> posebnih slucajeva, konkretnih ostvaraja, i djelomicnih "nabrijaja"
> uvalit cu se u blato stvarnosti -- ja sam pokusao definirati *ideju* brije.
Krenuo si sa zabrijavanjem (s kime) u smislu rekreativnog seksa, jel' da?
> A vidi onu moju drugu recenicu. Kao - kao. Bez golubarenja, bez satre, a
> jope' je stilisticka kataklizma. :)
Bah. :(
O.
Alan Jelaska
> Alan Jelaska:
>> Mora ostati malo nejasno. Ako to sad pocnem prilagodjavati nekim od
>> posebnih slucajeva, konkretnih ostvaraja, i djelomicnih "nabrijaja"
>> uvalit cu se u blato stvarnosti -- ja sam pokusao definirati *ideju*
>> brije.
>
> Krenuo si sa zabrijavanjem (s kime) u smislu rekreativnog seksa, jel' da?
Ne, ne, odn. onda mozda i da, ali dok je bilo intenzivno nisam mogao
zadrzati potreban odmak koji bi jamcio valjanost odrednice
"rekreativno". Tek nedostatak "commitmenta" pruzao bio "brijacu" slobodu
i mir koji su preduvjeti za ovakve kontemplacije i refleksije.
>> A vidi onu moju drugu recenicu. Kao - kao. Bez golubarenja, bez satre,
>> a jope' je stilisticka kataklizma. :)
>
> Bah. :(
Pa samo pokusavam pokazati da je vrli nas hrvatski sposoban i za
autodestrukciju. I bez anglizama ili zargona moze se fino "ukakiti"
(ne)vjestom uporabom "imanentnih" mu svojstava. Pocne se sa stilom, a
zavrsi tko zna gdje...
Matija Zic
> E, sad mi još fali samo neki Primorac iil Istranin. Ali poučili ste me,
> nema što.
>
> Hvala
> O.
Ja sam Primorac i u osnovnoj i srednjoj smo svi govorili "salabahter".
Evo, sad ti fali samo jos Istrijan. :-)
Pozdrav
Ognjen Strpic
> Ja sam Primorac i u osnovnoj i srednjoj smo svi govorili "salabahter".
> Evo, sad ti fali samo jos Istrijan. :-)
To!
A kako to kažete na faksu? ;) Najbolji štos mi je što negdje na
zagrebačkom ETF-u ima kolegij u kojem se koristi "službeni šalabahter",
tako da su zabranjeni samo oni "neslužbeni".
Hvala
Ognjen
Matija Zic
> To!
>
> A kako to kažete na faksu? ;) Najbolji štos mi je što negdje na
> zagrebačkom ETF-u ima kolegij u kojem se koristi "službeni šalabahter",
> tako da su zabranjeni samo oni "neslužbeni".
>
> Hvala
> Ognjen
<dobar student>
Na faksu to ne koristimo, ali kad bi koristili zvali bi ga salabahter.
</dobar student>
Pozdrav
Matija Puzar
> On Tue, 04 Oct 2005 16:46:19 +0200, Ognjen Strpic wrote:
>
> > E, sad mi još fali samo neki Primorac iil Istranin. Ali poučili ste me,
> > nema što.
>
> Evo, sad ti fali samo jos Istrijan. :-)
Evo, da ne ostane kratkih rukava, "Salabahter" i kod nas (iako je doduse
trazio nekog "Istranina", stogod mu to znacilo ;) ).
--
____/| Matija Pužar - Puma
\ o.O| ------------------------------
=(_)= E-mail: puma...@mail.iskon.hr
U WWW: http://puma.inet.hr/
altazar.tk
Izraz "butra" se u Dalmaciji ne koristi ali mi se čini da u Bosni zgodne
cure zovu "puteri" (maslaci).
Ognjen Strpic
> Evo, da ne ostane kratkih rukava, "Salabahter" i kod nas (iako je doduse
> trazio nekog "Istranina", stogod mu to znacilo ;) ).
U dugim rukavima zahvaljujem
Ognjen
Matija Puzar
> Mi u Bosni kažemo "krofna", a u Dalmaciji "krafna" i "fritula".
Hm, nama gore su fritule nesto drugo (iako je slicnost u tijestu
vjerojatno poprilicna).
Alisa
<puma...@mail.iskon.hr> wrote:
>> Mi u Bosni kažemo "krofna", a u Dalmaciji "krafna" i "fritula".
>
>Hm, nama gore su fritule nesto drugo (iako je slicnost u tijestu
>vjerojatno poprilicna).
Fritule su u Zagrebu "mišeki"?
Matija Puzar
> >
> >Hm, nama gore su fritule nesto drugo (iako je slicnost u tijestu
> >vjerojatno poprilicna).
>
> Fritule su u Zagrebu "mišeki"?
Meni upitnik? U tom slucaju: ne bih znao, nikad cuo za misheke :)
Fritule u Istri su (jako fine) kuglice prosjecnog promjera 3-4cm,
a krafne ostaju krafne, uglavnom (ili uvijek) zenskog roda.
El Koompeer
> Meni upitnik? U tom slucaju: ne bih znao, nikad cuo za misheke :)
> Fritule u Istri su (jako fine) kuglice prosjecnog promjera 3-4cm,
> a krafne ostaju krafne, uglavnom (ili uvijek) zenskog roda.
isto i u dalmaciji. s tim sta su krafne uvik od dizanog tijesta, i u
domacoj radinosti mogu bit ili pune (kao kupovne) ili suplje (kad su,
zapravo, samo kora -- unutra nema pupe), a fritule mogu bit od dizanog
tijesta, tekuceg tijesta, s grizom, jabukama, krumpirima, suvicama, ma
svakakve :)
Molasar151
>>Hm, nama gore su fritule nesto drugo (iako je slicnost u tijestu
>>vjerojatno poprilicna).
>
> Fritule su u Zagrebu "mišeki"?
Ali ljubiteljima su češće "pimpići" ili "luleki". :)
Alisa
<puma...@mail.iskon.hr> wrote:
>> Fritule su u Zagrebu "mišeki"?
>
>Meni upitnik?
Pa da... :))
> U tom slucaju: ne bih znao, nikad cuo za misheke :)
>Fritule u Istri su (jako fine) kuglice prosjecnog promjera 3-4cm,
>a krafne ostaju krafne, uglavnom (ili uvijek) zenskog roda.
Miseki se peku u dubokom ulju i na kraju se posipaju staub secerom.
Prvo im se odgrize "produzetak" nastao spustanjem sa zlice u vrelo
ulje. :))
Alisa
Kaj nisu luleki zapravo kroketi? Ono kaj mozes skuhati u vodi (pa ih
zoves domacim njokima) ili ispeci u ulji - onda govorimo o lulekima.
:))
Molasar151
>>>>Hm, nama gore su fritule nesto drugo (iako je slicnost u tijestu
>>>>vjerojatno poprilicna).
>>>
>>>Fritule su u Zagrebu "mišeki"?
>>
>>Ali ljubiteljima su češće "pimpići" ili "luleki". :)
>
>
> Kaj nisu luleki zapravo kroketi? Ono kaj mozes skuhati u vodi (pa ih
> zoves domacim njokima) ili ispeci u ulji - onda govorimo o lulekima.
> :))
Meni se čini da su skuhani (s prezlima/krušnim mrvicama ili bez) "pimpići",
a pečeni "luleki"? Kad su onda "mišeki"? My head hurts. :))
Alisa
<molas...@netscape.net> wrote:
>Meni se čini da su skuhani (s prezlima/krušnim mrvicama ili bez) "pimpići",
>a pečeni "luleki"? Kad su onda "mišeki"? My head hurts. :))
Miseki su slatki. I masni. :) Ne radi se isto tijesto za luleke i za
miseke.
Matija Puzar
> Prvo im se odgrize "produzetak" nastao spustanjem sa zlice u vrelo
> ulje. :))
Da, ovo zvuci prilicno fritulasto :)
Suncana
> Miseki su slatki. I masni. :) Ne radi se isto tijesto za luleke i za
> miseke.
Luleki su od tijesta ko za knedle.
--
Suncana