Da moje mišljenje nije tek puko naklapanje, potvrđuju i primjeri iz hrvatske
književnosti (u prilogu). Uzevši navedene argumente u obzir, mislim da bi
oblik 'svo' trebalo smatrati u najmanju ruku dopuštenim, ako već ne i
normativnim oblikom. Što mislite o tome?
Prilog:
"I svo troje naličilo njemu" (Viktor Car Emin: Starci)
"Kroz svo ushićenje zabride Mišu srsi"; "I svo ono uzbuđenje" (August
Cesarec: Za novim putem)
"Svo sedmero su djevojčice, jedna drugoj do ramena"; "Svo ti lice vlažno,
suzno" (Ivan Goran Kovačić: Dani gnjeva)
"gdje se imalo očitovati svo opravdanje njihove egzistencije" (Milan
Begović: Giga Barićeva)
"dat će ti svo blago" (Petar Šegedin: Djeca Božja)
"on je prelistao list po list svo ono mnoštvo različitih "glasnika", brošura
i ostale crkvene propagande" (Ranko Marinković: Proze)
"Svo troje ostadoše bez riječi" (Petar Šegedin: Mrtvo more)
"Svo troje", "svo šestoro" (Mirko Božić: Kurlani, Gornji i Donji)
"Nejako tijelo svo je drhtalo" (Vladan Desnica: Proljeća Ivana Galeba)
"A eto klečiš svo jutro" (Jozo Laušić: Kostolomi)
"zapjeva (...) da ga svo to marvinsko selo može čuti" (Ivan Raos: Prosjaci i
sinovi)
"kad htjedoste sami uživati svo dobro" (Nikola Vitov Gučetić: Dijalog o
ljepoti)
(...)
Portada, mojne. Daj pogledaj npr. Krlezine tekstove... ak bi taj
prosel diktat, glavu rezem. Sav, sva, sve, bez obzira na primjere koje
si pronasao. To sto je netko pisac, ne znaci da je pismen.
--
Alisa
A mogo je otic i dublje u proslost
(!)
Eto Snjeski satisfakcije!
Pa može se čut "on misli da je pokupio svo znanje svijeta".
A.
>Pa može se čut "on misli da je pokupio svo znanje svijeta".
Cuje se, ali to je pogresno.
--
Alisa
Ne znam o čemu ti pričaą. Pa i ide ovako:
on - ona - ono
čitav - čitava - čitavo
sav - sva - svo
Stvarno ne znam tko to kaľe " da srednji rod zamjenice 'sav' glasi 'sve' ".
"Sve" se upotrebljava kod mnoľine ľenskog roda - Sve ptice, sve pice, sve
budale...
Kod mnoľine muąkog ide - svi.
Kod mnoľine srednjeg - sva.
Znači "sva" moľe biti - "Sva su djeca" - mnoľina srednjeg roda,
a i - "sva je ljepljiva" - ľenski rod.
> Prilog:
Svaki prilog ti je napisan u srednjem vremenu i svuda se pise "svo", kako i
treba.
> Ne znam o čemu ti pričaš. Pa i ide ovako:
>
> on - ona - ono
> čitav - čitava - čitavo
> sav - sva - svo
Tako sam i ja donedavno mislio.
> Stvarno ne znam tko to kaže " da srednji rod zamjenice 'sav' glasi 'sve'
".
Hrvatski jezikoslovci u svojim gramatikama, potvrđeno na više mjesta.
> "Sve" se upotrebljava kod množine ženskog roda - Sve ptice, sve pice, sve
> budale...
> Kod množine muškog ide - svi.
> Kod množine srednjeg - sva.
To nije sporno. Sporan je oblik za srednji rod jednine (sve ili svo). Meni
(a očito i tebi) bolje, prirodnije i logičnije zvuči oblik "svo", međutim
naši jezikoslovci tvrde da treba "sve". S jedne strane, ako tako kažu
jezikoslovci, tko sam ja da im prostuslovim? No, s druge strane, ti isti
jezikoslovci tvrde i da se 200 uz dvjesto može reći i dvjesta, da se redni
broj 1000. piše i izgovara tisući, a ne tisućiti (zaista ne znam odakle im
ta ideja, a vidio sam je u čak dvije različite knjige, što isključuje
mogućnost slučajne tipografske pogreške) itd. Očito je da našim
jezikoslovcima ne treba slijepo vjerovati, a u slučaju dileme svo/sve još
nisam donio konačnu odluku. Činjenica da se u klasičnoj hrvatskoj
književnosti mogu naći potvrde za oba oblika govori u prilog tome da bi oba
trebalo smatrati ispravnima.
>Ne znam o čemu ti pričaš. Pa i ide ovako:
>
>on - ona - ono
>čitav - čitava - čitavo
>sav - sva - svo
>
>Stvarno ne znam tko to kaže " da srednji rod zamjenice 'sav' glasi 'sve' ".
>"Sve" se upotrebljava kod množine ženskog roda - Sve ptice, sve pice, sve
>budale...
>Kod množine muškog ide - svi.
>Kod množine srednjeg - sva.
>
>Znači "sva" može biti - "Sva su djeca" - množina srednjeg roda,
> a i - "sva je ljepljiva" - ženski rod.
>
>> Prilog:
>
>Svaki prilog ti je napisan u srednjem vremenu i svuda se pise "svo", kako i
>treba.
Nadji makar i jedan jezicni prirucnik u kojem si procitao sve ovo sto
si nadrobio. I, usput, zadnja recenica... daj mi malo pojasni to
"srednje vrijeme" koje spominjes.
Sve u svemu, nemas pojma. Ali to te ne sprecava da "tumacis",
"objasnjavas", "poucavas"... Je l' i lijecis tako?
--
Alisa
Ok..
> No, s druge strane, ti isti
> jezikoslovci tvrde i da se 200 uz dvjesto moľe reći i dvjesta
- i pise tako na novcanici od dvjesta kuna :) zanimljivo..
>Činjenica da se u klasičnoj hrvatskoj
> knjiľevnosti mogu naći potvrde za oba oblika govori u prilog tome da bi
> oba
> trebalo smatrati ispravnima.
Slazem se. Sad shvacam sto si sve htio reci s onim..
>Činjenica da se u klasičnoj hrvatskoj
>književnosti mogu naći potvrde za oba oblika govori u prilog tome da bi oba
>trebalo smatrati ispravnima.
Unosis nemir.
Znaci li to da bi samo zato sto se cuju (a pogresno!) trebalo u
hrvatski jezik uvesti i rijeci koje bi u nominativu jednine glasile
mater i kcer?
--
Alisa
>>Činjenica da se u klasičnoj hrvatskoj
>> književnosti mogu naći potvrde za oba oblika govori u prilog tome da bi
>> oba
>> trebalo smatrati ispravnima.
>
>Slazem se. Sad shvacam sto si sve htio reci s onim..
Nemas se sto slagati ako nisi jezicarske struke. A da jesi, ne bi
postavio pitanje koje si postavio. Kao sto vec pitah - lijecis li
jednako tako kao sto postavljas jezicna pravila?
--
Alisa
> Unosis nemir.
Znam >:-)
> Znaci li to da bi samo zato sto se cuju (a pogresno!) trebalo u
> hrvatski jezik uvesti i rijeci koje bi u nominativu jednine glasile
> mater i kcer?
Ne nužno.
Samo bih napomenuo da prema rječniku na Hrvatskom jezičnom portalu uz
imenicu mati, ž., G jd matere, A jd mater, postoji i imenica mater, ž., G
jd materi, A jd mater.
Nisu svi slučajevi iste težine.
Evo, ja ću unijeti još malo nemira i reći "da", onog časa kad taj krivi
prevlada u govoru. Za kći prema mom potpuno subjektivnom dojmu to je već
tako, a mater sam prerijetko čuo da bih imao snažan stav.
>"Alisa" <al...@post.t-com.hr> wrote:
>
>> Unosis nemir.
>
>Znam >:-)
Joj, joj, morat cu te jednom pridaviti. :)
>Samo bih napomenuo da prema rječniku na Hrvatskom jezičnom portalu uz
>imenicu mati, ž., G jd matere, A jd mater, postoji i imenica mater, ž., G
>jd materi, A jd mater.
Ovo drugo (Mater dolorosa) je latinski. U hrvatskom je mati, matere.
I, usput, HJP nije bezgrijesan.
--
Alisa
>Evo, ja ću unijeti još malo nemira i reći "da", onog časa kad taj krivi
>prevlada u govoru. Za kći prema mom potpuno subjektivnom dojmu to je već
>tako, a mater sam prerijetko čuo da bih imao snažan stav.
Ja svakodnevno cujem "nominative" kcer i mater pa ne dijelim tvoje
misljenje.
--
Alisa
> I, usput, HJP nije bezgrijesan.
Slovo "i" u zadnjoj riječi je, pretpostavljam, tipfeler.
>> I, usput, HJP nije bezgrijesan.
>
>Slovo "i" u zadnjoj riječi je, pretpostavljam, tipfeler.
:))) Jasta.
--
Alisa
Alisa, gora si od najvece sracke. Teza pacijentica, ega napuhanog vrucim
helijem...
Bolje covjeku da ga padne pod elisu nego da bude blizu Alise.
Zasto ne?
Zato sto ti ocigledno nedostaje elementarno jezicno zanje.
--
Alisa