To ovisi zove li se netko Anamaria ili Anamarija, jer ima ih i jednih i
drugih.
Dok sam razmišljao o ovom problemu, pozvoniše mi na vrata moje rodice,
Marija i Ana.
Sinkronicitet!
Anamarija -> Anamarije
Anamaria -> Anamarije
bi meni jedino odgovaralo. Tea -> Tee je iznimka. Ostaje Matea ->
Mateje, Andrea -> Andreje, Diana -> Dijane.
--
CETERVM CENSEO LINGVAM CROATAM ESSE DELENDAM
> Anamarija -> Anamarije
> Anamaria -> Anamarije
>
> bi meni jedino odgovaralo. Tea -> Tee je iznimka. Ostaje Matea ->
> Mateje, Andrea -> Andreje, Diana -> Dijane.
Kad smo se već dotakli pisanja slova j u osobnim imenima, imam jedno
pitanje. U nas postoje muška imena Mario i Marijo. Očigledno se radi o dvama
načinima zapisivanja istog imena. Koji je od tih dvaju načina bolji, tj.
koji je više u duhu hrvatskog jezika i pravopisa i zašto? Ja, naravno, imam
svoje mišljenje o tome, ali želim čuti što drugi misle.
"Tomislav Portada" wrote in message
> Kad smo se već dotakli pisanja slova j u osobnim imenima, imam jedno
> pitanje. U nas postoje muška imena Mario i Marijo. Očigledno se radi o
> dvama
> načinima zapisivanja istog imena. Koji je od tih dvaju načina bolji, tj.
> koji je više u duhu hrvatskog jezika i pravopisa i zašto? Ja, naravno,
> imam
> svoje mišljenje o tome, ali želim čuti što drugi misle.
Pa recimo da je Marijo više u duhu hrv. jezika jer je tendencija u svim
slavenskim jezicima premošćivanje hijata zijeva umetanjem j između dva
samoglasnika.
No možemo i reći da Marijo dolazi od talijanskog Mario kojem smo mi dodali j
po defaultu, poštujući gore navedeno pravilo. :-) Pa bi onda Mario bilo u
nominativu i vokativu, a j bi se umetalo u ostalim padezima. :-)
> Pa recimo da je Marijo više u duhu hrv. jezika jer je tendencija u svim
> slavenskim jezicima premošćivanje hijata zijeva umetanjem j između dva
> samoglasnika.
> No možemo i reći da Marijo dolazi od talijanskog Mario kojem smo mi dodali
j
> po defaultu, poštujući gore navedeno pravilo. :-)
Po toj bismo logici trebali pisati i nacijonalizam, radijo, tvrdijo je, dijo
avijona, cijonizam, dijonica itd. Budući da tako ne pišemo, ne vidim zašto
bi Mario bio iznimka pravila da se između samoglasnika "i" i "o" ne umeće
slovo "j".
> Pa bi onda Mario bilo u
> nominativu i vokativu, a j bi se umetalo u ostalim padezima. :-)
Tako i ja mislim.
>...hijata zijeva...
Ispao zarez, ispala kosa crta, zagrada?
--
Alisa
Ludih na svakom koraku...
>>>> Anamarija -> Anamarije
>>> Anamaria -> Anamarije
>> bi meni jedino odgovaralo. Tea -> Tee je iznimka. Ostaje Matea ->
> Mateje, Andrea -> Andreje, Diana -> Dijane.
Kako glase dativ i lokativ zenskog imena Mia?
Dakle, cini mi se da se sklanja otprilike:
N Mia
G Mie
D ?
A Miu
V Mia
L ?
I Miom
Grijesim li? Mozda se i tu umece glas j ili...?
"Alisa" wrote in message
> Ispao zarez, ispala kosa crta, zagrada?
>
Nemam pojma gdje je zagrada, vjeruj mi.
Znam da je bila tu kad sam pisala post.
Gdje je nestala, ne znam. :-)
> Po toj bismo logici trebali pisati i nacijonalizam, radijo, tvrdijo je,
> dijo
> avijona, cijonizam, dijonica itd. Budući da tako ne piąemo, ne vidim zaąto
> bi Mario bio iznimka pravila da se između samoglasnika "i" i "o" ne umeće
> slovo "j".
Iznimka je, bas kao i Dario, Antonio...
N Mario/Marijo
G Marija
D Mariju
A Marija
V Mario/Marijo
L Mariju
I Marijom
Od zenskog imena Marija razlikuje se drukcijim naglaskom.
Ne postoji "Marijo", samo Mario. Marijo bi mogao doći iz nekog dalekog i
tuđeg jezika, dakle to ne bi bilo naše ime. Takav je pravopis.
Postoje Marija i Maria?
Zanima me ime Mijo, je li to muška varijanta imena Mia?
Treba li on biti Mio?
| Takav je pravopis.
Trebali bi ga koristiti matični uredi, a također i crkveni.
Ne, ispravno je Mijo. Ne znam otkud to ime i zašto se opire pravilu. Ali
marijo je kao idijot. Možeš dijete nazvati kako hoćeš. Čak i krstiti.
Vidi kako je Frank Zappa nazvao svoje.
Mijat.
| Ali marijo je kao idijot.
Pa jest. Ni meni se ne sviđa tako.
Inače volim slavenska imena.
| Možeš dijete nazvati kako hoćeš.
Djeca bi trebala dobivati privremeno ime, na sedam godina.
Kasnije neka sama sebi daju ime.
| Čak i krstiti.
Dijete krstiti? Nisam lud.
| Vidi kako je Frank Zappa nazvao svoje.
Dweezle. Meni je lijepo ime Ziggy. A najljepše mi je ime De Nirove kćeri.
Mirjam, Miriam, Mariam, Mirjana, Mejrema...
Jesu li to sve oblici istog imena?
Marija Magdalena je zapravo Miryai iz Magdale.
http://essenes.net/virgin.htm
--
Nazarene or Nazareth?
Yeshua or Jesus?
www.thenazareneway.com
> Ne, ispravno je Mijo. Ne znam otkud to ime i zašto se opire pravilu. Ali
> marijo je kao idijot. Možeš dijete nazvati kako hoćeš. Čak i krstiti.
> Vidi kako je Frank Zappa nazvao svoje.
> Ne postoji "Marijo", samo Mario. Marijo bi mogao doći iz nekog dalekog i
> tuđeg jezika, dakle to ne bi bilo naše ime.
Ja se u ovom pitanju potpuno slažem s tobom, dakle smatram da je Mario
ispravno, a Marijo pogrešno. E sada kad smo se oko toga složili, molim tebe
i ostale da prokomentirate sljedeći citat:
"Uz normalni lik muškoga imena Marijo, jer je j u osnovi, od ženskoga imena
Marija, javlja se veoma često pomodni oblik Mario (...) Tu smo teškoću
prevladali tako što smo prednost dali hrvatskomu liku kao prihvatljivijemu i
kao upozorenje onima koji u dvojbi žele odabrati hrvatskomu jeziku
primjereniji lik."
Izvor: Babić, Finka, Moguš: Hrvatski pravopis, 4. izdanje, Školska knjiga,
Zagreb, 1996., str. VII-VIII.
> Takav je pravopis.
Čini se da ipak nije, zar ne?
Ne bih znajo što je autor toga mislijo. Nikad nisam srejo nikoga tko bi
imajo ime Marijo. Ne znam što bih bijo učinijo da sam na to naletijo.
>Ne postoji "Marijo", samo Mario. Marijo bi mogao doći iz nekog dalekog i
>tuđeg jezika, dakle to ne bi bilo naše ime. Takav je pravopis.
Postoji i Marijo i Darijo...
Ne slušam radijo pa ne znam. Valjda se pravopis promijenijo. Žao mi je
da ga nisam kupijo. Živijo novi pravopis. Razmišljam o promjeni imena,
recimo Flavijo, Livijo, Antonijo ili najbolje Idijot.
>> Postoji i Marijo i Darijo...
>>
>Ne slušam radijo pa ne znam. Valjda se pravopis promijenijo. Žao mi je
>da ga nisam kupijo. Živijo novi pravopis. Razmišljam o promjeni imena,
>recimo Flavijo, Livijo, Antonijo ili najbolje Idijot.
Daj ne budali... znas da ima ljudi koji svoju djecu nazivaju Tarzan,
Elvis, Olga Drek i slicno, gdje onda ne bi bilo onih koji djeci daju
ime Darijo, Marijo... To nema veze s pravopisom.
Pa to jest ono što sam tvrdio. Ako ima ljudi koji daju ime Marijo svojoj
djeci to je kinky. Naravno, Marija i Darija. Može Maria i Daria, ali to
je onda stranjsko ime i to hoda.
>Pa to jest ono što sam tvrdio. Ako ima ljudi koji daju ime Marijo svojoj
>djeci to je kinky. Naravno, Marija i Darija. Može Maria i Daria, ali to
>je onda stranjsko ime i to hoda.
Imena ne podlijezu bas svim pravilima naseg jezika tak da se ja ipak
ne bih usudila tvrditi da ne postoje imena Marijo i Darijo. Sad jos
reci da ti je Kristian bolji od Kristijana...
Pretjeruješ. Kakve veze ima Kristijan s imenom Mario. To da se 'j' ne
umeće između 'i' i 'o' nismo mi izmislili, nego vi, jezičari. To što se
KUD Idijoti tako zove, nije produkt nepismenosti, nego je zajebancija.
Možeš se zajebavati s imenom punk banda, ali ne i s imenima djece. To su
ljudska bića. Jednog će dana u školu. Zamisli koje posljedice može imati
takvo ime na osjetljivu dječju psihu. Marijo, zar tvoji roditelji nisu
išli u školu? Ili se to danas nosi? Što manje škole, to bolji socijalni
status?
>Pretjeruješ. Kakve veze ima Kristijan s imenom Mario. To da se 'j' ne
>umeće između 'i' i 'o' nismo mi izmislili, nego vi, jezičari. To što se
>KUD Idijoti tako zove, nije produkt nepismenosti, nego je zajebancija.
>Možeš se zajebavati s imenom punk banda, ali ne i s imenima djece. To su
>ljudska bića. Jednog će dana u školu. Zamisli koje posljedice može imati
>takvo ime na osjetljivu dječju psihu. Marijo, zar tvoji roditelji nisu
>išli u školu? Ili se to danas nosi? Što manje škole, to bolji socijalni
>status?
Kod imena_bas_i_nema_pravila_. Zasto bi losije bilo ime Marijo, nego
Olimpija (Struja)? Ili Aramis Supak (s kao sismis)? Ili Svemir
Travica?
P.S. Dok bu se god Srna zval Darijo, ne bus mogel reci da to ime ne
postoji. :P
> Imena ne podlijezu bas svim pravilima naseg jezika tak da se ja ipak
> ne bih usudila tvrditi da ne postoje imena Marijo i Darijo.
Uopće nije sporno da osim Mario i Dario postoje i imena Marijo i Darijo. No
to niti nije tema rasprave. Raspravljamo o tome koji je oblik, Mario ili
Marijo, bolje usklađen s hrvatskim pravopisom. ZoxX i ja smatramo da je
ispravnije Mario, a pravopisci (BFM) misle suprotno. Rado bismo čuli tvoje
mišljenje.
> Sad jos
> reci da ti je Kristian bolji od Kristijana...
Umetanje "j" između "i" i "a" nije isto što i umetanje "j" između "i" i "o",
zar ne?
Ti imaš prijatelje koji se tako zovu? Olimpija zvuči kao normalan
prepjev grčkog ženskog imena Olympia. Da je elektrifikacija na pragu 21.
stoljeća kročila u tvoje selo i ti bi svojoj kćeri dala ime Struja.
Aramis je normalno ime, pretpostavljam da su roditelji tvog prijatelja
gledali film kad se Aramis rodio. Nije mi jasni je li Šupak prezime
dične i plemenite loze ili dodak imenu. Ako je drugo, opet više govori o
roditeljima nego o nositelju.
>
> P.S. Dok bu se god Srna zval Darijo, ne bus mogel reci da to ime ne
> postoji. :P
>
Darijo Srna? Ako postoji čovjek koji se tako zove to je krivica
roditelja. Kad navrši 18 godina može si sam promijeniti ime u Dweezil Jelen.
> Ne bih znajo što je autor toga mislijo.
Ajuktor ili ajutor, nikako ne autor. Autor je "pomodni i hrvatskomu jeziku
neprimjerni lik". :-))
> Darijo Srna? Ako postoji čovjek koji se tako zove to je krivica
> roditelja. Kad navrši 18 godina može si sam promijeniti ime u Dweezil
Jelen.
Ne bih bio tako siguran. Naime, ako si čovjek odabere ime za koje nadležne
institucije procijene da je "u suprotnosti s društvenim pravilima i
običajima sredine u kojoj (dotičnik) živi", a sva je prilika da ime Dweezil
Jelen pripada rečenoj kategoriji, onda može doći do nepredviđenih
administrativnih poteškoća, u što se imao prilike uvjeriti građanin J. S.
kada si je poželio promijeniti ime u Ocean Aletheia:
http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1996/0631.htm
Isplati se pročitati ovo nadasve zabavno štivo.
Užas, Milan V. sudac Ustavnog suda stavljajući se u zaštitu hrvatskog
jezika, nadrobio je sijaset srbizama "drukčije, disreciono, Italijana"
umjesto "drugačije, diskrecijsko, Talijana" i nepismenizama "slijedećih,
u tijeku" umjesto "sljedećih, tijekom".
No, koliko vidim, Ocean Aletheia ima ustavno pravo na to kinky ime.
> Uopće nije sporno da osim Mario i Dario postoje i imena Marijo i Darijo.
> No
> to niti nije tema rasprave. Raspravljamo o tome koji je oblik, Mario ili
> Marijo, bolje usklađen s hrvatskim pravopisom. ZoxX i ja smatramo da je
> ispravnije Mario, a pravopisci (BFM) misle suprotno. Rado bismo čuli tvoje
> miąljenje.
Isti ti pravopisci misle i da je ovo tocno:
U Zagrebu, 21. listopada 1996.
Pa? Što je tu sporno?
>> Isti ti pravopisci misle i da je ovo tocno:
>> U Zagrebu, 21. listopada 1996.
> Pa? Što je tu sporno?
Zarez! Ne piše se zarez kada dolazi više razlicitih
priloznih oznaka (u ovom slucaju mjesta i vremena).
Ako se ime mjesta i nadnevak pisu nezavisno, to je
nizanje i pise se zarez, npr. Zagreb, 21. listopada
1996. Jasno?
Meni se svidjaju imena Sovjetka, Traktorka... A i rekao bih da su uskladjena
pravopisom.
Ili k'o onaj Bugarin koji je promijenio ime u Mancester Junajtid.
Ipak, gradjanin Atlantis Cobalt nije imao takvih problema.
>
To me podsjeca na cianid i cijanid.
>
Nije li?
>
> >> Sad jos
> >> reci da ti je Kristian bolji od Kristijana...
> >
> > Umetanje "j" između "i" i "a" nije isto što i umetanje "j" između "i" i
> > "o",
> > zar ne?
>
> To me podsjeca na cianid i cijanid.
Samo na prvi pogled. Naime, slovo "i" u ci(j)anidu nastalo je transkripcijom
ipsilona (od engl. cyanide), pa bi se zapravo radilo o umetanju "j" između
"y" i "a". Prema tome pravilo koje kaže da se između "i" i "a" umeće "j" ne
mora se nužno odnositi i na taj slučaj.
Još jedna važna iznimka pravila o umetanju "j" između "i" i "a" je slučaj
kada se unutar glasovnog skupa "ia" nalazi granica sloga, kao što je to npr.
slučaj u riječi benzodiazepin. (Vidio sam da neki medicinari pišu
benzodijazepin. Dobro je da ne počnu pisati i dijelektrična konstanta.)
Pretpostavljam da je građanka, Atlantis je ženskog roda.
>> Isti ti pravopisci misle i da je ovo tocno:
>> U Zagrebu, 21. listopada 1996.
> Nije li?
Nije!
Jesi li siguran da te rijeci dolaze iz engleskoga, a ne iz nekoga ucenijeg
jezika?
Krivo, radi se ipak o gradjaninu koji si je, ocito, dao zensko ime. Ipak ima
u nas i dosta zena koje nose musko ime Andrea.
> Jesi li siguran da te rijeci dolaze iz engleskoga,
Broj riječi za koje sam izričito napisao da potječu iz engleskog nije veći
od jedan, pa ne vidim razloga za stavljenje riječi "riječ" u množinu.
> a ne iz nekoga ucenijeg jezika?
Definiraj "učenost jezika".
Ako imas problema s vidom, vjerujem da postoji neki oftalmolog koji ti moze
pomoci.
>
>> a ne iz nekoga ucenijeg jezika?
>
> Definiraj "učenost jezika".
>
Aha, opet ti je proradila manija definicija. :)
>Ti imaš prijatelje koji se tako zovu?
Nemam, ali postoji popis skvadre izvucene iz naseg telefonskog
imenika... Tam mozes vidjeti da ih ima koji se prezivaju Supak, Drek
itd. Tebi je normalan Aramis, nekome je normalan Darijo. Ponavljam
(zadnji put), imena su "izvan zakona".
To da, ali nomen est omen. Aramis šalje jednu poruku (sličnu kao i ime
Alisa), Marijo drugu (sličnu kao Sunćana).
Imala sam studenticu koja se zvala Snijezana. Kada sam je pitala zasto
bas tako (s 'ije'), ispalo je da ju je u maticni ured isao prijaviti
susjed koji nije bas najbolje stajao s pismenoscu.
--
Vjera
Vjera....@ffzg.hr
> Ako imas problema s vidom, vjerujem da postoji neki oftalmolog koji ti
moze
> pomoci.
(...)
> Aha, opet ti je proradila manija definicija. :)
Iskoristit ću jocker "ignoriraj sugovornika".
Takav imam osjećaj kad čujem da postoje ljudi koji se uistinu zovu
Marijo. Nisam nikad naletio na to, ali sam upoznao Branku, koja se
zapravo zvala Brankica. Bila je mala, a roditelji nisu znali biologiju
pa nisu pretpostavili da bi ikada mogla biti veća.
--
DA MIHI CASTITATEM ET CONTINENTIAM SED NOLI MODO
Ništa nije jasno. Pravila pisanja zareza su nebuloza u hrvatskom.
Naročito i-pa-te-niti. Crveno, žuto i zeleno; nije isto što i; crveno,
žuto, i zeleno. U drugom su slučaju tri stvari crvena, žuta, zelena. U
prvom samo dvije crvena, žuta i zelena.
Krleža je rekao da nema pojma gdje treba staviti zarez, on stavi tamo
gdje smatra da čitatelj treba udahnuti. Vrhunsko pravilo.
>Takav imam osjećaj kad čujem da postoje ljudi koji se uistinu zovu
>Marijo. Nisam nikad naletio na to, ali sam upoznao Branku, koja se
>zapravo zvala Brankica. Bila je mala, a roditelji nisu znali biologiju
>pa nisu pretpostavili da bi ikada mogla biti veća.
Ih, i Sanjica na svakom koraku... Valjda je to neka analogija prema
Katica, Stefica, Ljubica... :))
> Niąta nije jasno. Pravila pisanja zareza su nebuloza u hrvatskom.
Nisu, samo ih treba prouciti (a to je izgleda problem).
> Naročito i-pa-te-niti. Crveno, ľuto i zeleno; nije isto ąto i; crveno,
> ľuto, i zeleno. U drugom su slučaju tri stvari crvena, ľuta, zelena. U
> prvom samo dvije crvena, ľuta i zelena.
O cemu pricas? Pokusavas li mozda nevjesto objasniti odstupanje od
nepisanja zareza ispred sastavnih veznika? Izvoli:
Sastavne rečenice su one nezavisno sloľene rečenice u kojima se
sadrľaji surečenica sastavljaju. Sastavni veznici jesu: i, pa, te; ni, niti.
Pri sklapanju viąe rečenica u jednu sastavni se veznici mogu slobodno
izmjenjivati. Time se postiľe stilska ľivost izraza. Sastavne se rečenice
piąu bez zareza. Zarezom se surečenice odvajaju samo ako se:
a) surečenica veznikom posebno ističe, npr.
Pobjeľe nam autobus, i mi dotrčasmo.
b) surečenica naknadno dodaje, npr.
Ne ljutim se, ni vi se nećete ljutiti.
c) viąe surečenica povezuje istim veznikom, npr.
Prijatelji su iznenađeni, i raduju se, i smiju se, i pjevaju.
> Krleľa je rekao da nema pojma gdje treba staviti zarez, on stavi tamo gdje
> smatra da čitatelj treba udahnuti. Vrhunsko pravilo.
A koji je to pravopis napisao Krleza?
On ima svoje principe koji su manje dvoznačni od postojećih.
A tvoje proširivanje teme sastavnih veznika i dalje nije potpuno, makar je
bolje od "ispred sastavnih veznika ne stoji zarez".
--
My intuition nearly makes up for my lack of good judgment.
Provjerio sam. Krleža nikad nije napisao pravopis. Sad nam ostaje da
spalimo sve što je napisao.
>Ne postoji "Marijo", samo Mario. Marijo bi mogao doći iz nekog dalekog i
>tuđeg jezika, dakle to ne bi bilo naše ime. Takav je pravopis.
ZoxX evo za tebe...
Babic-Finka-Mogus: Hrvatski pravopis, 4. izdanje, 1966. - znaci ono
izdanje koje se naziva "skolskim pravopisom" i po kojem se (za sada)
radi u skolama.
§ 148
2. Glas se j pise redovito u nesluzbenim rijecima izmedju dva
otvornika, i to i-a, i-e, i-i, i-u, u-i, u-u, kao:
a) i-a: kutija, rakija.... Marija (prema Marijo i Mario)...
b) i-e: dijeta, higijena... Marijem (prema Marijo i Mario)...
d) i-u: milijun, pijuk... Mariju (prema Marijo i Mario)...
§ 150
4. Jednako se tako vladaju i pridjevi od imenica na docetno -i, -ij,
-ije, -ijo, -io kad se tvore na
...
b) ev: barijev, kalijev... Marijev (prema Marijo i Mario)...
Kao sto vidis BFM su culi za ime Marijo, tj. svjesni su njegova
postojanja.
Znam. Moja dijagnoza: dementia senilis.
> ZoxX evo za tebe...
>
> Babic-Finka-Mogus: Hrvatski pravopis, 4. izdanje, 1966.
Da nisi malo fulala godinu?
> b) ev: barijev, kalijev... Marijev (prema Marijo i Mario)...
Ah, dobra stara vremena. U međuvremenu je Babić posvojnim pridjevima od
imena kemijskih elemenata ukinuo pravo postojanja, pa više ne razlikuje
_barijsku_ žicu od _barijevih_ spojeva. Sada mu je sve barijsko, kako žica,
tako i spojevi.
> Kao sto vidis BFM su culi za ime Marijo, tj. svjesni su njegova
> postojanja.
To je ZoxXu poznato još iz mog posta od 30. lipnja.