> dajte par primjera sinonimskog niza plz, jel vrijedi: gazda, šef,
>poslodavac?
Sinonimski par cine dva sinonima, a tri i vise sinonima cine
sinonimski niz. Pravih sinonima ima zapravo malo (vec kad o parovima
govorim: apoteka -ljekarna, a kamoli o nizovima).
Sinonimske nizove koje cine djelomicni sinonimi nije tak tesko naci.
Imas onaj vec predosadni primjer iz, ak se ne varam, Hrvatskog jezika
4: narastaj - pokoljenje - generacija. Ti sinonimi nisu medjusobno
zamjenjivi u svim kontekstima pa se zato nazivaju djelomicnima.
Ne bas kvalitetni nizovi sinonima (jer se u nekim kombinacijama uz
standardnojezicne oblike pojavljuju i nestandardnojezicni):
mati - majka - mama - roditeljica
vlasnik - imalac - posjednik
magarac - kenjac - osao
zatvorenik - uznik - robijas
motocikl - motorkotac - motor.
--
Alisa
/cut
aj dobro, tuča i grad, jesu li bliskoznačnice? mislim da bi trebale
biti jer je grad višeznačni sinonim?
>aj dobro, tuča i grad, jesu li bliskoznačnice?
Istoznacnice su.
>mislim da bi trebale
>biti jer je grad višeznačni sinonim?
Grad u znacenju tuca ima kratkosilazni na a, a grad u znacenju
naseljeno mjesto ima dugosilazni na a, stoga to nisu iste rijeci.
Odnosno, samo grad s kratkosilaznim stoji u odnosu s tucom, tj. te
dvije rijeci cine sinonimski par. Grad s dugosilaznim naglaskom nema
veze s tucom, osim sto tuca moze pogoditi i njega. :)
A kaj ti zapravo treba? Zakaj sve to pitas?
--
Alisa
ah fack! ma pisao sam ispit danas, pa me za sinonimski niz zanimalo
koji primjer naci... bas sam zajebo ispit s tim gradom... damn
ajd jos nesto, ako ti se da odgovorit, jesu li ovo homonimi:
dan (kao razdoblje, obrnuto od noci...) dan (proslo vrijeme glagola dati
(dan mu je poklon...))
oko (ljudski organ), oko (prijedlog, oko necega),
labudica (kamion za slepanje bagera i sl), labudica (ptica)
Da.
> oko (ljudski organ), oko (prijedlog, oko necega),
Da.
> labudica (kamion za slepanje bagera i sl), labudica (ptica)
Ne.
--
DA MIHI CASTITATEM ET CONTINENTIAM SED NOLI MODO
> ah fack! ma pisao sam ispit danas, pa me za sinonimski niz zanimalo koji
> primjer naci... bas sam zajebo ispit s tim gradom... damn
> ajd jos nesto, ako ti se da odgovorit, jesu li ovo homonimi:
> dan (kao razdoblje, obrnuto od noci...) dan (proslo vrijeme glagola dati
> (dan mu je poklon...))
> oko (ljudski organ), oko (prijedlog, oko necega),
> labudica (kamion za slepanje bagera i sl), labudica (ptica)
Dakle, homonimi ili istoglasnice dijele se na:
a) istopisnice-istozvucnice - jednako se pisu i izgovaraju npr.
sjenica (ptica) - sjenica (mala sjena),
raniti (rano ustati) - raniti (zadati ranu)...
b) istopisnice-raznozvucnice - jednako se pisu, ali ne zvuce jednako
zbog razlicitog naglaska npr.
grad (tuca) - grad (naselje),
pas (zivotinja) - pas (pojas)...
Primjere koje si naveo (dan, oko, labudica) mozemo svrstati u
istopisnice-istozvucnice.
>> labudica (kamion za slepanje bagera i sl), labudica (ptica)
> Ne.
Pogrešno! I jedna i druga rijec imaju kratkosilazni naglasak na
prvom samoglasniku a. Dakle, labudica je homonim
istopisnica-istozvucnica.
> ajd jos nesto, ako ti se da odgovorit, jesu li ovo homonimi:
>dan (kao razdoblje, obrnuto od noci...)
>(dan mu je poklon...))
Digresija: "dan (proslo vrijeme glagola dati)* je glagolski pridjev
trpni, a ne proslo vrijeme.
>oko (ljudski organ), oko (prijedlog, oko necega),
>labudica (kamion za slepanje bagera i sl), labudica (ptica)
Ajmo redom. Znaci, homonimi su rijeci jednakih izraza, a razlicitih
znacenja.
Da bi se za dvije rijeci moglo reci da su homonimi, moraju ispuniti
sljedece uvjete:
1. moraju imati razlicita znacenja
2. izrazi im moraju biti jednakog fonemskog sastava
3. moraju imati iste (!) prozodijske znacajke (znaci moraju imati isti
naglasak)
4. moraju se jednako pisati (tu, dakle, ne pali primjer jagoda -
Jagoda, jer se voce i zensko ime ne pisu jednako - J u imenu je
veliko, a J u vocu nije).
Razlikuju se dvije vrste homonimije: oblicna (morfoloska) i leksicka.
Oblicna homonimija nastaje kad se izrazi dvaju leksema izjednace u
deklinaciji tako sto dobivaju iste gramaticke morfeme: unuka (s
kratkouzlaznim na prvom u) moze biti i genitiv mnozine imenice unuk i
genitiv mnozine imenice unuka; oblik para (dugosilazni na a) moze biti
i gen. mn. imenice para i 3. l. jd. prezenta glagola parati.
Kod leksickih homonima podudarnost nije morfoloski uvjetovana, a
ostvaruje se u njihovom osnovnom obliku, tj. u nom. jd. ili u
infinitivu. Takvi su pridjevi kartaski (kratkouzlazni na prvom A) =
koji se odnosi na Kartagu i kartaski (isti naglasak) = koji se odnosi
na kartasa; takve su imenice bor (dugosilazni) = vrsta drveta i bor =
kemijski element; biti (kratkosilazni na provom i) = postojati i biti
(tuci).
Da vidimo sad tvoj primjere: oko (organ vida) i oko (prijedlog) - oba
imaju krakosilazni na prvom o. Homonimi su.
Dan (24 sata; vrijeme od izlaska do zalaska sunca) - dan (gl. prid.
trpni od dati) - obje rijeci imaju dugosilazni na a. Homonimi su.
Labudica (ptica) ima kratkosilazni na A, a i ova druga labudica
(kamion/prikolica) ima isti naglasak, i ako ih uguramo u skupinu
leksema cija su se dva znacenja toliko udaljila da ih dozivljavamo kao
dva potpuno neovisna znacenja, onda mozemo reci da su homonimi. Naime,
kamion je dobio ime prema obliku jer podsjeca na labuda, tj. na njegov
vrat.
Cini se da bu ipak bila pozitivna ocjena iz testa. :))
--
Alisa
>Pogrešno! I jedna i druga rijec imaju kratkosilazni naglasak na
>prvom samoglasniku a. Dakle, labudica je homonim
>istopisnica-istozvucnica.
S prvom se recenicom slazem, a drugu ne kuzim. Homonim je jedno,
homofon drugo, a homograf trece. Kaj znaci "labudica je homonim
istopisnica-istozvucnica"?
--
Alisa
>Dakle, homonimi ili istoglasnice dijele se na:
> a) istopisnice-istozvucnice - jednako se pisu i izgovaraju npr.
> sjenica (ptica) - sjenica (mala sjena),
> raniti (rano ustati) - raniti (zadati ranu)...
> b) istopisnice-raznozvucnice - jednako se pisu, ali ne zvuce jednako
> zbog razlicitog naglaska npr.
> grad (tuca) - grad (naselje),
> pas (zivotinja) - pas (pojas)...
>
>Primjere koje si naveo (dan, oko, labudica) mozemo svrstati u
>istopisnice-istozvucnice.
Svasta... kaj si ti tu sve spetljal...
Navela sam u ranijem postu koje uvjete leksemi moraju zadovoljavati da
bismo ih zvali homonimima.
Istopisnice (homografi) imaju razliciti naglasak (dakle, jednako se
pisu, imaju isti fonemski sastav i razlicito znacenje, ali nemaju isti
naglasak): grad s dugosilaznim na a (naseljeno mjesto) i grad s
kratkosilaznim (tuca).
Isozvucnice (homofoni) razlicito se pisu (imaju isti naglasak, isti
fonemski sastav i razlicito znacenje, ali ne pisu se isto): Jagoda -
jagoda, Visnja - visnja, Brac - brac.
--
Alisa
Kaj znaci "labudica je homonim istopisnica-istozvucnica"?
Upravo to sto sam napisao. Rijec labudica je istoglasnica
(homonim) za koju poblize mozemo reci da je istopisnica
(sva slova ista) i istozvucnica (obje se rijeci jednako
izgovaraju (imaju isti naglasak)).
Ili, ako bas zelis, homonim koji je u isto vrijeme
i homograf i homofon.
homonim = istoglasnica
homograf = istopisnica
homofon = istozvucnica
Uvijek je bolje uporabiti hrvatsku rijec, zar ne ; )
> Svasta... kaj si ti tu sve spetljal...
Tisucu knjiga, milijun objasnjenja i isto toliko razlicitih
naziva za isto. Neka covjek odluci sto mu je lakse
upamtiti. EOD.
Onda su tebi i palac (prst na lijevoj ruci) i palac (prst na desnoj
ruci) također homonimi. Spužva (životinja) i spužva (stvar), također.
>Upravo to sto sam napisao. Rijec labudica je istoglasnica
>(homonim) za koju poblize mozemo reci da je istopisnica
>(sva slova ista) i istozvucnica (obje se rijeci jednako
>izgovaraju (imaju isti naglasak)).
Ja sam negdje nize objasnila sto su homonimi, sto homografi, a sto
homofoni.
--
Alisa
>> Svasta... kaj si ti tu sve spetljal...
>
>Tisucu knjiga, milijun objasnjenja i isto toliko razlicitih
>naziva za isto. Neka covjek odluci sto mu je lakse
>upamtiti. EOD.
He, he... Kaj je tak tesko priznati da nisi u (uvijek) u pravu?
A kaj se _covjeka_ tice, on mora upamtiti ono sto mu pise u udzbeniku,
a to je upravo ovo sto sam ja napisala.
--
Alisa
> He, he... Kaj je tak tesko priznati da nisi (uvijek) u pravu?
> A kaj se _covjeka_ tice, on mora upamtiti ono sto mu pise u udzbeniku,
> a to je upravo ovo sto sam ja napisala.
I ja sam napisao ono sto pise u udzbeniku:
Stjepko Tezak i Zorica Klinzic, MOJ HRVATSKI 7, str. 101.
Rijec je o udzbeniku iz hrvatskog jezika za 7. razred osnovne skole.
Provjeri ako ne vjerujes.
> Onda su tebi i palac (prst na lijevoj ruci) i palac (prst na desnoj ruci)
> također homonimi. Spuľva (ľivotinja) i spuľva (stvar), također.
Homonimi su rijeci sasvim razlicita, nepovezana značenja koje se
jednako piąu, jednako izgovaraju, pripadaju istoj vrsti riječi i istih su
gramatičkih svojstava. Homonimi mogu biti imenice, glagoli, pridjevi,
prilozi...
Da, rijeci koje si naveo su homonimi.
>I ja sam napisao ono sto pise u udzbeniku:
>Stjepko Tezak i Zorica Klinzic, MOJ HRVATSKI 7, str. 101.
>Rijec je o udzbeniku iz hrvatskog jezika za 7. razred osnovne skole.
>Provjeri ako ne vjerujes.
Ajmo sad malo logiku upotrijebiti.
Ako definicija kaze da su homonimi iskljucivo rijeci koje ispunjavaju
odredjena 4 (!) uvjeta (A, B, C, D), a ti imas rijec koja ne ispunjava
uvjet B, odnosno neku drugu koja ne ispunjava uvjet C, onda te dvije
rijeci _ne_mogu_ biti homonimi (jer ispunjavaju samo po 3 od _4_
uvjeta), vec samo homofoni ili homografi.
--
Alisa
>...pripadaju istoj vrsti riječi i istih su
>gramatičkih svojstava.
Osim ako ne govorimo o oblicnoj/morfoloskoj homonimiji.
--
Alisa
Po toj definiciji oko i oko iz primjera nisu jer ne pripadaju istoj
vrsti riječi.
>
> Da, rijeci koje si naveo su homonimi.
>
Wow!
koja rasprava bokte :)
enivej mi smo ucili (4 razred srednje) da su homonimi leksemi koji se
-potpuno isto pisu
-potpuno isto citaju
-imaju potpuno isti naglasak
-imaju potpuno nepovezan sadrzaj (znacenje)
pa sam se ravnao po tome...
A mi smo učili da su homografi, homofoni, homoforme podvrste homonima...
>/cut
>
> koja rasprava bokte :)
Pa ti sad pitaj nesto na grupi ak se usudis. :))
>enivej mi smo ucili (4 razred srednje) da su homonimi leksemi koji se
>-potpuno isto pisu
>-potpuno isto citaju
>-imaju potpuno isti naglasak
>-imaju potpuno nepovezan sadrzaj (znacenje)
>pa sam se ravnao po tome...
OK, to je otprilike ono kaj sam ja bila napisala.
--
Alisa
>A mi smo učili da su homografi, homofoni, homoforme podvrste homonima...
Joj, to sam cula... i moram priznat da mi se bljuje. :))
--
Alisa
I po čem je sad labudica *potpuno* nepovezana u značenju s labudicom?
>>A mi smo učili da su homografi, homofoni, homoforme podvrste homonima...
> Joj, to sam cula... i moram priznat da mi se bljuje. :))
Otprilike tako je objasnjeno i u osnovnoskolskim udzbenicima (od ove skolske
godine djeca homonime i antonime uce u 8. razredu). Skupina autora udzbenika
za 7. razred, na celu s prof. Tezakom, nejasno zavrsava pricu s homografima
(uopce ne spominjuci homofone). Izmedju redaka u njegovom starom
udzbeniku, a djelomice i u novom, moze se iscitati da su homografi i
homofoni
podvrste homonima. I alternativni udzbenik za 7. razred Zorice Lugaric i
Nebojse Koharovica potvrdjuje ovo jer na 105. str. pise: "Oni homonimi kod
kojih se razlika u pismu ne ostvaruje nazivaju se istopisnicama ili
homografima."
I sto sad?
>I sto sad?
I sad reci da su (i) te knjige lose i da se (i opet) sve lomi na
ledjima ucenika. Jos kad u to ukalkuliras ucitelje i profesore kojima
se jezikom ne da baviti... Ne samo da im se ne da baviti jezikom, vec
im se ne da ni odabrati "normalan" udzbenik po kojem ce onda raditi.
Sve u svemu jad i bijeda.
--
Alisa
>>> enivej mi smo ucili (4 razred srednje) da su homonimi leksemi koji se
>>> -potpuno isto pisu
>>> -potpuno isto citaju
>>> -imaju potpuno isti naglasak
>>> -imaju potpuno nepovezan sadrzaj (znacenje)
>>> pa sam se ravnao po tome...
>>
>> OK, to je otprilike ono kaj sam ja bila napisala.
>
>I po čem je sad labudica *potpuno* nepovezana u značenju s labudicom?
Vidim na sto (zlonamjerno) ciljas. Ali jedno od cetiri spomenuta
pravila glasi "da imaju razlicito znacenje", a ne "da imaju potpuno
nepovezan sadrzaj".
A sto se tvog pitanja tice, uzmi neku knjigu pa trazi pod: osnovno
znacenje, izvedeno znacenje, denotativno znacenje, konotativno
znacenje, podrustvljeno (socijalizirano) i individualno (okazionalno)
znacenje. :P
--
Alisa
Oprosti senilnom djedici, čita kako je napisano, a ne između redaka.
>
> A sto se tvog pitanja tice, uzmi neku knjigu pa trazi pod: osnovno
> znacenje, izvedeno znacenje, denotativno znacenje, konotativno
> znacenje, podrustvljeno (socijalizirano) i individualno (okazionalno)
> znacenje. :P
Uzeo sam neku knjigu, The Ultimate Hitchhiker's Guide, našao sam
odgovor, Forty-Two. Hvala.
pa bokte stajaznam, ja sam mislio i tako sam napisao u ispitu, pa sam
ovdje provjeravao... a profa mi je sat prije ispita rekla da je labudica
homonim pa sam ga zato napisao u ispitu,
ako je njoj dobar, dobar je i meni :)
Ako je njoj, onda je to zakon.
>> A sto se tvog pitanja tice, uzmi neku knjigu pa trazi pod: osnovno
>> znacenje, izvedeno znacenje, denotativno znacenje, konotativno
>> znacenje, podrustvljeno (socijalizirano) i individualno (okazionalno)
>> znacenje. :P
>
>Uzeo sam neku knjigu, The Ultimate Hitchhiker's Guide, našao sam
>odgovor, Forty-Two. Hvala.
Eto vidis, mogao si to i sam, bez da ti ja bilo sto govorim. Znas, ali
neces. Tvrdoglavi djedice!
--
Alisa
Da, mama.