Faxirajte jeftinije preko Interneta
Josip Rodin
>Mi Hrvati kažemo zaporka. Oni Tamo-daleko kažu lozinka.
Hm, lozinka nije hrvatska rijec, prema kojem to izvoru?
Just curious.
--
enJoy -*/\*- http://jagor.srce.hr/~jrodin/
Zoran Kucanda
>Hm, lozinka nije hrvatska rijec, prema kojem to izvoru?
Pa sad lako je dokazati da je htvatska bilo koja riječ. Dostatno je da ju je
netko ikada napisao. Ako ima temelje u sanskritu (jebhati) onda je hrvatska.
Ako je turska (kao čarapa, boja i bayan) onda je hrvatska. Obično jezičari
pričaju o petnaest tisuća godina starim riječima, a znamo da su Hrvati
izumljeni u stoljeću sedmom (Constatinus Flavius Porfirogenetus VII ili tako
nekako, De administrandum imperii).
Ono mi i oni je moj osobni komleks i rezultat je reakcionarnog odgoja i
obrazovanja u totalitarizmu. Mi bi rekli 'dogodilo se', a oni 'desilo se'.
Mi bi rekli 'nabava', oni 'nabavka', mi bi rekli 'zahtjevnica', oni
'trebovnica'. Mi bi rekli 'srećka', oni loz, mi 'zaporka', oni 'lozinka'. Mi
bi rekli 'kruh', oni 'hleb', mi bi rekli 'hljeb' (purgeri 'štruca'), oni
'vekna' (bajata ili taze).
Eto tako smo se prepoznavali.
No onda, su fala Bogu, došli lektori kojima je prvo pismo koje su vidjeli
bilo ćirilica. Pa sad imamo 'nabavke', sve nam se nešto 'dešava' i uskoro
ćemo i kćeri (koje će postati 'ćerke*') krstiti imenima kao Desanka i
Paraskeva.
Eto u subotu u Noćnoj straži, film 'De Sade', dobili smo i 'sinovce', to je
nekad bilo 'nećak', a sinovac i brat od strica su bili Tamo-daleko.
Tempora mutantur, što bi rekao Bob Dylan.
* Znam da je i srpski i hrvatski pravilna nepravilna imenica 'kći'.
Dok je 'kćerka' lalaizam.
Sinisa Segvic
>Josip Rodin wrote in message ...
>>Hm, lozinka nije hrvatska rijec, prema kojem to izvoru?
>
>
>Pa sad lako je dokazati da je htvatska bilo koja riječ. Dostatno je da ju je
>netko ikada napisao. Ako ima temelje u sanskritu (jebhati) onda je hrvatska.
kojeg izvora si rekao to sto si rekao,
a ne kakav je tvoj subjektivni stav prema pripadnosti
rijeci zaporka i lozinka.
I pri tome se vjerojatno nadao da ces mu reci nesto o etimologiji
inkriminirane rijeci, pa da on sam moze odluciti koju ce rijec
upotrebljavati.
Od svega sto si napisao, samo jedna stvar je polu-relevantna
za temu, (srecka - loz), a ostalo je tracenje mreznih resursa.
Zoran Kucanda
>I pri tome se vjerojatno nadao da ces mu reci nesto o etimologiji
>inkriminirane rijeci, pa da on sam moze odluciti koju ce rijec
>upotrebljavati.
Ja ne znam turski pa sad ne bih o etimologiji. Nek to rasprave jezičari. Ali
kad se sukobe 'zaporka' i 'lozinka' to je isto kao kad se sukobe 'žlica' i
'kašika'. Sad po čemu to 'kašika' nije hrvatska riječ?
Drugo su mi turske riječi za koje ne postoji hrvatska riječ, kao 'kajgana'
ili one koje su istisnule hrvatske riječi u potpunosti, kao 'čarapa' ( ja u
normalnom govoru ne kažem 'bječva', ali svaka čast dalmošima na 'bičvi') i
boja (osim u 'premazan svim mastima' tko još kaže 'mast' za 'paint',
'cvijet' za 'colour' i 'mastilo' za 'dye'). Pa ultrahrvatska riječ 'ban' je
isto tako turska ('bayan' = plemić, bogataš; Klaić, Povijest Hrvata).
Koja je korist od etimologije, ako se hrvatstvo riječi dokazuje turskim ili
kineskim podrijetlom?
Zgriješio sam dušu. Pretpostavio sam da su stvari koje su meni same po sebi
jasne, svima jasne. Zapravo sam imao dojam da se radi o istoj vrsti rasprave
koju sam vodio s jednim Hrvatom iz Ljubuškog koji je tvrdio da je 'kašika'
bolji hrvatski izraz od 'žlica'. 'Žlica' je za njega kajkavski dijalekt dok
je 'kašika' općehrvatski.
Možda je to stvarno tako. Nas par Hrvata koji živimo u Zagrebu navikli smo
na 'zaporku'. Kao klinac mogao sam lovu dizati u banci samo na zaporku.
Zaporka je riječ s kojom sam odrastao. Za lozinku sam prvi puta čuo u JNA.
Ja sam rabio 'zaporku' i tamo, kao što sam i kajkavskim dijalektom znao
popričati sa 'starešinama' i kad bi pitali kojim ja to jezikom govorim,
odgovorio bih 'srpskohrvatskim, sve je to jedan jezik'. Vuk sit i ovca
cijela. Jedino su me Alpski-hrvati mrzili zbog toga što ja smijem, a oni ne,
govoriti kajkavski.
Meni smeta što se hrvatski tako opire izrazima iz bratskog engleskog pa
izmišljamo riječi za 'toggle button', 'scroll bar', 'bounce bar', 'task bar'
dok iz dalekog turskog preuzima riječi koje istiskuju hrvatske. Nema ja
ništa protiv Turaka, jest da su nam oni učinili da je Hrvatska danas kao
kifla, ali da smo se bolje od njih tukli ne bi bilo tako. No turski je
neindoeuropski jezik koji u Hrvatskoj govori jako, jako malo ljudi. Nasuprot
tome, engleski je indoeuropski jezik koji bar natuca većina Hrvata.
I sad ne daj nam Bože, engleskih riječi u hrvatskom.
Ne moš bilivit!
Xerx
> Meni smeta 'to se hrvatski tako opire izrazima iz bratskog engleskog pa
> izmi'ljamo riječi za 'toggle button', 'scroll bar', 'bounce bar', 'task bar'
> dok iz dalekog turskog preuzima riječi koje istiskuju hrvatske. Nema ja
> ni'ta protiv Turaka, jest da su nam oni učinili da je Hrvatska danas kao
> kifla, ali da smo se bolje od njih tukli ne bi bilo tako. No turski je
> neindoeuropski jezik koji u Hrvatskoj govori jako, jako malo ljudi. Nasuprot
> tome, engleski je indoeuropski jezik koji bar natuca većina Hrvata.
> I sad ne daj nam Boľe, engleskih riječi u hrvatskom.
> Ne mo' bilivit!
Ovo mi je bez veze. Turci su bili ili okupatori ili prvi susjedi
stoljecima, a gdje su Amerikanci? Stvar uopce nije za usporedbu. Neke
turske rijeci nemaju alternativu i zasto ih i dalje ne upotrebljavati.
Do sada nisam vidio navedene slijedece primjere: noz, sapun, celik.
Sigurno bi ih se jos mnogo naslo.
--
Xerx
Zoran Kucanda
>>Mi Hrvati kažemo zaporka. Oni Tamo-daleko kažu lozinka.
>
Vladimir Anić, Rječnik hrvatskog jezika
Novi liber, 1994
Zoran Kucanda
>Neke
>turske rijeci nemaju alternativu i zasto ih i dalje ne upotrebljavati.
Pa ja se s tim slažem (kao kajgana), čak i kad je imaju (kao čarape) ne
rabim ih. Što da kažem "Alahu ekber"? Ja sam izrod.
>Do sada nisam vidio navedene slijedece primjere: noz, sapun, celik.
Sljedeće, kolega purger, a ne slijedeće.
Za nož ne znam odkud nam. Čelik je mislim arapski, ali je prek Turaka
svakako. Hrvatska je riječ 'ocal'. Sapun je indoeuropska riječ, savon, soap?
No moguće je prek Turaka i ona stigla. Na koncu, avlija i ćelija su latinske
riječi aula i cella/cellula.
Turci su nam bili susjedi/komšije tisućljećima (Bijela Hrvatska je graničila
s njima prije stoljeća sedmog i mnoge smo riječi pokupili već tada).
Međutim, engleski nam je puno srodniji jezik i kakva je razina
(tele)komunikacije danas, bliži su nam nego Turci nekad.
Mislim da je kvantiteta i kakvoća razmjene podataka između Hrvata i
onih-drugih veća danas u mjesec dana nego što je nekad bila u sto godina. A
jezik sporazumijevanja je engleski dok je onda hrvatski bio službeni jezik u
Stambolu, a turski nije bio u Zagrebu*.
*Za one koji su imali niske ocjene iz povijesti, Zagreb nikad nije pao u
turske ruke, a Turci su stolovali 170 godina u Pešti.