Tako se ponašaju svi materijali, a ne samo voda. Ukratko, ono što definira
agregatno stanje neke tvari su privlačne sile među molekulama i kinetička
energija pojedinih molekula.
Na niskim temperaturama, kinetička energija molekula je premala da razbije
privlačne sile među molekulama pa se tvar nalazi u krutom stanju (
kristal ). Povećanjem temperature povećava se i energija gibanja molekula i
one pri temperaturi taljenja počinju razbijati kristalnu rešetku. Jednom kad
su molekule slobodne, međusobno se sudaraju i poprimaju različite brzine.
One najbrže, ako se nađu na površini imaju dovoljnu energiju da napuste
tekućinu i tako prelaze u plinovitu fazu. Tlak tih para iznad površine
tekućine raste s temperaturom i kad se izjednaći s atmosferskim tlakom,
počinje vrenje.
Dakle, krivac za postojanje tlaka para iznad tekućine je raspodjela molekula
po brzini koja je zvonolika. Najveći broj molekula ima brzinu sličnu nekoj
srednjoj ( koja ovisi o temperaturi ) , a mali broj njih ima puno manju ili
puno veću brzinu. Ove brze, sposobne su "ispariti" s površine...
"Tomash" <tomislav...@vz.htnet.hr> wrote in message
news:im5dpi$hkl$1...@ss408.t-com.hr...
Aha, kužim donekle :)
znači ako promatramo neku mokru fleku koja se suši, onda sve molekule nakon
nekog vremena postigne takvu brzinu da mogu ispariti?
hvala, pozz
Tako je, samo kaj je za isparavanje vode potrebna velika toplina ( oko 2 260
000 J/kg ) . Tu toplinu voda uzima s podloge i zato ju jako hladi.
Inače, za zagrijavanje 1 kg vode za 1°C treba oko 4200 J...