Apsolutna brzina
Drug Mile
relativna, ne? Postoji li i apsolutna? Ovo si zamisljam ovako. Zraka
svjetlosti odbijena s moga tijela ce nakon 1 sekunde biti udaljena 1
svjetlosnu sekundu od mene. Ali ne ako se ja vec krecem blizu brzine
svjetlosti, tada cu gotovo stizati svoju sliku, odnosno ako se krecem u
drugom smjeru biti cu udaljen gotovo 2 svj. sekunde. Znaci li to da postoji
apsolutna brzina? I znamo li svoju u odnosu na neku tocku koja apsolutno
miruje?
Hellraiser
�krinje znanja:
> Ali ne ako se ja vec krecem blizu brzine
> svjetlosti, tada cu gotovo stizati svoju sliku,
svatko, bez obzira na svoju brzinu, mjeri istu brzinu svjetlosti. zna�i
mo�e� ti i�i brzinom svjetlosti, i opet �e ona u odnosu na tebe i�i brzinom
svjetlosti. u klasi�noj fizici to bi zna�ilo da se ta svjetlost onda giba
dvostrukom brzinom svjetlosti, �to znamo da nije mogu�e. zato je potrebno
tu razliku negdje drugdje prenijeti, pa dolazi do relativisti�kih efekata -
skra�enja duljina i produ�enja vremena.
ako sam negdje ne�to krivo rekao neka me netko pametniji ispravi :)
--
------------------------------
And even when the memory of us
fades completely, mankind will
still have a lot to learn...
Boris Vuletic
A u koji razred ide kcer?
Nisi u pravu, makar bi se ovo sto si napisao cinilo sasvim logicnim jos
prije kojih 150g, negdje od pocetka proslog stoljeca vise ne. Sve brzine
su relativne, odnosno govoriti o brzini mozemo samo u odnosu na nesto
ili drugim rijecima brzina ima smisla samo ako je definirana u nekom
koordinatnom sustavu. Kad ti kazes da vozis 100 na sat to zapravo
podrazumijeva(makar se obicno ne kaze cak niti u auto skoli) da je tvoja
brzina u odnosu na povrsinu Zemlje 100 na sat, za nekoga na svemirskoj
stanici ili Marsu tvoja brzina je nesto sasvim drugo. Odgovor na tvoje
pitanje su dvije postavke na kojima pociva specijalna teorija relativnosti:
1. Vrijedi klasicna Galilejeva relativnost, odnosno svi inercijalni
koordinatni sustavi (takvi koji se krecu jednoliko pravocrtno) su
ravnopravni odnosno u svakom vrijede isti fizikalni zakoni tojest ono
sto sam gore napisao za relativnost brzina vrijedi
ali i
2. Za svakog promatraca u svakom inercijalnom sustavu brzina svjetlosti
(u vakuumu ako cemo cjepidlaciti) je uvijek i u svim smjerovima
konstantna - dakle ako zraka svjetlosti odlazi od tebe brzinom c
kolikogod brzo trcao za njom i dalje ce bjezati istom brzinom c
Kad se o ovome malo razmisli cini se na prvi pogled da su ove dvije
tvrdnje proturjecne i da ih je nemoguce pomiriti ali rjesenje ipak
postoji iako je poprilicno kontraintuitivno - prostor i vrijeme se
rastegnu kad se promjene koordinatni sustavi, neprimjetno kad se radi o
"zemaljskim" brzinama ali sve vise kako se brzina izmedju dva
koordinatna sustava priblizava brzini svjetlosti. Kolikogod se ovo
cinilo na prvi pogled absurdno to je (jedino? najbolje do sada)logicno
objasnjenje nekih razmisljanja (kako uskladiti klasicnu relativnost i
elektrodinamiku) i sto je daleko vaznije - eksperimenata
Boris
P.S. nadam se da se nakon ovoga nece javiti poplava trolova koji
egzaltirano izjavljuju kako ne vjeruju u STR - neka onda oni
objasnjavaju dalje
Dalibor Perkovic
http://www.sfera.hr/perkovic/4-4-1-relativnost.html
Boris Vuletic
>
> http://www.sfera.hr/perkovic/4-4-1-relativnost.html
>
Ona tablica "relativistickih" masa sadrzi ocitu gresku...
Boris
Philip Pirrip
> Ona tablica "relativistickih" masa sadrzi ocitu gresku...
>
> Boris
>
Zapravo dvije:
- masa tijela je relativistička invarijanta, dakle ne mijenja se s
prelaskom iz sustava u sustav
- brzina 299999 km/s je nemoguća po drugom postulatu teorije spec.
relativnosti
Govoriti da se negdje duljine skraćuju i vrijeme produljuje nije potpuno
precizno, jer se to sve odnosi na dva posebna eksperimenta, iz sustava
koji za sebe tvrdi da se ne giba. Ne bih sad o tome, ionako smo zastranili.
Drug Mile
kazati nesto totalno pogresno, radije kazem da ne znam (ili saznam, kao
sad).
Vrtim po glavi i nije mi jasna jedna stvar. Imamo dva sata, jedan lezi na
Zemlji, drugi napravi krug oko galaksije nevjerojatnom brzinom, blizu c, i
vrati se na Zemlju. Po prici na onoj stranici, i po svim drugim koje sam
procitao na tu temu, onaj koji je obisao galaksiju trebao bi kasniti. Ali
kako mozemo znati koji je mirovao a koji se gibao kojom brzinom, kad smo
rekli da je brzina relativna?
Bezbroj je prica koje ipak govore da ce jedan sat kasniti, recimo atomski
sat u avionu, ili ta fantazija o putniku u raketi kojem je proslo nekoliko
dana ili godina, a za to je vrijeme na Zemlji proslo mozda nekoliko
stoljeca. Te mi se price ne uklapaju u teoriju da je brzina relativna.
Hellraiser
�krinje znanja:
i jest relativna jer je mo�e� mjeriti samo u odnosu na ne�to drugo. to je i
zna�enje pojma "relativno". ali, brzina svjetlosti u odnosu (relaciji) na
sve je konstantna, iz toga proizlaze svi efekti koje si naveo.
Drug Mile
> i
> zna�enje pojma "relativno". ali, brzina svjetlosti u odnosu (relaciji) na
> sve je konstantna, iz toga proizlaze svi efekti koje si naveo.
Dakle, da ponovim, jedan sat je na Zemlji, drugi se vrti oko galaksije. Kada
ih stavimo jednog pored drugog, hoce li pokazati isto vrijeme ili razlicito?
Koji ce kasniti? Kako znamo koji miruje a koji se giba kada se oba gibaju u
odnosu na onaj drugi, i oba miruju u odnosu na samog sebe?
Boris Vuletic
>
> Dakle, da ponovim, jedan sat je na Zemlji, drugi se vrti oko galaksije. Kada
> ih stavimo jednog pored drugog, hoce li pokazati isto vrijeme ili razlicito?
Kratak odgovor: ako jedan sat posaljemo na kruzno putovanje kada se
vrati zaostajat ce u odnosu na identican sat koji je ostao ovdje
> Koji ce kasniti? Kako znamo koji miruje a koji se giba kada se oba gibaju u
> odnosu na onaj drugi, i oba miruju u odnosu na samog sebe?
>
Kratak odgovor: situacija tu nije simetricna kako se mozda cini na prvi
pogled
Dulji odgovor mozda kasnije ako mi se bude dalo i samo ako ti zaista treba
Boris
Cek
mozda je dovoljno reci da je jedan sat "osjetio" ubrzanje, a drugi nije.
ono najjednostavnije - morao je postici brzinu blisku c, a onda natrag
usporiti.
Dalibor Perkovic
>
> Vrtim po glavi i nije mi jasna jedna stvar. Imamo dva sata, jedan
> lezi na Zemlji, drugi napravi krug oko galaksije nevjerojatnom
> brzinom, blizu c, i vrati se na Zemlju. Po prici na onoj stranici, i
> po svim drugim koje sam procitao na tu temu, onaj koji je obisao
> galaksiju trebao bi kasniti. Ali kako mozemo znati koji je mirovao a
> koji se gibao kojom brzinom, kad smo rekli da je brzina relativna?
Stvar je u tome da ovo kruzenje oko galaksije nije Jednoliko
Pravocrtno, a moralo bi biti ko zelis da oba gibanja budu jednako
vrijedna.
> Bezbroj je prica koje ipak govore da ce jedan sat kasniti, recimo
> atomski sat u avionu, ili ta fantazija o putniku u raketi kojem je
> proslo nekoliko dana ili godina, a za to je vrijeme na Zemlji proslo
> mozda nekoliko stoljeca. Te mi se price ne uklapaju u teoriju da je
> brzina relativna.
Ista stvar. Da bi oba sata na kraju stavio jednog pored drugog, onda
gibanje jednog od njih moras usporiti, zaustaviti, ubrzati u drugom
smjeru i opet usporiti da bi ga stavio na mjesto pored drugog. Opet,
nista od jednolokog pravocrtnog gibanja.