već dugo vremena dobivamo ogromne račune za električnu energiju, oko 800
kn, što mislim da je za jednu običnu seosku kuću previše. Susjedi imaju
300 do maksimalno 400, a koriste iste uređaje kao i mi. Mala je razlika
što mi imamo uvedenu trofaznu struju, ali trozani uređaju su nam samo
motor pumpe od hidrofora i dvije el. pećnice u sklopu kuhinjskog
štednjaka, a pećnice se koriste mozda 2 puta tjedno. Od ostalih većih
potrošača energije imamo perilicu za rublje i bojler za grijanje vode od
80 litara.
Zanima me postoji li kakav način provjere ispravnosti brojila ili
mogućnosti da nešto vuče nenormalno puno struje ili nešto pak treće.
Upiti upućeni HEP-u zbog velikih računa nisu urodili plodom.
Unaprijed Hvala
P.S. Ispričavam se na vjerojatno krivom odabiru mjesta za postanje, ali
nisam uspio naći prikladnije
Probaj testirati brojilo npr:
- isključi sve osim bojlera za kojeg ZNAŠ točno koliko bi trebao trošiti
(npr. 2 KWata) odi do brojila i broji okretaje brojila
- broji najmanje jednu minutu
- pogledaj koliko okretaja ima 1 KWh (3-fazno ima 150 ili 200 okretaja po
KWh - piše na njemu)
- ako ima 2-3 okretaja u minuti - povećaj vrijeme brojanja
Znači ako 1 KWH ima 150 okretaja, a snaga bojlera je 2 KW, mora napraviti
300 okretaja u jednom satu ili 5 okretaja u minuti.
Ako je ova cifra puno veća, traži od Elektre da ti naprave baždarenje
brojila - oni bi to inače trebali raditi o svom trošku svakih 10-tak godina
Ako bi htio do kraja testirati - ostavi barem pola sata tako da ti okrene
točno 1,0 KWh na brojilu.
Ako imaš 2-tarifno brojilo, provjeri kada (i da li ti uopće) prebacuje sa
jeftinije na skuplju i obratno.
Pozdrav!
Motor hidrofora stalno radi? Tih 800 kn ti je oko 1,5 kW što radi u režimu 24/7?
A usporedba potrošnje tople vode sa susjedima?
>probaj sa ovim http://www.youtube.com/watch?v=oCBaMg3q0tg
>mozes provjeriti koji aparat ti vuce najviše struje,Voltcraft Energy Check
>3000
bio je a mozda i jos ima u Lidlu takav aparatic po 80kn. ja kupio.
najveci potrosac u kuci mi je racunalo(a). posto su stalno bila
upaljena a trose 150-240W. pa sracunaj kolko je to novaca mjesecno. za
razliku od njih susilica za ves potrosi 2kw po ciklusu, ali radi mozda
10 puta mjesecno
Pored ovih dobrih savjeta ispod mislim da bi još trebao vidjeti da
li imaš konstantno povišeni mrežni napon jer tako možeš potrošiti
do 20% više energije.
To se može dogoditi ako si bliže distributivnom transformatoru od
susjeda.
Kamenac na grijaču u el. bojleru i veš mašini bi isto mogao biti
problem.
Inače, u HEP-u možeš zatražiti usluge mjerenja napona,
provjere točnosti brojila itd., usluge na zahtjev kupca se plaćaju
prema:
http://www.hep.hr/ods/propisi/cijenikNestandardnihUsluga.pdf
pozdrav
kWh
--
Chupo
ne, 2kW. po ciklusu pranja
>Pored ovih dobrih savjeta ispod mislim da bi još trebao vidjeti da
>li imaš konstantno povišeni mrežni napon jer tako možeš potrošiti
>do 20% više energije.
:))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
>Pored ovih dobrih savjeta ispod mislim da bi još trebao vidjeti da
>li imaš konstantno povišeni mrežni napon jer tako možeš potrošiti
>do 20% više energije.
>To se može dogoditi ako si bliže distributivnom transformatoru od
>susjeda.
Mozes li ovo obrazloziti/dokazati nekim primjerom izracuna? Na prvi pogled
mi izgleda da to ne drzi vodu.
??
Placaju se kWh a ne kW. Kad bi masina jedan sat prosjecno vukla 2 kW
ili pola sata 4 kW, u obadva slucaja bi se elektri placala 2 kWh
struje.
--
Chupo
kWh ;-)
"Paky" <pa...@paky.qq> wrote in message news:iq6ds2$q7g$1...@ss408.t-com.hr...
hm... otpor trosila je isti znaci povecanjem napona povecava se i struja
koja tece kroz trosilo...
pozdrav
Plocica u brojilu se brze vrti ako se vuce vise *snage*.
--
Chupo
U jedinici vremena :-))
Jer mjeri potrosenu energiju.
--
Chupo
Električno brojilo (mehaničko) ima dva svitka, naponski i strujni, nova
elektronička mjere napon i radnu struju, a P = U x I.
Što govori da se povećanjem bilo koje varijable, povećava i potrošnja.
Kuki
jep, u pravu si. malo piva i covjek pobrka stvari ;)
Odmah ću odgovoriti i tebi i prethodnima u vezi potrošnje el. energije i
brojila.
Povećanjem napona napajanja, povećat će se potrošnja el. energije samo
kod pasivnih trošila. To su npr. obične žarulje, grijači raznih vrsta
(bojleri, grijalice), elektromotori i sl. Naime, kod njih možemo uzeti
da je impedancija konstanta (bez ulaženja u detalje). Povećanjem otpora,
raste i struja, a snaga će tada biti razmjerna kvadratu povećanja
napona, odnosno struje.
Kod aktivnih trošila to nije slučaj. Njihov primjer su prekidačka
napajanja (SMPS ili elektronička napajanja). Naime, on često imaju
povratnu vezu s sekundara, tako da će izlazni napon biti konstantan bez
obzira na odstupanje napona napajanja, pa tako povećanjem napona neće
biti i povećanje snage.
Takva napajanja danas ima sva elektronika: računala, monitori,
televizori, zapravo sva siva tehnika, pa i neka moderna bijela tehnika.
U mojem domaćinstvu račun za struju je 186 kn mjesečno. Dvotarifno
brojilo, a potrošaći su 2x TV, 1x PC, 1x hladnjak, 1x zamrzivač, 1x mali
bojler, 10x štedna žarulja, 2x obična žarulja i od stalnih potrošaća
24/7 tu su 3x radio-sat-budilica.
Zamrzivać je A klase s dvostrukom izolacijom i uključuje se svega 2x dnevno.
perilica sudja?
--
ggss
Pločica u brojilu vrti se u ovisnosi zakretnih momenata koje stvaraju 2
magnetska polja. Jedno je polje nastalo naponskim svitkom, a drugo
strujnim svitkom.
Dakle, el. brojilo uzima u obzir i napon i struju, što je i očekivano,
budući da je utrošena energija jednaka: E = U * I * t [kWh] (umnožak
napona, struje i vremena).
...ne troši el. energiju, samo zrak, vodu i hranu. :)
>Povećanjem napona napajanja, povećat će se potrošnja el. energije samo
>kod pasivnih trošila.
ali i dobitak. dakle, bojer ce brze zagrijati vodu pa ce samim tim i
potrositi manje struje :)
iz ovog možemo zaključiti: pošto je viši napon na grijaču automatski je
veća i struja.
Brojilo se brže okreće, ali grijač prije zagrije vodu i termostat prije
iskluči.
U teoriji nebi smjela biti veća potrošnja. Osim kod žarulja.
> iz ovog možemo zaključiti: pošto je viši napon na grijaču automatski je
> veća i struja.
> Brojilo se brže okreće, ali grijač prije zagrije vodu i termostat prije
> iskluči.
> U teoriji nebi smjela biti veća potrošnja. Osim kod žarulja.
Tako je. Budući da nam bojler svoje gubitke (toplinu grijača) pretvara u
za nas korisnu energiju (toplinu).
Ok. Uzmemo trosilo 10 ohma, na 230V ce vuci 23A, na 240V 24A. Buduci da su
sva velika trosila u stanu grijaci, necu sad racunat jer nije vazno, recimo
2kWh na 230V proteknu za 60 minuta, na 240V proteknu za 50 minuta, jesu li
oni izvrsili jednaki rad, potrosili jednako elektricne energije i zagrijali
vodu na istu temperaturu, u jednom slucaju za 60 minuta, u drugom za 50
minuta ... na koji nacin povecani napon utjece na povecanje potrosnje 20% :)
Istina. Ali grijač je dobar kad svu energiju pretvara u toplinu
(korisnost, učinkovitost). Ako pretjeramo s njegovom snagom, doći će do
užaravanja otporne žice (ako je ta vrsta grijača) i dio energije će se
trošiti na pojavu svjetlosti, doduše malen.
Daljnjim povećanjem dolazi do opasnosti fizičkog iskrivljenja grijača, a
na kraju i do njegovog taljenja. :) No je već ekstremni slučaj i kao
takav se ne može pojaviti u normalnom radu.
medjutim toplina ce iz bojlera nestajati jednako brzo u oba slucaja (jer
ovisi o izolaciji a ne jacini grijaca), sto znaci da ce termostat (u slucaju
kada grijaci jace rade) ce ih morati cesce ukljucivati grijace (onoliko
cesce za koliko grijaci brze zagriju vodu); pa iako ce svako ukljucivanje
grijaca trositi jednako, u toku mjesec dana ce vise puta biti upaljeni
grijaci, pa ce *ipak* vise energije potrositi (ali ne spomenutih 20%)
hmmmm :)
--
Opinions above are GNU-copylefted.
To što grijač u bojleru "svijetli" ne znači da se taj dio energije ne
pretvara na kraju u toplinu. Budući da svjetlost ne može pobjeći iz bojlera
i ona će zagrijavati vodu...
Ako imaš dosta ukućana, onda se troši dosta tople vode koju doprema
hidrofor, a griju bojler i vešmašina.
Uz pretpostavku da ti je brojilo ispravno, glavni krivci bi mogli biti
bojler, vešmašina i hidrofor ( tim redoslijedom ).
Bitno može biti i puno drugih stvari:
-svakodnevno kuhanje na struju ( na ringovima )
-puno običnih žarulja koje dugo svijetle
-kompjuteri, tv
-puno peglanja
-škrinje za zamrzavanje
Bojler će potrošiti isto "struje" po ciklusu grijanja. Jači grijač će tu
učiniti brže, a slabiji sporije, ali će upotrijebljena energija ( a to broji
brojilo ) biti ista.
1% veći napon daje cca 2% veću snagu grijača što će skratiti vrijeme
grijanja, a ne potrošnju...
i AC elektromotora (škrinja, frižider, veš mašina, hidrofor ....),
doduše u malom iznosu ali kad ste već zapeli
Povećanjem napona povećava se indukcija i time zagrijavanje željeza
(statora).
Kao što sam napisao to je samo teorija koju bi trebalo potvrditi u
praksi preciznijim mjerenjima. Gubitaka sigurno ima zbog povećanja
napona u svakom uređaju.
LOOOOOL!!!
Malo piva, ili PREMALO piva!?...LOL
__________ ESET NOD32 Antivirus informacija, verzija baze podataka virusnih potpisa 6112 (20110511) __________
poruka je provjerena programom ESET NOD32 Antivirus.
brzina asinkronih motora ovisi o broju polova statora
pozdrav hrvoje
Dobro, nisi dodao i da o broju polova ovisi i potrošnja energije!?:-)
I naravno o frekvenciji i klizanju.
Kad bi ovisila samo o broju pari polova, frekvencijski pretvarači za
upravljanje brzine vrtnje asinkronih motora bili bi beskorisni.
n = (f*60)/p
gdje je:
n - brzina vrtnje u okr/min
f - frekvencija u Hz
p - broj pari polova
Naravno da se frek. ne može samo tako promijeniti, pa da bi se
promijenila i brzina, već je potrebno regulirati i polje naponom napajanja.
pa radi se o 220V(230) u kuci i obicnom motoru dakle nema uvjeta za promjenu
brzine.
pa ne treba valjda ici u detalje kad covjeka ne zanima nauka nego racun za
struju.
pozdarav hrvoje
> pa ne treba valjda ici u detalje kad covjeka ne zanima nauka nego racun za
> struju.
OK, sve 5, ali ja sam ovaj put odgovorio na tvoju tvrdnju koju si
izvukao iz konteksta nekog prethodnog posta, a iz kojeg nije vidljivo da
se odnosi na potrošnju el. enegije, nego na brzinu vrtnje motora,
odnosno na brzina ovisi o broju polova statora. Dakle, samo sam se na to
obratio. :)
Ovo je malo nespretno složeno? Broj okretaja se mjenja frekvencijom, ali se uz to mora mjenjati i napon! Napon može biti
i manji od potrebnog, ali motor će imati manju snagu?
Svaki motor ima nazivnu snagu pri nazivnim podacima na natpisnoj
pločici. Sve van tih podataka nije nazivno, a da bi se saznalo, potrebno
je izvršiti mjerenja. Neki od proizvođača motora daju podatke i za
regulirane motore, njihovu momentnu karakteristiku i sl. u dodatnoj
dokumentaciji. Naravno, to se uglavnom ne odnosi na male motore (< 1 kW).
Vaso, molim te da poradiš na konstrukciji rečenica. Iz njih se ponekad
ne može odrediti da li su upitne ili zaključne, jer ih često brkaš.
Najčešće zaključnim rečenicama na kraju staviš upitnik, kao npr. u ovih
nekoliko rečenica iznad mojeg teksta.
"Ovo je malo nespretno složeno." je zaključna rečenica, a ne upitna.
"Da li je ovo malo nespretno složeno?" je upitna rečenica.
Isto i druga i zadnja rečenica. Sve su one zaključne (konstatacije), ali
zadnja opet ima upitnik. Zbog krivo konstruiranih rečenica, često budeš
neshvaćen na grupi, a budući da ovdje komuniciramo samo s tekstom, to je
iznimno važno.
Lijep pozdrav!
To je izazov za one koji znaju više, te će dodati i svoj komentar ukoliko sam nešto krivo/nedovoljno točno napisao!