Google Groups no longer supports new Usenet posts or subscriptions. Historical content remains viewable.
Dismiss
testiranje FID sklopke?
1,628 views
Skip to first unread message
Matija Nalis
Jan 5, 2015, 9:11:04 PM1/5/15
to
Dakle osim ociglednog pritiskanja testnog tipkala.
(i bez kupovine instrumenta koji kosta >> $10)
Ideja je inicijalno provjeriti da li 30mA FID sklopka zapravo radi ono sto
bi trebala. (hint: jeftini kinezi, moguca fake ili losa roba, ...)
Ako radi pri prvoj instalaciji, kasnije je testiranje sa tipkalom dovoljno dobro.
Dakle kako isprobati:
1) na koliko mA FID sklopka zbilja izbacuje?
2) koja je brzina izbacivanja FID sklopke pri 30mA?
(morala bi biti debelo ispod max. 300ms, obicno 24-40ms)
za (1) pretpostavljam da bi bilo adekvatno uzeti otpornik oko 7.5k
(230V/0.03A - recimo paralelno spojena dva od 15k@5W). I iza FID spojiti taj
otpornik sa L na PE na koju sekundu. Tu bi trebalo poteci oko 30mA, te bi FID bi
trebao izbaciti vrlo brzo.
(Dodatni bonus sto osim FID tertira i adekvatnost PE voda)
za (2) mi treba nesto sto ce mjeriti brzinu iskljucivanja FID.
Posjedujem dzepni osciloskop ( ovakav: http://tinyurl.com/m9gcyl9 ), no taj
ide do max 80ak V. Kak to najbolje izvesti (i na sto pripaziti)?
--
Opinions above are GNU-copylefted.
(i bez kupovine instrumenta koji kosta >> $10)
Ideja je inicijalno provjeriti da li 30mA FID sklopka zapravo radi ono sto
bi trebala. (hint: jeftini kinezi, moguca fake ili losa roba, ...)
Ako radi pri prvoj instalaciji, kasnije je testiranje sa tipkalom dovoljno dobro.
Dakle kako isprobati:
1) na koliko mA FID sklopka zbilja izbacuje?
2) koja je brzina izbacivanja FID sklopke pri 30mA?
(morala bi biti debelo ispod max. 300ms, obicno 24-40ms)
za (1) pretpostavljam da bi bilo adekvatno uzeti otpornik oko 7.5k
(230V/0.03A - recimo paralelno spojena dva od 15k@5W). I iza FID spojiti taj
otpornik sa L na PE na koju sekundu. Tu bi trebalo poteci oko 30mA, te bi FID bi
trebao izbaciti vrlo brzo.
(Dodatni bonus sto osim FID tertira i adekvatnost PE voda)
za (2) mi treba nesto sto ce mjeriti brzinu iskljucivanja FID.
Posjedujem dzepni osciloskop ( ovakav: http://tinyurl.com/m9gcyl9 ), no taj
ide do max 80ak V. Kak to najbolje izvesti (i na sto pripaziti)?
--
Opinions above are GNU-copylefted.
Sinisa Platz
Jan 6, 2015, 2:44:59 AM1/6/15
to
i struje 30mA, i vidjeti hoće li sklopka reagirati, nego mjeriiti
vrijeme reakcije...
Petar Bjelčić
Jan 6, 2015, 5:01:02 AM1/6/15
to
"Matija Nalis" <mnali...@voyager.hr> wrote in message
news:slrnmamh1o.kq...@eagle102.home.lan...
Fidovku spoji i na izlaz nekog trafica, recimo 12V i onda na stolu lijepo
promatraj osciloscopom,
necu da stradas ako pogresno protumacis postove.
Fidovka ne zna koji si joj napon spojio. Ona zna samo za diferencijalnu
struju.
Naravno, neceti samo reagirat test tipka, za 12v joj je premali otpornik
unutra.
Spoji je ovako:
http://free-zg.t-com.hr/paramedia/download/fidovka.jpg
Ako spojis i onaj taster, ne trebas prekidat otpornik koji daje struju
izbacivanja.
Cim joj ukljucis 12V ona ce izbacit ako je otpor manji od 12/0,03=400 ohma
jer ce protec
diferencijalna struja veca od 30mA.
Osciloscop postavi u mod countera ako ga ima, i brojis poluperiode koje su
prosle,
ionako ce proci samo jedna poluperioda pa nemas sto ni brojat ni gledat.
A vrijeme izbacivanja je ovisno u kom dijelu sinusoide si stisnuo taster +
vrijeme otpustanja.
Kod 50hz nije moguce mjerit vrijeme krace od od jedne poluperiode.
Ni ne moze okinuti vecinu vremena trajanja poluperiode, okine u trenutku kad
trenutna vrijednost napona sinusa
potjera struju izbacivanja. Time ce malo brze izbacivat pri vecoj
diferencijalnoj struji odnosno manjem otporu,
jer ce trenutna vrijednost sinusnog napoa potrebna za struju okidanja prije
nastupit.
Ako hoces to vrijeme precizno izmjerit, osim izmjenicnih 12V spoji DC 12V.
E sad sve ovisi sto taj tvoj scop moze, i ono tipkalo zamjeni tranzistorom
te okidaj elektronski,
pa oces mjerit vrijeme ili dovest napon na neki and gates kroz koji
propustat recimo 1000hz i brojat scopom,
to sam odluci, brojanjem impulsa mozes jako precizno izmjeriit vrijeme.
Mladencc
Jan 6, 2015, 7:30:02 AM1/6/15
to
ja nisam siguran da bi FID sklopka radila na manjim naponima OK. isklopni
magnet ne bi dobio dovoljnu pobudu da izbaci kontakte na malom naponu , , ,
neke fidovke imaju i vrijeme kašnjenja zbog zaštite od atmosferskih
pražnjenja (10ms-40ms) , neke reagiraju na smetnje u sinusu , ,
griješim ??
Mladenc
"Petar Bjelčić" <ime.p...@gmail.com> wrote in message
news:m8gbah$e6s$1...@ls237.t-com.hr...
magnet ne bi dobio dovoljnu pobudu da izbaci kontakte na malom naponu , , ,
neke fidovke imaju i vrijeme kašnjenja zbog zaštite od atmosferskih
pražnjenja (10ms-40ms) , neke reagiraju na smetnje u sinusu , ,
griješim ??
Mladenc
"Petar Bjelčić" <ime.p...@gmail.com> wrote in message
news:m8gbah$e6s$1...@ls237.t-com.hr...
Petar Bjelčić
Jan 6, 2015, 9:30:02 AM1/6/15
to
"Mladencc" <Mla...@net.hr> wrote in message
news:m8gjrm$o9g$1...@sopnews1.vipnet.hr...
> ja nisam siguran da bi FID sklopka radila na manjim naponima OK. isklopni
> magnet ne bi dobio dovoljnu pobudu da izbaci kontakte na malom naponu , ,
> , neke fidovke imaju i vrijeme kašnjenja zbog zaštite od atmosferskih
> pražnjenja (10ms-40ms) , neke reagiraju na smetnje u sinusu , ,
> griješim ??
>
> Mladenc
A ja san siguran, ali da osnazim "vjeru";
> magnet ne bi dobio dovoljnu pobudu da izbaci kontakte na malom naponu , ,
> , neke fidovke imaju i vrijeme kašnjenja zbog zaštite od atmosferskih
> pražnjenja (10ms-40ms) , neke reagiraju na smetnje u sinusu , ,
> griješim ??
>
> Mladenc
Evo sad sam za 2 minute posla izvrsio taj pokus, imam ja igracaka.
Fidovka je
http://www.etigroup.eu/component/product/?view=ident&levelid=74&id=5577
Otpornik stavio prvi iz ladice, 27 ohma, jer ima dosta duge zice.
Stegno ulaz fida na lab DC napajanje 0-30V.
Fidovka izbacuje na svim naponima vecima od 1,7V cim dotaknem ulaz-kriz
izlaz otpornikom nacrtanim na shemi.
E sad tu je vec diferencijalna struja valjda tanka kod 1,6V na tako velikom
otporu, mora izbacivat i kod manjeg napona, evo tu otpor od 3,3 ohma, stekam
njega.
Izbacuje kod svih napona napajanja vecih od 0,3V, dalje mi se ne da.
E sad da rekapituliramo, zasto nije izbacila kod 1,6V. 1,6/ 27= 0,059A, a
30 mA je deklarirano.
30 mA deklarirano je efektivno kod AC, kod AC je okida peak sinusa struje,
a ja san je pogonio sa DC, vrsno je 0,059X 1,42= 42,6 mA , a do 59 mA je
rezerva da ne izbaci, a i pokazivanje napona LAB izvora je tu u jednu
decimalu iza volta.
Tako mali napon se tesko namjesta i na lab napajanju.
Kao sto vidimo fidovki je dosta napajanje 0,3V da izbaci, pa ce 12V biti
vise nego dosta.
E sad mi nemoj reci da je to zato jer je na DC, pa da moram jos spajat trafo
i regulacijski trafo
da dobijem AC 0-12V. Izbacivat ce na 0,2 V !
A sto bi se desilo da fidovka slijedi tvoje misljenje i treba veci napon od
12V za izbacivanje,
znaci pad napona na svakom od elektromagneta bi bio 12V ili vise, sto je 24V
minimum ukupno, x 10 Ampera koliko recimo
struje ide kroz bojler, bi na fidovki razvijalo snagu 240W i ona bi izgorila
za par sekundi.
vaso
Jan 6, 2015, 11:24:48 AM1/6/15
to
hr.sci.elektronika.binaries
Mladencc
Jan 6, 2015, 1:30:02 PM1/6/15
to
uuu , , ovo me iznenadilo , nisam nikada baš gurao nos dublje u fidovku , ,
zahvaljujem na informacijama , , ovo vrijedi znati ,
news:m8gqg9$m38$1...@ls237.t-com.hr...
zahvaljujem na informacijama , , ovo vrijedi znati ,
news:m8gqg9$m38$1...@ls237.t-com.hr...
Petar Bjelčić
Jan 6, 2015, 2:30:02 PM1/6/15
to
news:m8h8m2$d1r$1...@sopnews1.vipnet.hr...
montirao za kupaonu,
testirao sam je kaziprstom. Preletom kaziprsta sam opalio po fazi na
bojleru, nesto sam osjetio u zglobovima lakta i ruke,
i fidovka je izbacila. Zakljucio da me otresla jedna poluperioda, pa sam se
isao ponovo uvjerit,
ovog puta naslonio palac bez izmicanja na fazu, i opet izbacila a ja osjetio
samo jedan udar u zglobu lakta.
Znaci vremenski izbacuje na jednoj poluperiodi, ili vjerojatno dijelu
poluperiode.
> uuu , , ovo me iznenadilo , nisam nikada baš gurao nos dublje u fidovku ,
> ,
> zahvaljujem na informacijama , , ovo vrijedi znati ,
> Mladenc
>
Nisan ni ja bio siguran da ce okinut na manje od volta, kad sam takvu
> ,
> zahvaljujem na informacijama , , ovo vrijedi znati ,
> Mladenc
>
montirao za kupaonu,
testirao sam je kaziprstom. Preletom kaziprsta sam opalio po fazi na
bojleru, nesto sam osjetio u zglobovima lakta i ruke,
i fidovka je izbacila. Zakljucio da me otresla jedna poluperioda, pa sam se
isao ponovo uvjerit,
ovog puta naslonio palac bez izmicanja na fazu, i opet izbacila a ja osjetio
samo jedan udar u zglobu lakta.
Znaci vremenski izbacuje na jednoj poluperiodi, ili vjerojatno dijelu
poluperiode.
Pero
Jan 7, 2015, 11:01:02 AM1/7/15
to
Dana: 6.1.2015. 20:05, Petar Bjelčić <ime.p...@gmail.com> nalupao/la
je ovo:
> Nisan ni ja bio siguran da ce okinut na manje od volta, kad sam takvu
> montirao za kupaonu,
> testirao sam je kaziprstom. Preletom kaziprsta sam opalio po fazi na
> bojleru, nesto sam osjetio u zglobovima lakta i ruke,
> i fidovka je izbacila. Zakljucio da me otresla jedna poluperioda, pa sam
> se isao ponovo uvjerit,
> ovog puta naslonio palac bez izmicanja na fazu, i opet izbacila a ja
> osjetio samo jedan udar u zglobu lakta.
> Znaci vremenski izbacuje na jednoj poluperiodi, ili vjerojatno dijelu
> poluperiode.
jedan je provjeravao zubima :)
--
Pero (Klicov), makni SPAM za reply
kaciga je super stvar, ako je imaš na glavi kada tresneš
je ovo:
> Nisan ni ja bio siguran da ce okinut na manje od volta, kad sam takvu
> montirao za kupaonu,
> testirao sam je kaziprstom. Preletom kaziprsta sam opalio po fazi na
> bojleru, nesto sam osjetio u zglobovima lakta i ruke,
> i fidovka je izbacila. Zakljucio da me otresla jedna poluperioda, pa sam
> se isao ponovo uvjerit,
> ovog puta naslonio palac bez izmicanja na fazu, i opet izbacila a ja
> osjetio samo jedan udar u zglobu lakta.
> Znaci vremenski izbacuje na jednoj poluperiodi, ili vjerojatno dijelu
> poluperiode.
--
Pero (Klicov), makni SPAM za reply
kaciga je super stvar, ako je imaš na glavi kada tresneš
Petar Bjelčić
Jan 7, 2015, 11:30:02 AM1/7/15
to
"Pero" <petar.kl...@zg.htnet.hr> wrote in message
news:m8jjv5$32t$1...@ls237.t-com.hr...
Svrha kupaonske fidovke je da zastiti od smrtne posljedice u kupaoni.
Zato je to najbolje ispitat svojim mesom, i dok imas priliku izmaknut.
vaso
Jan 7, 2015, 9:43:49 PM1/7/15
to
news:m8jmmd$4d6$1...@ls237.t-com.hr...
>
> "Pero" <petar.kl...@zg.htnet.hr> wrote in message
> news:m8jjv5$32t$1...@ls237.t-com.hr...
>> Dana: 6.1.2015. 20:05, Petar Bjelčić <ime.p...@gmail.com> nalupao/la
>> je ovo:
>>
>>> Nisan ni ja bio siguran da ce okinut na manje od volta, kad sam takvu
>>> montirao za kupaonu,
>>> testirao sam je kaziprstom. Preletom kaziprsta sam opalio po fazi na
>>> bojleru, nesto sam osjetio u zglobovima lakta i ruke,
>>> i fidovka je izbacila. Zakljucio da me otresla jedna poluperioda, pa sam
>>> se isao ponovo uvjerit,
>>> ovog puta naslonio palac bez izmicanja na fazu, i opet izbacila a ja
>>> osjetio samo jedan udar u zglobu lakta.
>>> Znaci vremenski izbacuje na jednoj poluperiodi, ili vjerojatno dijelu
>>> poluperiode.
>>
>> jedan je provjeravao zubima :)
>> --
>> Pero (Klicov), makni SPAM za reply
>> kaciga je super stvar, ako je imaą na glavi kada tresneą
> "Pero" <petar.kl...@zg.htnet.hr> wrote in message
> news:m8jjv5$32t$1...@ls237.t-com.hr...
>> Dana: 6.1.2015. 20:05, Petar Bjelčić <ime.p...@gmail.com> nalupao/la
>> je ovo:
>>
>>> Nisan ni ja bio siguran da ce okinut na manje od volta, kad sam takvu
>>> montirao za kupaonu,
>>> testirao sam je kaziprstom. Preletom kaziprsta sam opalio po fazi na
>>> bojleru, nesto sam osjetio u zglobovima lakta i ruke,
>>> i fidovka je izbacila. Zakljucio da me otresla jedna poluperioda, pa sam
>>> se isao ponovo uvjerit,
>>> ovog puta naslonio palac bez izmicanja na fazu, i opet izbacila a ja
>>> osjetio samo jedan udar u zglobu lakta.
>>> Znaci vremenski izbacuje na jednoj poluperiodi, ili vjerojatno dijelu
>>> poluperiode.
>>
>> jedan je provjeravao zubima :)
>> --
>> Pero (Klicov), makni SPAM za reply
>
> I to je bolje nego da fidovka provjeri njega.
> Svrha kupaonske fidovke je da zastiti od smrtne posljedice u kupaoni.
> Zato je to najbolje ispitat svojim mesom, i dok imas priliku izmaknut.
Jeee.. A ja bih prije toga ipak PRVO ispitao nekom 'posrednom' metodom!:-)
> I to je bolje nego da fidovka provjeri njega.
> Svrha kupaonske fidovke je da zastiti od smrtne posljedice u kupaoni.
> Zato je to najbolje ispitat svojim mesom, i dok imas priliku izmaknut.
Mladencc
Jan 8, 2015, 10:01:02 AM1/8/15
to
ludi ste ; ))))
news:m8jmmd$4d6$1...@ls237.t-com.hr...
news:m8jmmd$4d6$1...@ls237.t-com.hr...
>
> "Pero" <petar.kl...@zg.htnet.hr> wrote in message
> news:m8jjv5$32t$1...@ls237.t-com.hr...
>> Dana: 6.1.2015. 20:05, Petar Bjelčić <ime.p...@gmail.com> nalupao/la
>> je ovo:
>>
>>> Nisan ni ja bio siguran da ce okinut na manje od volta, kad sam takvu
>>> montirao za kupaonu,
>>> testirao sam je kaziprstom. Preletom kaziprsta sam opalio po fazi na
>>> bojleru, nesto sam osjetio u zglobovima lakta i ruke,
>>> i fidovka je izbacila. Zakljucio da me otresla jedna poluperioda, pa sam
>>> se isao ponovo uvjerit,
>>> ovog puta naslonio palac bez izmicanja na fazu, i opet izbacila a ja
>>> osjetio samo jedan udar u zglobu lakta.
>>> Znaci vremenski izbacuje na jednoj poluperiodi, ili vjerojatno dijelu
>>> poluperiode.
>>
>> jedan je provjeravao zubima :)
>>
>> --
>> Pero (Klicov), makni SPAM za reply
> "Pero" <petar.kl...@zg.htnet.hr> wrote in message
> news:m8jjv5$32t$1...@ls237.t-com.hr...
>> Dana: 6.1.2015. 20:05, Petar Bjelčić <ime.p...@gmail.com> nalupao/la
>> je ovo:
>>
>>> Nisan ni ja bio siguran da ce okinut na manje od volta, kad sam takvu
>>> montirao za kupaonu,
>>> testirao sam je kaziprstom. Preletom kaziprsta sam opalio po fazi na
>>> bojleru, nesto sam osjetio u zglobovima lakta i ruke,
>>> i fidovka je izbacila. Zakljucio da me otresla jedna poluperioda, pa sam
>>> se isao ponovo uvjerit,
>>> ovog puta naslonio palac bez izmicanja na fazu, i opet izbacila a ja
>>> osjetio samo jedan udar u zglobu lakta.
>>> Znaci vremenski izbacuje na jednoj poluperiodi, ili vjerojatno dijelu
>>> poluperiode.
>>
>> jedan je provjeravao zubima :)
>>
>> --
>> Pero (Klicov), makni SPAM za reply
>> kaciga je super stvar, ako je imaą na glavi kada tresneą
>
>
Matija Nalis
Jan 10, 2015, 7:11:08 PM1/10/15
to
On Tue, 6 Jan 2015 17:26:10 +0100, vaso <branko.va...@xnet.hr> wrote:
> "Matija Nalis" <mnali...@voyager.hr> wrote in message
> "Matija Nalis" <mnali...@voyager.hr> wrote in message
>> Dakle kako isprobati:
>> 1) na koliko mA FID sklopka zbilja izbacuje?
>> 2) koja je brzina izbacivanja FID sklopke pri 30mA?
>> (morala bi biti debelo ispod max. 300ms, obicno 24-40ms)
>>
>> 1) na koliko mA FID sklopka zbilja izbacuje?
>> 2) koja je brzina izbacivanja FID sklopke pri 30mA?
>> (morala bi biti debelo ispod max. 300ms, obicno 24-40ms)
>>
>> za (2) mi treba nesto sto ce mjeriti brzinu iskljucivanja FID.
>> Posjedujem dzepni osciloskop ( ovakav: http://tinyurl.com/m9gcyl9 ), no
>> taj
>> ide do max 80ak V. Kak to najbolje izvesti (i na sto pripaziti)?
>
> Koristi otporno djelilo, vidi na:
> hr.sci.elektronika.binaries
Dobro, dakle serijski spojiti R1 i R2 izmedju faze i uzemljenja, i spojiti
>> Posjedujem dzepni osciloskop ( ovakav: http://tinyurl.com/m9gcyl9 ), no
>> taj
>> ide do max 80ak V. Kak to najbolje izvesti (i na sto pripaziti)?
>
> Koristi otporno djelilo, vidi na:
> hr.sci.elektronika.binaries
osciloskop na R1.
Recimo R2=7.5k i R1=100? Molim provjeru matematike...
Pri 230V, tada bi ukupan otpor bio 7600 ohma, struja I=230/7600=0.0303A (sto
bi trebalo biti dovoljno da FID izbaci), a pad napona na R1 bi trebao biti
U1=R1*I dakle 3V, sto bi osciloskop trebao bez problema podnjeti.
Tocno?
Matija Nalis
Jan 10, 2015, 7:17:58 PM1/10/15
to
On Tue, 06 Jan 2015 08:47:26 +0100, Sinisa Platz <sinisa...@os.htnet.hr> wrote:
> 06.01.2015 u 03:11, Matija Nalis je napisao/la:
>> Dakle kako isprobati:
>> 1) na koliko mA FID sklopka zbilja izbacuje?
>> 2) koja je brzina izbacivanja FID sklopke pri 30mA?
>> (morala bi biti debelo ispod max. 300ms, obicno 24-40ms)
>
> 06.01.2015 u 03:11, Matija Nalis je napisao/la:
>> Dakle kako isprobati:
>> 1) na koliko mA FID sklopka zbilja izbacuje?
>> 2) koja je brzina izbacivanja FID sklopke pri 30mA?
>> (morala bi biti debelo ispod max. 300ms, obicno 24-40ms)
>
> Mozda je lakse napraviti sklop koji će ograničiti impuls duzine npr 50ms
> i struje 30mA, i vidjeti hoće li sklopka reagirati, nego mjeriiti
> vrijeme reakcije...
A mozda. Postoje testeri FIDovki, ali kostaju znacajno previse za moj
> i struje 30mA, i vidjeti hoće li sklopka reagirati, nego mjeriiti
> vrijeme reakcije...
budget. Mogao bih nesto ovakvo:
1) Ugasi se FID (i pozeljno osigurac ispred)
2) izlaz faze sa FID i uzemljenje se spoje na konektore na sklopu u kojem su
mikrokontrolac i relej[1] (pogonjeni @5V sa baterija - 4xAA recimo).
3) Upali se FID (i osiguraci ispred)
4) kada se pritisne tipkalo na sklopu (u dobro izoliranom kucistu, je li),
mikrokontrolac pali relej, koji provodi sa faze na uzemljenje preko 7k5
otpora (cca 30mA).
5) Mikrokontrolac gasi relej nakon 30ak ms. FID je trebala izbaciti ako sve
radi OK.
Pametnija varijanta bi mogla ima preklopnik za odabir otpora (ili strujni
limiter) za test npr. 10mA, 30mA, 300mA, 500mA i mogucnost odabira vremena.
Ili jos bolje senzor da li je FID izbacila ili ne, pa da mikrokontroler sam
probava sa rastucim intervalima i na LCDu ispise nakon koliko je izbacila.
BTW za taj senzor, kako bi najjednostavnije mogao provjeriti da li imam
220V na fazi, a da bude sigurno za mikrokontroler (dakle trebam dobiti ili
0V ako nema faze, ili 3-5V DC ako ima)? Dakle u tom kratkom vremenu (<20ms)
dok provodim sa faze na uzemljenje, da mikrokontroler moze ocitati da li je
FID izbacila ili jos uvijek tamo ima napona/tece struja.
[1] klasicni relej ima switching time oko 10-15ms. 50Hz je 20ms perioda, pa
bi mi to trebalo biti uglavnom dovoljno brzo. SSRovi su puno brzi (0.5ms
nazivno, ali obicno zero-crossing, pa onda <10ms), no ne poznam ih
dovoljno, provode uvijek neku sitnu struju, failure mode je
short-circuit i druge stvari koje mi se ne svidjaju. Obzirom da mi PIC
daje max 25mA@5V, trebati ce mi i tranzistor da to pojaca, i flyback
dioda (ako je klasicni relej a ne SSR). Jos nesto?
Matija Nalis
Jan 10, 2015, 9:55:55 PM1/10/15
to
On Tue, 6 Jan 2015 10:53:15 +0100, Petar Bjelčić <ime.p...@gmail.com> wrote:
> "Matija Nalis" <mnali...@voyager.hr> wrote in message
> "Matija Nalis" <mnali...@voyager.hr> wrote in message
>> Dakle kako isprobati:
>> 1) na koliko mA FID sklopka zbilja izbacuje?
>> 2) koja je brzina izbacivanja FID sklopke pri 30mA?
>> (morala bi biti debelo ispod max. 300ms, obicno 24-40ms)
>
>> 1) na koliko mA FID sklopka zbilja izbacuje?
>> 2) koja je brzina izbacivanja FID sklopke pri 30mA?
>> (morala bi biti debelo ispod max. 300ms, obicno 24-40ms)
>
> Struja mora biti jaca od 30 mA.
Hm, koliko sam vidio, na 30mA vec *mora* uvijek izbaciti. A *smije*
izbaciti vec na 15mA. [0]
Taj dio ce i ugradjeno testno tipkalo ispitati dovoljno dobro obicno; glavno
pitanje je koliko ce brzo izbaciti?
"G" FIDovke (10ms delay) bi morale pri 30mA izbaciti u max 300ms (typ. 200ms).
Pri 60mA u max 150ms, a pri 150mA unutar max 40ms. [1]
One neobiljezenje i brze [2] (typ. 5-10ms)
> Fidovku spoji i na izlaz nekog trafica, recimo 12V i onda na stolu lijepo
> promatraj osciloscopom,
> necu da stradas ako pogresno protumacis postove.
po par kuna..
A u trgovini hoce 57kn za fakin trafo s kojim ne bih uspio puniti ni
mobitel ako ja to dobro tumacim (6VA/12V=0.5A?) ?!
http://elmatis.hr/ProductDetails.aspx?productId=41827
pa cijeli DIY tester FID sa kucistem, multikontrolerom, aktivnim mjerenjem
response timea i LCDom bi me dosao manje od obicnog golog trafoa!
> Naravno, neceti samo reagirat test tipka, za 12v joj je premali otpornik
> unutra.
> Spoji je ovako:
> http://free-zg.t-com.hr/paramedia/download/fidovka.jpg
potegnuti elektromagnet). Interesantno (pogotovo tvoj followup sa testom).
> Osciloscop postavi u mod countera ako ga ima, i brojis poluperiode koje su
> prosle,
Eventualno zoomiram zavrsetak ako me interesira gdje je tocno presjekao na
zadnjoj poluperiodi...
> ionako ce proci samo jedna poluperioda pa nemas sto ni brojat ni gledat.
i brojat. Inace ni ne moram nista osim stiskat ono njeno tipkalo.
> A vrijeme izbacivanja je ovisno u kom dijelu sinusoide si stisnuo taster +
> vrijeme otpustanja.
>
> Kod 50hz nije moguce mjerit vrijeme krace od od jedne poluperiode.
> Ni ne moze okinuti vecinu vremena trajanja poluperiode, okine u trenutku kad
> trenutna vrijednost napona sinusa
> potjera struju izbacivanja. Time ce malo brze izbacivat pri vecoj
> diferencijalnoj struji odnosno manjem otporu,
> jer ce trenutna vrijednost sinusnog napoa potrebna za struju okidanja prije
> nastupit.
prve poluperiode... a to me zanima izmjeriti kako pojedini FID tocno radi u
stvarnosti, a ne na osnovu toga sto je napisano na njemu (jer ce kinez
zalijepiti i "RHOS" i "CE" i "10mA" i "type B" ako brije da ce se bolje
prodat, a u stvari ce biti obicna sklopka koju "test" tipkalo gura van
mehanicki :)
> Ako hoces to vrijeme precizno izmjerit, osim izmjenicnih 12V spoji DC 12V.
Kada nemas cisti sinus nego je izrezbaren DC impulsima, SMPS artifactima itd.
A i grupa "G" ce se ponasati drugacije od one standardne neoznacene (a obje
drugacije od grupe "S").
> E sad sve ovisi sto taj tvoj scop moze, i ono tipkalo zamjeni tranzistorom
> te okidaj elektronski,
> pa oces mjerit vrijeme ili dovest napon na neki and gates kroz koji
> propustat recimo 1000hz i brojat scopom,
> to sam odluci, brojanjem impulsa mozes jako precizno izmjeriit vrijeme.
Ali me brine malo to; naime taman dodjem do 80% jednog projekta, i onda da
ga dovrsim kak spada zapocinjem drugi sub-projekt... sad sam vec na 4tom
nivou dubine sub-projekata, a nista nisam dovrsio jos; to mi je stresno :)
[0] npr. http://www.schrack.hr/energija/fid-zuds-rcd/struje-curenja-i-fid-sklopka/
[1] https://en.wikipedia.org/wiki/Residual-current_device
[2] http://www.schrack.hr/energija/fid-zuds-rcd/fid-isklopna-karakteristika/
vaso
Jan 11, 2015, 6:28:09 PM1/11/15
to
news:slrnmb3g9m.vh...@data.voyager.hr...
> Pametnija varijanta bi mogla ima preklopnik za odabir otpora (ili strujni
> limiter) za test npr. 10mA, 30mA, 300mA, 500mA i mogucnost odabira
> vremena.
> Ili jos bolje senzor da li je FID izbacila ili ne, pa da mikrokontroler
> sam
> probava sa rastucim intervalima i na LCDu ispise nakon koliko je izbacila.
Uzastupni pokuąaji moľda mogu dati krive rezultate zbog privremenog
remanentnog magnetizma?
> BTW za taj senzor, kako bi najjednostavnije mogao provjeriti da li imam
> 220V na fazi, a da bude sigurno za mikrokontroler (dakle trebam dobiti ili
> 0V ako nema faze, ili 3-5V DC ako ima)? Dakle u tom kratkom vremenu
> (<20ms)
> dok provodim sa faze na uzemljenje, da mikrokontroler moze ocitati da li
> je
> FID izbacila ili jos uvijek tamo ima napona/tece struja.
Najsigurnije preko opto-couplera....
> On Tue, 06 Jan 2015 08:47:26 +0100, Sinisa Platz
> <sinisa...@os.htnet.hr> wrote:
>> 06.01.2015 u 03:11, Matija Nalis je napisao/la:
>>> Dakle kako isprobati:
>>> 1) na koliko mA FID sklopka zbilja izbacuje?
>>> 2) koja je brzina izbacivanja FID sklopke pri 30mA?
>>> (morala bi biti debelo ispod max. 300ms, obicno 24-40ms)
>>
>> Mozda je lakse napraviti sklop koji će ograničiti impuls duzine npr 50ms
>> i struje 30mA, i vidjeti hoće li sklopka reagirati, nego mjeriiti
>> vrijeme reakcije...
>
> A mozda. Postoje testeri FIDovki, ali kostaju znacajno previse za moj
> budget. Mogao bih nesto ovakvo:
>
> 1) Ugasi se FID (i pozeljno osigurac ispred)
>
> 2) izlaz faze sa FID i uzemljenje se spoje na konektore na sklopu u kojem
> su
> mikrokontrolac i relej[1] (pogonjeni @5V sa baterija - 4xAA recimo).
>
> 3) Upali se FID (i osiguraci ispred)
>
> 4) kada se pritisne tipkalo na sklopu (u dobro izoliranom kucistu, je li),
> mikrokontrolac pali relej, koji provodi sa faze na uzemljenje preko 7k5
> otpora (cca 30mA).
>
> 5) Mikrokontrolac gasi relej nakon 30ak ms. FID je trebala izbaciti ako
> sve
> radi OK.
A varijacije trenutka poluperiode? Plus vrijeme ukapčanja releja....
> <sinisa...@os.htnet.hr> wrote:
>> 06.01.2015 u 03:11, Matija Nalis je napisao/la:
>>> Dakle kako isprobati:
>>> 1) na koliko mA FID sklopka zbilja izbacuje?
>>> 2) koja je brzina izbacivanja FID sklopke pri 30mA?
>>> (morala bi biti debelo ispod max. 300ms, obicno 24-40ms)
>>
>> Mozda je lakse napraviti sklop koji će ograničiti impuls duzine npr 50ms
>> i struje 30mA, i vidjeti hoće li sklopka reagirati, nego mjeriiti
>> vrijeme reakcije...
>
> A mozda. Postoje testeri FIDovki, ali kostaju znacajno previse za moj
> budget. Mogao bih nesto ovakvo:
>
> 1) Ugasi se FID (i pozeljno osigurac ispred)
>
> 2) izlaz faze sa FID i uzemljenje se spoje na konektore na sklopu u kojem
> su
> mikrokontrolac i relej[1] (pogonjeni @5V sa baterija - 4xAA recimo).
>
> 3) Upali se FID (i osiguraci ispred)
>
> 4) kada se pritisne tipkalo na sklopu (u dobro izoliranom kucistu, je li),
> mikrokontrolac pali relej, koji provodi sa faze na uzemljenje preko 7k5
> otpora (cca 30mA).
>
> 5) Mikrokontrolac gasi relej nakon 30ak ms. FID je trebala izbaciti ako
> sve
> radi OK.
> Pametnija varijanta bi mogla ima preklopnik za odabir otpora (ili strujni
> limiter) za test npr. 10mA, 30mA, 300mA, 500mA i mogucnost odabira
> vremena.
> Ili jos bolje senzor da li je FID izbacila ili ne, pa da mikrokontroler
> sam
> probava sa rastucim intervalima i na LCDu ispise nakon koliko je izbacila.
remanentnog magnetizma?
> BTW za taj senzor, kako bi najjednostavnije mogao provjeriti da li imam
> 220V na fazi, a da bude sigurno za mikrokontroler (dakle trebam dobiti ili
> 0V ako nema faze, ili 3-5V DC ako ima)? Dakle u tom kratkom vremenu
> (<20ms)
> dok provodim sa faze na uzemljenje, da mikrokontroler moze ocitati da li
> je
> FID izbacila ili jos uvijek tamo ima napona/tece struja.
Matija Nalis
Jan 13, 2015, 9:37:57 PM1/13/15
to
On Mon, 12 Jan 2015 00:26:40 +0100, vaso <branko.va...@xnet.hr> wrote:
> "Matija Nalis" <mnali...@voyager.hr> wrote in message
> "Matija Nalis" <mnali...@voyager.hr> wrote in message
>> 4) kada se pritisne tipkalo na sklopu (u dobro izoliranom kucistu, je li),
>> mikrokontrolac pali relej, koji provodi sa faze na uzemljenje preko 7k5
>> otpora (cca 30mA).
>>
>> 5) Mikrokontrolac gasi relej nakon 30ak ms. FID je trebala izbaciti ako
>> sve radi OK.
>
> A varijacije trenutka poluperiode?
varijacije su mi zapravo pozeljno sto ne znam koja je, lupim par puta test
>> mikrokontrolac pali relej, koji provodi sa faze na uzemljenje preko 7k5
>> otpora (cca 30mA).
>>
>> 5) Mikrokontrolac gasi relej nakon 30ak ms. FID je trebala izbaciti ako
>> sve radi OK.
>
> A varijacije trenutka poluperiode?
(sto ce prekinuti u random trenutku periode) pa istestiram razne situacije.
(Nece ni proboj na plast bojlera cekati zero-crossing da me zdrma...)
> Plus vrijeme ukapčanja releja....
spomenuh ranije u fusnoti, prosjecni 5V relej mi ima 10-15ms vrijeme
ukapcanja (i jos toliko za iskapcanje) releja.
Dakle ako je mikrokontrolac poslao signal u trenutku "t", relej bi trebao
upaliti izmedju "t+0" (nerealno) do "t+15ms" (maksimalno). Ako
mikrokontrolac makne signal u recimo "t+30ms", relej ce opet izbaciti malo
kasnije, dakle izmedju "t+30ms" i "t+60ms".
Sto ce reci da ce relej provoditi najkrace 15ms (najduze ukljucivanja a
istomilisekundno iskljucivanje: (t+30)-(t+15)) a najduze 60ms (trenutno
ukljucivanje, najduze iskljucivanje). Sto ce reci da u apsolutno najgorem
slucaju (sa najjeftinijim sporim relejom) mogu podesiti da mi je trajanje
provodjenja preciznosti 45ms. Sto nije tako lose ni samo po sebi.
(deklarirane granice za ispad FID su 40ms za dI=30mA, 150ms za dI=60mA,
300ms za dI=150mA)
A ako se potrudim osciloskopom izmjeriti koliko realno brzo taj relej kojeg
nabavim prekida u raznim uvjetima, vjerujem da mogu izbazdariti preciznost
na barem pola od tih 45ms.
A i ne znam sto bih kao aleternativu? SSRovi su koliko vidim AC ili DC, i
jedni nece radi s drugim tipom struje, a ako nemam cisti AC nego nesto
prosarano DC impulsima (ako hocu testirati FID type "A" ili "B").
Tiristor/SCR mi je DC-only, TRIAC ce biti AC+DC, ali ga necu moci ugasiti
nego samo upaliti (ovisno o faktorima raznim). Reed relayevi su brzi, ali
zahtjevaju kemijanja, a nisam ih vidio jeftinih u varijantama preko 100V
max. Uvijek mogu brzi klasicni relej uzeti.
>> Pametnija varijanta bi mogla ima preklopnik za odabir otpora (ili strujni
>> limiter) za test npr. 10mA, 30mA, 300mA, 500mA i mogucnost odabira
>> vremena.
>> Ili jos bolje senzor da li je FID izbacila ili ne, pa da mikrokontroler
>> sam
>> probava sa rastucim intervalima i na LCDu ispise nakon koliko je izbacila.
>
> remanentnog magnetizma?
Hm, pa ne bi trebali koliko ja kuzim? Pa bilo je ukljuceno max sve skupa max
par sekundi (znacajno manje zapravo), a ne mjesec dana (koliko je potrebno
cesto lupiti test na FID da se takve stvari anuliraju).
>> BTW za taj senzor, kako bi najjednostavnije mogao provjeriti da li imam
>> 220V na fazi, a da bude sigurno za mikrokontroler (dakle trebam dobiti ili
>> 0V ako nema faze, ili 3-5V DC ako ima)? Dakle u tom kratkom vremenu
>> (<20ms)
>> dok provodim sa faze na uzemljenje, da mikrokontroler moze ocitati da li je
>> FID izbacila ili jos uvijek tamo ima napona/tece struja.
>
> Najsigurnije preko opto-couplera....
sve izgleda uzasno sitno, npr. 4N27 kaze "input LED voltage Vf=1.15-1.5V"?
A ja imam ~230V. Jel ja to kriv citam/tumacim datasheet? Ili ima li kakvih
drugih (po mogucnosti dobavljivih u Zg po normalnoj cijeni?)
Pa nije li im glavni smisao da odvoje visoke voltaze od niskih? Ili je to
zamisljeno tak da mu samo na ulaz uguram otpore koji ce imati pad napona od
218.5-218.85 V? Di cu dobit tak precizno nesto? Pa mislim i ta ulazna
voltaza moze bit 220 ili 240V, i eto mi 20 volti razlike tu dok trepnem.
Moze pomoc oko optocouplera (tko je koristio za takve stvari)?
vaso
Jan 13, 2015, 11:28:31 PM1/13/15
to
news:slrnmbblk4.n5...@data.voyager.hr...
Brľe isključenje releja moľeą osigurati posebnim spojem.
Naime, umjesto 'standardne anti-paralelne' diode stavljaą diodu i zenericu
i / ili RC-kombinaciju.....
> A ako se potrudim osciloskopom izmjeriti koliko realno brzo taj relej
> kojeg
> nabavim prekida u raznim uvjetima, vjerujem da mogu izbazdariti preciznost
> na barem pola od tih 45ms.
> A i ne znam sto bih kao aleternativu? SSRovi su koliko vidim AC ili DC, i
> jedni nece radi s drugim tipom struje, a ako nemam cisti AC nego nesto
> prosarano DC impulsima (ako hocu testirati FID type "A" ili "B").
> Tiristor/SCR mi je DC-only, TRIAC ce biti AC+DC, ali ga necu moci ugasiti
> nego samo upaliti (ovisno o faktorima raznim). Reed relayevi su brzi, ali
> zahtjevaju kemijanja, a nisam ih vidio jeftinih u varijantama preko 100V
> max. Uvijek mogu brzi klasicni relej uzeti.
>
>>> Pametnija varijanta bi mogla ima preklopnik za odabir otpora (ili
>>> strujni
>>> limiter) za test npr. 10mA, 30mA, 300mA, 500mA i mogucnost odabira
>>> vremena.
>>> Ili jos bolje senzor da li je FID izbacila ili ne, pa da mikrokontroler
>>> sam
>>> probava sa rastucim intervalima i na LCDu ispise nakon koliko je
>>> izbacila.
>>
>> Uzastupni pokuąaji moľda mogu dati krive rezultate zbog privremenog
Kod 'impulsnog kratkotrajnog asimetriranja' struja stvaraą magnetno polje
koje moľe
dovesti do privremene remanencije, a da nije doąlo do isključenja....
>>> BTW za taj senzor, kako bi najjednostavnije mogao provjeriti da li imam
>>> 220V na fazi, a da bude sigurno za mikrokontroler (dakle trebam dobiti
>>> ili
>>> 0V ako nema faze, ili 3-5V DC ako ima)? Dakle u tom kratkom vremenu
>>> (<20ms)
>>> dok provodim sa faze na uzemljenje, da mikrokontroler moze ocitati da li
>>> je
>>> FID izbacila ili jos uvijek tamo ima napona/tece struja.
>>
>> Najsigurnije preko opto-couplera....
>
> a kako tocno? Nisam nikad radio s njima.
vidi na ..binaries pod: Re: test-fid.
Mislim da bi to trebalo biti zadovoljavajuće,
treba se malo poigrati s vrijednostima elemenata...
>Ovo sto gledam (elmatis.hr) mi
> sve izgleda uzasno sitno, npr. 4N27 kaze "input LED voltage Vf=1.15-1.5V"?
> A ja imam ~230V. Jel ja to kriv citam/tumacim datasheet? Ili ima li
> kakvih
> drugih (po mogucnosti dobavljivih u Zg po normalnoj cijeni?)
6 kn? Ako hoćeą jeftinije, pa 99,99 posto SMPS napajanja
od punjača mobitela na dalje imaju u sebi optocoupler....
Naime, umjesto 'standardne anti-paralelne' diode stavljaą diodu i zenericu
i / ili RC-kombinaciju.....
> A ako se potrudim osciloskopom izmjeriti koliko realno brzo taj relej
> kojeg
> nabavim prekida u raznim uvjetima, vjerujem da mogu izbazdariti preciznost
> na barem pola od tih 45ms.
> A i ne znam sto bih kao aleternativu? SSRovi su koliko vidim AC ili DC, i
> jedni nece radi s drugim tipom struje, a ako nemam cisti AC nego nesto
> prosarano DC impulsima (ako hocu testirati FID type "A" ili "B").
> Tiristor/SCR mi je DC-only, TRIAC ce biti AC+DC, ali ga necu moci ugasiti
> nego samo upaliti (ovisno o faktorima raznim). Reed relayevi su brzi, ali
> zahtjevaju kemijanja, a nisam ih vidio jeftinih u varijantama preko 100V
> max. Uvijek mogu brzi klasicni relej uzeti.
>
>>> Pametnija varijanta bi mogla ima preklopnik za odabir otpora (ili
>>> strujni
>>> limiter) za test npr. 10mA, 30mA, 300mA, 500mA i mogucnost odabira
>>> vremena.
>>> Ili jos bolje senzor da li je FID izbacila ili ne, pa da mikrokontroler
>>> sam
>>> probava sa rastucim intervalima i na LCDu ispise nakon koliko je
>>> izbacila.
>>
>> remanentnog magnetizma?
>
> Hm, pa ne bi trebali koliko ja kuzim? Pa bilo je ukljuceno max sve skupa
> max
> par sekundi (znacajno manje zapravo), a ne mjesec dana (koliko je potrebno
> cesto lupiti test na FID da se takve stvari anuliraju).
Kod normalnog rada se struje poniątavaju i nema magnetiziranja.
>
> Hm, pa ne bi trebali koliko ja kuzim? Pa bilo je ukljuceno max sve skupa
> max
> par sekundi (znacajno manje zapravo), a ne mjesec dana (koliko je potrebno
> cesto lupiti test na FID da se takve stvari anuliraju).
Kod 'impulsnog kratkotrajnog asimetriranja' struja stvaraą magnetno polje
koje moľe
dovesti do privremene remanencije, a da nije doąlo do isključenja....
>>> BTW za taj senzor, kako bi najjednostavnije mogao provjeriti da li imam
>>> 220V na fazi, a da bude sigurno za mikrokontroler (dakle trebam dobiti
>>> ili
>>> 0V ako nema faze, ili 3-5V DC ako ima)? Dakle u tom kratkom vremenu
>>> (<20ms)
>>> dok provodim sa faze na uzemljenje, da mikrokontroler moze ocitati da li
>>> je
>>> FID izbacila ili jos uvijek tamo ima napona/tece struja.
>>
>> Najsigurnije preko opto-couplera....
>
> a kako tocno? Nisam nikad radio s njima.
Mislim da bi to trebalo biti zadovoljavajuće,
treba se malo poigrati s vrijednostima elemenata...
>Ovo sto gledam (elmatis.hr) mi
> sve izgleda uzasno sitno, npr. 4N27 kaze "input LED voltage Vf=1.15-1.5V"?
> A ja imam ~230V. Jel ja to kriv citam/tumacim datasheet? Ili ima li
> kakvih
> drugih (po mogucnosti dobavljivih u Zg po normalnoj cijeni?)
od punjača mobitela na dalje imaju u sebi optocoupler....
Sinisa Platz
Jan 14, 2015, 3:02:57 AM1/14/15
to
14.01.2015 u 03:37, Matija Nalis je napisao/la:
> a kako tocno? Nisam nikad radio s njima. Ovo sto gledam (elmatis.hr) mi
> sve izgleda uzasno sitno, npr. 4N27 kaze "input LED voltage Vf=1.15-1.5V"?
> A ja imam ~230V. Jel ja to kriv citam/tumacim datasheet? Ili ima li kakvih
> drugih (po mogucnosti dobavljivih u Zg po normalnoj cijeni?)
>
> Pa nije li im glavni smisao da odvoje visoke voltaze od niskih? Ili je to
> zamisljeno tak da mu samo na ulaz uguram otpore koji ce imati pad napona od
> 218.5-218.85 V? Di cu dobit tak precizno nesto? Pa mislim i ta ulazna
> voltaza moze bit 220 ili 240V, i eto mi 20 volti razlike tu dok trepnem.
>
> Moze pomoc oko optocouplera (tko je koristio za takve stvari)?
>
Taj optoelement se ustvari ponaša kao tranzistor kojem je ulaz umjesto
> a kako tocno? Nisam nikad radio s njima. Ovo sto gledam (elmatis.hr) mi
> sve izgleda uzasno sitno, npr. 4N27 kaze "input LED voltage Vf=1.15-1.5V"?
> A ja imam ~230V. Jel ja to kriv citam/tumacim datasheet? Ili ima li kakvih
> drugih (po mogucnosti dobavljivih u Zg po normalnoj cijeni?)
>
> Pa nije li im glavni smisao da odvoje visoke voltaze od niskih? Ili je to
> zamisljeno tak da mu samo na ulaz uguram otpore koji ce imati pad napona od
> 218.5-218.85 V? Di cu dobit tak precizno nesto? Pa mislim i ta ulazna
> voltaza moze bit 220 ili 240V, i eto mi 20 volti razlike tu dok trepnem.
>
> Moze pomoc oko optocouplera (tko je koristio za takve stvari)?
>
struje baze struja LED.
LED je galvanski odvojen od tranzistora, pa LED možeš preko npr. otpora
spojiti na jedan strujno krug, a spoj C-E na drugi strujni krug, koji je
galvanski odvojen.
Matija Nalis
Jan 23, 2015, 4:13:40 PM1/23/15
to
On Wed, 14 Jan 2015 09:05:26 +0100, Sinisa Platz <sinisa...@os.htnet.hr> wrote:
> 14.01.2015 u 03:37, Matija Nalis je napisao/la:
>> a kako tocno? Nisam nikad radio s njima. Ovo sto gledam (elmatis.hr) mi
>> sve izgleda uzasno sitno, npr. 4N27 kaze "input LED voltage Vf=1.15-1.5V"?
>> A ja imam ~230V. Jel ja to kriv citam/tumacim datasheet? Ili ima li kakvih
>> drugih (po mogucnosti dobavljivih u Zg po normalnoj cijeni?)
>>
>> Pa nije li im glavni smisao da odvoje visoke voltaze od niskih? Ili je to
>> zamisljeno tak da mu samo na ulaz uguram otpore koji ce imati pad napona od
>> 218.5-218.85 V? Di cu dobit tak precizno nesto? Pa mislim i ta ulazna
>> voltaza moze bit 220 ili 240V, i eto mi 20 volti razlike tu dok trepnem.
>>
>> Moze pomoc oko optocouplera (tko je koristio za takve stvari)?
>>
> Taj optoelement se ustvari ponaša kao tranzistor kojem je ulaz umjesto
> struje baze struja LED.
kao BJT ili kao FET tranzistor?
> 14.01.2015 u 03:37, Matija Nalis je napisao/la:
>> a kako tocno? Nisam nikad radio s njima. Ovo sto gledam (elmatis.hr) mi
>> sve izgleda uzasno sitno, npr. 4N27 kaze "input LED voltage Vf=1.15-1.5V"?
>> A ja imam ~230V. Jel ja to kriv citam/tumacim datasheet? Ili ima li kakvih
>> drugih (po mogucnosti dobavljivih u Zg po normalnoj cijeni?)
>>
>> Pa nije li im glavni smisao da odvoje visoke voltaze od niskih? Ili je to
>> zamisljeno tak da mu samo na ulaz uguram otpore koji ce imati pad napona od
>> 218.5-218.85 V? Di cu dobit tak precizno nesto? Pa mislim i ta ulazna
>> voltaza moze bit 220 ili 240V, i eto mi 20 volti razlike tu dok trepnem.
>>
>> Moze pomoc oko optocouplera (tko je koristio za takve stvari)?
>>
> Taj optoelement se ustvari ponaša kao tranzistor kojem je ulaz umjesto
> struje baze struja LED.
Pretpostavljam BJT posto spominjes struju baze?
> LED je galvanski odvojen od tranzistora, pa LED možeš preko npr. otpora
> spojiti na jedan strujno krug, a spoj C-E na drugi strujni krug, koji je
> galvanski odvojen.
radi na par volti na AC napajanju od 230V, pa ma zanimalo kako odrediti
otpore da ne spalim tranzistor a da ipak imam dovoljno za okidati
optocoupler (pogotovo obzirom na velike vrijednosti i velike tolerancije
otpornika, te variranje napona mreze).
Vasino rjesenje sa gretzom, otporima i zenericom prije optokoplera je
vjerojatno ok, ali mi se cini kao overkill (plus me brine disipacija snage
na toj zenerici). Onda mi je jednostavnije uzeti gotov SMPS od starog
mobitela i zakeljiti njega kao ulaz optokoplera.
vaso
Jan 23, 2015, 5:29:08 PM1/23/15
to
news:slrnmc5ec3.2c...@eagle102.home.lan...
>> LED je galvanski odvojen od tranzistora, pa LED možeš preko npr. otpora
>> spojiti na jedan strujno krug, a spoj C-E na drugi strujni krug, koji je
>> galvanski odvojen.
>
> Da, taj dio mi je jasan, nego nisam nikad pokusao koristiti tranzistor
> koji
> radi na par volti na AC napajanju od 230V, pa ma zanimalo kako odrediti
> otpore da ne spalim tranzistor a da ipak imam dovoljno za okidati
> optocoupler (pogotovo obzirom na velike vrijednosti i velike tolerancije
> otpornika, te variranje napona mreze).
>
> Vasino rjesenje sa gretzom, otporima i zenericom prije optokoplera je
> vjerojatno ok, ali mi se cini kao overkill (plus me brine disipacija snage
> na toj zenerici). Onda mi je jednostavnije uzeti gotov SMPS od starog
> mobitela i zakeljiti njega kao ulaz optokoplera.
Ako pravilno dimenzioniraš redni kondenzator na ulazu, nemaš problema s
disipacijom zenerice!
Gotov SMPS od mobitela ima nedostatak: Nestanak 230V na ulazu ćeš na izlazu
registrirati s
nekim kašnjenjem....i do par sekundi, ovisno o elektrolitu u njemu.....
> On Wed, 14 Jan 2015 09:05:26 +0100, Sinisa Platz
> <sinisa...@os.htnet.hr> wrote:
>> 14.01.2015 u 03:37, Matija Nalis je napisao/la:
cut/
> <sinisa...@os.htnet.hr> wrote:
>> 14.01.2015 u 03:37, Matija Nalis je napisao/la:
>> LED je galvanski odvojen od tranzistora, pa LED možeš preko npr. otpora
>> spojiti na jedan strujno krug, a spoj C-E na drugi strujni krug, koji je
>> galvanski odvojen.
>
> Da, taj dio mi je jasan, nego nisam nikad pokusao koristiti tranzistor
> koji
> radi na par volti na AC napajanju od 230V, pa ma zanimalo kako odrediti
> otpore da ne spalim tranzistor a da ipak imam dovoljno za okidati
> optocoupler (pogotovo obzirom na velike vrijednosti i velike tolerancije
> otpornika, te variranje napona mreze).
>
> Vasino rjesenje sa gretzom, otporima i zenericom prije optokoplera je
> vjerojatno ok, ali mi se cini kao overkill (plus me brine disipacija snage
> na toj zenerici). Onda mi je jednostavnije uzeti gotov SMPS od starog
> mobitela i zakeljiti njega kao ulaz optokoplera.
disipacijom zenerice!
Gotov SMPS od mobitela ima nedostatak: Nestanak 230V na ulazu ćeš na izlazu
registrirati s
nekim kašnjenjem....i do par sekundi, ovisno o elektrolitu u njemu.....
Matija Nalis
Jan 23, 2015, 7:09:34 PM1/23/15
to
On Fri, 23 Jan 2015 23:19:07 +0100, vaso <branko.va...@xnet.hr> wrote:
> "Matija Nalis" <mnali...@voyager.hr> wrote in message
> "Matija Nalis" <mnali...@voyager.hr> wrote in message
>> On Wed, 14 Jan 2015 09:05:26 +0100, Sinisa Platz
>>> 14.01.2015 u 03:37, Matija Nalis je napisao/la:
>> Da, taj dio mi je jasan, nego nisam nikad pokusao koristiti tranzistor
>> koji radi na par volti na AC napajanju od 230V, pa ma zanimalo kako odrediti
>> otpore da ne spalim tranzistor a da ipak imam dovoljno za okidati
>> optocoupler (pogotovo obzirom na velike vrijednosti i velike tolerancije
>> otpornika, te variranje napona mreze).
>>
>> Vasino rjesenje sa gretzom, otporima i zenericom prije optokoplera je
>> vjerojatno ok, ali mi se cini kao overkill (plus me brine disipacija snage
>> na toj zenerici). Onda mi je jednostavnije uzeti gotov SMPS od starog
>> mobitela i zakeljiti njega kao ulaz optokoplera.
>
> Ako pravilno dimenzioniraš redni kondenzator na ulazu, nemaš problema s
> disipacijom zenerice!
nemam pojma niti cemu taj kond sluzi, a kamo li kako da ga pravilno
>> Da, taj dio mi je jasan, nego nisam nikad pokusao koristiti tranzistor
>> koji radi na par volti na AC napajanju od 230V, pa ma zanimalo kako odrediti
>> otpore da ne spalim tranzistor a da ipak imam dovoljno za okidati
>> optocoupler (pogotovo obzirom na velike vrijednosti i velike tolerancije
>> otpornika, te variranje napona mreze).
>>
>> Vasino rjesenje sa gretzom, otporima i zenericom prije optokoplera je
>> vjerojatno ok, ali mi se cini kao overkill (plus me brine disipacija snage
>> na toj zenerici). Onda mi je jednostavnije uzeti gotov SMPS od starog
>> mobitela i zakeljiti njega kao ulaz optokoplera.
>
> Ako pravilno dimenzioniraš redni kondenzator na ulazu, nemaš problema s
> disipacijom zenerice!
dimenzioniram :)
> Gotov SMPS od mobitela ima nedostatak: Nestanak 230V na ulazu ćeš na izlazu
> registrirati s nekim kašnjenjem....i do par sekundi, ovisno o elektrolitu u njemu.....
I tak mi je dovoljan impuls da okine PIC, ne treba mi stabilizirana voltaza.
vaso
Jan 24, 2015, 11:19:48 PM1/24/15
to
news:slrnmc5olu.2c...@eagle102.home.lan...
Dobro za početak....
>> Gotov SMPS od mobitela ima nedostatak: Nestanak 230V na ulazu ćeą na
>> izlazu
>> registrirati s nekim kaąnjenjem....i do par sekundi, ovisno o elektrolitu
Onda moľeą staviti i tipkalo!:-)
> On Fri, 23 Jan 2015 23:19:07 +0100, vaso <branko.va...@xnet.hr>
> wrote:
>> "Matija Nalis" <mnali...@voyager.hr> wrote in message
>>> On Wed, 14 Jan 2015 09:05:26 +0100, Sinisa Platz
>>>> 14.01.2015 u 03:37, Matija Nalis je napisao/la:
>>> Da, taj dio mi je jasan, nego nisam nikad pokusao koristiti tranzistor
>>> koji radi na par volti na AC napajanju od 230V, pa ma zanimalo kako
>>> odrediti
>>> otpore da ne spalim tranzistor a da ipak imam dovoljno za okidati
>>> optocoupler (pogotovo obzirom na velike vrijednosti i velike tolerancije
>>> otpornika, te variranje napona mreze).
>>>
>>> Vasino rjesenje sa gretzom, otporima i zenericom prije optokoplera je
>>> vjerojatno ok, ali mi se cini kao overkill (plus me brine disipacija
>>> snage
>>> na toj zenerici). Onda mi je jednostavnije uzeti gotov SMPS od starog
>>> mobitela i zakeljiti njega kao ulaz optokoplera.
>>
>> Ako pravilno dimenzioniraą redni kondenzator na ulazu, nemaą problema s
> wrote:
>> "Matija Nalis" <mnali...@voyager.hr> wrote in message
>>> On Wed, 14 Jan 2015 09:05:26 +0100, Sinisa Platz
>>>> 14.01.2015 u 03:37, Matija Nalis je napisao/la:
>>> Da, taj dio mi je jasan, nego nisam nikad pokusao koristiti tranzistor
>>> koji radi na par volti na AC napajanju od 230V, pa ma zanimalo kako
>>> odrediti
>>> otpore da ne spalim tranzistor a da ipak imam dovoljno za okidati
>>> optocoupler (pogotovo obzirom na velike vrijednosti i velike tolerancije
>>> otpornika, te variranje napona mreze).
>>>
>>> Vasino rjesenje sa gretzom, otporima i zenericom prije optokoplera je
>>> vjerojatno ok, ali mi se cini kao overkill (plus me brine disipacija
>>> snage
>>> na toj zenerici). Onda mi je jednostavnije uzeti gotov SMPS od starog
>>> mobitela i zakeljiti njega kao ulaz optokoplera.
>>
>> disipacijom zenerice!
>
> nemam pojma niti cemu taj kond sluzi, a kamo li kako da ga pravilno
> dimenzioniram :)
Vidi na binaries: Ispravljaci male snage!
>
> nemam pojma niti cemu taj kond sluzi, a kamo li kako da ga pravilno
> dimenzioniram :)
Dobro za početak....
>> Gotov SMPS od mobitela ima nedostatak: Nestanak 230V na ulazu ćeą na
>> izlazu
>> registrirati s nekim kaąnjenjem....i do par sekundi, ovisno o elektrolitu
>> u njemu.....
>
> a procedura "prinesite cvikcange elektrolitu..."?
> I tak mi je dovoljan impuls da okine PIC, ne treba mi stabilizirana
> voltaza.
Cvikcange ćeą prisloniti na izvode elektrolita baą kada nestane 230V?
>
> a procedura "prinesite cvikcange elektrolitu..."?
> I tak mi je dovoljan impuls da okine PIC, ne treba mi stabilizirana
> voltaza.
Onda moľeą staviti i tipkalo!:-)
0 new messages