Naravno da postoji!
Problem je samo uzbuda.
Neke od vjetroelektrana imaju asinkrone generatore.
Ma ne.. htio bih biti sam svoj majstor i povremeno za neąt iskoristiti taj
motorić :). Hajde ekipa pomozite budućem kolegi po struci.. (puppy eyes:))
Da, neąto sam čitao da trebaju biti kondenzatori. Ali opet.. konkretno kako
i ąto spojiti? Stvarno, drugi sam razred tehničke ąkole, u trećem tek imam
el. strojeve i prije par mjeseci ste mi pokuąali objasniti nortonovu metodu
ako se ne varam :) ali dalje nećemo, priča se oteľe i nedavno sam bio u
posjetu ruđerovoj ąkoli :) (oe2) :)). Pozdrav.. valjda će netko dati
konkretnu ideju kako i ąto dalje..
>
> Naravno da postoji!
> Problem je samo uzbuda.
> Neke od vjetroelektrana imaju asinkrone generatore.
>
Pretpostavljam ne sa kaveznim rotorima? I nekako mi bas nije jasno sto
tocno znaci ovo asinkroni generator - frekvencija okretanja rotora je
razlicita od frekvencije struje koju proizvodi ili? Ako mozes probati
objasniti u par recenica nije retoricko pitanje stvarno me zanima
Boris
> Daklem, u garaži godinama stoji trofazni asinkroni kavezni motor od nekih
> 15tak kW. Postoji li mogućnost da ga iskoristim kao generator, nisam treći
> razred srednje tehničke i nemam predmet el. strojevi, tek nagodinu. Ako ima
> koja dobra duša da mi da nekakve upute. Hvala!
pogledaj na binsima, "elektricni strojevi"...
mozda pomogne...
evo i jedan citat:
> Asinkroni generator se vrlo rijetko koristi, pa zato pod pojmom asinkroni stroj podrazumijevamo najčešće trofazni asinkroni motor.
--
I am Locutus of Borg,
Your life as it has been is over,
From this time forward,
You will service... US!
Hvala, upravo čitam..
Naravno, trebas samo zavrtit rotor i opteretit, i eto ti 15kW trofaznog
generatora.
Nikakva kemijanja nisu potrebna.
U trenutku pokretanja rotacije staticki elektricitet ce pobudit slabo
magnetsko polje kaveznog rotora i slabu struju rotora kroz teret.
Nakon nekoliko okretaja struja ce narast do u/r vrijednosti i odrzavat
okretno magnetsko polje uz napon 3x220V, naravno uz potreban broj okretaja.
> Pretpostavljam ne sa kaveznim rotorima? I nekako mi bas nije jasno sto
> tocno znaci ovo asinkroni generator - frekvencija okretanja rotora je
> razlicita od frekvencije struje koju proizvodi ili? Ako mozes probati
> objasniti u par recenica nije retoricko pitanje stvarno me zanima
>
> Boris
>
Dakle ovako:
Asinkroni stroj moze biti i generator. Poznato nam je odakle mu naziv
asinkroni (okretno polje statora ne vrti se sinkrono za okretnim poljem
rotora - rotacija rotora, vec nesto nize kod motorskog rezima rada i nesto
vise kod genetarorskog rezima rada - ta razlika proizlazi zbog potrebe da se
u rotoru inducira napon, jer kada je postignuta sinkronizacija, induciranja
napona nema). Ako rotor zavrtimo iz vana nekim pogonom (turbina, diesel
motor, elisa,...) dobit cemo slabo okretno polje koje stvara kavez rotora
preko svoje remanencije (ostatak neke prijasnje elektromagnetske pretvorbe -
djelovi rotora ostanu malo magnetizirani). To polje ce u statorskom namotu
inducirati napone koji ce pak potjerati struje ako je statorski namot spojen
na neki teret. Kada potekne struja statora (armature), javlja se pojava
"reakcija armature" koja opet ima svoje povratno djelovanje na rotor i tako
ce se u par okretaja uspostaviti elektromagnetska pretvorba. Snaga koju ce
dati u mrezu (teret), generator ce uzeti sa osovine (pogonskog stroja ili
mehanizma). Dakle, asinkroni stroj je postao asinkroni generator.
Njegova prednost je ta da mu frekvencija ne mora biti fiksna, vec se moze
vrtjeti nekom proizvoljnom brzinom.
Prikladno je koristiti asinkroni stroj sa kliznim kolutima, dakle tamo gdje
mozemo "doci u" rotor sa vanjskim naponom. Na taj nacin mozemo lako vrsiti
kontrolu i upravljanje tim generatorskim nacinom rada. No, buduci da su se
danas razvili energetski pretvaraci, mi tu bilo kakvu frekvenciju i napon,
lako pretvorimo u 230/400 V i 50 Hz ili pak koliko nam treba.
Sinkroni generator je pak zahtjevan sto se tice stabilnosti brzine, a samim
time i frekvencije i najcesce se direktno veze na mrezu - trosilo (preko
blok transformatora). Dakle, on trazi da mu brzina rotacije bude cvrsta
konstanta. To je lako kod recimo hidro, plinske ili parne turbine, ali
recimo tesko kod vjetroelektrane, jer vjetar uglavnom ne puse konstantnom
brzinom, vec se stalno mijenja.
Danas se u vjetroelektrane ugraduju i sinkroni i asinkroni generatori (vise
sinkroni).
Sad sam tu onako popreko nabrojio hrpu stvari, ima toga jos, mozda u nekim
stvarima nisam niti bio precizan, ali ima dosta materijala i na netu.
Pozdrav!
Moze se svasta samo je pitanje sa cime ces ti taj motor pokretati da
bi on radio kao generator, sta ces pobogu sa njime pokretati i kako
ces ga regulirati...
mislim ako si mislio vrtiti ga rukama, nogama - malo ces se oznojiti
(toliko da mozes znojem pogoniti manju hidroelektranu:)
Rotor motora se relativno jako lako može okretati s obzirom na svoje
dimenzije pa sam imao možda na umu preraditi neki benzinski motor od
kosilice za travu.. spustiti broj okretaja i nekako stišati isti :D.. ok
hvala.. mislim da sam sad shvatio..
> Ako rotor zavrtimo iz vana nekim pogonom (turbina, diesel motor,
> elisa,...) dobit cemo slabo okretno polje koje stvara kavez rotora preko
> svoje remanencije (ostatak neke prijasnje elektromagnetske pretvorbe -
> djelovi rotora ostanu malo magnetizirani).
Mislim da sam shvatio, ali poąto taj motor nije bio 10ak godina koriąten,
mislim da bi bilo zgodno malo ga spojiti na izmjenični napon da se
remanencija kaveza bar malo poveća kako bi se ąto lakąe stvorilo polje.
> To polje ce u statorskom namotu inducirati napone koji ce pak potjerati
> struje ako je statorski namot spojen na neki teret.
Znači, recimo, mogu spojiti 3 ľarulje na svaku fazu od recimo 100W svaka i
taj bi teret trebao biti dovoljan da se uspostavi elektromagnetska pretvorba
kad bi dovoljno zavrtio rotor?
rotor je puno puno teže okretati kad poteče struja trošilom ;-)
nisi valjda mislio da i pri 15 kW možeš lagano okretati "rotorčić" :D
> nisi valjda mislio da i pri 15 kW možeš lagano okretati "rotorčić" :D
Naravno da nisam.. ali opet.. ne ľelim pretjerivati.. neka vozi 40W ľarulje
:)
Sudeći po malo podataka s pločice, motor radi na 2880 okr./min. Ja sam
postigao moľda 200 i inducirao se napon od 1.2V ako me oči nisu zavarale dok
sam gledao u unimer.. Osovinu sam vrtio metodom tarenice. Okrenio stari
bicikl naopako, pribliľio gumu i nekakvu rastavljivu remenicu ąto je zapekla
na osovini, spojio kak spada i opalio vrtiti pedale rukama ko đubre, 1.2V a
pustio sam duąu :(. Spajao sam i u trokut, i u zvijezdu. Probao sam čak na
kratko spojiti svitke motora na izmjenični napon da im se malo poveća
remanencija ali nije pomoglo... Čak sam i jedno troąilo (ľarulje sve 3 od
40W) zamjenio s kondenzatorom ali isto nije pomoglo.. ako netko ima ideju..
prihvaćam ih sve.. Dotle ću mozgati kak da napravim prijenos 1:1 s jednog
malog motora od 250W, 24V, nazivno 2800 okretaja da za probu vidim oće
funkcionirati.... Pozdrav.. ako sam neąta zaboravio, ispričavam se..
Sudeći po ovoj stranici
http://emp.etf.bg.ac.yu/radovi/Pomocna_literatura/sever.pdf
I onome ąto piąe na natpisnoj pločici, radi se o ZK 160 MK2 motoru. MAlo sam
se zeznio tiče, ali 11kW je svejedno dosta...
Pozz
Hahaha, 15kw vrtit, to je snaga 20 konja, a ne jednog,
i to sa 3000 okretaja u minuti da bi dobio 50hz.
Imam hrpu volje, joą viąe slobodnog vremena.. Isprobavati ću ^_^
Uzmes takav isti motor ili jaci, i spojis im osovine bez ikakvog prijenosa.
Inace da bi stvar dokazao funkconira li, ne trebas imat dva motora,
mozes jednim i ne trebas ga okretat.
Spoji motoru paralelno sijalicu, prikljuci ga na 220 i kad
postigne brzinu, skini 220v.
Motor se vrti inercijom i sijalica svijetli, pola sekunde, 3 sekunde, ovisno
o
snazi sijalice, jaca sijalica jace koci motor.
Tu ces primjetiti da brzina eksponencijalno pada sa vremenom
a malo manja brzina uzrokuje veliko smanjenje svijetlosti.