"vaso" <branko.va...@inet.hr> wrote in message
news:h9k5pt$mg1$1...@sunce.iskon.hr...
Univerzalni motor ima serijsku uzbudu i to istosmjernu jer je sustav
kolektor + �etkice zapravo mehani�ki ispravlja�. Istosmjerni napon mora biti
jednak efektivnoj vrijednosti izmjeni�nog napona, no u praksi se je pokazalo
da mora biti ne�to ni�i. Potrebno je voditi brigu o disipiranoj snazi na
njemu da ne bi se pregrijao i pregorio.
Serijski motor se ne mo�e samo prebaciti u paralelni jer nije tako
konstruiran. Nece raditi (brzo �e pregoriti) osim ako mu se na uzbudu i na
armaturu tada ne dovode odvojeni naponi prilago�eni svaki svojem namotu.
Treba npr. ispitivanjem utvrditi kolika je struja kroz serijski uni. motor,
koliki je pri tome napon na armaturi, a koliki na uzbudi. Pad napona na
�etkicama je oko 0,2V.
Kod serijske uzbude se smjer ne mijenja promijenom polariteta cijelom motoru
ve� samo promijenom polariteta uzbude, a armatura mora ostati spojena kako
je i bila.
Ve�ina uni. motora ima lagani pomak �etkice iz neutralne zone (zone u nultoj
komutaciji) kako bi se umanjilo iskrenje jer je takav motor predvi�en samo
za jedan smjer vrtnje i ne posjeduje kompaudni namot (namot koji ubrzava
komutaciju struje). Kada se takav motor reverzira, pojavljuje se manje ili
ja�e iskrenje i kako je Sini�a ve� rekao, ne razvija se nazivna snaga.
Koliko ona iznosi, ovisi o pomaku �etkica. Ako se �etkice postave to�no u
sredinu izme�u polova, dobije se istovjetna snaga u oba smjera, ali na �tetu
�etkica i kolektora jer �e se pove�ati iskrenje.
O�ekivano treba biti ni�i DC napon, nema induktivne komponente zavojnica?
> Serijski motor se ne mo�e samo prebaciti u paralelni jer nije tako
> konstruiran. Nece raditi (brzo �e pregoriti) osim ako mu se na uzbudu i na
> armaturu tada ne dovode odvojeni naponi prilago�eni svaki svojem namotu.
Mora� odvojiti napajanja, ina�e ima� kvadratnu ovisnost broja okretaja u
funkciji napona?
> Kod serijske uzbude se smjer ne mijenja promijenom polariteta cijelom
motoru
> ve� samo promijenom polariteta uzbude, a armatura mora ostati spojena kako
> je i bila.
???????
> Ve�ina uni. motora ima lagani pomak �etkice iz neutralne zone (zone u
nultoj
> komutaciji) kako bi se umanjilo iskrenje jer je takav motor predvi�en samo
> za jedan smjer vrtnje i ne posjeduje kompaudni namot (namot koji ubrzava
> komutaciju struje). Kada se takav motor reverzira, pojavljuje se manje ili
> ja�e iskrenje i kako je Sini�a ve� rekao, ne razvija se nazivna snaga.
> Koliko ona iznosi, ovisi o pomaku �etkica. Ako se �etkice postave to�no u
> sredinu izme�u polova, dobije se istovjetna snaga u oba smjera, ali na
�tetu
> �etkica i kolektora jer �e se pove�ati iskrenje.
>
Bi li kondenzator paralelno spojen na �etkice smanjio iskrenje? Koliki
kapacitet po watu snage motora?
Zatim, ako se odvoje pobuda i rotor, �to je bolje po pitanju upravljanja i
rada motora:
a) Brzinu regulirati naponom na �etkicama, a smjer vrtnje naponom statora,
b) I brzinu i smjer postavljati naponom na �etkicama, a pobudu dr�ati
stalnom, ili
c) Neka me�ukombinacija?
�to nije jasno?
Da bi se serijski uzbu�eni motor reverzirao, potrebno je promijeniti
kontakte na uzbudi. Uzbuda se nalazi na rotoru, a armaturni namot na
statoru, pa je potrebno zamijeniti kontakte na �etkicama, a armaturu ne
dirati. Tada �e se serijski uzbu�eni univerzalni motor vrtjeti na drugu
stranu.
>
> Bi li kondenzator paralelno spojen na �etkice smanjio iskrenje? Koliki
> kapacitet po watu snage motora?
Ne bi. Samo bi prigu�io EM smetnje nazad prema mre�i, ali bi iskrenje
ostalo. Iskrenje se javlja uslijed komutacije struje rotora na kolektoru.
Naime, kada rotorom potekne struja, ona uslijed induktiviteta namota uzbude
ne mo�e trenutno prestati te�i, ve� joj treba neko brijeme. Najve�a struja
te�e kada je pol rotora poravnat sa polom statora (jer je tada najmanji
magnetski otpor), odnosno kada se pol rotora malo udalji od pola statora (u
smjeru rotacije). Kada pol rotora iza�e iz zone pola statora, struja po�inje
padati, ali zbog induktiviteta uzbude ne stigne pasti na nulu kada do�e do
�etkice koja je u sredini izme�u dva pola. Kada lamela na kolektoru do�e do
�etkice, �etkica ju tada suprotno polarizirana i tjera u taj namot napon
suprotnog smjera (za drugu polovicu okreta rotora). Kako struja nije stigla
pasti na nulu kako bi po�ela rasti u suprotnom smjeru, dolazi do pojave
iskre jer ju sustav kolektor-�etkice prisilno spu�ta na nulu i reverzira =
komutacija.
Iskrenje se mo�e smanjti tako da struja na vrijeme padne na nulu. To se mo�e
posti�i kompaudnim namotom na pomo�nom polu. Iskrenje bi se isto tako
smanjilo kad bi svaki namot na uzbudi imao i kondenzator, no zbog mehani�kih
problema to se ne mo�e realizirati (tada bi kondenzatori morali biti na
rotoru u zajedno s njime rotirati �to mo�e biti opasno uslijed pojave
centrifugalnih sila).
"Koliki kapacitet po vatu snage motora" nije najpravilnije pitanje, jer
ovdje kondenzator nema istu ulogu kao kod Steinmetzovog spoja 3F motora na
1F mre�u. Ovdje kapacitet mora biti takav da ubrza proces komutacije,
odnosno da smanji (kompenzira) utjecaj induktiviteta rotora koji nije
izravno povezan sa snagom motora.
"-Rio-" <rio40...@OVOgmail.com> wrote in message
news:h9n5iu$pul$1...@localhost.localdomain...
:-)
Da se radi o nekoj dami na news grupi, onda bi godine bile taboo tema. Ovako
samo godine zna�e pozama�no iskustvo u elektrotehnici i znanje iz istog, a
to je samo veliki plus. :)
Ja bih naponski reverzirao i upravljao, zna�i, za serijski spoj samo Greatz
izme�u namotaja statora?