Ajmo prijatelji, zasucimo rukave i gradimo ovakve projekte
Svemirko
Nakon pogledanog videa rijeci su suvisne :) No, da ovog puta ne budem
skrt (kao sto inace jesam) evo kratkog opisa:
Meteoroloski balon dize na visinu >30km sondu sa foto-aparatima koji su
snimili prekrasne slike Sunca iznad plavog zemljinog zracnog omotaca
koje kod gledaoca zasigurno izazivaju divljenje i oduzimaju dah, dok se
u srcu javlja emocija "I ja bi to napravio!".
Dakle, sto se ceka? Ja helija imam za donirati koliko god vam treba ...
Petar Bjelčić
"Svemirko" <ze...@irb.hr> wrote in message
news:hvvhqi$dcm$1...@news2.carnet.hr...
Što treba donirat?
Ja mogu financijski podržat ideju, ili materijalom, radio opremom.
Inače, meni se vrti ideja da lansiramo pravi satelit u orbitu, težine oko
10-20kg, koji će imat
sunčane čelije, foto i video kamere i stalni nadzor sa Zemlje dok je u
dometu.
Za lansiranje upotrebiti 2 modificirane rakete od VBR-a orkan, prva bi
digla drugu raketu sa glavom i satelitom
na visinu oko 10 km, a druga na visinu oko 100km i dala potrebno ubrzanje za
orbitiranje.
Opaljenje izvršiti sa jahte na Jadranu, u smjeru Istoka, a da nešto pođe po
zlu, i stvar padne, past će u more
pa treba osigurati mora oko 50km. Ili neka padne na Bosnu, mislit će da je
to bubnulo nešto zaostalo od rata.
Bojeva glava orkana je oko 70 kg i nju može izbaciti 50km. Pošto bi bjeva
glava bila druga raketa sa
korisnim teretom, stvar je malo knap, trebalo bi jači buster, recimo raketu
Luna, kakvih ima na Majevici na bacanje,
ta može ponijeti teret nekoliko stotina kila i nabaciti 70km paraboličnom
putanjom, i podiću na visinu 20km teret od 300kg.
Bitno je da se teret izbaci 20km iznat tla pod kutem 45 stupnjeva, gdje je
atmosfera rijetka, teret bi bila druga raketa,
pa onda druga raketa starta i postiže
konačnu brzinu na visini od 100km. Trebala bi postići oko 28200km/h.
Šteta, mi nemamo ocean prema istoku, a raketnog materijala ima koji trune, i
pod ljubomornom je zakonskom zaštitom.
Sa tim arsenalom raketa i goriva, svašta bi se moglo podići u svemir,
istina, puno toga bi prije toga palo.
--
Bolje da me mrze zbog onoga što jesam,
nego da me vole zbog onoga što nisam.
http://sotona.ath.cx
Petar Bjelčić
"Svemirko" <ze...@irb.hr> wrote in message
news:hvvhqi$dcm$1...@news2.carnet.hr...
Onda sigurno znaš i gdje ili kako napravit balon.
Koliko on košta?
El bi mogao podići 5kg?
Fotič bi trebao neki polovni jeftinjak sa 6-10 mil pixela, leča nebitna,
koristit širokokutno uz mali otvor blende.
Bilo bi dobro imat i video kamericu. Neku staru vhs-icu sa ispravnim video
outom.
Mogu donirat module odašiljača i kontrolirat sliku pa time i znat gdje je
balon pao,
ako uspijemo prepoznat teren.
Druga varijanta je i neki laptop generacije pentium 3 sa usb, i na njemu web
kamera,
i fotić, s tim da se fotić modificira da laptop može preuzet slike.
Laptopom upravljat wlanom, i preuzet slike, pa je nebitno gdje će pasti, s
tim da treba 1w wlan i grid antena na zemlji,
imam puno AP-ova i antena, ali nemam 1w, a bojim se da je malo 16 dBm jer
gore
može biti jakih smetnji, i gore ne smije biti antena sa dobitkom jer je
usmjerena.
Izračun kaže da sa 18 dBm i 0dB na balonu i 24 dB antenom na zemlji bi na
30km
udaljenosti bio signal na granici prijema, i to ne bi hodalo.
Veča snaga znači i težina akumulatora, pa može li balon uopće to podići
ili treba smislit antigravitacijski stroj.
Na slici balon diže samo dva laka fotića, bojim se da je 5kg pre velik
teret, a to je minimum za nadziran
balon, s tim da kod nadzora se otvaraju i nove mogučnosti, kao uključivanje
grijanje helija.
Največa težina su akići, a sunčana čelija ih može smanjiti i produžiti
autonomiju, ali to je skupo
i pravi bingo onima gdje to padne.
Na visini iznad 8 do 18 km znaju puhat vrlo jaki vjetrovi, pogubni za balon,
200km/h je gore normalan vjetar,
iako je na površini mirno,
gdje ima takvih podataka, ili da gledamo trag aviona prije odluke o
puštanju.
Hombre
Možda nećeš vjerovati ali meteo balone u Zagrebu pune vodikom zbog štednje jer
je helij skuplji. To je Totex balon i podaci o nosivosti itd su na:
http://img227.imageshack.us/img227/9669/totexballoondata.jpg
Ovo je balon nakon što stigne na zemlju iako obično bude samo donji dio dok ovaj
gornji u krpicama se najčešće raspadne putem:
http://img687.imageshack.us/img687/710/balonbang1cr.jpg
Na njemu je zakačena sonda koja mjeri tlak, visinu, temperaturu, točku rosišta,
rh i brzinu penjanja tj. brzinu padanja nakon što eksplodira. Ima i GPS tako da
možeš pratiti kud se kreće i gdje je pala, a GPS također pokazuje i brzinu
vjetra koji, bez obzira na Bjelčićeve tvrdnje rijetko puše preko 40 m/s i obično
je na velikim visinama prilično umjeren oko 12 m/s.
Ovo je sonda. Lijevo je kvadri helix GPS prijemna antena, a traka desno su
senzori za temperaturu (tanka žica gore) i senzor za tlak (ispod). Ovo bijelo na
dnu u sredini je komadić žice 1/4 lambda i to je predajna antena sonde. Pošto je
originalna baterija olovni akumulator koji ima vijek trajanja par sati stavio
sam obične AA baterije:
http://img293.imageshack.us/img293/9020/sondax.jpg
Slika kako to izgleda dok pratiš na zaslonu kompjutera. Crvena linija pokazuje
penjanje dok plava pad:
http://img121.imageshack.us/img121/5774/sonda120062010cr.jpg
Ja sondu pratim sa udaljenosti 200 km iako je predajnik na njoj 60 mW i to kada
se popne na > 20 km jer mi smetaju okolna brda i zakrivljenost zemljine kugle.
Postoji program koji prilično točno unaprijed izračunava putanju balona pa se
njime može planirati isplati li se to lansirati zbog udaljenosti na kojoj će
pasti jer ponekad (vrlo rijetko) sonda ti padne skoro na glavu, a ponekad ode i
stotinjak km daleko ali to obično ide max 50 km. Zavisno o meteo uvjetima i dobu
godine može se predvidjeti čak i u kojem smjeru će letjeti bez posebnih
pomagala.
Svemirko
i to kada
Hej, ovo je odlicno :) Znam za Vaisalu, prakticki su stvorili monopol
kupujuci firme koje su radile slicne stvari (meteo-sonde).
Imam generator za vodik (bezvezarija, dve inox ploce u natrijevoj
luzini) i radi jako dobro ali ne bih ga davao drugima u ruke jer moze
biti opasno (luzina je zeznuta stvar a vodik zna biti nezgodan ako
covjek ne pazi). Helija imam pa ga rado dijelim okolo bez straha :)
E, a najvise me zanima na kojoj frekvenciji odasilje ta tvoja sonda.
Znam da su stare sonde bile FM na oko 410 MHz pa su se jednostavno dale
slusati. Nest sam cuo da su ove nove na 1.7GHz a za to nemam prijemnik :(
Inace, Petre, ogromni balon, 20$+shipping:
A kaskadno spajanje orkana u praksi je izuzetno kompleksno napraviti
(teziste, aerodinamika, itd) iako bi se to sve dalo rijesiti kad bi
imali stotinjak raketa na raspolaganju (sto ce se desiti na sveto
nigdarjevo) :)
Hombre, kakve ti balone koristis za svoja lansiranja?
Hombre
>E, a najvise me zanima na kojoj frekvenciji odasilje ta tvoja sonda.
>Znam da su stare sonde bile FM na oko 410 MHz pa su se jednostavno dale
>slusati. Nest sam cuo da su ove nove na 1.7GHz a za to nemam prijemnik :(
>
Nije to moja sonda. To su sonde koje DHMZ lansira svaki dan po dva puta iz
Zagreba i sa Zemunika kod Zadra. Ja pratim ovu iz Zemunika jer mi je Zg
predaleko iako sam i njega jednom čuo kad je bio na 30 km. Sonde emitiraju na
standandardnoj 400-406 MHz frekevenciji koja je dodijeljena za meteo i kod nas
nema novijih, a nisam vidio ni da ih ima u susjednim zemljama. Inače Zg sonda
emitira na 403 MHz i lansira se u 01.00 i 13.00 lokalnog vremena.
>
>Hombre, kakve ti balone koristis za svoja lansiranja?
Nikakve. Ovo što ja imam su korišteni primjerci jer je sonda sprava za
jednokratnu upotrebu i dobio sam je od chasera iz Zg jer dok bih ja došao do
mjesta pada koje je po 200 km daleko od mene već bi se davno ispraznila
baterija, a da ne spominjem da je ovo "idealan" teren pogotovo kad sonda padne
na padine Dinare, u Bosnu, u more... za takvo nešto bi mi trebao helikopter i
Stipe Božić :-)) Između ostalog dio neba iznad mene je jako frekventan i nebih
volio da vidim balon i sondu na nosu nekog Boeinga, a mislim da ni vlasti nebi
baš bile previše oduševljene. Ponekad, između službenih lansiranja je malo
uključim da je pokušam srediti jer je otišao senzor za temperaturu i da vidim
GPS poziciju pošto ista ne šalje standardni signal već udaljenost od satelita
koje zatim prijemni soft pretvara u koordinate i to pri zemlji nije baš nešto
najpreciznije pogotovo za mene koji sam navikao na standardne GPS greške unutar
10 m.
Uglavnom je sonda interesantna jer se na nju da lako staviti video kamerica koja
nije teška niti mnogo troši pa se sve to možda može lansirati i sa jednim
balonom. Evo ti link pa pogledaj malo čime se bave Ameri tj. kako stavljaju
kameru u samu sondu, a više o raketama i ostalom možeš pronaći ako u Google
ukucaš Team Prometheus. Sama sonda je dragocjena zbog podataka o visini i o
lokaciji tako da novac uložen u opremu ne propadne jer neznaš gdje se
prizemljila.
http://teamprometheus.org/movies/2009/02/radiosonde-and-skycam-ready-to-go.html#comment-form
Goleo
> On Fri, 25 Jun 2010 16:49:45 +0200, Svemirko<ze...@irb.hr> wrote:
>
>> E, a najvise me zanima na kojoj frekvenciji odasilje ta tvoja sonda.
>> Znam da su stare sonde bile FM na oko 410 MHz pa su se jednostavno dale
>> slusati. Nest sam cuo da su ove nove na 1.7GHz a za to nemam prijemnik :(
>>
> Nije to moja sonda. To su sonde koje DHMZ lansira svaki dan po dva puta iz
> Zagreba i sa Zemunika kod Zadra. Ja pratim ovu iz Zemunika jer mi je Zg
> predaleko iako sam i njega jednom čuo kad je bio na 30 km. Sonde emitiraju na
> standandardnoj 400-406 MHz frekevenciji koja je dodijeljena za meteo i kod nas
> nema novijih, a nisam vidio ni da ih ima u susjednim zemljama. Inače Zg sonda
> emitira na 403 MHz i lansira se u 01.00 i 13.00 lokalnog vremena.
Pozdrav
Kakvim prijemnikom loviš radio signal sondi?
Hombre
>Kakvim prijemnikom loviš radio signal sondi?
Obični komunikacijski FM.
Petar Bjelčić
"Hombre" <hombre22...@gmail.com> wrote in message
news:8oic261bk7q8k3htu...@4ax.com...
> On Fri, 25 Jun 2010 23:18:06 +0200, Goleo <Go...@yahho.com> wrote:
>
>>Kakvim prijemnikom loviš radio signal sondi?
>
> Obični komunikacijski FM.
El možeš dat taj softver za dekodiranje telemetrije i prikaz.
To se moze dekodirat zvucnom karticom, iako vjerojatno radi preko
interfejsa.
Bilo bi zgodno imat te podatke.
Wizard Jo
Sve je to lipo govoriti ali rijetko da će se tko uhvatiti takvog
teškog posla.Samo razmislite koliko bi trebalo riješiti stvari po
pitanju pravnih procedura i pustih dozvola , jer ako nešto pođe po zlu
bilo bi svašta .
pozz
Hombre
>>>Kakvim prijemnikom loviš radio signal sondi?
>>
>> Obični komunikacijski FM.
>
>El možeš dat taj softver za dekodiranje telemetrije i prikaz.
>To se moze dekodirat zvucnom karticom, iako vjerojatno radi preko
>interfejsa.
>Bilo bi zgodno imat te podatke.
Ništa posebno zgodno. U neko doba postane monotono kad se vremenske prilike
stabiliziraju pa padne svaki dan s nekoliko km razlike. Još mi je najljepše kad
ga prati i padne SW od Dugog Otoka u more.
Inače soft je Google/Sonde monitor from COAA.
Boris Vuletic
A koliko kubika dobivamo da znamo planirati koliki payload mozemo staviti?
Boris
Svemirko
Za balon tezine manje od 5kg ne treba nikakva dozvola (po zakonu o
zracnom prometu). Tezine balona su uglavnom do 1kg.
Svemirko
Otprilike:
Svaki tjedan, kubik jedan :)
Samo mi morate reci unaprijed bar tjedan-dva da ga mogu skupit i
komprimirat u bocu. I da, donesite svoju bocu.
Svemirko
> stabiliziraju pa padne svaki dan s nekoliko km razlike. Još mi je najljepše kad
> ga prati i padne SW od Dugog Otoka u more.
>
> Inače soft je Google/Sonde monitor from COAA.
Ekstra! Bas cu danas probati uloviti signal. Prijemnik je spreman na
403.000 MHz.
Hvala ti za info :)
Hombre
>Ekstra! Bas cu danas probati uloviti signal. Prijemnik je spreman na
>403.000 MHz.
>
>Hvala ti za info :)
Nema razloga da je ne čuješ kad ti je "pred nosom" :-))
Evo kako je to izgledalo danas kod mene kada je sonda bila preko 200 km daleko.
http://img37.imageshack.us/img37/8012/zonday.jpg
Inače sam program je sve samo ne jednostavan za korištenje pa ako nekome nešto
nije jasno, zapinje, neće da pokazuje mogu staviti i upute.
Svemirko
> Evo kako je to izgledalo danas kod mene kada je sonda bila preko 200 km daleko.
> http://img37.imageshack.us/img37/8012/zonday.jpg
>
> Inače sam program je sve samo ne jednostavan za korištenje pa ako nekome nešto
> nije jasno, zapinje, neće da pokazuje mogu staviti i upute.
Cuo sam je jucer! Skinuo sam i efermide i almanah za GPS pa cu danas
probat dekodirati podatke sa sonde :)
A koji proces koristis za dekodiranje od ona cetiri koja program nudi?
Hombre
>Cuo sam je jucer! Skinuo sam i efermide i almanah za GPS pa cu danas
>probat dekodirati podatke sa sonde :)
>
>A koji proces koristis za dekodiranje od ona cetiri koja program nudi?
SGP! Zato se sonda i zove RS92-SGP. Imaš na netu .pdf sa Setup procedurom za
istu pa možeš vidjeti što se sve treba obaviti prije lansiranja.
Almanah ti nije potreban ali efemeride veoma jer daje krive podatke.
Nakon što raspakiraš GSR1180.10n.z (1180 za današnji dan) u direktoriju Data
files ideš ponovo u Tools/GPS arms i izabereš Rinex i 3D. Nakon toga izabereš
raspakirani GSR (tekući redni dan u godini). Još samo klikneš na zelenu točku i
pojavi se prozor sa podacima koji se počinju prikazivati nakon što se
sinhronizira 100% što se vidi na crvenoj liniji dolje lijevo koja pozeleni kad
je proces gotov.
niksa
Ima dosta ekipe po americi koji cesto rade prekrasne slike. Pratim ih
godinu dana, razmisljam da nesto slicno napravim ali uvijek postoji ali.
Mi imamo jedan veliki problem a to radijus u kojem ti se paket vrati.
Tako da u krugu Zagreba od 100 km imas minirana polja pa je problem ako
ti spadne na takvo podrucje.
S druge strane nisam siguran da smijes samo tako pustati balon s obzirom
na zracni promet.
Davorin Vlahovic
Zato pokusas fotic staviti u malu jedrilicu koju ces napraviti od uglavnom
stiropora ili bambusa ili cega vec i nadjes nekog da ti isprogramira
mikrokontroler da upravlja jedrilicom neka se krece prema zadanim gps
koordinatama.
Treba ti ATMega8/16/32 kontroler, Trimble Lassen SK II GPS jedinica i par
servo motorcica da usmjeravaju jedrilicu (povremeno je okrene u pravom
smjeru, ne treba ti real time upravljanje).
Pronadjite lokalnog zaljubljenika u R/C avioncice i nekog elektrotehnicara,
sredit ce vam to za tren oka.
Jedrilica se jednostavno otpusti kada balon na toj nekoj visini pukne.
--
Opsesivno ste kompulzivni. Prebrojali ste probleme i otkrili da ih imate 99.
Zeljeli biste imati 100 problema. Cinjenica da nemate 100 problema vas iznimno
muci - to je velik problem. Tako sada imate 100 problema. Medutim, sad kad
imate 100 problema cinjenica da nemate 100 problema vise nije problem i vratili
ste se na 99. Ali cinjenica da imate 99...
Josip Almasi
>
> Zato pokusas fotic staviti u malu jedrilicu koju ces napraviti od uglavnom
> stiropora ili bambusa ili cega vec i nadjes nekog da ti isprogramira
> mikrokontroler da upravlja jedrilicom neka se krece prema zadanim gps
> koordinatama.
>
> Treba ti ATMega8/16/32 kontroler, Trimble Lassen SK II GPS jedinica i par
> servo motorcica da usmjeravaju jedrilicu (povremeno je okrene u pravom
> smjeru, ne treba ti real time upravljanje).
>
> Pronadjite lokalnog zaljubljenika u R/C avioncice i nekog elektrotehnicara,
> sredit ce vam to za tren oka.
>
> Jedrilica se jednostavno otpusti kada balon na toj nekoj visini pukne.
Hm,
1) kolko je teska jedrilica?
2) kako jedrilica jedri na visini 20 km?
Pozdrav...
Svemirko
Da. Ja radim sa mikrokontrolerima i nesto slicno sam predlozio Mirku iz
AD Infinitum. No to bi bio projekt sam za sebe i trajao bi barem godinu
dana :( Mi smo razmisljali s malim paragliderom s obzirom na to da se
sam od sebe napuse upravo kao padobran a lako se kontrolira s dva servo
motora koje vec imam spremne. No do pozitivnog rezultata treba izuzetno
puno truda.
Tako da je puno lakse pustiti balon kad su visinski vjetrovi slabi :)
> 2) kako jedrilica jedri na visini 20 km?
Jedrilica leti izuzetno brzo :)) Kad se brzina ustabili leti se normalno
kao i pri morskoj razini ali puno vecom brzinom (recimo Su-25 avion leti
do 28km visine a nema bas velika krila).
Hombre
>Ima dosta ekipe po americi koji cesto rade prekrasne slike. Pratim ih
>godinu dana, razmisljam da nesto slicno napravim ali uvijek postoji ali.
>Mi imamo jedan veliki problem a to radijus u kojem ti se paket vrati.
>Tako da u krugu Zagreba od 100 km imas minirana polja pa je problem ako
>ti spadne na takvo podrucje.
Zašto bi balon morao puštati baš iz Zagreba. Dođi kod nas na more i problem
riješen. Baš ovih dana sonde puštene sa Zemunika masovno padaju u more oko Dugog
Otoka tako da ti treba gliser i dobar meredov da ga prihvatiš dok pada :-))
Usput možda naletiš na kakvu zgodnu Čehinju..
>S druge strane nisam siguran da smijes samo tako pustati balon s obzirom
>na zracni promet.
Koliko je Svemirko napisao za balone do 5 kg težine ne treba dozvola, a i ovi
meteo koji se puštaju lete svuda oko Zg, oko Zadra, a ista stvar je sa svim
zemljama gdje se vrše takva mjerenja.
Svemirko
Bome, dabome! :)
>> S druge strane nisam siguran da smijes samo tako pustati balon s obzirom
>> na zracni promet.
>
> Koliko je Svemirko napisao za balone do 5 kg težine ne treba dozvola, a i ovi
> meteo koji se puštaju lete svuda oko Zg, oko Zadra, a ista stvar je sa svim
> zemljama gdje se vrše takva mjerenja.
Iako za letjelice do 5 kg ne treba dozvola, dobro bi bilo obavjetiti
lokalnu kontrolu leta NOTAMom (NOTAM=NOtice To AirMan, poruka koja
kontroloru govori koji su zracni prostori rezervirani i on od tuda
preusmjerava avione prema slobodnim lokacijama). Dovoljno je nazvati
telefonom NOTAM ured dan prije i reci "Mi bi sutra oko xx sati lansirali
balon do 30km visine sa lokacije te i te!" i u principu nema problema.
NOTAM ured:
Međunarodni NOTAM ured
10150 Zračna luka Zagreb
p.p. 45
Hrvatska
TEL: 01/6259314 01/6265889
Telefax: 01/4562223
AFS: LDZAYNYX
E-mail: no...@crocontrol.hr
Lokacija NOTAM ureda je preuzeta sa:
http://www.crocontrol.hr/Default.aspx?art=125&sec=3
Davorin Vlahovic
Dovoljno je lagana; ako nije, dodas jos jedan balon.
> 2) kako jedrilica jedri na visini 20 km?
Nikako, pada. Do zone gdje zrak postane dovoljno gust da moze jedriti. A
posto pada prema zoni gusce atmosfere to nije neki problem.
Dusko Lolic
<nr...@ylf.krs.ref.rh> wrote:
>>> Treba ti ATMega8/16/32 kontroler, Trimble Lassen SK II GPS jedinica i par
>>> servo motorcica da usmjeravaju jedrilicu (povremeno je okrene u pravom
>>> smjeru, ne treba ti real time upravljanje).
>>>
>>> Pronadjite lokalnog zaljubljenika u R/C avioncice i nekog elektrotehnicara,
>>> sredit ce vam to za tren oka.
Zanimljiv projekt. Ne želim vas obeshrabrivati, ali...
Nema s mikrokontrolerima "za tren oka". Računaj na 20-tak probnih
letova kao donju granicu prije nego se postigne kakav-takav "uspjeh".
Gornje granice nema koliko se može zakomplicirati, za nekakav prosjek
može se slobodno gornja brojka pomnožiti faktorom 3 do 5, otprilike.
100 puta baciti jedrilicu iz ruke nije problem, ali 100 balona...
>> 2) kako jedrilica jedri na visini 20 km?
>
>Nikako, pada. Do zone gdje zrak postane dovoljno gust da moze jedriti. A
>posto pada prema zoni gusce atmosfere to nije neki problem.
Baš nekidan gledao na TV-u o ovome...
http://en.wikipedia.org/wiki/Project_Excelsior
Dakle problemi su spin i brzina pada od 988 km/h.
Nije baš "ionako pada prema zemlji, samo treba dobar stajni trap".
--
Fishing, but not catching...
Davorin Vlahovic
> On Thu, 1 Jul 2010 23:45:14 +0000 (UTC), Davorin Vlahovic
><nr...@ylf.krs.ref.rh> wrote:
>
>>>> Treba ti ATMega8/16/32 kontroler, Trimble Lassen SK II GPS jedinica i par
>>>> servo motorcica da usmjeravaju jedrilicu (povremeno je okrene u pravom
>>>> smjeru, ne treba ti real time upravljanje).
>>>>
>>>> Pronadjite lokalnog zaljubljenika u R/C avioncice i nekog elektrotehnicara,
>>>> sredit ce vam to za tren oka.
>
> Zanimljiv projekt. Ne želim vas obeshrabrivati, ali...
>
> Nema s mikrokontrolerima "za tren oka". Računaj na 20-tak probnih
> letova kao donju granicu prije nego se postigne kakav-takav "uspjeh".
> Gornje granice nema koliko se može zakomplicirati, za nekakav prosjek
> može se slobodno gornja brojka pomnožiti faktorom 3 do 5, otprilike.
> 100 puta baciti jedrilicu iz ruke nije problem, ali 100 balona...
Imas pravo, ali svejedno, radimo stvari ne zato jer su lagane vec zato sto su
teske... ili je tako nesto rekao Kennedy :D
>>> 2) kako jedrilica jedri na visini 20 km?
>>
>>Nikako, pada. Do zone gdje zrak postane dovoljno gust da moze jedriti. A
>>posto pada prema zoni gusce atmosfere to nije neki problem.
>
> Baš nekidan gledao na TV-u o ovome...
> http://en.wikipedia.org/wiki/Project_Excelsior
> Dakle problemi su spin i brzina pada od 988 km/h.
> Nije baš "ionako pada prema zemlji, samo treba dobar stajni trap".
Onda mu zakvacis padobran kojeg ce otpustiti na pravoj visini i onda
dojedriti do zadane lokacije :)
Hombre
>Iako za letjelice do 5 kg ne treba dozvola, dobro bi bilo obavjetiti
>lokalnu kontrolu leta NOTAMom (NOTAM=NOtice To AirMan, poruka koja
>kontroloru govori koji su zracni prostori rezervirani i on od tuda
>preusmjerava avione prema slobodnim lokacijama). Dovoljno je nazvati
>telefonom NOTAM ured dan prije i reci "Mi bi sutra oko xx sati lansirali
>balon do 30km visine sa lokacije te i te!" i u principu nema problema.
>NOTAM ured:
>
>Međunarodni NOTAM ured
>10150 Zračna luka Zagreb
>p.p. 45
>Hrvatska
>TEL: 01/6259314 01/6265889
>Telefax: 01/4562223
>AFS: LDZAYNYX
>E-mail: no...@crocontrol.hr
>
>Lokacija NOTAM ureda je preuzeta sa:
>http://www.crocontrol.hr/Default.aspx?art=125&sec=3
Nad Zagrebom i Zadrom je relativno gust zračni promet, a balon leti u krugu
stotinjak pa i više kilometara tako da ovi sa Zemunika padaju po Dinari, po
Bosni, neko vrijeme su padali po Braču, sad padaju preko Dugog Otoka, a ovdje
preko mene dnevno ima najmanje 100 letova na velikim visinama jer idu u pravcu
radio fara na Koločepu pored Dubrovnika i onda skrenu prema određenim
destinacijama. Vjerovatno da se tolika veličina i težina sonde ne smatra
opasnom, a sam balon je šaka jada ko balon od sapunice i jedino je donji dio još
nekako deblji tako da ni on nije problem. Inače sonde n_e_m_a_j_u padobran i u
višim slojevima dosižu brzinu i do 300 km/h dok pri tlu ovisi koliki je komad
balona ostao pa ako je ostao samo dio za koji je sonda zavezana onda baš nebih
volio da me tako nešto zvizne.
Mirko Primorac
>>> Treba ti ATMega8/16/32 kontroler, Trimble Lassen SK II GPS jedinica i
>>> par
>
> Da. Ja radim sa mikrokontrolerima i nesto slicno sam predlozio Mirku iz
> AD Infinitum. No to bi bio projekt sam za sebe i trajao bi barem godinu
> dana :( Mi smo razmisljali s malim paragliderom s obzirom na to da se
> sam od sebe napuse upravo kao padobran a lako se kontrolira s dva servo
> motora koje vec imam spremne. No do pozitivnog rezultata treba izuzetno
> puno truda.
>
> Tako da je puno lakse pustiti balon kad su visinski vjetrovi slabi :)
Mikrokontrolere vec imam, ali se jos nisam ozbiljnije pozabavio sa njima.
http://www.futurlec.com/ET-ARM_Stamp_Technical.shtml
Treba vidjeti kakav bi to bio paraglajder i da li se moze tako nesto
nabaviti ili bi to morali sami sivati. Mozda se moze kupiti jedan od onih
koji se koriste za surfanje...
Treba uvijek prije leta napraviti simulaciju sa
http://www.eoss.org/wbaltrak/ ili online na
http://nearspaceventures.com/w3Baltrak/readyget.pl (ICAO kratica za Pleso je
LDZA, koju treba upisati pod "data source") tako da ga cekamo niz vjetar i
da ostanemo u "energetskom plusu". Balon treba biljeziti svoju visinu i
brzinu dok se penje i onda te podatke iskoristiti kod spustanja (tvoja
ideja). Osim interpretacije tih podataka (otpor samog balona se jos moze
relativno jednostavno odracunati, jer je kugla + oduzeti silu uzgona),
problem je sto nemamo apsolutno nikakvog sazanja o aerodinamickim osobinama
paraglajdera u razrijedjenom zraku. Znaci eksperiment, eksperiment i
eksperiment. Mozda se ispostavi da se to uopce ne isplati ako imamo dobru
metodu pracenja, makar bi za rutinske letove to bilo odlicno, jer nema brige
za payload.
--
Mirko
Screamin Lord Byron
> Treba vidjeti kakav bi to bio paraglajder i da li se moze tako nesto
> nabaviti ili bi to morali sami sivati.
Zanimljiv thread, samo nisam mogao a da se ne zapitam, nije li
paragliderom kompliciranije upravljati nego jedrilicom? Mislim, �isto s
hardverske strane gledano, paraglider je vjerojatno jednostavniji za
izvesti (samo pote�e� dva u�eta :)), ali krute letne povr�ine su sigurno
stabilnije od labilnog krila paraglidera koje mo�e vrlo lako kolabirati
ako algoritam za upravljanje nije dobar i brz.
Ne znam. Mo�da grije�im. Trebalo bi pitati ekipu s
hr.rec.sport.slobodno-letenje.
Svemirko
> hardverske strane gledano, paraglider je vjerojatno jednostavniji za
> stabilnije od labilnog krila paraglidera koje može vrlo lako kolabirati
> ako algoritam za upravljanje nije dobar i brz.
>
> hr.rec.sport.slobodno-letenje.
Ja letim paragliderom pa mislim da ne bi trebalo biti problema sa malim
modelom kontroliranim mikrokontrolerom.
Bome, bio bi zanimljiv projekt. Inace, americka vojska ima vec gotove
takve uredjaje koji sluze za dostavu tereta(izbace teret iz aviona s
velike visine i onda se sam teret s paragliderom dovodi na programiranu
lokaciju).
Igor
> Bome, bio bi zanimljiv projekt. Inace, americka vojska ima vec gotove
> takve uredjaje koji sluze za dostavu tereta(izbace teret iz aviona s
> velike visine i onda se sam teret s paragliderom dovodi na programiranu
> lokaciju).
Kako natjeraju paraglider da se formira, u slobodnom padu?
mirko.p...@inet.hr
...cut...
> Ja letim paragliderom pa mislim da ne bi trebalo biti
problema sa malim
> modelom kontroliranim mikrokontrolerom.
Gdje bi bio paraglajder za vrijeme penjanja? Treba takodjer
paziti na balon koji bi se mogao zaplesti kad pukne i trebalo
bi ga se rijesiti prije, bilo mjerenjem visine sa GPS-a bilo
akcelerometrom koji bi registrirao pocetak pada. Uglavnom to
nebi islo bez jedinice za odvajanje sa cekas zicom i dodatnih
baterija.
> Bome, bio bi zanimljiv projekt. Inace, americka vojska ima
vec gotove
> takve uredjaje koji sluze za dostavu tereta(izbace teret iz
aviona s
> velike visine i onda se sam teret s paragliderom dovodi na
programiranu
> lokaciju).
Nisam cuo za to osim za JDAM kit.
--
Mirko
Mirko Primorac
> Zanimljiv thread, samo nisam mogao a da se ne zapitam, nije li
> hardverske strane gledano, paraglider je vjerojatno jednostavniji za
> stabilnije od labilnog krila paraglidera koje može vrlo lako kolabirati
> ako algoritam za upravljanje nije dobar i brz.
Mozda bi se moglo sa klasicnim krilima, koja bi bila sklopljena (gore ili
dolje). Moze ih se izraditi od jednog sloja karbonske tkanine i sa gornje
strane izmodelirati sa PU pjenom, ali to onda opet komplicira upravljanje.
Od svega sto mi pada na pamet je najbolji paraglajder, jer koristi najmanji
broj servo-motora i ima najmanji broj pokretnih dijelova koji kontroliraju
letne povrsine.
--
Mirko
Screamin Lord Byron
> Ja letim paragliderom pa mislim da ne bi trebalo biti problema sa malim
> modelom kontroliranim mikrokontrolerom.
E super, onda ću tebe pitati. :) Malo sam gledao ove RC paraglidere i
primjećujem da većina nije izvedena tako da povlači lajne, već upravlja
čisto distribucijom mase. Dakle, to je još jednostavnije za izvesti
hardverski. Samo, caka je što time upravlja čovjek u realnom vremenu
(vidi klip ispod), a imam dojam da je tu također potrebna izvjesna doza
vještine i iskustva (pretpostavljam da frajer isto leti).
http://www.youtube.com/watch?v=PRkKxU8NgbU
Sad se tu (meni) postavlja pitanje upravljačkog algoritma. Recimo, možeš
li ti algoritamski opisati što u kojem trenutku i u kojim uvjetima moraš
napraviti da ostaneš u zraku (kad zagusti) i u kojem trenutku odlučiš da
trebaš baciti rezervu? Samo imaj na umu da ti imaš puno pametnije
senzore od onih koje bi imao mikrokontroler. Zamisli da letiš zatvorenih
očiju i da si obučen tako da ne osjetiš strujanje zraka. Dakle, oslanjaš
se samo na centar za ravnotežu i eventualno variometar.
Ono što hoću reći. Pretpostavljam da nije toliki problem izvesti
povremena skretanja ovisno o trenutnoj i željenoj poziciji u idealnim
uvjetima. Problem je zadržati glajder u zraku kad uvjeti nisu idealni, a
mislim da je pretpostavka da će uvjeti biti idealni u svakom trenutku
leta pomalo naivna. E sad, ne kažem da su ovo nerješivi problemi, samo
razmišljam na glas.
> Bome, bio bi zanimljiv projekt. Inace, americka vojska ima vec gotove
> takve uredjaje koji sluze za dostavu tereta(izbace teret iz aviona s
> velike visine i onda se sam teret s paragliderom dovodi na programiranu
> lokaciju).
Znanimljivo. Imaš link neki? BTW, Igor mi je uzeo pitanje iz usta, ovaj
prstiju. :)
Screamin Lord Byron
> Mozda bi se moglo sa klasicnim krilima, koja bi bila sklopljena (gore ili
> dolje). Moze ih se izraditi od jednog sloja karbonske tkanine i sa gornje
> strane izmodelirati sa PU pjenom, ali to onda opet komplicira upravljanje.
> Od svega sto mi pada na pamet je najbolji paraglajder, jer koristi najmanji
> broj servo-motora i ima najmanji broj pokretnih dijelova koji kontroliraju
> letne povrsine.
Ja sam softveraďż˝, pa gledam s te strane. :) Samo, iako pred nosom imam
razvojnu plo�u za Atmele, nikak uloviti vremena pozabaviti se time
ozbiljnije. :/
Sla�em se da je paraglider hardverski najjednostavniji, no cijelo
vrijeme me kopka ta stabilnost (mo�da pretjerujem), a tu je i pitanje
koje je Igor postavio. Kako osigurati da se formira u slobodnom padu?
Svemirko
> Slažem se da je paraglider hardverski najjednostavniji, no cijelo
> vrijeme me kopka ta stabilnost (možda pretjerujem), a tu je i pitanje
> koje je Igor postavio. Kako osigurati da se formira u slobodnom padu?
Nista lakse. Nalazio bi se spakiran u torbici i izvlacio bi se odmah
prilikom pucanja balona kao u 35. sekundi ovog filma:
http://www.youtube.com/watch?v=OISlRKlyxjk
Mike Kung je paragliderist, svjetski poznat po ekstremima. Ovdje vidimo
da je paraglider slozen kao padobran (konopci su poslagani u harmoniku,
paraglider je slozen sa ravno pakiranim ustima komora da se paraglider
moze instantno napuhati).
Americka vojska posjeduje sistem dostave tereta na gore opisan nacin a
to rjesenje sam vidio u katalogu padobranske opreme kojeg mozete
naruciti na adresi (nesto se sitno placa, tipa 11$)
:
http://www.paragear.com/templates/parachute.asp?group=190&level=1
Mirko Primorac
...cut...
>> koje je Igor postavio. Kako osigurati da se formira u slobodnom padu?
>
> Nista lakse. Nalazio bi se spakiran u torbici i izvlacio bi se odmah
> prilikom pucanja balona kao u 35. sekundi ovog filma:
>
> http://www.youtube.com/watch?v=OISlRKlyxjk
>
> Mike Kung je paragliderist, svjetski poznat po ekstremima. Ovdje vidimo
> da je paraglider slozen kao padobran (konopci su poslagani u harmoniku,
> paraglider je slozen sa ravno pakiranim ustima komora da se paraglider
> moze instantno napuhati).
Treba vidjeti na kojoj visini to napraviti. Ne smijemo ga otvarati dok je
zrak prerijedak, jer ce se zapetljati. Postavlja se pitanje, da li nam
ostaje dovoljno visine za upravljanje do tocke do koje zelimo stici? Bas da
ce mikrokontroler hvatati termale, to nekako sumnjam :)
--
Mirko
Goleo
Mislim da bi za početak bilo sasma dovoljno softwersko predvidjanje
mjesta pada, padobrani, palaglajderi i jedrilice mogu biti nadogradnja
projekta u kasnijim fazama. Držim da bi početni uspjeh po KISS (keep it
simple, stupid) principu bio velik poticaj za daljnji razvoj i napredak.
Mirko Primorac
...cut...
> Mislim da bi za početak bilo sasma dovoljno softwersko predvidjanje
> mjesta pada, padobrani, palaglajderi i jedrilice mogu biti nadogradnja
> projekta u kasnijim fazama. Držim da bi početni uspjeh po KISS (keep it
> simple, stupid) principu bio velik poticaj za daljnji razvoj i napredak.
Pa to vec imas na onim linkovima u onom ranijem postu. Ovo je zaseban
projekt, koji nema veze sa barem dva balonska projekta koji su u tijeku
(P.I.K.S.A. i Histrion) i razvijaju se odvojeno. Eventualni rezultati ovoga
projekta se onda mogu iskoristiti u rutinskim letovima i eksperimentima.
KISS vec postoji...
--
Mirko
Hombre
wrote:
>Pa to vec imas na onim linkovima u onom ranijem postu. Ovo je zaseban
>projekt, koji nema veze sa barem dva balonska projekta koji su u tijeku
>(P.I.K.S.A. i Histrion) i razvijaju se odvojeno. Eventualni rezultati ovoga
>projekta se onda mogu iskoristiti u rutinskim letovima i eksperimentima.
>KISS vec postoji...
Bit ću malo indiskretan. Što uopće želite zakačiti na balon.
Foto aparat, video kameru, psa Lajku...?
Igor
> E super, onda ću tebe pitati. :)
> povremena skretanja ovisno o trenutnoj i željenoj poziciji u idealnim
> uvjetima. Problem je zadržati glajder u zraku kad uvjeti nisu idealni, a
> mislim da je pretpostavka da će uvjeti biti idealni u svakom trenutku
> leta pomalo naivna. E sad, ne kažem da su ovo nerješivi problemi, samo
> razmišljam na glas.
Jednom rječju trebaš žiroskop. A algoritam za upravljanje mi se ne čini
nimalo jednostavnim. Osim žiroskopa bitni podaci koji se isto moraju
kupiti sa senzora tokom leta u realnom vremenu su visina, brzina,
vertikalna brzina (sa variometra), i naravno nekakav digitalni kompas,
ili GPS. Nekako mi se to sve skupa čini puno if-thenova...
Svemirko
> nimalo jednostavnim. Osim �iroskopa bitni podaci koji se isto moraju
> kupiti sa senzora tokom leta u realnom vremenu su visina, brzina,
> vertikalna brzina (sa variometra), i naravno nekakav digitalni kompas,
Mislim da ne treba ziroskop, nije to autopilot aviona pa da racunas i
klizanje :)
GPS je dovoljan. Iz NMEA recenica izvuces sve sto ti treba (pozicija,
visina, trenutni kurs).
Igor
>> Jednom rječju trebaš žiroskop. A algoritam za upravljanje mi se ne čini
>> kupiti sa senzora tokom leta u realnom vremenu su visina, brzina,
>> vertikalna brzina (sa variometra), i naravno nekakav digitalni kompas,
>
> Mislim da ne treba ziroskop, nije to autopilot aviona pa da racunas i
> klizanje :)
Jesi ti siguran da se baviš letenjem? Jesi uletio kad u oblak? Šta je
bilo kad ti je sve posivilo i više nisi vidio horizont? Bježao si dolje,
i izletio u spirali.
Bez horizonta NEMA LETENJA! Čak ni čovjek koji ima neki centar za
ravnotežu u glavi nemože letit kroz oblak, i zadržat krila horizontalno
ako ne vidi horizont (ili umjetni horizont - žiroskop), a kamoli
mikrokontroler :-)))))))))))
Mirko Primorac
...cut...
> Bez horizonta NEMA LETENJA! Čak ni čovjek koji ima neki centar za
> ravnotežu u glavi nemože letit kroz oblak, i zadržat krila horizontalno
> ako ne vidi horizont (ili umjetni horizont - žiroskop), a kamoli
> mikrokontroler :-)))))))))))
Evo jedan link sa necim slicnim http://members.shaw.ca/sonde/index.htm
Oni su od navigacijskih senzora koristili elektronicki kompas, GPS i
Pitotovu cijev.
--
Mirko
Screamin Lord Byron
> On 6.7.2010 14:47, Screamin Lord Byron wrote:
>> Ono �to ho�u re�i. Pretpostavljam da nije toliki problem izvesti
>> povremena skretanja ovisno o trenutnoj i �eljenoj poziciji u idealnim
>> uvjetima. Problem je zadr�ati glajder u zraku kad uvjeti nisu idealni, a
>> mislim da je pretpostavka da �e uvjeti biti idealni u svakom trenutku
>> leta pomalo naivna. E sad, ne ka�em da su ovo nerje�ivi problemi, samo
>> razmi�ljam na glas.
>
> Jednom rje�ju treba� �iroskop. A algoritam za upravljanje mi se ne �ini
> kupiti sa senzora tokom leta u realnom vremenu su visina, brzina,
> vertikalna brzina (sa variometra), i naravno nekakav digitalni kompas,
Mislim da je akcelerometar+kompas+gps (i eventualno anemometar)
dovoljno. GPS ne treba i�i u realnom vremenu. 20-30 uzoraka u minuti je
IMHO sasvim dovoljno s obzirom na brzinu. GPS i kompas koristiti za
�eljeni smjer i brzinu u odnosu na tlo, a akcelerometar, kompas i
anemometar za predvi�anje eventualnih kriti�nih situacija (slom uzgona
ili kolaps krila uslijed premale zra�ne brzine, rotori...) i odabir
nekog od predprogramiranih manevara za oporavak.
U tom smjeru je nekako i�lo moje pitanje. Pretpostavljam da piloti
parajedrilice veďż˝ imaju "pripremljene" neke manevre koje upotrebljavaju
kada se na�u u nekoj kriti�noj situaciji. Ako da, onda bi to trebalo �to
vjernije emulirati na mikrokontroleru.
BTW, dovoljno osjetiljivi akcelerometar je u biti i variometar.
Mirko Primorac
...cut...
> Bit ću malo indiskretan. Što uopće želite zakačiti na balon.
> Foto aparat, video kameru, psa Lajku...?
P.I.K.S.A. (Projekt Istrazivanja Krajnjih Slojeva Atmosfere) je akronim,
koji jako dobro opisuje svrhu tog projekta. Unatoc postojanju raznih nano,
piko i inih satelita, malo tko moze privatno sam lansirati satelit u orbitu
(troskovi po kg za nosac se uredno mnoze sa barem 3-4x za cijenu ugradjene
opreme, troskove testiranja u vakuumu i troskove telemetrije, jer neces
dozvoliti da crkne na prvoj orbiti i da ga pratis svaku desetu orbitu dok ti
je iznad tvog horizonta), a kamo li to raditi rutinski i cesto, kao sto se
moze sa balonima.
Eksperimenti ce se izvoditi u stratosferi, koja je po uvjetima koji ondje
vladaju, manje nalik na Zemlju, a vise na zrakoprazan prostor svemira. Osim
toga je ona vrlo malo istrazena (previsoko za vecinu aviona, a prenisko za
satelite) i u njoj se moze izvoditi brdo razlicitih mjerenja, od mjerenja
uvjeta koji ondje vladaju, pa do mjerenja onoga sto mi donesemo gore. Znaci
od mjerenja temperature, tlaka, vlaznosti, brzine vjetra, plinova (npr.
ozon), UV zracenja, zvukova (gube se visoke frekvencije), kozmickih zraka,
pa do hvatanja cestica vulkanske prasine, mikrometeorita i polena biljaka,
ispitivanja materijala koje izlozimo UV zracenju, klijavosti sjemenki koje
odnesemo gore (mozemo replicirati uvjete na Marsu), nocnog snimanja radi
pracenja LP-a nad Hrvatskom, repetitorskih eksperimenata (prenosenje
podataka preko balona), jeftinijeg ispitivanja opreme koja bi se ugradjivala
u recimo pikosatelit i vesednevnih letova (makar latex baloni nisu bas za to
namjenjeni). Za sve to i jos mnogo onoga sto nisam nabrojao, bi bilo odlicno
imati pouzdan nacin nalazenja balona, a pogotovo ako on sam moze doletjeti
do nas.
--
Mirko
Hombre
wrote:
>Za sve to i jos mnogo onoga sto nisam nabrojao, bi bilo odlicno
>imati pouzdan nacin nalazenja balona, a pogotovo ako on sam moze doletjeti
>do nas.
Pouzdan način praćenja (veoma pouzdan) je upravo ovo o čemu sam ja pisao, a to
je meteo sonda. Od trenutka puštanja pratiš je u realnom vremenu kuda se kreće,
kojom brzinom, koja brzina uspinjanja, koja temperatura, točka rosišta, koji
tlak, koja visina po barometru, GPS pozicija, visina po GPS_u, vertikalna
udaljenost od tebe, horizontalna udaljenost od tebe, vertikalni kut pod kojim je
u odnosu na tebe, brzinu vjetra, brzina padanja nakon što počne padati,
različita boja tracka za vrijeme kada se uspinje i kada pada.
Ovisno o dobu godine i vremenskim stanjima može se jako pouzdano odrediti kuda i
koliko daleko će otići, a čak postoji i program koji dosta točno predviđa u
kojem smjeru će otići dok je za udaljenost manje precizan. U zadnjih mjesec dana
mislim da nije bilo dana da je balon sa Maksimira otišao preko 50 km od mjesta
gdje je lansiran. Nakon što se sonda prizemlji, i ovisno o kvaliteti baterija
emitira još satima tako da je i najprimitivnijom goniometrijom nađeš bez
problema pogotovo kada imaš njene GPS koordinate par sekundi prije nego je pala
na tlo i tu greška obično iznosi stotinjak metara tako da je dovoljno doći
vozilom na to mjesto i onda je pronaći. Ponekad je možeš i vidjeti na zemlji,
ponekad se treba malo pomučiti ali sa par treninga pronalazak iste postaje prava
igra. Sa prijemnikom i dobrim atenuatorom možeš bez neke posebne opreme i antene
postići da sonda bude u krugu od 20 m od tebe i onda je i slijepac uz malo truda
može pronaći. U slučaju da balon nosi neku dragocjenu i skupu opremu ista se
dodatno zaštiti stiroporom.
Izuzetno važna stvar kod praćenja je pozicija. Obzirom da se kod vas radi o
projektu u kojem učestvuje više osoba nije problem popeti se negdje više ili čak
uputiti bliže predviđenom mjestu pada tako da što zabilježiš zadnju poziciju što
bliže zemlji.
Goleo
> Goleo wrote:
> ...cut...
>> Mislim da bi za početak bilo sasma dovoljno softwersko predvidjanje
>> mjesta pada, padobrani, palaglajderi i jedrilice mogu biti nadogradnja
>> projekta u kasnijim fazama. Držim da bi početni uspjeh po KISS (keep it
>> simple, stupid) principu bio velik poticaj za daljnji razvoj i napredak.
>
> Pa to vec imas na onim linkovima u onom ranijem postu.
Mirko Primorac
...cut...
> Pouzdan način praćenja (veoma pouzdan) je upravo ovo o čemu sam ja pisao,
> a to je meteo sonda. Od trenutka puštanja pratiš je u realnom vremenu kuda
> se kreće, kojom brzinom, koja brzina uspinjanja, koja temperatura, točka
> rosišta, koji tlak, koja visina po barometru, GPS pozicija, visina po
> GPS_u, vertikalna udaljenost od tebe, horizontalna udaljenost od tebe,
> vertikalni kut pod kojim je u odnosu na tebe, brzinu vjetra, brzina
> padanja nakon što počne padati, različita boja tracka za vrijeme kada se
> uspinje i kada pada.
To je naravno pouzdan sistem, koji se isprobava svaki dan, ali ima
nedostatak sto nema backup link ili beacon sa zasebnim baterijama,
prilagodjen je meteo-sondama (za interakciju nasih uredjaja sa navigacijom
ili radiom bi ga trebalo rastavljati) i radi na neamaterskoj frekvenciji.
Mi smo se odlucili za kombinaciju APRS-a i kratkovalne radio-goniometrije,
sto bi samo po sebi trebalo biti i vise nego dovoljno i omogucilo bi nam
nalazenje sonde cak i da izgubimo telemetriju na velikoj visini. Opet ostaje
problem sto ne mozemo precizno utjecati na poziciju na kojoj ce sonda
sletjeti i ne mozemo biti sigurni da se nesto nece dogoditi teretu, osim
donekle promjenom pocetnih uvjeta (manje-vise helija) i simulacijama, koje
sam opisao.
--
Mirko
Igor
Glupost.
Nije mi se dalo čitati sve, ali evo na što sam na brzinu naletio:
"In the end I came very close to this goal, eventually requiring only
one low-cost gyro, used as a roll rate sensor, to allow the autopilot to
fly the aircraft in a robust way."
"A small sensor board was constructed that senses up to +-16 G in the
Z-axis, as well as a roll-rate using a ceramic/piezo gyro. So, it should
be possible to get good roll-feedback control from a low-cost gyro, even
if it isn't up to the quality that would be needed to do inertial-nav
tricks."
Dakle, ništa bez žiroskopa.
Igor
> Mislim da je akcelerometar+kompas+gps (i eventualno anemometar)
> dovoljno.
Ja znam da nije.
Screamin Lord Byron
Ma je. :) Ti zapeo za žiroskop, a postoje jeftiniji senzori pomoću kojih
također možeš dobiti horizont.
Dovoljno je pročitati sažetak:
"The paper describes a method that enables a usage of low-cost inertial
sensors, such as angular rate sensors and accelerometers, in a system of
aircraft attitude evaluation."
Svemirko
>> dovoljno.
>
> Ja znam da nije.
Igore, buduci da si toliko samouvjeren imam jedan prijedlog za tebe:
Ajmo se okladiti kod javnog biljeznika u neku manju cifru, recimo 1000
eura da cu ja u godinu dana napraviti paraglider koji ce spustati sondu
sa visine 30km u blizinu programiranog mjesta lansiranja ili unaprijed
programiranog alternativnog mjesta (recimo, niz vjetar, ako finesa
paraglidera ne dozvoljava da se vrati na mjesto lansiranja).
Da li prihvacas izazov?
P.S. Vec dugo se nije nista zanimljivo desavalo tu na grupi, pa eto,
malo da se trgnemo iz letargije :)
Igor
> Da li prihvacas izazov?
Ne prihvacam iz jednostavnog razloga jer se ne kladim.
Da se slucajno kladim vrlo rado bi ti uzvratio protu-ponudom da se
okladimo u iznos koji god želiš da ga nečeš napraviti bez žiroskopa (pod
žiroskop smatram umjetni horizont neovisno da li je izveden mehaničkim
žiroskopom ili nekako drugačije) ni za 10 godina. Ali ne kladim se.
Svemirko
:)
Mirko Primorac
...cut...
>> Evo jedan link sa necim slicnim http://members.shaw.ca/sonde/index.htm
>> Oni su od navigacijskih senzora koristili elektronicki kompas, GPS i
>> Pitotovu cijev.
>
> Glupost.
> Nije mi se dalo čitati sve, ali evo na što sam na brzinu naletio:
> "In the end I came very close to this goal, eventually requiring only
> one low-cost gyro, used as a roll rate sensor, to allow the autopilot to
> fly the aircraft in a robust way."
Drago mi je da si to pronasao, jer ja to nisam vidio. BTW Gdje si izvukao
onaj clanak ispod toga, jer u linku hardware nije?
> "A small sensor board was constructed that senses up to +-16 G in the
> Z-axis, as well as a roll-rate using a ceramic/piezo gyro. So, it should
> be possible to get good roll-feedback control from a low-cost gyro, even
> if it isn't up to the quality that would be needed to do inertial-nav
> tricks."
>
> Dakle, ništa bez žiroskopa.
Nemam ja nista protiv ziroskopa, dapace, samo ne mozes doslovno iskopirati
njihovo rijesenje, tim vise sto su razlicite letjelice (jedrilica ima
elerone i moze letjeti naopako), sto su oni predvidjeli daljinsko
upravljanje koje nama ne treba, drugi je softver, drugi ljudi ce ju raditi i
nigdje nisam procitao da pise da je njihov dizajn najbolji. Mi smo po
pitanju rolla stabilniji od jedrilice (centar mase nam je puno blizi sondi i
kakav god vjetar da puhne, mi smo uvijek ispod paraglajdera) i trebamo samo
odrediti maksimalnu razliku lijevog i desnog serva. To naravno ne vrijedi za
kumulonimbus, gdje jednako ostanes bez jedrilice, kao i bez paraglajdera,
imao ti ziroskop ili ne.
--
Mirko
Davorin Vlahovic
> Svemirko wrote:
> ...cut...
>> Ja letim paragliderom pa mislim da ne bi trebalo biti
> problema sa malim
>> modelom kontroliranim mikrokontrolerom.
>
> Gdje bi bio paraglajder za vrijeme penjanja? Treba takodjer
> paziti na balon koji bi se mogao zaplesti kad pukne i trebalo
> bi ga se rijesiti prije, bilo mjerenjem visine sa GPS-a bilo
> akcelerometrom koji bi registrirao pocetak pada. Uglavnom to
> nebi islo bez jedinice za odvajanje sa cekas zicom i dodatnih
> baterija.
>
GPS ti prestane raditi na 18km (i na nekoj brzini, ovisi o modelu)
zbog ugradenih zastita da ih ljudi ne koriste za navodece projektile :)
--
In theory communism works. Apparently reality is good at ignoring theory.
Josip Almasi
> Samo imaj na umu da ti imaš puno pametnije
> senzore od onih koje bi imao mikrokontroler.
SMD ziroskop 40-50$.
Npr:
https://www.mikrocontroller.com/index.php?main_page=product_info&products_id=304&language=en
S obzirom da je dovoljno dobar da upravlja mikrokopterom, mislim da bi
mogo i tu.
Osim ako je problematicna radna temperatura, a onda kupit ekvivalentne
vojne komponente, recimo tu:
http://www.esco.it/
Pozdrav...
Davorin Vlahovic
Onda se nemojte kladiti nego neka to bude natjecanje :D
Josip Almasi
>
> Bit ću malo indiskretan. Što uopće želite zakačiti na balon.
> Foto aparat, video kameru, psa Lajku...?
Ja bi zakacio video kameru i slao live stream na zemlju!
S tim sto bi mozda kameru usmjerio ne prema zemlji nego prema nebu;)
Ma dvije kamere, jedna dolje jedna gore!
Al nemam pojma kakav bi odasiljac trebao... ima neki zainteresirani
radioamater mozda?;)
Pozdrav...
Mirko Primorac
...cut...
> Ja bi zakacio video kameru i slao live stream na zemlju!
> S tim sto bi mozda kameru usmjerio ne prema zemlji nego prema nebu;)
> Ma dvije kamere, jedna dolje jedna gore!
> Al nemam pojma kakav bi odasiljac trebao... ima neki zainteresirani
> radioamater mozda?;)
Problem kod prijenosa zive slike je nuznost upotrebe usmjerenih antena
(barem na strani prijema). Puno je jednostavnije snimati na karticu.
--
Mirko
Mirko Primorac
...cut...
> GPS ti prestane raditi na 18km (i na nekoj brzini, ovisi o modelu)
> zbog ugradenih zastita da ih ljudi ne koriste za navodece projektile :)
Svi ovi balonski projekti se rade bas sa GPS modulima koji provjereno rade
na velikim visinama. Originalno je ta zastita bila da GPS ne moze mjeriti
pri brzini iznad 600 km/h iznad 60,000 stopa. Svatko si je to tumacio kako
je htio, pa je iz toga nastao taj problem, jer su pojedini proizvodjaci
radili uredjaje koji uopce nisu radili iznad 60,000 stopa. Inace, ta zastita
je bezveze, jer se navodno lako da ispraviti u firmwareu GPS-a, a postoje i
manje-vise dokumentirane komande za neke module, kojima se jednostavno preko
RS-232 prebaci u drugi mod (LAND-AIR). Istina, nisam cuo da je netko
nadzvucno letio s takvim GPS-om u srtatosferi i to isprobao na taj nacin :)
--
Mirko
dragonfly
Uskoro će i lansiranje drugog (ako već nije). Otiđite i pogledajte na
licu mjesta kako to izgleda. Rješeno je praćenje, prijenos podataka i
dosta toga. Slično su ovih dana i austrijanci nešto lansirali:
http://www.hamradio.hr/index.php?option=com_jfusion&Itemid=787&jfile=index.php&topic=5763.0
Hombre
wrote:
>To je naravno pouzdan sistem, koji se isprobava svaki dan, ali ima
>nedostatak sto nema backup link ili beacon sa zasebnim baterijama,
>prilagodjen je meteo-sondama (za interakciju nasih uredjaja sa navigacijom
>ili radiom bi ga trebalo rastavljati) i radi na neamaterskoj frekvenciji.
>
Da pokušam malo preformulirati ono što sam htio reći :-)
Sonda je teška cca 90 g i izvor je mnogih vama vrijednih i neophodnih podataka.
Lako se nakači uz drugu opremu i jedino što joj treba je napajanje od 8,4 V dok
je potrošnja jako mala tako da nije neki poseban potrošač s obzirom na podatke
koje šalje i daleko je lakša od skupa pojedinačnih senzora koji bi se stavljali
posebno baš zbog toga jer ima isključivo tu namjenu da bude što lakša.
Frekvencija nije problem jer lansirate meteo sondu koja radi na frekvenciji koja
je dodijeljena za meteo sonde. Nema gubitka telemetrije na velikim visinama jer
ja koji je pratim sa skoro 200 km od mjesta lansiranja prosječno je uspijem
sinkronizirati tek ok 20 km visine i pratim je, obzirom kuda ide od 20 pa do 10
km jer mi smetaju brda i zakrivljenost zemljine površine. Obzirom da je gore
prilično ravno i da sonda u pravilu ne pada dalje od 50 km od mjesta lansiranja
možete je pratiti do par stotina metara od zemlje, a zavisno s kakvim napajanjem
ste je opremili ona satima (pa i danima) glumi beacon kojeg tražite
najelementarnijom goniometrijom jer znate mjesto pada u stotinjak metara na koje
dolazite bez mučenja jer jednostavno vidite gdje se nalazi na karti ili u ručni
GPS uređaj ukucate koordinate i kažete mu da vas vodi do tamo, a isti su opako
točni ako niste u nekoj guduri i slično. Radio sam više od 1000 mjerenja dolaska
na označenu točku i u 99% slučajeva greška je bila < 3 m, a neki ekstremi
netočnosti bili su 3,5 - 4 m. Sad računajte da je samo špagica kojom je sonda
vezana za balon dugačka preko 10 m...
Evo track od prije par dana i današnji kako je letila sonda sa Zemunika.
Mjesto pada od mjesta lansiranja je dvadesetak km.
http://img686.imageshack.us/img686/4416/track1t.jpg
Ovdje sam stavio današnji track sa više podataka i podaci se odnose na točku
kada crvena linija prelazi u plavu tj. plafon kad se balon eksplodirao i to po
GPS iznosi > 30 km visine. Ako pogledaš da je od mene udaljena 180 km i da je
telemetrija besprijekorna onda zamisli kako bi to izgledalo kod tebe udaljenog
par desetina km.
Danas je pala cca 32 km od mjesta lansiranja, a sve lako provjeriš u GoogleEarth
jer je mjesto lansiranja skoro točno na sjecištu dvaju aerodromskih pista u
Zemuniku.
http://img340.imageshack.us/img340/4678/track2.jpg
Mirko Primorac
Od kuda nam sonde? :)
Sto se tice piksi, mi vec imamo sve sto nam treba razradjeno u detalje i
nemam uopce namjeru uvoditi neku drugu tehnologiju, kada je ovo postojece
idealno. Vec sutra mozemo lansirati meteo sondu, ali to nije poanta onoga
sto mi radimo. Poanta su eksperimenti, a ne dva put dnevno mjerenje
temperature. Inace, hvala na prijedlogu.
--
Mirko
Svemirko
Meni je to ok, al' ce biti troskova (cca 5000km) koje za sada ne bih
htio pokrivati iz vlastitog djepa jer je prazan :(
Davorin Vlahovic
Otvoris racun, daju ti ljudi s grupe nesto love na njega, otvoris... sto ja
znam, facebook stranicu kao cause i peres. Kad skupis, radis.
Josip Almasi
> Josip Almasi wrote:
> ...cut...
>> Ja bi zakacio video kameru i slao live stream na zemlju!
>> S tim sto bi mozda kameru usmjerio ne prema zemlji nego prema nebu;)
>> Ma dvije kamere, jedna dolje jedna gore!
>> Al nemam pojma kakav bi odasiljac trebao... ima neki zainteresirani
>> radioamater mozda?;)
>
> Problem kod prijenosa zive slike je nuznost upotrebe usmjerenih antena
> (barem na strani prijema).
Hm, mislim da ne. Ako ide mali framerate moze i mala frekvencija a time
i mala baterija itd.
> Puno je jednostavnije snimati na karticu.
Je ali onda moras ici skupit snimljeno;)
Pozdrav...
Mirko Primorac
...cut...
>> Problem kod prijenosa zive slike je nuznost upotrebe usmjerenih antena
>> (barem na strani prijema).
>
> Hm, mislim da ne. Ako ide mali framerate moze i mala frekvencija a time
> i mala baterija itd.
Mozes, ali onda sam pises softver za mikrokontroler koji ce to raditi, jer
to nemres kupiti u ducanu. Odnosno, cak i mozes, radioamatersku opremu za
slow scan TV, ali to ti je sve samo ne prilagodjeno za ugradnju u balon i
nije bas lagano (u jedinicama mase).
>
>> Puno je jednostavnije snimati na karticu.
>
> Je ali onda moras ici skupit snimljeno;)
Jadan li je balon koji ces traziti tako sto ces gledati na ekranu sliku
svake minute i usporedjivati sa kartom pored. To ti je temeljito preskupa
oprema da bi ju samo jednom iskoristio.
--
Mirko
Josip Almasi
> Josip Almasi wrote:
> ...cut...
>>> Problem kod prijenosa zive slike je nuznost upotrebe usmjerenih antena
>>> (barem na strani prijema).
>> Hm, mislim da ne. Ako ide mali framerate moze i mala frekvencija a time
>> i mala baterija itd.
>
> Mozes, ali onda sam pises softver za mikrokontroler koji ce to raditi, jer
Recimo da to nije problem.
> to nemres kupiti u ducanu. Odnosno, cak i mozes, radioamatersku opremu za
> slow scan TV, ali to ti je sve samo ne prilagodjeno za ugradnju u balon i
> nije bas lagano (u jedinicama mase).
Super, hvala!
>>> Puno je jednostavnije snimati na karticu.
>> Je ali onda moras ici skupit snimljeno;)
>
> Jadan li je balon koji ces traziti tako sto ces gledati na ekranu sliku
> svake minute i usporedjivati sa kartom pored. To ti je temeljito preskupa
> oprema da bi ju samo jednom iskoristio.
Eh, nisam reko da ne bi GPS.
Al ono sto sigurno ne bi, to je da ne bi iso trazit sondu po minskim
poljima:>
Pozdrav...
Josip Almasi
> Mirko Primorac wrote:
>> Josip Almasi wrote:
>> ...cut...
>>>> Problem kod prijenosa zive slike je nuznost upotrebe usmjerenih antena
>>>> (barem na strani prijema).
>>> Hm, mislim da ne. Ako ide mali framerate moze i mala frekvencija a time
>>> i mala baterija itd.
>>
>> Mozes, ali onda sam pises softver za mikrokontroler koji ce to raditi,
>> jer
>
> Recimo da to nije problem.
>
>> to nemres kupiti u ducanu. Odnosno, cak i mozes, radioamatersku opremu
>> za slow scan TV, ali to ti je sve samo ne prilagodjeno za ugradnju u
>> balon i nije bas lagano (u jedinicama mase).
>
> Super, hvala!
Evo trebalo mi je cijelih par minuta da nadjem "An excellent solution
for higher power R/C, rocket or balloon applications":)))
http://www.hamtv.com/pdffiles/VM-70Xappnote.pdf
Pozdrav...
Mirko Primorac
...cut...
> Al ono sto sigurno ne bi, to je da ne bi iso trazit sondu po minskim
> poljima:>
A sonda koja trazi mine? :)
--
Mirko
Josip Almasi
:)))
U stvari znam neke sumare koji su radili tako nesto.
Al ne sa sondom nego sa infracrvenih satelitskih snimaka - mine utjecu
na vegetaciju pa to nekako znaju ocitat.
S obzirom da po jedan sumar mjesecno ostane bez noge, fakat korisna
aplikacija... ali izgleda ne dovoljno precizna.
Pozdrav...