živica od ćempresa
Dado
kupujem i sadim živicu ili ogradu oko cijelog dvorišta negdje oko 150m
sveukupno bi mi trebalo da sve zatvorim u krugk da narastu da se spoje,kako
krenuti presađivati
chip9munk
"Dado" <plasc...@email.t-com.hr> wrote in message
news:fj9g2b$6ae$1...@ss408.t-com.hr...
pa... ja vam mogu reci opcenito kako ja radim sa raznim biljkama, pa ako
vam nitko ne kaze bas provjereno za cempres...
za pocetak najvolje bi bilo da to radite u proljece, jer sad po zimi mislim
da nebi bilo bas uspjesno...
dakle... ovisi od biljke do biljke je li bolje odrezati posve mladu grancicu
ili pak vec (nedavno) odrvenjenu... ako ne znate za biljku koju presadjujete
uzmete jednu i drugu! :) odrezete grancicu i pukusavate ne dodirivati sa
prstom mjesto gdje je rez (gdje je unutrasnjost stabljike). zasto? ne znam
ali citao sam o tome kod presadjivanja i cjepljenja bilja... valjda da taj
dio bude sto cisci i da ne nanesete na njega nepotrebno bakterije.....
(valjda, nisam biolog....) e sad, mozete ili staviti gancice u vodu (kao u
vazu) ili ravno u zemlju koju cete dobro zaljevati.... to isto ovisi od
biljke do biljke... recimo zeljasta biljke je po mojem skromnom iskustvu
bolje stavljati prvo u vodu dok ne puste korijen...
i u principu, to je sva mudrost... ako je bila u vodi i u vodi pustila
korijen lijepo u rupi gdje cete ju posaditi napravite "brdasce" po kojem
cete rasprostrijeti korijen i onda ga zatrpajte, stisnete zemljom biljku da
stoji ali ne pre jako da ne zgnjecite korijen...., a ako ste ju samo
posadili u zemlju cete skuzit kada se biljka pocne razvijati iznad zemlje da
se primila i ispod...
ja sam na taj nacin presadio svo ljekovito bilje koje postoji, pelargonije,
maslinu, fikus, drvo zivota...
postoji i hormon za zakorjenjivanje u biljnim ljekarama i raznim ducanima (u
prahu navodno) kojeg ljudi cesto koriste pa probajte i to iskoristiti, ja
nikad nisam s tim radio pa ne znem detalje....
a ako netko ima iskustva sa cempresima nek se javi!
Davor
upute dobio i od čovjeka koji je to puno puta radio
RAZMNOŽAVANJE REZNICAMA
Ne kupujte presadnice - sami ih uzgojite
Razmnožavanje reznicama samo je jedna od metoda vegetativnog razmnožavanja
kojom se razmnožava najveći broj vrsta. Tri su tipa reznica: zelene,kojima
razmnožavamo do sredine ljeta, poludrvenaste - koje ubiremo do u
jesen, i drvenaste kojima razmnožavamo većinu listopadnih vrsta, a uzimamo
ih od jeseni, nakon opadanja lišća
Jedan od glavnih razloga koji bi vas trebao potaknuti da sami pokušate
uzgojiti presadnicu vašeg omiljenog grma jest praćenje njegova rasta od
malene reznice do odraslog primjerka, a drugi, ne manje bitan, jest i
cijena koja je nekim vrstama vrlo visoka. Većinu je biljnih vrsta najlakše
razmnožiti vegetativno (dijelom biljke), pri čemu su sve novodobivene biljke
identične roditeljskoj biljci (takozvani klonovi).
Razmnožavanje reznicama samo je jedna od metoda vegetativnog razmnožavanja
kojom se razmnožava najveći broj vrsta. Tri su tipa reznica: zelene,
kojima razmnožavamo do sredine ljeta, poludrvenaste - koje ubiremo do u
jesen, i drvenaste kojima razmnožavamo većinu listopadnih vrsta, a uzimamo
ih od jeseni, nakon opadanja lišća. Kad kažemo zelene reznice mislimo na
jednogodišnje, potpuno zeljaste izboje, dok pod poludrvenastim
podrazumijevamo također jednogodišnje izboje koji su pri vrhu još uvijek
zeleni, a pri bazi odrvenjeli. Drvenaste su reznice potpuno odrvenjeli
dijelovi stabljike. Zadržat ćemo se na razmnožavanju zelenim i
poludrvenastim reznicama. Uz malo volje, slijedeći naše upute uspjeh ne bi
trebao izostati.
Ubiranje kvalitetnih reznica
Rano ujutro, prije vrućina, oštrim nožem ili škarama, sa zdravih, dobro
razvijenih biljka uzimamo reznice veličine 7,5-15 centimetara. Reznice se
uzimaju sa ovogodišnjih, zdravih i dobro razvijenih izboja koji na sebi
nemaju tragova bolesti, niti su oštećeni od štetnika. Imajte na umu kako su
izboji prema vrhu biljke najkvalitetniji. Rez pravimo ispod najdonjeg lista.
S donje polovice reznice uklonimo sve listove, a ako je reznica bujna dio
gornjih listova prikratimo na 1. Kod crnogorice (tuja, na primjer, i slično)
reznice ne režemo, već otkidamo zajedno s komadićem starog drva (takozvana
reznica s petom). Ako uzimamo reznice sa ruža, onda one moraju imati
najmanje tri do četiri okca, i biti duge oko 20 centimetara. Kod ruža
reznicu uzimamo u kolovozu, s još nedozreloga jednogodišnjeg izboja. Kod
uzimanja reznica rez mora biti ravan i čist.
Zato je vrlo važno reznice uzimati oštrim i čistim oruđem. Idealan je oštar
nož, a škare valja izbjegavati budući da one, ukoliko nisu dovoljno oštre,
gnječe tkivo, čime je omogućen lakši prodor patogenih organizama.
Kako bi reznice održale dobru vitalnost, potrebno ih je odmah nakon branja -
a do sadnje - staviti u plastičnu vrećicu. Vrlo je važno reznice što je
moguće prije staviti u supstrat, kako se zbog vrućina ne bi oštetile.
Sadnja pripremljenih reznica
Pripremljene reznice umočimo u prah (hormon) za pospješivanje
ukorjenjivanja, koji je danas moguće nabaviti u svim bolje opskrbljenim
prodavaonicama poljodjelskih proizvoda. Kao supstrat koristimo mješavinu
treseta i
riječnog pijeska ili pak gotov supstrat za ukorjenjivanje (steckmedium).
Pikiranje vršimo u cvjetne lonce, sandučiće i slične posude dovoljne dubine.
Reznice do polovice utisnemo u supstrat, zalijemo, a posudu
prekrijemo prozirnom PVC vrećicom, plastičnom bocom ili staklenkom i
smjestimo na sjenovito mjesto. Idealna temperatura ukorjenjivanja je 23-27
Celzijevih stupnjeva, a vlažnost zraka oko 80 posto. Daljnja se njega
sastoji u redovitom orošavanju te povremenom prozračivanju. Kako
ukorjenjivanje napreduje, što primjećujemo po pojavi mladih listića, pokrov
potpuno uklonimo kako bi biljčice privikli na vanjske uvjete. Nakon
što se biljke dobro ukorijene, presađujemo ih u pojedinačne posude. Tijekom
zime mlade biljčice zaštitimo od hladnoće. Neke će se vrste ukorijeniti za
nekoliko tjedana, dok je nekima (buksusu, na primjer) potrebno i nekoliko
mjeseci. Kod ovakvog razmnožavanja pripremite nešto veći broj reznica nego
što su vaše potrebe. Za vjerovati je kako će uz sav trud pokoja reznica ipak
propasti, a sve eventualne viškove poklonite prijateljima. Bit će vam
zahvalni!
Što razmnožavati
Na ovaj način moguće je razmnožiti: Aucuba japonica (aukuba), Berberis sp.
(žutika), Buddleia sp. (ljetni jorgovan), Buxus sp. (šimšir), Caesalpinia
sp. (poincijana), Campsis sp. (tekoma), Ceanothus sp. (keanotus),
Chaenomeles sp. (ukrasna dunja), Clematis sp. (klematis, pavitina),
Cotonaester sp. (dunjarica), Hibiscus rosa sinensis (hibiskus), Ilex sp.
(božikovina), Jasminum sp. (jasmin), Kerria sp. (kerija), Lagerstroemia
indica (lagestremija), Lavandula sp. (lavanda), Laurus nobilis (lovor),
Ligustrum sp. (kalina), Lonicera sp. (kozja krv), Philadelphus sp.
(pajasmin), Pittosporum sp. (pitospor), Potentilla sp. (petoprsta), Prunus
laurocerasus (lovorvišnja), Pyracantha sp. (vatreni trn), Rosmarinus
officinalis (ružmarin), Skimmia sp. (skimija), Spiraea sp. (suručica),
Spartium junceum (rnistra), Teucrium sp. (teukrij), Viburnum sp.
(bekovina).
pa zato i pitam sad jer još nemam ni kuću na parceli i računam da će mi
trebati više godina za neku "ogradu".
Dobro dakle tuja a ne čempres. Dakle ovako ako sam skužio: imaš tuju koja
raste, neku njenu granu svineš
na zemlju i pritisneš je kamenom i malo zatrpaš. Preko zime grana pusti neko
korijenje (?) i onda je ocvikaš?
Gdje bih mogao nabaviti sjemenje sad i mogu li sad u proljeće sjemenje
zasaditi u neke tegle (na otvorenom) pa nek raste?
Ako ništa drugo pošalji najesen...
------------------------------------
na jesen kada se sjeme na granama osuši, poberem i onak kao salatu posadim i
za kratko vrijeme to sve nikne, e ali to je najmanji problem.nadalje treba
biljkice držati u hladovini, umjereno zalijevati i ide pomalo. imam okokuće
60 tuja, sve made in ja.javi se najesen.
Mislim da se tuje ne isplati razmnožavati reznicama. Ako ti za par godina
trebaju sadnice najbolje je otići u rasadnik i kupiti klijance ili
jednogodišnje sadnice pa ih odgojiti do veličine koja je potrebna za živicu.
Klijanci su izuzetno jeftini, nekih 1-1,5 kn po komadu. Jednogodišnje su
nešto skuplje, ali također smiješno jeftine u odnosu na sadnice visine oko
60cm. Vjerojatno imaš rasadnika i blizu svog mjesta boravka. Ja najradije
odlazim u rasadnik Hajderovac blizu Kutjeva. Imaju izuzetno jeftine sadnice,
također nude i klijance, jednogodišnje sadnice i sl.
OVO@net.hr milko
Zivicu koju opisujete nece biti od cempresa nego od tuja najvjerojatnije. Te
vrste ljudi u narodu zovu cempresima iako one to nisu. To su tuje, a
cempresi su dosta razliciti. lat. Thuja! Cempresi su npr. ona stupolika
visoka siljasta stabla po dalmaciji
Za formiranje ograde preporucam- Thuja occidentalis (zapadna tuja)- upisite
u google pa procitajte o njoj. ona se najbolje formira i orezuje. Kod nas
se jos sadi Thuja orientalis (istocnjacka tuja), koja je isto dobra ali nije
tako kompaktna, izgleda razgranatije.
Inace, da-puno vam je bolje da sami uzgojite tuje nego da kupujete sadnice.
Najbolje je pri vrhu stabla, odlomiti vrhove grancica tako da uzduz u stranu
povucete i odlomite s odguljenom korom. duljine i 20-tak cm tako da donji
dio grancice vec bude drvenast. to se zovu okci! takve grancice samo
umetnite pod zemlju (npr. sa stijacom), popikajte u zemlju, zatrpajte, kako
god, u nizu. Uglavnom, natrgajte dosta takvih grancica-najbolje vrske
grancica iz gornjeg dijela stabla. Vrijeme sadnje takvih grancica je kasna
jesen. postotak primitka ce biti sigurno 80%. Nema puno mudrosti, tuje se
dobro razmnozavaju reznicama.
Uglavnom, cak je i dobro ostaviti da oko njih raste trava i drugo bilje (ali
ne da ih znacajno preraste), zbog sjene i zadrzavanja vage (rose), osim ako
cete ih vlaziti za vrucih dana sljedece ljeto. To je bitno.
ja tako radim kad god orezujem, popikam ih po zemlji tijekom cijele godine,
ne kosim oko njih, ne brinem i ne zalijevam i 50% mi se uvijek primi, cak
neovisno o godisnjem dobu i bez hormona rasta korijena. Ako ces paziti,
primitak ti lako moze biti puno veci.
pozdrav!
