zivica

[Finet]

trebam zivicu cca100m,e sada me zanima kada i kako da od susjeda odrezem
reznice,i prije sadnje moram li reznice drzati u vodi ili....
Ako ima kakav link ili Vasa objasnjenja,bio bi zahvalan.
P.S.Susjed zna;-)
Pozdrav

--

www.inet.hr/~finet -- KNJIGOVODSTVO

[chip9munk]

"Finet" <fi...@inet.hr> wrote in message news:glrp5v$qbt$1...@sunce.iskon.hr...

> trebam zivicu cca100m,e sada me zanima kada i kako da od susjeda odrezem
> reznice,i prije sadnje moram li reznice drzati u vodi ili....
> Ako ima kakav link ili Vasa objasnjenja,bio bi zahvalan.
> P.S.Susjed zna;-)
> Pozdrav

:) dobro onda ako zna :)

evo da sam ne tipkam imam spremljeno objasnjenje od jednog gospodina sa ove
grupe.
neka se ne ljuti sto to prosljedujem, ali kako je bilo bas na ovoj grupi u
biti samo osvjezavam na neki nacin
njegov post.. .hvala mu da objasnjenju koje slijedi!

a vama sretno!

"
"Dado" <plasc...@email.t-com.hr> wrote in message
news:fj9g2b$6ae$1...@ss408.t-com.hr...
> zanima me kako se rasađuje,imam veliko dvoriąte i preskupo bi mi bilo da
> kupujem i sadim ľivicu ili ogradu oko cijelog dvoriąta negdje oko 150m
> sveukupno bi mi trebalo da sve zatvorim u krugk da narastu da se
> spoje,kako krenuti presađivati
Ovo je ljetos netko ovdje objavio, ja jos nisam isprobao, ali sam iste takve
upute dobio i od čovjeka koji je to puno puta radio

RAZMNO®AVANJE REZNICAMA

Ne kupujte presadnice - sami ih uzgojite

Jedan od glavnih razloga koji bi vas trebao potaknuti da sami pokuąate
uzgojiti presadnicu vaąeg omiljenog grma jest praćenje njegova rasta od
malene reznice do odraslog primjerka, a drugi, ne manje bitan, jest i

cijena koja je nekim vrstama vrlo visoka. Većinu je biljnih vrsta najlakąe
razmnoľiti vegetativno (dijelom biljke), pri čemu su sve novodobivene biljke
identične roditeljskoj biljci (takozvani klonovi).

Razmnoľavanje reznicama samo je jedna od metoda vegetativnog razmnoľavanja
kojom se razmnoľava najveći broj vrsta. Tri su tipa reznica: zelene,

kojima razmnoľavamo do sredine ljeta, poludrvenaste - koje ubiremo do u

jesen, i drvenaste kojima razmnoľavamo većinu listopadnih vrsta, a uzimamo
ih od jeseni, nakon opadanja liąća. Kad kaľemo zelene reznice mislimo na
jednogodiąnje, potpuno zeljaste izboje, dok pod poludrvenastim

podrazumijevamo također jednogodiąnje izboje koji su pri vrhu joą uvijek
zeleni, a pri bazi odrvenjeli. Drvenaste su reznice potpuno odrvenjeli
dijelovi stabljike. Zadrľat ćemo se na razmnoľavanju zelenim i

poludrvenastim reznicama. Uz malo volje, slijedeći naąe upute uspjeh ne bi
trebao izostati.

Ubiranje kvalitetnih reznica

Rano ujutro, prije vrućina, oątrim noľem ili ąkarama, sa zdravih, dobro
razvijenih biljka uzimamo reznice veličine 7,5-15 centimetara. Reznice se
uzimaju sa ovogodiąnjih, zdravih i dobro razvijenih izboja koji na sebi
nemaju tragova bolesti, niti su oątećeni od ątetnika. Imajte na umu kako su
izboji prema vrhu biljke najkvalitetniji. Rez pravimo ispod najdonjeg lista.
S donje polovice reznice uklonimo sve listove, a ako je reznica bujna dio
gornjih listova prikratimo na 1. Kod crnogorice (tuja, na primjer, i slično)
reznice ne reľemo, već otkidamo zajedno s komadićem starog drva (takozvana
reznica s petom). Ako uzimamo reznice sa ruľa, onda one moraju imati
najmanje tri do četiri okca, i biti duge oko 20 centimetara. Kod ruľa
reznicu uzimamo u kolovozu, s joą nedozreloga jednogodiąnjeg izboja. Kod
uzimanja reznica rez mora biti ravan i čist.

Zato je vrlo vaľno reznice uzimati oątrim i čistim oruđem. Idealan je oątar
noľ, a ąkare valja izbjegavati budući da one, ukoliko nisu dovoljno oątre,
gnječe tkivo, čime je omogućen lakąi prodor patogenih organizama.

Kako bi reznice odrľale dobru vitalnost, potrebno ih je odmah nakon branja -
a do sadnje - staviti u plastičnu vrećicu. Vrlo je vaľno reznice ąto je
moguće prije staviti u supstrat, kako se zbog vrućina ne bi oątetile.

Sadnja pripremljenih reznica

Pripremljene reznice umočimo u prah (hormon) za pospjeąivanje
ukorjenjivanja, koji je danas moguće nabaviti u svim bolje opskrbljenim
prodavaonicama poljodjelskih proizvoda. Kao supstrat koristimo mjeąavinu
treseta i

riječnog pijeska ili pak gotov supstrat za ukorjenjivanje (steckmedium).
Pikiranje vrąimo u cvjetne lonce, sandučiće i slične posude dovoljne dubine.
Reznice do polovice utisnemo u supstrat, zalijemo, a posudu

prekrijemo prozirnom PVC vrećicom, plastičnom bocom ili staklenkom i
smjestimo na sjenovito mjesto. Idealna temperatura ukorjenjivanja je 23-27
Celzijevih stupnjeva, a vlaľnost zraka oko 80 posto. Daljnja se njega

sastoji u redovitom oroąavanju te povremenom prozračivanju. Kako
ukorjenjivanje napreduje, ąto primjećujemo po pojavi mladih listića, pokrov
potpuno uklonimo kako bi biljčice privikli na vanjske uvjete. Nakon

ąto se biljke dobro ukorijene, presađujemo ih u pojedinačne posude. Tijekom
zime mlade biljčice zaątitimo od hladnoće. Neke će se vrste ukorijeniti za
nekoliko tjedana, dok je nekima (buksusu, na primjer) potrebno i nekoliko
mjeseci. Kod ovakvog razmnoľavanja pripremite neąto veći broj reznica nego
ąto su vaąe potrebe. Za vjerovati je kako će uz sav trud pokoja reznica ipak
propasti, a sve eventualne viąkove poklonite prijateljima. Bit će vam
zahvalni!"