Kovrcavost lista breskve
Agnus Dei
izgledaju. Sto sad ( ili kad ) uciniti da iskorijenim kovrcavost????
b
"Agnus Dei" <ne...@news.news> wrote in message
news:g4frt3$o4f$1...@ss408.t-com.hr...
> nakon kovrcavosti lista, evo breskve lijepo prolistale i super izgledaju.
> Sto sad ( ili kad ) uciniti da iskorijenim kovrcavost????
Ne moze se iskorijeniti (svaki godinu postoji mogucnost zaraze gljivicom
Taphrina Deformans) vec svaku godinu, pred kretanje vegetacije i u vrijeme
bubrenja pupova redovito preventivno prskati preporucenim preparatima. Dok
se ne pojave listici ide bakar, a kasnije nesto na bazi dodina - Chromodin,
delan itd.
Agnus Dei
> "Agnus Dei" <ne...@news.news> wrote in message
> news:g4frt3$o4f$1...@ss408.t-com.hr...
>> n
> Taphrina Deformans) vec svaku godinu, p
>
OK. Dakle sredstva koja se koriste za zastitu smanje kolicine gljivica
na deblu, ali one ipak negdje prezivljavanju? Ne moze se vocnjak
"ocistiti" od njih?
DudO
"PLAVOM ZASTITOM" PROTIV BOLESTI KOSTICAVOG VOCA
Medu drvenastim vrstama kosticavo voce spada u kategoriju osjetljivijih na
zimsko smrzavanje zbog niskih temperatura zraka. Buduci je tijekom sijecnja
2006. godine u nekoliko navrata izmjerena kriticna temperatura niza od -15C,
vlasnicima bresaka, marelica, nektarina, tresnji i dr. preporucujemo pocetkm
nove sezone vegetacije provjeriti zdravstveno stanje zbog mogucih negativnih
posljedica od zimskih hladnoca, a narocito u nezaklonjenim polozajima
("mrazistima"). U Medimurju su kosticave vocke najvise zastupljene na manjim
i mjesovitim vocnjacima uz okucnice ili vikendice, pa je vec krajem zime
potrebno poduzeti neke mjere kemijske zastite protiv patoloskih poremecaja
koji se javljaju gotovo svake godine a postaju vidljivi obicno nakon
cvatnje.
Kosticave vocne vrste u odnosu na jabucaste (npr. jabuku, krusku, dunju,
musmulu) napadaju posebne kategorije glivicnih i bakterijskih oboljenja.
Vecina njih vrlo dobro podnosi niske zimske tempereture i uspjesno
prezimljuju na stablu, skeletnim granama i rodnm grancicama. Na podrucju
nase Zupanije su najpoznatija oboljenja: kovrcavost lisca bresaka
(nektarina) i monilijska palez kosticavog voca, cije pojave redovito u vecem
ili manjem intenzitetu biljezimo proteklih godina. Ove bolesti se suzbijaju
iskljucivo preventivno, odnosno prije nego se primijete prvi znakovi
poremecaja na stablima.
Kovrcavost lisca bresaka i nektarina se prepoznaje po tipicnim promjenama na
liscu nakon cvatnje vocaka. U vrijeme kada se "pokazuju" prvi znakovi ove
bolesti programi kemijske zastite vise ne daju nikakve rezultate, odnosno
kovrcavost lisca se suzbija jesenskim ili kasnozimskim tretiranjima! Jako
zarazena vocka ima nakovrcano, mjehuravo, zadebljalo, lako lomljivo, te
ovisno o sorti tipicnu crvenkastu boju lisca. Zbog takvih je znakova ova
gljivicna bolest dobila ime. Vec krajem svibnja i tijekom lipnja zarazeno se
lisce osusi i otpada, pa vocka regenerira i "potjera" novu lisnu masu. Ova
pojava "zbunjuje" vlasnike o mogucim nepatoloskim promjenama, ali takve
vocke imaju slabiji prirast i losije dozrijevanje drva tijekom jeseni, pa su
osjetljivije na smrzavanje tijekom zime! Uzrocnik bolesti prezimljava na
samim stablima breskve i nektarine - na povrsini kore i ljuskama pupova.
Meteoroloski uvjeti u vrijeme otvaranja pupova i kretanja vegetacije bresaka
i nektarina odreduju u kojoj ce se mjeri kovrcavost lisca tijekom vegetacije
zamjetiti.
Kad vocka prolistava, kisa koja se cijedi niz grane prenosi uzrocnika na
mlade listice koji rastu iz pupova (uloga vlage i kise je pritom vrlo
vazna). Godine s vlaznim razdobljem u vrijeme otvaranja pupova kostunjica
pogoduju vrlo jakim pojavama kovrcavosti na breskvama i nektarinama, pa
prije i tijekom tog osjetljivog fenoloskog razvoja vocke moraju biti
zasticene. Stoga protiv lisne kovrcavosti bresaka i nektarina mozemo
provesti tretiranje vec tijekom jeseni (nakon otpadanja lisca). Ova se mjera
obavezno provodi u Istri, Primorju i Dalmaciji. Buduci je protekle dvije
godine na vecini lokaliteta u Medimurju zabiljezena jaca pojava kovrcavosti
na slabije zasticenim ili netretiranim stablima, potencijal bolesti je
izrazito visok, smatramo da je ovu mjeru bilo dobro provesti krajem protekle
sezone.
Prvo "zimsko" tretiranje mora biti obavljeno najkasnije kada zimski pupovi
nabubre, a svakako prije nego se pojavi zeleni lisni vrsak (narocito ako
vremenska prognoza nagovjestava kisu). Pozeljno je prije obaviti zimsku
rezidbu, a sve rane na vockama promjera veceg od 1 cm preporucujemo
premazati zastitnom pastom (npr. Mikazol pasta). Za prvo "zimsko" tretiranje
bresaka i nektarina protiv kovrcavosti obavezno koristiti bakarne fungicide
ili njihove gotove tvornicke mjesavine s mineralnim uljem (npr. Crveno Ulje
EC u koncentraciji 2-3). VAZNO: Nakon otvaranja zimskih pupova na kosticavim
vocnim vrstama ne preporucujemo primjenu nikakvih bakrenih pripravaka zbog
moguce fitotoksicnosti!
Bakrene fungicide u vrijeme bubrenja zimskih pupova (1. zimsko "plavo
kupanje" vocaka) takoder preporucujemo u ostalim kosticavim, ali i
jezgricavim vocnim vrstama. Bakreni pripravci uvjetuju bolje proljetno
zarascivanje sitnih rana na vockama zbog mrzavanja, a takoder suzbijaju
brojne druge bolesti koje prezimljavaju na stablima i grancicama (vidi
sliku= palez rodnih grancica iz roda Valsa). Primjenu "plavog kupanja"
vocaka krajem zime obavljati za mirnog vremena bez vjetra, s povisenom
relativnom vlagom zraka (>=60), uz temeljitu aplikaciju i veci utrosak
skropiva u zoni rodnih grancica vocaka.
Za razliku od kovrcavosti lisca, koja je dominantna na breskvama i
nektarinama, apopleksije ili "kapi" koja najcesce napada marelice, na
podrucju Medimurja visnje, tresnje i sljive su ugrozene od palezi cvata i
trulezi plodova uzrokovane monilijom kosticavog voca. Pojedinih je godina
novog milenija (npr. 2001., 2002., 2004. i 2005.) cvatnju kosticavih vocaka
je obiljezilo meteorolosko razdoblje s cestim oborinama i povisenom
relativnom vlagom zraka. Padaline i niske temperature "produzuju"
najosjetljivije razdoblje = cvatnju i omogucuju razvoj veceg broja biljnih
bolesti. Zadnjih su godina vlasnici manjih nasada ucestalo pitali zasto
propadaju mladice na visnjama, tresnjama i sljivama?
Kad mladice procvatu, tada veci ili manji broj cvjetova pocinje naglo
smediti, susiti i propadati. Ubrzo se cijela rodna grana posusi, a
"spaljeni" biljni organi ostaju visjeti. Opcenito se ta pojava poistovjecuje
s hladnocom ili mrazom. U slucaju napada monilije kosticavog voca suse se
samo cvjetovi na pojedinim mladicama, a kod stetnog utjecaja od niskih
temperatura vide se promjene na vecini cvjetova jednog stabla, odnosno na
svim vockama odredenog mikrolokaliteta!
Na stablima ili nasadima gdje se monilija cvatnih grancica "ukorijenila",
odnosno na stablima gdje je prethodnih godina unistila >=5 rodnih izboja,
opravdano je preventivno kemijsko suzbijanje ove bolesti. Obavezna je
primjena navedenih bakrenih fungicida u vrijeme bubrenja pupova krajem zime,
ali to nije dovoljna mjera protiv "cvatne monilije".
Svakako se preporucuje tijekom otvaranja prvih cvjetova kosticavog voca
koristiti specificne pripravke protiv monilije kao sto su: Ronilan DF (0,1).
Dakle, kada to meteoroloski uvjeti dopuste obaviti zimsku rezidbu, a
vlasnicima koji su ranijih godina primjetili opisane simptome koristiti pred
otvaranje zimskih pupva "plavu zastitu" bakrom.
Mr.Milorad Subic, dipl.inz.agr.
Iskustva proteklih godina su ptvrdila da samo jednim tretiranjem ne pstizemo
zadovoljavajuci ucinak pri suzbijanju kovrcavosti lisca breske i nektarine
/slike lijevo/ i monilijske palezi rodnih grancica, odnosno trulezi plodova
kosticvog voca. Primjena bakarnih fungicida pred pocetak vegetacije
temeljena je mjera zastite.
Kovrcavost lista breskve (Taphrina deformans)
Hrvatska ima vlo dobre pomoekoloske uvjete za uzgoj bresaka. Najveci
potencijali uzgoja leze u podrucju Ravnih kotara, Vrgorca,doline Neretve i
izabranim lokacijama kontinentalne Hrvatske. Zbog tog svog prirodnog
obiljezja sirenje bresaka u posljednjih nekoliko godina dobilo je veliki
zamah te su posadene brojne plantaze kako na jugu tako prvenstveno na istoku
nase zemlje.Prosla je vegetacijska godina obiljezena velikom pojavom
bolesti.Svaka godina nosi nesto novo,ali mislim da je prosla ipak bila
posebna.Dok pojavu stetnika mozemo pratiti i nakon toga suzbiti, s bolestima
je to vrlo rizicno.Jedna od tih bolesti je svakako kovrdzavost lista
breskve(Taphrina deformans).
Nekad mislimo da sve znamo, a onda odjednom strasna pojava kovrdavosti
breskve tako da je kod nekih prozvodaca ucinila pravu katastrofu.
To je najvaznija bolest breskve te ne postoji godina kada je nemoramo
suzbijati. Drugo, ta bolest nema milosti i steta je nepopravljiva. Za nju
vrijedi pravilo samo i samo preventivna zastita u proljece u vrijeme
bubrenja i otvaranja pupova bakreno sredstvo (Crveno ulje, Nordox) mora biti
naneseno na biljke prije kise. U tom periodu potrebno je obaviti 2 ili 3
tretiranja preventivno ukoliko vlada kisovito vrijeme. Posebno je opasno ako
ste obavili prskanja bakrom rano u zimi i nakon toga nista. U toj fenofazi
pracenje prognoze vremena je kljuc uspjeha, odnosno obavljati ptretiranja
prija pojave kise. Naknadna suzbijanja kad se bolest uspjela razviti ne daju
gotovo nikakve rezultate. Ako slucajno niste oprskali prije kise, a pup je
otvoren, tretirajte cim kisa stane sredstvima na bazi dodina ili ditianona.
Simptome te bolesti uocavamo na zavrsetku faze listanja bresaka. Prvi
razvijeni listovi poprimaju mjehurav i nakovrcan izgled.Listovi su
zadebljani, krhki blijedo zelene boje s crvenkastim rubovima.Ti listovi brzo
zasuse i pocnu otpadati.Posebno opadaju ako nastupi vjetrovito vrijeme.Takva
stabla vrlo rano ostaju bez lisne mase. Zametnuti plodovi zbog nedovoljne
fotosinteze ubrzo nakon zametanja opadaju.Ukoliko su uvjeti za rast i razvoj
povoljni, takva stabla ponovno pocinju vegetaciju ,ali cesto zbog nepotpune
dozrelosti mladica stradavaju od niskih temperatura u zimskom
periodu.Ukoliko se zaraze ponavljaju godinama ,stabla slabe i vrlo brzo
propadaju.Intenzitet pojave bolesti u uskoj je vezi s prisutnim cestim
laganim oborinama u fenofazi kretanja vegetacije breskve.Na zarazenim
listovima micelij gljive prorasta tkivo lista i na gornjoj povrsini stvara
se masak koji prestavlja askuse s askosporama.Krajem svibnja askusi pucaju i
oslobadaju se askospore koje nosene vjetrom i kisom dospiju na koru stabala
i grancica breskve.Tu kliju i formiraju micelij.Taj micelij ne ulazi duboko
u koru vec se iskljucivo odrzava na zivotu saprofitski.Slijedece godine taj
micelij tvori pupanjem konidije koje kisa ,cijedeci niz grane ,nosi na tek
prolistale breskve.Listovi breskve u toj fazi su vrlo osjetljivi i klicnom
cijevi micelij gljive siri se u mezofilu lista intercelilarno te dovodi do
hipertrofije ili mjehuravosti lista.Cim listovi ocvrsnu nisu vise podlozni
napadu bolesti,a sekundarnih infekcija nema.
S obzirom da do zaraze dolazi u rano proljece prilikom bubrenja i otvaranja
pupova potrebno je u tom periodu preventivno sprijeciti da eventualna kisa
ne donese konidije na nezasticeni mladi listic. Do danas bakrena sredstva
predstavljaju okosnicu zastite protiv vecina bolesti ,a za breskvu to je
gotovo sinonim.S obzirom da je kolicinu oborina u tom periodu tesko
predvidjeti za efikasnu zastitu potrebna su barem dva tretiranja.Jedno
tretiranje obavljamo dok su pupovi potpuno zatvoreni i za to preporucamo
CRVENO ULJE u koncetraciji 2 do 3 %, a dugo tretiranje obavljamo u fenofazi
bubrenja pupova cistim bakrenim preparatom NORDOX WG u koncetraciji 0,2. Oba
sredstva odlikuju se dobrom otpornoscu na ispiranje kisom sto vam daje
sigurnost dugotrajnog ucinka. U fenofazi otvranja pupova zbog poceteka
cvatnje ne smijemo primijeniti bakrena sredstva vec mozemo
preventivno-dubinski koristiti dodin, ditianon ili Stoper.
Ostale zastite protiv bolest i stetnika breskve provodimo po programu
zastite ovisno o intenzitetu i uvjetima pojave.
SPRJECITE KOVRCAVOST LISTA BRESKVE
Kovrcavost lista breskve je najcesca i najopasnija bolest koja se razvija na
mladom liscu, mladici, cvijetu i plodu.
Strucan pristup suzbijanju ovog uzrocnika bolesti zahtijeva kasna jesenska i
rana proljetna prskanja.
Obvezna proljetna prskanja su:
1.. plavo prskanje pred bubrenje pupova
2.. prskanje u fazi «misjih usiju»
Prije "plavog" prskanja svakako treba obaviti rezidbu. Kako breskva rada na
jednogodisnjim gracicama, svako proljece mora se rezati radi obnavljanja
grancica i formiranja etaza.
Od svih vrsta vocaka, breskva formira najvise cvjetnih pupova pa se rezidbom
treba regulirati i plodnost. U kontinentalnom dijelu rezidba se obavlja u
veljaci ili pocetkom ozujka.
Plavo prskanja pred bubrenje pupova provodi se pripravcima CUPRABLAU Z u
koncentraciji 0,8-1% ili CUPRABLAU Z ULTRA (0,5-0,8%) ili BORDOSKA JUHA u
koncentraciji 3%.
Prskanje treba temeljito provesti, tj. breskvu treba okupati sa svih strana
od vrha do dna.
Drugi dan nakon prskanja treba obavezno provesti pregled i ponovo poprskati
neoprskane dijelove.
Kako na kori, u rasljama grana i u pukotinama prezimljavaju mnogi stetnici u
razlicitim oblicima, u prskanje treba ukljuciti i mineralno ulje koje se
moze naci po poljoapotekama. Prskanje u fazi «misjih usiju» je obavezno i to
s pripravkom
CHROMODIN S-65 u koncentraciji 0,15% (150 g u 100 l vode) ili
DELAN 700 WDG u koncentraciji 0,1% (100 g u 10 l vode)
CHROMODIN S-65 ima svojstvo prodiranja u tkivo biljke, te osim preventivnog
ima i dubinsko (kurativno-stopirajuce) djelovanje na uzrocnika bolesti.
Osobito se preporuca njegova primjena u slucaju vec inficiranih pupova
breskve.
Po potrebi (uslijed duzeg kisnog perioda) prskanje s CHROMODINOM ili DELANOM
treba ponoviti u razmaku od 7-10 dana.
---
avast! Antivirus: Odlazna poruka uredna.
Virusna baza (VPS): 080702-0, 02.07.2008
Provjereno: 2.7.2008 23:09:45
avast! - autorska prava (c) 1988-2008 ALWIL Software.
http://www.avast.com
b
"Agnus Dei" <ne...@news.news> wrote in message
Ne nemoguce, zato jer gljivice prezivljavaju i u tlu. Do zaraze ne bi doslo
jedino u idealnim uvjetima, tj kad ne bi bilo vlage (kisa i rosa).
Eni
"DudO" <du...@ck.t-com.hr> wrote in message news:g4gqkq$3r0$1...@ss408.t-com.hr...
Konačno jedan izuzetan post na ovu temu, nadam se da mi autor neće zamjerit
dvije napomene kojima bih samo malo dopunio ono najbitnije što je već
rečeno.
> vremenska prognoza nagovjestava kisu). Pozeljno je prije obaviti zimsku
> rezidbu, a sve rane na vockama promjera veceg od 1 cm preporucujemo
> Dakle, kada to meteoroloski uvjeti dopuste obaviti zimsku rezidbu, a
> vlasnicima koji su ranijih godina primjetili opisane simptome koristiti pred
> otvaranje zimskih pupva "plavu zastitu" bakrom.
>
> Od svih vrsta vocaka, breskva formira najvise cvjetnih pupova pa se rezidbom
> treba regulirati i plodnost. U kontinentalnom dijelu rezidba se obavlja u
> veljaci ili pocetkom ozujka.
Moderno voćarstvo više ne pozna zimsku rezidbu voćaka. Pravilna rezidba se
obavlja ljeti, nakon prolaska glavne opasnosti od gljivica u dvije faze.
Iako je rezidba šok za voćku, ustanovjeno je da ljetna rezidba donosi više
koristi nego štete.
Sada govorim o rezidbi bresaka i nektarinki, a to važi i za marelice.
Prva faza je lagano orezivanje radi smanjivanja lisne mase kako bi se
pospješilo okrupnjavanje ploda. Naglasak je na lagano, zbog manjeg šoka za
biljku i da se ne pretjera sa skidanjem lisne mase koja služi za ishranu
biljke i ploda. Kod nektarinke neki optimum je oko 70 ljepih zdravih listova
na jedan plod.
Druga faza je odmah nakon berbe, kada se može precizno odrediti koje su
jednogodišnje grančice, jer smo sa dvogodišnjih upravo skinuli plod. Sve
grančice koje su imale ploda se režu, do mladih grančica, osim
konstruktivnih grana koje služe izgradnji krošnje.
Jačim mladim grančicama režem i vrhove kako bi do jeseni dodatno ojačale i
povećale broj cvijetnih pupova
> Po potrebi (uslijed duzeg kisnog perioda) prskanje s CHROMODINOM ili DELANOM
> treba ponoviti u razmaku od 7-10 dana.
Kod zaštite biljaka treba voditi računa da postoje dvije vrste fungicida. To
su anorganski (crveno ulje, plavo prskanje ...) koje se koristi dok je
biljka u mirovanju odnosno do pred samo pucanje pupova.
Nakon pucanja pupova treba prijeći na organske fungicide, (gore navedene),
no ne smije ih se koristiti na način da imate samo jednu vrstu organskog
fungicida, te njega prskate nekoliko puta, već morate imati dvije do tri
vrste sličnog organskog fungicida, te svaki put prskati sa drugim, da se ne
desi da se sa istim prska više od jednom godišnje.
Slično je kao antibiotici kod ljudi, ako se stalno koriste isti, stvori se
rezistentnost.
Pozdravi od Darka.