Provjera e-low stakla
Pax et bonus
Nema ziga i sl...
Neki tvdre neki stos sa plamenom upaljaca....
Eni
"Pax et bonus" <nemao...@maila.com> wrote in message
news:ghoqt4$dot$1...@ss408.t-com.hr...
> Neki tvdre neki stos sa plamenom upaljaca....
Kad se smrači prinesi bliže plamen upaljača. Trebao bi vidjet četiri plamička,
od njih drugi je plavkast. Što je plaviji - to je kvalitetniji oksidni sloj na
Low-e staklu.
Da li je plin unutar stakla bez instrumenata ne možeš provjeriti, ali postoji
jedan od indikatora, no to sam zaključio logikom, pa nije tehnološki utemeljeno.
Naime kod kvalitetnog plinskog stakla ipak nije moguće istisnuti sav zrak, kako
je on teži od plemenitih inertnih plinova padne na dno stakla. (neću ulaziti u
detalje o oksidaciji kisika iz zraka zbog silikagela, te ostanka dušika i
ugljičnog dioksida, koji i nisu izrazito reaktivni plinovi kao kisik)
Zimi kada je hladno, a u kući griješ, te kad se podigne postotak vlage u
prostoriji, primjetit ćeš sitne kapljice u donjih dva centimetra stakla, dok je
ostalo staklo suho.
U protivnom, imat ćeš cijelo staklo zamagljeno.
Pax et bonus
"Eni" <e...@post.t-com.hr> wrote in message
news:ghp455$8hl$1...@ss408.t-com.hr...
> Kad se smrači prinesi bliľe plamen upaljača. Trebao bi vidjet četiri
> plamička, od njih drugi je plavkast. ©to je plaviji - to je kvalitetniji
> oksidni sloj na Low-e staklu.
>
> Da li je plin unutar stakla bez instrumenata ne moľeą provjeriti, ali
> postoji jedan od indikatora, no to sam zaključio logikom, pa nije
> tehnoloąki utemeljeno.
>
> Naime kod kvalitetnog plinskog stakla ipak nije moguće istisnuti sav zrak,
> kako je on teľi od plemenitih inertnih plinova padne na dno stakla. (neću
> ulaziti u detalje o oksidaciji kisika iz zraka zbog silikagela, te ostanka
> duąika i ugljičnog dioksida, koji i nisu izrazito reaktivni plinovi kao
> kisik)
>
> Zimi kada je hladno, a u kući grijeą, te kad se podigne postotak vlage u
> prostoriji, primjetit ćeą sitne kapljice u donjih dva centimetra stakla,
> dok je ostalo staklo suho.
>
> U protivnom, imat ćeą cijelo staklo zamagljeno.
Izvrsno.
Hvala!
burke
> news:ghoqt4$dot$1...@ss408.t-com.hr...
>
>> Neki tvdre neki stos sa plamenom upaljaca....
>
> plamička, od njih drugi je plavkast. ©to je plaviji - to je kvalitetniji
>
>
> Naime kod kvalitetnog plinskog stakla ipak nije moguće istisnuti sav zrak,
> kisik)
>
> Zimi kada je hladno, a u kući grijeą, te kad se podigne postotak vlage u
> prostoriji, primjetit ćeą sitne kapljice u donjih dva centimetra stakla,
>
Evo jedna interesantna pojava.
Prije cca 3-4 godine firma se uselila u svoju novu zgradu.
Bilo je to tjedan dva prije bozica.
Vec prve zime neki od prozora su rosilii bili su nesto hladniji.
Te prozore smo oznacili markerom.
Radi se o prozorima cca 120x120 i to po 25 komada prozora po jednoj etazi
Kako je ta zima bila fanj hladna shefovi su odlucili reklamirati stakla tek
na proljece.
Nisu htjeli previse luftati jer se radi o uredima i dosta elektronike a niti
zidovi se doslovno nisu osusili od farbanja.
Kako je dosala siredina ozujka pojavile su se i prve zrake sunca.
Kada je sunce doslo u pravi kut na susjednoj zgradi pojavilil su se odsjati
od istih prozora ali u obliku X i O
Vrlo zanimljivo.
Prozori koji su imali dobro staklo i koji nisu rosili imali su X sto znaci
da je valjda zrak bio izvucen.
Prozori koji su imali O imali su lose staklo i tocno su ti rosili.
Nike
> "Eni" <e...@post.t-com.hr> wrote in message
> news:ghp455$8hl$1...@ss408.t-com.hr...
>>
>> "Pax et bonus" <nemao...@maila.com> wrote in message
>> news:ghoqt4$dot$1...@ss408.t-com.hr...
>>
>>> Neki tvdre neki stos sa plamenom upaljaca....
>>
>> Kad se smrači prinesi bliže plamen upaljača. Trebao bi vidjet četiri
>> plamička, od njih drugi je plavkast. Što je plaviji - to je kvalitetniji
>> oksidni sloj na Low-e staklu.
>>
>> Da li je plin unutar stakla bez instrumenata ne možeš provjeriti, ali
>> postoji jedan od indikatora, no to sam zaključio logikom, pa nije
>> tehnološki utemeljeno.
>>
>> Naime kod kvalitetnog plinskog stakla ipak nije moguće istisnuti sav zrak,
>> kako je on teži od plemenitih inertnih plinova padne na dno stakla. (neću
>> ulaziti u detalje o oksidaciji kisika iz zraka zbog silikagela, te ostanka
>> dušika i ugljičnog dioksida, koji i nisu izrazito reaktivni plinovi kao
>> kisik)
>>
>> Zimi kada je hladno, a u kući griješ, te kad se podigne postotak vlage u
>> prostoriji, primjetit ćeš sitne kapljice u donjih dva centimetra stakla,
>> dok je ostalo staklo suho.
>>
>> U protivnom, imat ćeš cijelo staklo zamagljeno.
>
>
> Evo jedna interesantna pojava.
> Prije cca 3-4 godine firma se uselila u svoju novu zgradu.
> Bilo je to tjedan dva prije bozica.
> Vec prve zime neki od prozora su rosilii bili su nesto hladniji.
> Te prozore smo oznacili markerom.
> Radi se o prozorima cca 120x120 i to po 25 komada prozora po jednoj etazi
> Kako je ta zima bila fanj hladna shefovi su odlucili reklamirati stakla tek
> na proljece.
> Nisu htjeli previse luftati jer se radi o uredima i dosta elektronike a niti
> zidovi se doslovno nisu osusili od farbanja.
>
> Kako je dosala siredina ozujka pojavile su se i prve zrake sunca.
> Kada je sunce doslo u pravi kut na susjednoj zgradi pojavilil su se odsjati
> od istih prozora ali u obliku X i O
> Vrlo zanimljivo.
> Prozori koji su imali dobro staklo i koji nisu rosili imali su X sto znaci
> da je valjda zrak bio izvucen.
> Prozori koji su imali O imali su lose staklo i tocno su ti rosili.
U pravilu se staklo ne vakuumira jer bi puklo pod tlakom atmosfere na
tolikoj površini, več se puni inertnim plinom argonom koji ima mali faktor
ekspanzije i malu toplinsku vodljivost.
Postoje izo stakla punjena zrakom i ona punjena argonom. Pretpostavljam da
ona punjena zrakom daju oblik O zbog veće ekspanzije zraka u odnosu na
argon kod promjena temperature a time i večeg ispupčenja stakla.
Tomislav
>
> > Neki tvdre neki stos sa plamenom upaljaca....
>
> Kad se smrači prinesi bliže plamen upaljača. Trebao bi vidjet četiri plamička,
> od njih drugi je plavkast. Što je plaviji - to je kvalitetniji oksidni sloj na
> Low-e staklu.
Drugi kada brojiš iznutra
> Da li je plin unutar stakla bez instrumenata ne možeš provjeriti, ali postoji
> jedan od indikatora, no to sam zaključio logikom, pa nije tehnološki utemeljeno.
Plin ????
Low-E znači da ima slojeve metalnog oksida. Ne radi se tu o plinu u
staklu nego o nanosima oksida na površini stakla pomoću kojih se
smanjuje gubitak topline zračenjem.
Spuzva
ima i plina, argona. al kolko sam ja shvatio, on sluzi samo da stiti
taj sloj od djelovanja zraka.
Nike
> ima i plina, argona. al kolko sam ja shvatio, on sluzi samo da stiti
> taj sloj od djelovanja zraka.
Low-e sloj smanjuje tok infracrvenog zračenja sunca, a argon smanjuje
termičku vodljivost stakla! Low _e staklo je ujedno i IZO staklo. IZO
staklo nije low-E staklo!
> Low-E staklo bitno samnjuje U-vrijednost stakla blokirajući prolaz IR
> zraka, a propušta sunčevu svijetlost. Stoga ako želimo blokirati gubitak
> toplinske energije iz prostorije, unutrašnja strana (prema prostoriji)
> IZO-stakla mora biti Low-e, tada dopuštamo ulazak sunčeve topline koja
> doprinosi grijanju prostorije, a ako želimo spriječiti ulazak sunčeve
> topline u prostoriju tada je potrebno postaviti na vanjsku stranu Izo
> stakla Low-e staklo. Low-e staklo propušta zračenje kratkih valova, a
> reflektira duge valove. Treba napomenuti da je nanos metalnog oksida
> uvijek okrenut u unutrašnjost izo-stakla.
'ajde
news:1jxs0ynwqskt0.v...@40tude.net...
> On Thu, 11 Dec 2008 14:02:27 +0100, Spuzva je naąkrabao:
>
>> ima i plina, argona. al kolko sam ja shvatio, on sluzi samo da stiti
>> taj sloj od djelovanja zraka.
>
> Low-e sloj smanjuje tok infracrvenog zračenja sunca, a argon smanjuje
> termičku vodljivost stakla! Low _e staklo je ujedno i IZO staklo. IZO
> staklo nije low-E staklo!
>
>> Low-E staklo bitno samnjuje U-vrijednost stakla blokirajući prolaz IR
>> toplinske energije iz prostorije, unutraąnja strana (prema prostoriji)
>> IZO-stakla mora biti Low-e, tada dopuątamo ulazak sunčeve topline koja
>> doprinosi grijanju prostorije, a ako ľelimo spriječiti ulazak sunčeve
>> topline u prostoriju tada je potrebno postaviti na vanjsku stranu Izo
>> reflektira duge valove. Treba napomenuti da je nanos metalnog oksida
Ja imam "izo stakla" stara 10g. Problem je sto izgleda da vise nisu tako
"izo" jer kada se temp. spusti ispod nule, ujutro cijelo staklo bude mokro.
Nocna temp. u kuci bude 18-19. Moze li se tu sto napraviti, osim mijenjanja
cijelog stakla?
Nike
> Ja imam "izo stakla" stara 10g. Problem je sto izgleda da vise nisu tako
> "izo" jer kada se temp. spusti ispod nule, ujutro cijelo staklo bude mokro.
> Nocna temp. u kuci bude 18-19. Moze li se tu sto napraviti, osim mijenjanja
> cijelog stakla?
Mokro iznutra ili izvana?
'ajde
> On Fri, 12 Dec 2008 18:14:00 +0100, 'ajde je na�krabao:
>
>> Ja imam "izo stakla" stara 10g. Problem je sto izgleda da vise nisu tako
>> "izo" jer kada se temp. spusti ispod nule, ujutro cijelo staklo bude
>> mokro.
>> Nocna temp. u kuci bude 18-19. Moze li se tu sto napraviti, osim
>> mijenjanja
>> cijelog stakla?
>
> Mokro iznutra ili izvana?
Izvana
Nike
> "Nike" <nmar...@Yahoo.com> wrote in message
> news:1389wikwypjhj$.1tjai93xd8ib3$.dlg@40tude.net...
>> On Fri, 12 Dec 2008 18:14:00 +0100, 'ajde je naškrabao:
>>
>>> Ja imam "izo stakla" stara 10g. Problem je sto izgleda da vise nisu tako
>>> "izo" jer kada se temp. spusti ispod nule, ujutro cijelo staklo bude
>>> mokro.
>>> Nocna temp. u kuci bude 18-19. Moze li se tu sto napraviti, osim
>>> mijenjanja
>>> cijelog stakla?
>>
>> Mokro iznutra ili izvana?
>
> Izvana
To samo znači da je temperatura unutarnje stijenke stakla niža nego rosište
zraka u kući!
Pitanje je koja je relativna vlažnost zraka u stanu i koja je temperatura
površine stakla unutra. Ako je vlaga visoka, i najbolja izo stakla rose!
Ako možeš izmjerit temperaturu površine unutrašnjeg stakla vanjsku
temperaturu (kada je u sijeni), debljinu stakla i razmak unutarnjeg
međuprostora onda se lako može izračunati koje je kvalitete (k vrijednost)
tvog izo stakla. Onda se to može usporediti s tvorničkim podacima stakla
kojeg imaš!
Dakle, nemora nužno biti da je tvoje staklo izgubilo svoja izolacijska
svojstva.
Citat odavde:http://tinyurl.com/6qs6qj
> Zašto se i na kojim mjestima pojavljuje kondenzacijska voda?
> Pojavljivanje takvih uvjeta ovisi o:
>
> - vanjskoj temperaturi
>
> - temperaturi i vlažnosti unutarnjeg zraka
>
> - načina ugradnje prozora
>
> - položaja i načina brtvljenja prozorskih fuga
>
> Prevelika hermetičnost može postati razlog pojavljivanja večih šteta
> nego kod nehermetičnih zgrada. Razlozi za takvu situaciju su:
>
> - kod zgrade sa značajnom hermetičnosću premještanje vodene pare kroz
> fugu značajno je veće
>
> - u tom slučaju temperatura točke rose ima veći uljecaj. Ta točka nalazi
> se u fugi, gdje se pojavljuju povoljni uvjeti za stvaranje
> kondenzacijske vode. Površina koja odvaja vanjsko područje i vanjsku
> klimu mora činiti neprekidnu cjelinu s površinom zida. Njezina
> temperatura mora biti veća od temperature točke rosišta. Konstrukcija
> mora čuvati hermetičnost. Prozor i elementi koji su povezani s njim
> trebali bi ostati suhi, a istovremeno činiti odgovarajuću pregradu, koja
> je dijeli od vanjskog okoliša. Vanjska površina prozora trebala bi
> štititi od prodiranja kišnice unutar prostorije. Dodatno, konstrukcija
> profila prozorskih okvira, mora osigurati kontrolirano odvođenje vode,
> kako ne bi ostajala u područiju prozora i drugih građevinskih elemenata.
'ajde
> On Sat, 13 Dec 2008 11:28:43 +0100, 'ajde je naąkrabao:
>
>> "Nike" <nmar...@Yahoo.com> wrote in message
>> news:1389wikwypjhj$.1tjai93xd8ib3$.dlg@40tude.net...
>>>
>>>> Ja imam "izo stakla" stara 10g. Problem je sto izgleda da vise nisu
>>>> tako
>>>> "izo" jer kada se temp. spusti ispod nule, ujutro cijelo staklo bude
>>>> mokro.
>>>> Nocna temp. u kuci bude 18-19. Moze li se tu sto napraviti, osim
>>>> mijenjanja
>>>> cijelog stakla?
>>>
>>> Mokro iznutra ili izvana?
>>
>> Izvana
>
> rosiąte
> zraka u kući!
> Pitanje je koja je relativna vlaľnost zraka u stanu i koja je temperatura
> povrąine stakla unutra. Ako je vlaga visoka, i najbolja izo stakla rose!
> Ako moľeą izmjerit temperaturu povrąine unutraąnjeg stakla vanjsku
> temperaturu (kada je u sijeni), debljinu stakla i razmak unutarnjeg
> tvog izo stakla. Onda se to moľe usporediti s tvorničkim podacima stakla
> kojeg imaą!
>
> http://www.glaz.hr/izo.htm
>
> Dakle, nemora nuľno biti da je tvoje staklo izgubilo svoja izolacijska
> svojstva.
Ok. Morati cu naci nesto s cim cu to izmjeriti.
Lp