vodomjer

[gh]

Cini mi se da mi vodomjer "uzima" vodu, tj pokazuje previse, postoji li
nacin da to provjerim?
--
fjfj

[Sinisa Platz]

On 16.10.2013 17:46, gh wrote:
> Cini mi se da mi vodomjer "uzima" vodu, tj pokazuje previse, postoji li
> nacin da to provjerim?
>

Naravno, zapisi stanje, napuni karnister poznatog volumena, usporedi
stanje brojila nakon istakanja...

[gh]

Hvala, ima li takvih vodomjera po Zagrebu? Tj da li je moja sumnja cesta?

--
fjfj

[Cobra]

"gh" <h...@gf.hh> wrote in message
news:17372606244036357...@news.xnet.hr...

> Hvala, ima li takvih vodomjera po Zagrebu? Tj da li je moja sumnja cesta?
>

* Vodomjera ima svakakvih, i ja sam mislio prije nekoliko godina da mi se
"sat" za vodu okreće previąe u odnosu na potroąnju, i posudio bačvu od 1000
lit, i iąao ju napuniti vodom, svi ostali potroąaći zatvoreni, i kad je voda
u bačvi doąla do crte od 1000 l. i brojčanik na sati je pokazao točno 1000
lit. ! ispalo je da smo dnevno troąili po 1000 l vode, ( 2 kotlića, 2
kupaone - "veąmaąine" ...) , sad za kupaone imam spojen hidrofor a kuhinje
gradska voda , i potroąnja se osjetno smanjila !

['ajde]

"gh" <h...@gf.hh> wrote in message

news:21343665434036311...@news.xnet.hr...

> Cini mi se da mi vodomjer "uzima" vodu, tj pokazuje previse, postoji
> li
> nacin da to provjerim?

Bilo je slucajeva neispravnih vodomjera
http://tinyurl.com/nntn8ec
... ali isto tako provjeri da ti negdje ne curi voda, WC kotlic i sl.

[nizz]

30 kubika vode mjesecno?!
Il vas je puno u kuci ili imate i zarulje na vodu :)

[Djuro]

gh wrote:
> Cini mi se da mi vodomjer "uzima" vodu, tj pokazuje previse, postoji li
> nacin da to provjerim?

Fora je i to da vodomjeri mjere protok u jednom i drugom smjeru. Dakle
kod uzimanja vode iz vodovoda i razlike u tlaku, uvijek imas oscilacije
u jednom i drugom smjeru i makar uslijed tih oscilacija imas povrat vode
u vodovod, vodomjer tebi mjeri kao da trosis vodu. Ugradi iza vodomjera
nepovratni ventil pa ces vidjeti ima li promjene u potrosnji.

A tocnost provjeri kako ti je Sinisa rekao.

[gh]

Tolike oscilacije tlaka? Par kubika mjesecno, ali dobra informacija.

--
fjfj

[Sinisa Platz]

Kad god napunis veliki bojler hladnom vodom i zatim uključiš grijac,
voda u bojleru povecava volumen.
Kad ispuni volumen u gornjemdijelu bojlera, vruća voda počne kroz
sigurnosni ventil bojlera ici natrag u dolaz hladne vode, sto znaci da
ce kroz vodomjer voda ici "naopako"...
E sad, to je tako u teoriji, ako napunis hladnu vodu, zagrijavas je, i
uopce ne trosis...U praksi, mala je sansa da se svi uvijeti poklope, i
ako vratis malo vode, vjerovatno je u pitanju kolicina u litrama ili
decilitrima...

[Yeah]

On 16.10.2013. 20:42, nizz wrote:

>
> 30 kubika vode mjesecno?!
> Il vas je puno u kuci ili imate i zarulje na vodu :)

Jednostavna računica:
- 200-300 litara ode na kupanje (ovisno koliko ih ima),
- 100-200 litara ode kroz perilice ako rade svaki dan
- ostatak do 1000 litara ode kroz dva vodokotlića na "pišanja i sranja
(jedno punjenje 9 litara i puta broj operacija)

Zaključak: živjeti će 100 godina jer s..u k'o ptice.

[ToMo]

On 17.10.2013. 7:25, Sinisa Platz wrote:
> Kad god napunis veliki bojler hladnom vodom i zatim uključiš grijac,
> voda u bojleru povecava volumen.
> Kad ispuni volumen u gornjemdijelu bojlera, vruća voda počne kroz
> sigurnosni ventil bojlera ici natrag u dolaz hladne vode, sto znaci da
> ce kroz vodomjer voda ici "naopako"...

Kako uspije proci kroz nepovratni ventil?
--
ToMo

[Djuro]

Sinisa Platz wrote:

>>
> Kad god napunis veliki bojler hladnom vodom i zatim uključiš grijac,
> voda u bojleru povecava volumen.
> Kad ispuni volumen u gornjemdijelu bojlera, vruća voda počne kroz
> sigurnosni ventil bojlera ici natrag u dolaz hladne vode, sto znaci da
> ce kroz vodomjer voda ici "naopako"...
> E sad, to je tako u teoriji, ako napunis hladnu vodu, zagrijavas je, i
> uopce ne trosis...U praksi, mala je sansa da se svi uvijeti poklope, i
> ako vratis malo vode, vjerovatno je u pitanju kolicina u litrama ili
> decilitrima...
>

Sve sto si rekao tocno je, ali u teoriji.

Prva stvar, nepovratni ventil od bojlera ako je u igri obicni mali
elektricni bojler drzi dobro mozda prvih godinu dve. Kasnije on cesto
pocinje propustati. Ima i jako puno slucajeva da ljudi uopce ne ugrade
nepovratni ventil iz razno raznih razloga. Kod zagrijavanja vode, ona se
zaista pocinje vracati i time ti stvara povrat kroz vodomjer.

Problem je puno izrazeniji ako recimo imas veliki bojler (tipa solarni
ili bojler uz pec na centralno grijanje) i kod spajanja vode ne postavis
nepovratni ventil. Tada ti vodovodna instalacija postaje ekspanziona
posuda sto mnogi prakticiraju zato da im cijena bude jeftinija kod
ugradnje. Tada do tog povrata dolazi puno vise.

Zato obavezno kod malih bojlera mora ici nepovratni/sigurnosni ventil
koji dobijes u kompletu a kod velikih bojlera nepovratni ventil, posebno
sigurnjak i mala ekspanziona posuda za sanitarnu vodu.

Druga stvar. Pokusaj negdje na vodovodnu instalaciju staviti manometar,
ali ne neki obicni nego neki malo kvalitetniji koji trenutno pokazuje
stanje tlaka. I onda pokusaj otvoriti vodu na 2-3 sekunde i naglo je
zatvori. Vidjeti ces da kad otvoris vodu, tlak na sekundu padne pa se
onda izjednaci. A kad zatvoris vodu naglo, tlak na trenutak poskoci
iznad nominalnog jer mu sila od tlaka vodovoda vodovoda nabije veci tlak
i onda se stabilizira. U tom trenu ti imas tu oscilaciju i kao sto si i
sam rekao, rijec je o vrlo maloj oscilaciji. Ovisno o tlaku, presjeku
cijevi, velicini dolazne instalacije i jos nekim faktorima to moze biti
pol deci a moze biti i 3 deci. Ali sad ti uzmi koliko puta dnevno ti
otvoris ili zatvoris vodu, vesmasina, sudjerica i svi ostali potrosaci
vode i da vidis kako se toga nakupi. U kombinaciji sa bojlerom to se
itekako moze osjetiti.

Imao sam slucajeve da su ljudima racuni za vodu nakon ugradnje
nepovratnog ventila pali i za 30-40 kn posto u cijeni vode najmanja
stavka je sama cijena vode a puno vise cine nameti, pdv i razne naknade.

[Djuro]

Djuro wrote:

>
> Imao sam slucajeve da su ljudima racuni za vodu nakon ugradnje
> nepovratnog ventila pali i za 30-40 kn posto u cijeni vode najmanja
> stavka je sama cijena vode a puno vise cine nameti, pdv i razne naknade.

Zaboravih napomenuti da promjene u tlaku vodovoda prije vodomjera
(magistralni vod) takodjer utjecu i na tvoj vodomjer makar ti uopce ne
otvarao vodu. Te oscilacije su jos manje od onih koje nastaju kod
otvaranja vode, ali na dan ih moze biti i nekoliko stotina pa se i toga
nakupi.

To sam skuzio kad su me zvali ljudi koji imaju vikendice i makar ih u
viksi uopce nije bilo, svaki mjesec im kubik dva vode ode negdje i
sumnjali su na curenje. Onda sam im rekao neka samo zatvore ventil na
sahtu iza vodomjera kad nisu u viksi i razlika je nestala. Zato
nepovratni ventil iza vodomjera itekako ima smisla.

[ToMo]

Ove sve stvari nisam znao, bas fino, hvala.
--
ToMo

[Zarko Cerovecki]

In article <18308602904036771...@news.xnet.hr>, h...@gf.hh
says...

Ja sam ugradio nepovratni, dnevna potrosnja pala sa 310 na 272 litre.
Nije zanemariva razlika.


--
Kad lopovi pocnu braniti ono sto su stekli,
nema ljucih boraca za postenje, a protiv lopova.

[Bruno Babic]

On 17.10.2013. 7:54, Yeah wrote:
> Jednostavna računica:
> - 200-300 litara ode na kupanje (ovisno koliko ih ima),
> - 100-200 litara ode kroz perilice ako rade svaki dan
> - ostatak do 1000 litara ode kroz dva vodokotlića na "pišanja i sranja
> (jedno punjenje 9 litara i puta broj operacija)

1000 - 300 - 200 = 500

500 / 9 ~= 55 pisanja/sranja dnevno

Prosjecna obitelj ima 4 clana.

55 / 4 ~= 14 pisanja/sranja dnevno po osobi

--
bbabic(a)globalnet.hr
2b||!2b?

[Tonci R.]

On 17.10.2013. 10:39, Djuro wrote:

Meni su u zgradi mijenjali vodomjer na početku ovog mjeseca. Otišao sam
ga pogledati i vidio nešto što do sada nisam. Okreće se u oba smijera.
Kada pratim kazaljku koja pokazuje litre ona ide npr s 5 na 2, pa u
drugom smijeru natrag na 5 i sl. Onaj crveni indikator ide u oba smijera.

[nizz]

no je za pisalinu da potrosim 9l vode? Pustim vodu, za sek-2 zaustavim...
Moj kotlic je podesen na 6-7l i za kipanje cisto dosta, i prevec cak.
Osim kad je gusto, onda 2-3 kompleta treba :)

[Sinisa Platz]

Ako imas nepovratni ventil u instalaciji, onda voda ne moze natrag kroz
vodomjer, nego izlazi na rupicu na sigurnosnom ventilu bojlera...

[ToMo]

Ni na jednom bojleru do sad koji je imao nepovratni ventil nije curila
nikakva voda iz njega. Voda curi kroz sigurnosni ventil ako je prevelik
tlak. E sad, pitanje, nedavno smo o tome i pricali ovdje. Kolko sam
razumio, vecina tih ventila su istovremeno i nepovratni i sigurnosni.
Pretpostavljam da se zapravo radi o istoj stvari. Ima neku oprugu koja
drzi neku sajbu ili stovec koja ne pusta vodu natrag (nepovratni). Ako
tlak skoci iznad projektiranog, pusta vodu na onaj izlaz (sigurnosni).
E sad me zanima, ako se voda siri dok se grije, kamo se siri? Ako je u
praznom bojleru zrak, kad se pocne puniti voda, da li se taj zrak tlaci
u gornjem dijelu ili negdje izlazi? Kolko ja znam, ne izlazi nigdje.
Dakle povecava se tlak zraka na vrhu i on zapravo sprjecava da se bojler
ispuni vodom do vrha. To naravno povecava protutlak koji na kraju, kad
je veci od tlaka u vodovodu, zaustavi daljnje punjenje vode. Kad se sad
ta voda pocne grijat, oce se sirit, a suprotstavlja joj se s jedne
strane taj zrak, a s druge opruga ventila. Ako popusta zrak, voda ide
gore, ali se povecava tlak. Do kad, kad nastaje nova ravnoteza?
--
ToMo

[ToMo]

On 17.10.2013. 12:56, ToMo wrote:
> Ni na jednom bojleru do sad koji je imao nepovratni ventil nije curila
> nikakva voda iz njega. Voda curi kroz sigurnosni ventil ako je prevelik
> tlak. E sad, pitanje, nedavno smo o tome i pricali ovdje. Kolko sam
> razumio, vecina tih ventila su istovremeno i nepovratni i sigurnosni.
> Pretpostavljam da se zapravo radi o istoj stvari. Ima neku oprugu koja
> drzi neku sajbu ili stovec koja ne pusta vodu natrag (nepovratni). Ako
> tlak skoci iznad projektiranog, pusta vodu na onaj izlaz (sigurnosni).
> E sad me zanima, ako se voda siri dok se grije, kamo se siri? Ako je u
> praznom bojleru zrak, kad se pocne puniti voda, da li se taj zrak tlaci
> u gornjem dijelu ili negdje izlazi? Kolko ja znam, ne izlazi nigdje.
> Dakle povecava se tlak zraka na vrhu i on zapravo sprjecava da se bojler
> ispuni vodom do vrha. To naravno povecava protutlak koji na kraju, kad
> je veci od tlaka u vodovodu, zaustavi daljnje punjenje vode. Kad se sad
> ta voda pocne grijat, oce se sirit, a suprotstavlja joj se s jedne
> strane taj zrak, a s druge opruga ventila. Ako popusta zrak, voda ide
> gore, ali se povecava tlak. Do kad, kad nastaje nova ravnoteza?

BTW, iso izracunat koliko se to poveca volumen vode od 80 l grijanjem sa
20C na 80C.
Ispadne 2,3 litre.
--
ToMo

[hAZE]

Za projektiranje vodovoda se koristi vrijednost 250l/st/dan - za
kućanstva, a otprilike se tako i kreće prosječna potrošnja tako da ovih
1m3 dnevno nije puno - tu ulazi i zalijevanje vrta, pranje auta,
kuhanje, pranje veša i suđa itd.

--
live long and prosper

[mede]

"ToMo" <To...@Mo.To> wrote in message news:l3ohi2$8ov$3...@sunce.iskon.hr...

> Ako je u praznom bojleru zrak, kad se pocne puniti voda, da li se taj zrak
> tlaci u gornjem dijelu ili negdje izlazi? Kolko ja znam, ne izlazi nigdje.
> Dakle povecava se tlak zraka na vrhu i on zapravo sprjecava da se bojler
> ispuni vodom do vrha. To naravno povecava protutlak koji na kraju, kad je
> veci od tlaka u vodovodu, zaustavi daljnje punjenje vode. Kad se sad ta
> voda pocne grijat, oce se sirit, a suprotstavlja joj se s jedne strane taj
> zrak, a s druge opruga ventila. Ako popusta zrak, voda ide gore, ali se
> povecava tlak. Do kad, kad nastaje nova ravnoteza?
> --
> ToMo

Tlak zraka zbog punjenja vodom bi sprijecio da se bojler napuni .
Do vrha se ne moze napuniti upravo zbog zraka.
Ali , da bi imao toplu vodu - moras otvoriti slavinu ... i kad je otvoris
prvi put nakon punjenje PRVO izadje zrak.
Zatim se bojler dopuni hladnom i u medjuvremenu izlazi zrak na slavinu.
Kad pocne voda izlaziti ... vise nece zrak i tad je bojler ' pun ' .
Ono zraka sto je ostalo je stlaceno , a voda je nesto iznad nivoa cijevi
tople vode. Ako nista ne ispustas i ne kaplje .. nastala je ravnoteza.
Unutar bojlera je stalno stanje ravnoteze ... koliko je povecan
volumen/tlak vode zbog grijanja ... toliko se smanjuje volumen zraka tj
povecava tlak zraka. Tlak ce rasti ( neispravni regulator ) dok netko ne
popusti ili sigurnosni ili slavina ili cijevi ili obocje bojlera :)

pozdrav
73

[ToMo]

On 17.10.2013. 13:30, mede wrote:
> Tlak zraka zbog punjenja vodom bi sprijecio da se bojler napuni .
> Do vrha se ne moze napuniti upravo zbog zraka.
> Ali , da bi imao toplu vodu - moras otvoriti slavinu ... i kad je otvoris
> prvi put nakon punjenje PRVO izadje zrak.
> Zatim se bojler dopuni hladnom i u medjuvremenu izlazi zrak na slavinu.
> Kad pocne voda izlaziti ... vise nece zrak i tad je bojler ' pun ' .

Ok, dakle max razina vode je ulaz u odvodnu cijev tople vode. Ako je sva
ta voda hladna, kad se pocne grijati, a sve je zatvoreno, ekspandirat ce
tih 2.3l u bojleru od 80l. Tih 2.3l ce tiskati onaj zrak na vrhu i
vjerojatno je volumen bojlera i pozicija cijevi tako projektiran da od
toga nastali pretlak u bojleru nije veci od projektiranog tlaka
sigurnosnog ventila.
--
ToMo

[mede]

"ToMo" <To...@Mo.To> wrote in message news:l3okeg$8ov$1...@sunce.iskon.hr...

Tlak u dolazu je ( koliki vec je ) i napunjen hladan bojler ima taj tlak.
Grijanjem se desava sto si opisao.
Samo , meni je puno ovih 2,3 litre delta volumena.
Nasao sam Voda 69 207
prvi je linearni , a drugi volumni koeficijet , oba su 'puta' 10 na
minus 6- tu. meni je racunica niza , a i cini mi se da toliko mjesta nema u
bojleru iznad razine vode , a voda je ' nestlaciva ' pa bi konacni pretlak
zraka ( i vode ) bio prevelik.

mede
73

[ToMo]

On 17.10.2013. 14:43, mede wrote:
> Tlak u dolazu je ( koliki vec je ) i napunjen hladan bojler ima taj tlak.
> Grijanjem se desava sto si opisao.
> Samo , meni je puno ovih 2,3 litre delta volumena.
> Nasao sam Voda 69 207
> prvi je linearni , a drugi volumni koeficijet , oba su 'puta' 10 na
> minus 6- tu. meni je racunica niza , a i cini mi se da toliko mjesta nema u
> bojleru iznad razine vode , a voda je ' nestlaciva ' pa bi konacni pretlak
> zraka ( i vode ) bio prevelik.

Gdjegod gledao, kao npr. ovdje:
http://docs.engineeringtoolbox.com/documents/595/water_temperature_density.png

Pocetni uvjet je 80l vode na 20C s 998 kg/m3.
Dakle masa vode = 80 x 998 / 1000 = 79.84 kg

Zavrsni uvjet je 79.84 kg vode na 80C sa 972 kg/m3.
Volumen vode = 79.84 / .972 = 82.13 l

Delta = 82.13 - 79.84 = 2.3 l

Ako sam zajebo, reci.
--
ToMo

[josip graffius]

On 16.10.2013 17:46, gh wrote:
> Cini mi se da mi vodomjer "uzima" vodu, tj pokazuje previse, postoji li
> nacin da to provjerim?
>

Kuda ode ova rasprava?

--
/Moja su samo moja dobra i loša djela. Ostalo je Njegovo./

---
U ovoj e-pošti nema virusa i zlonamjernih programa jer je aktivna avast! antivirusna zaštita.
http://www.avast.com

[mede]

"ToMo" <To...@Mo.To> wrote in message news:l3oohi$8ov$1...@sunce.iskon.hr...

A desi se da mi poneko strojarsku ruzinu osvjezi.
Dakle , govoris o masi vode od 80 liti i kazes da je 79,84 kg.
Upotrebljavas /kg/ za masu sto je u redu ( internacionalni sistem jedinica
SI ) ali je tezina u N ( Njutni ili kN ) pa onda nije 79,84 kg nego
dijelis sa gravitacijom 9,81 da dobijes masu.
( podsjeti se da je masa /kg/ na Mjesecu i na Zemlji ista , ali nije
tezina )

Ustalilo se kazati " tezak sam 85 kg " ..... ( da bar :) )
tako da ti mjesas jedinice ali razumijem sto kazes.
80 litara u bojleru je tesko 80 kg ( ) ako vodu stavimo na vagu .... više
ne govorim o masi.
Pri normalnom tlaku i temperaturi ( necemo o jedinicama ) to zauzima 0,08
m3 volumno.
( trenutno zanemari grafikon gustoce ovisno o tempraturi )
Grijanjem vode do 100 stupnjeva ... i dalje imas 80 kg vode pa kad bi
grija i dalje ... i dalje bi ima 80 kg ... ovaj puta 'paru '.
Dakle tezina onoga sto je uslo u bojler prije zagrijavanja ostaje
konstantna.

E, sad.
gustoca se mijenja obzirom na temperaturu pa povecanjem temperature
smanjujes gustocu a time povecavas volumen.
Taj racun nisi izveo.
citiram stojarski prirucni ' Bojan Kraut' str. 128 iz 1970 god. :
Kubicno toplinsko rastezanje zbog povecanja temperature za dT je :
dV = (ktk) * Vo * dT
ktk - kubicni toplinski koef. ( grcko slovo neko je napisano , valjda '
beta ' )
Vo - pocetni volumen
dT - razlika temperature

na str. 130 je 'ktk' = 0,000780
dt = 80 stupnjeva
Vo =0,080 m3

=0,08*0,00078*80 = 0,004992 m3
a ovo je vise nego sam ja mislio , a ti izracunao.

Uzmi u obzir da je voda donekle stlaciva ... onaj graf sa gustocom,
da se i obocje bojlera zagrijalo ... pa prosirilo ,
da se i zrak stacio i zagrijao
i da je na kraju ulazni tlak cca 6 atmosfera vise manje.
Onih 80 litara je i dalje 80 kg , a ništa ne curi i cijeli je sistem u
ravnotezi dok termoregulator radi.

pa sad, ako sam ja zajebo , reci.

pozdrav

P.S.
pronasao i rjeseni zadak:
? koliki je pritisak potreban da se zapremnina vode smanj za 1% .
odgovor = 212,77 kp/cm2 .....

i drugi :

zapremnina od 400 litara vode je izlozena pritisku od 70 atmosfera
? kolika je zapremnina pri ovom pritisku uz koef. stisljivosti = 4,7 x 10 na
minus 5-tu / cm2/kp /
odgovor = 398,68 litara
pazi na kiloponde


i sad sam se zbunio
400 litri i 70 atmosfera .... manje od dvije litre razlike.


73

[Yossarian]

On 17.10.2013, mede wrote:

> i sad sam se zbunio
> 400 litri i 70 atmosfera .... manje od dvije litre razlike.

Malo šnjofanja po netu i rezultat je
http://www.engineeringtoolbox.com/volumetric-temperature-expansion-d_315.html

100 liters of water is heated from 20oC to 80oC. The volumetric expansion
of the water can be calculated by using equation 2:

dV = (100 liters) (0.000214 1/ oC) ((80 oC) - (20 oC))

= 1.28 liter
--
"The power of accurate observation is called cynicism
by those who have not got it." - G. B. Shaw

[Cobra]

"nizz" <n...@m.ga> wrote in message news:l3mmn4$82a$1...@sopnews1.vipnet.hr...

.
* Za 6 clanova to i nije tako strasno, znam ih koji trose i vise ! :-)

[Cobra]

...
> Ni na jednom bojleru do sad koji je imao nepovratni ventil nije curila
> nikakva voda iz njega. Voda curi kroz sigurnosni ventil ako je prevelik
> tlak. E sad, pitanje, nedavno smo o tome i pricali ovdje. Kolko sam
> razumio, vecina tih ventila su istovremeno i nepovratni i sigurnosni.
> Pretpostavljam da se zapravo radi o istoj stvari. Ima neku oprugu koja
> drzi neku sajbu ili stovec koja ne pusta vodu natrag (nepovratni). Ako
> tlak skoci iznad projektiranog, pusta vodu na onaj izlaz (sigurnosni).
> E sad me zanima, ako se voda siri dok se grije, kamo se siri? Ako je u
> praznom bojleru zrak, kad se pocne puniti voda, da li se taj zrak tlaci u
> gornjem dijelu ili negdje izlazi? Kolko ja znam, ne izlazi nigdje. Dakle
> povecava se tlak zraka na vrhu i on zapravo sprjecava da se bojler ispuni
> vodom do vrha. To naravno povecava protutlak koji na kraju, kad je veci od
> tlaka u vodovodu, zaustavi daljnje punjenje vode. Kad se sad ta voda pocne
> grijat, oce se sirit, a suprotstavlja joj se s jedne strane taj zrak, a s
> druge opruga ventila. Ako popusta zrak, voda ide gore, ali se povecava
> tlak. Do kad, kad nastaje nova ravnoteza?
> --
> ToMo

* Cjev od tople vode u bojlerima ne ide od vrha bojlera dolje već je
skraćena za nekih cc 5 cm , tako kad punią bojler vodom,; zrak izlazi dok
voda ne "potopi tu cjev" , nakon toga zrak iznad ostaje "zarobljen" i on
sluľi kao expanziona posuda, prilikom grijanja vode: voda ga malo stlači -
ąta je dovoljno da sve radi kako je i planirano i da voda ne curi nigdje i
ne stvara pritisak u cjevima hladne vode, a za to sluľi
nepovratni/siguronosni ventil ..

[Sinisa Platz]

Sigurnosni ventil na bojleru ima više funkcija, barem onaj stari, bagatov...
Prva je da u slucaju nestanka tlaka u mrezi ne dozvoli istjecanje vode
iz bojlera natrag u cijev za dolaz hladne vode.
Druga je da pri izvjesnom pretlaku u bojleru propusti dio vode natrag u
dolaz gladne vode.
Treća je da pri eventualnom daljnjem povećanju tlaka propusti vodu na
rupicu na kućištu.
Četvrta je da omogućava namjerno praznjenje bojlera pomicanjem polugice
ili odvijanjem čepa.
Takodje, i u slučaju kvara termostata-termostopa ili proboja grijača na
masu, ventil stiti od pucanja bojlera uslijed prevelikog tlaka u bojleru.


Zrak je "zarobljen" u gornjem dijelu bojlera i nema kuda izaći.
Kod zagrijavanja vode, voda povećava volumen a volumen zraka se
smanjuje, tj povećava mu se tlak.
Kod izvjesnog tlaka (mislim da je 6 bara) sigurnosni ventil počinje
propustati natrag u mrezu, ako je to moguće.
Ako nije, npr zbog nepovratnog ventila kod vodomjera, tlak će se
nastaviti dizati, i npr na 8-10 bara ce propustiti na rupicu na kucistu
sigurnosnog ventila.

[mede]

"Yossarian" <NOv...@mail.t-com.hr> wrote in message
news:1ulcf3fvrbaug$.dlg@yoss.org...

> On 17.10.2013, mede wrote:
>
>> i sad sam se zbunio
>> 400 litri i 70 atmosfera .... manje od dvije litre razlike.
>
> Malo šnjofanja po netu i rezultat je
> http://www.engineeringtoolbox.com/volumetric-temperature-expansion-d_315.html
>
> 100 liters of water is heated from 20oC to 80oC. The volumetric expansion
> of the water can be calculated by using equation 2:
>
> dV = (100 liters) (0.000214 1/ oC) ((80 oC) - (20 oC))
>
> = 1.28 liter
>

ista formula , samo kako je primjenis.
U ovom slucaju ... uz pretpostavku konstantnog koef. volumnog rastezanja i
to pri temp oko 15 stupnjeva.

ja uzeo isto konstantu ....samo pri 100 stupnjeva.

realno je valjda po sredini

pozdrav

[ToMo]

On 17.10.2013. 17:33, mede wrote:
> A desi se da mi poneko strojarsku ruzinu osvjezi.
> Dakle , govoris o masi vode od 80 liti i kazes da je 79,84 kg.
> Upotrebljavas /kg/ za masu sto je u redu ( internacionalni sistem jedinica
> SI ) ali je tezina u N ( Njutni ili kN ) pa onda nije 79,84 kg nego
> dijelis sa gravitacijom 9,81 da dobijes masu.
> ( podsjeti se da je masa /kg/ na Mjesecu i na Zemlji ista , ali nije
> tezina )
> Ustalilo se kazati " tezak sam 85 kg " ..... ( da bar :) )
> tako da ti mjesas jedinice ali razumijem sto kazes.

Definitivno ti se oko znanja s faksa napravila ruzina.
Ne razumijem uopce cemu uplices tezinu u cijelu pricu, kad je potpuno
nebitna.
Bitna je samo masa i ona je izrazena u kg, nju spominjem, a ti se bogami
potpuno spetljao i sa masom i tezinom.
Ako je volumen vode 80l, ili 80 dm3, a gustoca 1000 kg/m3 ili 1 kg/dm3,
onda je
masa vode po formuli, koju valjda znas, m = V x q = 80 dm3 x 1 kg/dm3 =
80 kg.
Kilograma. Masa. Tezina te vode bi bila 80 kg x 9.81 m/s2 = 784.8 kgm/s2
iliti N.
Ok?

> E, sad.
> gustoca se mijenja obzirom na temperaturu pa povecanjem temperature
> smanjujes gustocu a time povecavas volumen.
> Taj racun nisi izveo.

Kako nisam izveo? Nisi primjetio da sam masu drzao konstantnom, a da se
promijenila gustoca, koja je na 20C bila 998, a na 80C 972 kg/m3?

> citiram stojarski prirucni ' Bojan Kraut' str. 128 iz 1970 god. :
> Kubicno toplinsko rastezanje zbog povecanja temperature za dT je :
> dV = (ktk) * Vo * dT
> ktk - kubicni toplinski koef. ( grcko slovo neko je napisano , valjda '
> beta ' )
> Vo - pocetni volumen
> dT - razlika temperature
>
> na str. 130 je 'ktk' = 0,000780
> dt = 80 stupnjeva
> Vo =0,080 m3
>
> =0,08*0,00078*80 = 0,004992 m3
> a ovo je vise nego sam ja mislio , a ti izracunao.
>
> Uzmi u obzir da je voda donekle stlaciva ... onaj graf sa gustocom,
> da se i obocje bojlera zagrijalo ... pa prosirilo ,
> da se i zrak stacio i zagrijao
> i da je na kraju ulazni tlak cca 6 atmosfera vise manje.
> Onih 80 litara je i dalje 80 kg , a ništa ne curi i cijeli je sistem u
> ravnotezi dok termoregulator radi.
>
> pa sad, ako sam ja zajebo , reci.

Zajebo si.
Prvo, govorili smo o razlici od 60 (80 - 20) stupnjeva.
Drugo, ili si uzao krivi podatak (vjerojatnije) ili je krivi podatak u
Krautu (manje vjerojatno), ali taj koeficijent je 207 x 10 na -6tu, tj.
0,000207.
Dakle, 80 x 0,000207 x 60 = 0,99 zaokruzimo na jednu litru.

Ono sto mene kolje i dalje je nesuglasnot mojeg izracuna i ovog
izracuna. Tj, zasto ne daju iste rezultate? Meni je logicno da ako se
ista masa zagrijava, a imam podatke o gustoci pri 20C i 80C, da mogu
lako i tocno izracunati volumen pri 80C iz (pocetne) mase i gustoce pri
80C. Nemamo sto uzimati u obzir povecanje tlaka, jer ni jedna ni druga
formula to ne uzimaju u obzir.
Dakle, ako je m = V(20) x q(20), a isto tako je i m = V(80) x q(80),
onda ispada da je
V(80) = V(20) x q(20) / q(80) = 80 x 998 / 972 = 82,13, dakle delta 2.13
litre.
Otkud ta razlika od 1.13 litara u odnosu na proracun s koeficijentom?
--
ToMo

[mede]

"ToMo" <To...@Mo.To> wrote in message news:l3qpvp$5ib$1...@sunce.iskon.hr...

>
> Definitivno ti se oko znanja s faksa napravila ruzina.
> Ne razumijem uopce cemu uplices tezinu u cijelu pricu, kad je potpuno
> nebitna.
>

> Kilograma. Masa. Tezina te vode bi bila 80 kg x 9.81 m/s2 = 784.8 kgm/s2
> iliti N.
> Ok?
>
>

U pravu si
( meni bolje zvuci da sam tezak 85 kg nego 833 N pa sam okrenuo formulu
:)
a zaboravio sam da je brojcani iznos 'mase' u kg jednak brojcanom iznosu
'mase' u kp i tako... )

>> Taj racun nisi izveo.
>
>
> Kako nisam izveo? Nisi primjetio da sam masu drzao konstantnom, a da se
> promijenila gustoca, koja je na 20C bila 998, a na 80C 972 kg/m3?
>
>

jesi , previdio sam , zalim.

> Zajebo si.
> Prvo, govorili smo o razlici od 60 (80 - 20) stupnjeva.
> Drugo, ili si uzao krivi podatak (vjerojatnije) ili je krivi podatak u
> Krautu (manje vjerojatno), ali taj koeficijent je 207 x 10 na -6tu, tj.
> 0,000207.
> Dakle, 80 x 0,000207 x 60 = 0,99 zaokruzimo na jednu litru.
>

a gle , u Krautu je kubicni toplinski koef. rastezanja
na 100 C koef = 0,000780
na 20 C koef = 0,000380
na 60 C koef = 0,000540
za 80 C nema , pa mozemo uzeti 0,0006208
(ako uzimam sa :
http://physchem.kfunigraz.ac.at/sm/Service/Water/H2Othermexp.htm
samo mi je grcko slovo za linearni koef.
a tamo je i 0,000207 za 20 C )

....usporedjiva sam Krauta i neke druge izvore ... pa nisu identicni
...

> Ono sto mene kolje i dalje je nesuglasnot mojeg izracuna i ovog izracuna.
> Tj, zasto ne daju iste rezultate? Meni je logicno da ako se ista masa
> zagrijava, a imam podatke o gustoci pri 20C i 80C, da mogu lako i tocno
> izracunati volumen pri 80C iz (pocetne) mase i gustoce pri 80C. Nemamo sto
> uzimati u obzir povecanje tlaka, jer ni jedna ni druga formula to ne
> uzimaju u obzir.
> Dakle, ako je m = V(20) x q(20), a isto tako je i m = V(80) x q(80), onda
> ispada da je
> V(80) = V(20) x q(20) / q(80) = 80 x 998 / 972 = 82,13, dakle delta 2.13
> litre.
> Otkud ta razlika od 1.13 litara u odnosu na proracun s koeficijentom?
> --

preko masa za isti volumen na temp od 20 C i 80 C
na 20 C m = 79,8568
na 80 C m = 77,7456

razlika masa je 2,1112 kg

preko volunema za istu temp. razliku , a za razlicite volumne topl. koef.
( 20 C = 0,00038 i 80 C = 0,0006208 )
za 20 C dV = 0,001824
za 80 C dV = 0,0029784

razlka je 0,001156 m3 ili 1,156 litara.

eto, ni meni ne stima.

preko iste mase ( 80 ) razlicitih gustoca za 20 C i 80 C racunam volumen
i onda je razlika volumena 0,002176 m3.
2,176 dm3 / litra /
sad sam blizu.

ili sam opet zajebo?

pozdrav

[gh]

Moze i ventil za stalni tlak u kucnoj mrezi neovisno o gradskoj takodjer?

fjfj