Peci na drva

[Krunoslav Nezic]

Dakle, nakon sto je stara pec (stvarno je stara) prosvirala, odn. otpao
samot i istrunuo lim iza njega, pala je odluka o kupovini nove peci na
drva. Ali buduci da nemam nekog pretjeranog iskustva s time (grijem se
na drva tek 4-5 sezona), jer uglavnom mi se znanje svodi na guranje
goriva u pec i ciscenje, u dilemi sam sto uzeti. Dvoumim se izmedju
Plamenovig peci sa gusnatim lozistem, ili neke jeftinije sa samotnim
lozistem. Koliko je samot losiji od gusa u praksi? Isplati li se dati
1000kn vise za pec sa gusnatim lozistem? Koliko sezona izdrzi prosjecno
samotno loziste, a koliko gusnato? Da li se uopce time zamarati, ili
jednostavno se voditi izgledom i cijenom?

Hvala unaprijed.

[Djuro]

Gusnato loziste je svakako bolji izbor. Gus nikada nece izgoriti kao
samot ali i sa gusom moras paziti jer gus lako hoce puknuti ako ti
recimo padnu vrata za punjenje peci.

[ksasa]

sorry obojici na nepotrebnom komanetaru, ali nisu
gusnata, nego gusana lozista.

[nizz]

On 5.9.2015. 9:47, ksasa wrote:
> sorry obojici na nepotrebnom komanetaru, ali nisu
> gusnata, nego gusana lozista.
>
>

Jest gus i normalno bi bilo da se kaze gusana, ali GUSNATA se veli od
kad znam za sebe i nisam nikoga cul da veli gusana(bar u SZ dijelu zemlje).
Ocito su ljudi iz nekog razloga prigvatili da je pec gusnata :)

[Fastah]

"nizz" <n...@m.ga> wrote in message news:mseceb$qmq$1...@sopnews1.vipnet.hr...

pri nam se veli gusena (sa dugim e)

pozdrav

[nizz]

On 5.9.2015. 11:40, Mirko wrote:

> Kao i pleh=plehana ;)
>

jaj, još gore :)

[Mirko]

5.9.2015 u 11:25, nizz je napisao/la:

Kao i pleh=plehana ;)

--

[novizi]

5.9.2015. u 09:47, ksasa je napisao/la:
> sorry obojici na nepotrebnom komanetaru, ali nisu
> gusnata, nego gusana lozista.
>
>

Gusana dolazi od gusana (muške guske) :)

[Joel]

Nemožeš na lokalna narječja primjenjivati pravila službenog jezika niti
tvrditi ako se u nekom kraju kaže na jedan način da je drugi način
nepravilan. Pleh nije hrvatska riječ pa ne treba niti tražiti neka
pravila a gus mi se čini da je pa se može reći da bi bilo gus=gusana što
je i kod mene uobičajeno. Potojao je premaz za drvo "Sadolin" i svi su
ga zvali Sandolin; što bi u ovom slučaju ti uzeo za pravilo?

[nizz]

nije niti gus rvacka rijec :)
A i kod nas je SaNdolin udomaceni... :)

[ksasa]

> Nemoľeą na lokalna narječja primjenjivati pravila sluľbenog jezika niti
> tvrditi ako se u nekom kraju kaľe na jedan način da je drugi način
> nepravilan. Pleh nije hrvatska riječ pa ne treba niti traľiti neka pravila
> a gus mi se čini da je pa se moľe reći da bi bilo gus=gusana ąto je i kod

> mene uobičajeno. Potojao je premaz za drvo "Sadolin" i svi su ga zvali

> Sandolin; ąto bi u ovom slučaju ti uzeo za pravilo?

kao i "kalijeva" pec jer malo tko zna sto je "kalj" ili "seleni" na autu, a
ne
"silent". :)

[Krunoslav Nezic]

OK, a sad se vratite na temu, molim.
:-)

[Krunoslav Nezic]

Nema korozije od nusprodukata sagorijevanja? Mislim s vremenom? Ni samot
nece odmah pregoriti, ali eto, nemam nikakvog iskustva sa gusenim
lozistem i njegovom trajnoscu.

[Joel]

Neka te vodi izgled i cijena!
Sve ima svoje prednosti i nedostatke pa je uzaludan posao lamentirati i
elaborirati sve to ovdje.

[Zmayski]

Kaj fakat; seleni su silent-I?!?

Ovo sa sandolinom, embus-ključevima, fuk-špancom, šrafcigerima, kubitom...
potpisujem.

(di smo otišli od izbora peći, samo u par postova... :-)

---------------------------------------------------------------------
...on je bio ljuta zvjerka, stog su njega zvali...

ER
KA a.k.a. Zmayski
---------------------------------------------------------------------
"ksasa" je napisao u poruci interesnoj grupi:msfk7r$gr3$1...@ls237.t-com.hr...

[Zmayski]

OK, evo ti moje iskustvo; posljednjih 7 godina grijem kuću od 90 kvadrata
peći iz Bauhausa; Haas & Sohn.
Bila je fakat jeftina, 2.500 kn, od čeličnih ploča, unutra obloga od šamota,
na dnu ložišta rešetka od gusa. Fakat je dala svoje, šamot je ispucao,
pregrade za plinove od umjetnog materijala sam zamjenio čeličnim pločama,
ali još uvijek je upotrebljiva.

Da nude istu za tu lovu, uzeo bi bez razmišljanja.

---------------------------------------------------------------------
...on je bio ljuta zvjerka, stog su njega zvali...

ER
KA a.k.a. Zmayski
---------------------------------------------------------------------

"Krunoslav Nezic" je napisao u poruci interesnoj
grupi:msh4hb$32u$1...@l01news1.ot.hr...

[Dunja Crnic]

On 4.9.2015. 15:19, Krunoslav Nezic wrote:

Ja sam pred godinu dana kupila u Bauhausu Poljsku peć Koza7 (tako se
zove :-) ) od 7kw. Mala je, sa velikim staklom (ekranom), ali grije kao
blesava. U to doba sam je platila 2300 kn, ali kasnije sam vidjela da su
skuplje za 500 kn. Ima i većih, od 11 kw, i vrlo su uvjerljive, ali i
skuplje. Moja je deklarirana za prostor od 55-80m2, i stvarno grije
kućicu od 54 m2. Sva je od lijevanog željeza. Kad sam kupila štitnike za
zidove (izvana aluminij, iznutra nekakva vuna prešana), grije prostor
još bolje.
Doduše, moje ograničenje je bila rupa za dimnjak postavljena na
smiješnih 82 cm visine od poda, pa je velika stavka bila visina peći.
Sve Koze koje je Bauhaus imao bile su dovoljno niske za taj dimnjak.

[Krunoslav Nezic]

On 6.9.2015. 15:40, Zmayski wrote:
> Kaj fakat; seleni su silent-I?!?
>

Da, "selen blok" je zapravo domaci izricaj za "silent block".
Ali ne cudi me, nasi ljudi sve izvrnu.

[Fastah]

"Krunoslav Nezic" <krunoslav.n...@gmail.com> wrote in message
news:mshq1a$8p8$1...@l01news1.ot.hr...

a zasto onda na racunu it trgovine autodijelovima pise selen?

pozdrav

[Djuro]

Krunoslav Nezic wrote:

>
>
> Nema korozije od nusprodukata sagorijevanja? Mislim s vremenom?

Nema. Gus je otporan na koroziju.

> Ni samot
> nece odmah pregoriti, ali eto, nemam nikakvog iskustva sa gusenim
> lozistem i njegovom trajnoscu.

Gus je apsolutno najbolji izbor ako je rijec o klasicnoj peci. Ako je
rijec o centralnom grijanju, tu gus bas i nije najbolji izbor ali to je
sad druga prica.

[Chupo]

In article <msh4hb$32u$1...@l01news1.ot.hr>, Krunoslav Nezic
<krunoslav.n...@gmail.com> says...

> OK, a sad se vratite na temu, molim.
> :-)
>

Gusnata definitivno! :-)
--
Let There Be Light
Custom LED driveri prema specifikacijama
http://tinyurl.com/customleddriver

Chupo

[ToMo]

On 09/06/2015 03:40 PM, Zmayski wrote:
> Kaj fakat; seleni su silent-I?!?
>
> Ovo sa sandolinom, embus-ključevima, fuk-špancom, šrafcigerima,
> kubitom... potpisujem.

Nikad cuo embus. :)
--
ToMo

[mah]

> Gus je apsolutno najbolji izbor ako je rijec o klasicnoj peci. Ako je
> rijec o centralnom grijanju, tu gus bas i nije najbolji izbor ali to je
> sad druga prica.

Mozda je OT ali moze li ukratko zasto gus za centralno nije dobar izbor.
tnx

[Djuro]

mah wrote:

>
> Mozda je OT ali moze li ukratko zasto gus za centralno nije dobar izbor.
> tnx

Gusane peci na centralno grijanje su predvidjene za lozenje krutim
gorivom: ugljen, lignin, koks, antracit gdje se vecina topline dobiva
kondukcijom i radijacijom. Zbog razvijanja puno vise temperature i ovog
oblika prijenosa topline gus je bio puno trajniji i kvalitetniji.
Kotlovi koji su predvidjeni za lozenje drvetom se izradjuju od
kotlovskog celika jer se veci dio topline prenosi konvekcijom i tu se
celik pokazao kao puno bolji izbor jer gus ima manju toplinsku
provodljivost i samim time ako se drvo lozi u gusanom kotlu, kotao ima
puno vece gubitke.

Ima tu jos puno razloga i prica je puno sira ali ovo je onako ukratko.

[ToMo]

Meni je tvoje objasnjenje malo nejasno.
Prvo, svaki kotao za centralno grijanje ima isti princip: negdje je
izvor topline, a oko njega su cijevi s vodom koje se griju.
Prema tome, svaki kotao ima isti princip grijanja:
1. Radijacija + konvekcija (zrak) - od vatre do cijevi
2. Kondukcija - prenos od vanjske do unutarnje stijenke cijevi
3. Konvekcija - od stijenke cijevi na vodu
Cijevi sigurno nisu od gusa, nego najcesce od bakra ili neke druge
legure koja dobro provodi toplinu.
Zasto bi kotao na drva imao vece gubitke s gusom, kad po meni gus ne
igra nikakvu direktnu ulogu u grijanju cijevi centr. grijanja?
--
ToMo

[Zmayski]

Do moje šesnaeste (dok sam slušao samo mog starog kako spominje te ključeve)
ja nikad nisam čuo za imbus! :-)

Znaš onu foru, kako u životu svakog muškarca postoje tri razdoblja:
1. Moj tata je najjači!
2. Tata, ti to ne razumiješ.
3. Moj je tata uvijek govorio...

---------------------------------------------------------------------
...on je bio ljuta zvjerka, stog su njega zvali...

ER
KA a.k.a. Zmayski
---------------------------------------------------------------------

"ToMo" je napisao u poruci interesnoj grupi:msjbma$bbb$1...@sunce.iskon.hr...

[Bruno Babic]

On 6.9.2015. 18:50, Fastah wrote:
> a zasto onda na racunu it trgovine autodijelovima pise selen?

Pa da prodavac zna sto zelis kupiti. Ne mozes doci u trgovinu auto
dijelova i onda traziti silent blok ::)

--
bbabic(a)globalnet.hr
2b||!2b?

[Krunoslav Nezic]

04.09.2015. u 15:19, Krunoslav Nezic je napisao/la:
> Dakle, nakon sto je stara pec (stvarno je stara) prosvirala, odn. otpao
> samot i istrunuo lim iza njega, pala je odluka o kupovini nove peci na
> drva. Ali buduci da nemam nekog pretjeranog iskustva s time (grijem se
> na drva tek 4-5 sezona), jer uglavnom mi se znanje svodi na guranje
> goriva u pec i ciscenje, u dilemi sam sto uzeti. Dvoumim se izmedju
> Plamenovig peci sa gusnatim lozistem, ili neke jeftinije sa samotnim
> lozistem. Koliko je samot losiji od gusa u praksi? Isplati li se dati
> 1000kn vise za pec sa gusnatim lozistem? Koliko sezona izdrzi prosjecno
> samotno loziste, a koliko gusnato? Da li se uopce time zamarati, ili
> jednostavno se voditi izgledom i cijenom?
>
> Hvala unaprijed.

Dakle, mogao bih izvuci zakljucak na temelju posta Zmayskog da samotno
loziste izdrzi 7-8 godina.
E sad jos samo trebam necije iskustvo sa gusenim lozistem nakon npr. 10
godina upotrebe. :-)
Cuo sam i misljenja da gusnato loziste moze puci ukoliko se naglo pocne
zagrijavati. Dakle trebalo bi polako zapocinjati sa lozenjem. Ali nisam
siguran u kredibilitet osobe koja je to spomenula, pa me zanima ima li
tko od vas takvih informacija? Ne volim zakljucivati na temelju
rekla-kazala prica...

[Chupo]

In article <msjsg3$gav$1...@ls237.t-com.hr>, Krunoslav Nezic
<krunoslav....@gmail.com> says...

> Dakle, mogao bih izvuci zakljucak na temelju posta Zmayskog da samotno
> loziste izdrzi 7-8 godina.
> E sad jos samo trebam necije iskustvo sa gusenim lozistem nakon npr. 10
> godina upotrebe. :-)
> Cuo sam i misljenja da gusnato loziste moze puci ukoliko se naglo pocne
> zagrijavati. Dakle trebalo bi polako zapocinjati sa lozenjem. Ali nisam
> siguran u kredibilitet osobe koja je to spomenula, pa me zanima ima li
> tko od vas takvih informacija? Ne volim zakljucivati na temelju
> rekla-kazala prica...
>

U pocetku ne lozis naglo a vecinom gusnata lozista imaju kanale koji se
napune s pepelom zbog kojeg se loziste zagrijava postepeno i kad cistis
onda njega ostavis. Gusnato loziste ce ti trajati bar 20 godina.

[mah]

> Gusane peci na centralno grijanje su predvidjene za lozenje krutim
> gorivom: ugljen, lignin, koks, antracit gdje se vecina topline dobiva
> kondukcijom i radijacijom. Zbog razvijanja puno vise temperature i ovog
> oblika prijenosa topline gus je bio puno trajniji i kvalitetniji.
> Kotlovi koji su predvidjeni za lozenje drvetom se izradjuju od
> kotlovskog celika jer se veci dio topline prenosi konvekcijom i tu se
> celik pokazao kao puno bolji izbor jer gus ima manju toplinsku
> provodljivost i samim time ako se drvo lozi u gusanom kotlu, kotao ima
> puno vece gubitke.
>
> Ima tu jos puno razloga i prica je puno sira ali ovo je onako ukratko.

Aha, tnx. Ja u principu nisam mislio na gus kotlove nego gus radijatore.
Pretpostavljam da su gusni bolji od alu i slicnih ili se var

[Chupo]

In article <mshhet$d0s$1...@ls237.t-com.hr>, Dunja Crnic
<dunja...@zg.t-com.hr> says...

> Moja je deklarirana za prostor od 55-80m2
>

Kvadrata ili kubika? Peci se obicno deklariraju s obzirom na volumen
kojega mogu zagrijati a ne u odnosu na povrsinu. Primjer:

http://www.plamen.hr/Proizvod.aspx?ProdID=34

Inace kamin kojega preporucujem (imamo ga vec godinama). Osim njega
imamo i ovaj kamin:

http://www.plamen.hr/Proizvod.aspx?ProdID=16

koji bi s obzirom na velicinu (izgleda minijaturno) mogo nekog zavarati
ali grije da to nije za vjerovati. Kad se napuni je nakon 24 sata
dovoljno samo staviti nova drva jer ima jos dosta zeravice da ne treba
ponovo loziti.

I jedan i drugi kamin koje sam naveo su prilicno stedljivi.

Od stednjaka na drva preporucujem Alfa Plam.

[Joel]

On 07/09/15 13:52, Chupo wrote:
> In article <msjsg3$gav$1...@ls237.t-com.hr>, Krunoslav Nezic
> <krunoslav....@gmail.com> says...
>> Dakle, mogao bih izvuci zakljucak na temelju posta Zmayskog da samotno
>> loziste izdrzi 7-8 godina.
>> E sad jos samo trebam necije iskustvo sa gusenim lozistem nakon npr. 10
>> godina upotrebe. :-)
>> Cuo sam i misljenja da gusnato loziste moze puci ukoliko se naglo pocne
>> zagrijavati. Dakle trebalo bi polako zapocinjati sa lozenjem. Ali nisam
>> siguran u kredibilitet osobe koja je to spomenula, pa me zanima ima li
>> tko od vas takvih informacija? Ne volim zakljucivati na temelju
>> rekla-kazala prica...
>>
>
> U pocetku ne lozis naglo a vecinom gusnata lozista imaju kanale koji se
> napune s pepelom zbog kojeg se loziste zagrijava postepeno i kad cistis
> onda njega ostavis. Gusnato loziste ce ti trajati bar 20 godina.
>

Pričam ti priču! Gus je osjetljiv na jako visoke temperature i tada
jednostavno pregori na najizloženijim mjestima te se kasnije kruni,
tanji djelovi se vitopere a kod nagle promjene temperature puca. To ti
govorim o svojim dugogodišnjim praktičnim iskustvima. 20 godina će ti
trajati ako ložiš samo laganu vatricu i ni slučajno ti se ništa ne
prolije po vrućoj površini.

[Djuro]

ToMo wrote:

>
> Meni je tvoje objasnjenje malo nejasno.
> Prvo, svaki kotao za centralno grijanje ima isti princip: negdje je
> izvor topline, a oko njega su cijevi s vodom koje se griju.
> Prema tome, svaki kotao ima isti princip grijanja:
> 1. Radijacija + konvekcija (zrak) - od vatre do cijevi
> 2. Kondukcija - prenos od vanjske do unutarnje stijenke cijevi
> 3. Konvekcija - od stijenke cijevi na vodu
> Cijevi sigurno nisu od gusa, nego najcesce od bakra ili neke druge
> legure koja dobro provodi toplinu.
> Zasto bi kotao na drva imao vece gubitke s gusom, kad po meni gus ne
> igra nikakvu direktnu ulogu u grijanju cijevi centr. grijanja?

Prvo, ja jos nisam vidio kotao koji ima izvor topline okruzen cijevima,
pogotovo ne bakrenim cijevima. Kotlovi su uglavnom izradjeni od ploca
kotlovskog celika i svi kotlovi imaju duple stjenke između kojih tece
voda. Postoje i gusani kotlovi koji su slagani od spresanih clanaka od
lijevanog zeljeza kroz koje takodjer tece voda i preuzima toplinu.

Da bi ti objasnio zasto gusani kotlovi imaju vece gubitke kod lozenja
drvetom, morao bi ti prvo odrzati cijelo predavanje o konstrukcijama
kotlova, nacinu kako sagorjeva drvo a kako kruto gorivo, o prijenosu
topline i jos poprilicno toga.

Kad govorimo o prijenosu topline u kotlu, nebitno je kako se prenosi
toplina kroz stjenke i sa stjenke na vodu u kotlu. Ono sto je bitno, je
kako se toplina prenosi od izvora topline na stjenke kotla a taj
prijenos topline se jako razlikuje kod sagorjevanja drveta i
sagorjevanja krutog goriva i nije bas onako kako si ti opisao. Isto tako
razlicito se prenosi toplina kod gusanih kotlova i celicnih jer celik
bolje prenosi toplinu od gusa. Zato je neki pravilo da su gusani kotlovi
predvidjeni za sagorjevanje krutih goriva a celicni su vise za
sagorjevanje drveta. Naravno, to ovisi jako puno i o samoj konstrukciji
kotla ali prica je puno sira i dugo bi trajalo da to sve napisem.

[Djuro]

mah wrote:

>
> Aha, tnx. Ja u principu nisam mislio na gus kotlove nego gus radijatore.
> Pretpostavljam da su gusni bolji od alu i slicnih ili se var

Nisi precizirao. Gusani radijatori su u biti zastarjeli i predvidjeni su
za visokotemperaturne sustave grijanja. Danas se zbog ustede energije
koriste niskotemperaturni sustavi grijanja i za to su najbolji plocasti
limeni radijatori a na drugom mjestu su aluminijski radijatori.

[ToMo]

Slobodno opisi ako ti se da, zanima me to, mozes i uci u dubinu bez
problema. Ili ako znas neki dobar clanak.
--
ToMo

[Krunoslav Nezic]

08.09.2015. u 17:53, Djuro je napisao/la:


> Prvo, ja jos nisam vidio kotao koji ima izvor topline okruzen cijevima,
> pogotovo ne bakrenim cijevima.

Nisu pravi kotlovi, ali samostojeci kamini za centralna grijanja
funkcioniraju na tu foru. Naravno, bakar nije u direktnom kontaktu sa
vatrom, nego je smjesten iza samotne ili gusene obloge.

> Da bi ti objasnio zasto gusani kotlovi imaju vece gubitke kod lozenja
> drvetom, morao bi ti prvo odrzati cijelo predavanje o konstrukcijama
> kotlova, nacinu kako sagorjeva drvo a kako kruto gorivo, o prijenosu
> topline i jos poprilicno toga.

Daj molim te, objasni ti nama tu famoznu razliku izmedju drveta i krutog
goriva?

[Dario]

ako vam može pomoći
http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/energ_i_proc_ured/4.pdf

[ToMo]

Em je prekomplicirano za ovu raspravu, em ne vidim usporedbu vrsta goriva.
--
ToMo

[mah]

Znaci li to da je ugradnjom razdjelnika topline (radijator u stanu u zgradi)
bolje imati alu radijatore?

Ili drugacije formulirano. Da li vrsta radijatora u stanu uvjetuje i
razlicitu 'potrosnju' topline ako se prostor zagrijava na istu temperaturu?

[Djuro]

ToMo wrote:


>
> Slobodno opisi ako ti se da, zanima me to, mozes i uci u dubinu bez
> problema. Ili ako znas neki dobar clanak.

Sagorjevanje drveta je jedan vrlo slozen proces. Vecina ljudi gorenje
smatra jednostavnim procesom. Vatra gori, drvo nestaje i to je to, ali
prica je puno dublja. Gorenjem se oslobadja drvni plin koji gori jakim
crvenim plamenom. Nakon sto izgori drvni plin ostaje ugljen koji gori
zarenjem i to je onaj zar koji vidimo u peci i od tuda se dobiva i
najvise topline. E sad da bi drvo sto temeljitije izgorilo, plamenu se
ne smije oduzimati toplina i zato kotlovi na drva nemaju vodeni rost a
imaju veliki dimovodni izmjenjivac i samotnu komoru. Zato kazem da se
sagorjevanjem drveta toplina najvise oduzima konvekcijom, tj strujanjem
vrucih dimnih plinova kroz izmjenjivac topline a tek manjim djelom
kondukcijom i radijacijom jer je cilj sto vise topline zadrzati u
lozistu (samotna komora) za potpunije sagorjevanje drveta.
S druge strane sagorjevanje krutog goriva se odvija malo drugacije. Tu
nema velikog i jakog plamena vec se vise topline oslobadja kroz zarenje.
Time se dobiva puno vise topline u lozistu i zato kotlovi na kruta
goriva moraju imati vodeni rost jer uslijed tako velike topline moze se
dogoditi da se rost rastopi. Ovim putem toplina prelazi na rost i okolni
izmjenjivac kondukcijom jer zar je u fizickom kontaktu sa rostom i tako
se najucinkovitije pokupi toplina.
To je osnovna razlika. Iz tog razloga kotlovi na drvo se rade od celika
jer je lakse izvesti dimovodne izmjenjivace od cijevi i ploca varenjem
nego ih lijevati.
S druge strane posto kotlovi na kruta goriva veci dio topline preuzimaju
radijacijom i kondukcijom, nije potreban veliki dimovodni izmjenjivac i
time je jednostavnije i jeftinije loziste izvesti od gusa. S druge
strane gus je otporniji na visoke temperature koje se razvijaju u
lozistu od celika, tj manja je mogucnost da se pec izdeformira.

Ovo sam uglavnom procitao na forum.hr u temi "centralno grijanje na drva
vol.1" a nesto sam izvukao i iskustvom jer centralnim grijanjima se vec
podosta godina bavim.

[Djuro]

mah wrote:
>>> Aha, tnx. Ja u principu nisam mislio na gus kotlove nego gus radijatore.
>>> Pretpostavljam da su gusni bolji od alu i slicnih ili se var
>> Nisi precizirao. Gusani radijatori su u biti zastarjeli i predvidjeni su
>> za visokotemperaturne sustave grijanja. Danas se zbog ustede energije
>> koriste niskotemperaturni sustavi grijanja i za to su najbolji plocasti
>> limeni radijatori a na drugom mjestu su aluminijski radijatori.
>
> Znaci li to da je ugradnjom razdjelnika topline (radijator u stanu u zgradi)
> bolje imati alu radijatore?

Razdjelnik topline nema nikakve veze sa vrstom radijatora. On mjeri koju
kolicinu topline radijator preda okolini i sukladno tome ti ispostave
racun.

>
> Ili drugacije formulirano. Da li vrsta radijatora u stanu uvjetuje i
> razlicitu 'potrosnju' topline ako se prostor zagrijava na istu temperaturu?
>

Vrsta radijatora utjece na ukupnu potrosnju energenta i ucinkovitost
zagrijavanja. Stari gusani radijatori su predvidjeni za
visokotemperaturne sisteme grijanja gdje je temperatura polaza bila oko
90'c. Danasnji sistemi se projektiraju da temperatura polaza bude oko
45-60'c sa ciljem manjeg utroska energenta. Sa takvom temperaturom
polaza i gusanim radijatorom slabo ces se ugrijati. Ali zato i postoje
aluminijski ili jos bolje, plocasti radijatori koji tu nizu temperaturu
puno ucinkovitije prenesu na okolinu.

Vrsta radijatora itekako utjece na potrosnju energenta jer sto imas nizu
temperaturu polaza, manje energenta trosis.
E sad, kad bi i toplana kao i svi ostali suvlasnici tako razmisljali
mogla bi se ukupna cijena grijanja smanjiti. Ono sto bi ti dobio
promjenom radijatora je da bi ti se stan ucinkovitije i brze ugrijao,
ali posto ne znam tocno kako rade razdjelnici ne znam jel bi utjecalo i
na racun.

[Djuro]

Krunoslav Nezic wrote:

>
> Nisu pravi kotlovi, ali samostojeci kamini za centralna grijanja
> funkcioniraju na tu foru. Naravno, bakar nije u direktnom kontaktu sa
> vatrom, nego je smjesten iza samotne ili gusene obloge.

To su kucne prerade koje ljudi samostalno naprave, ali takvi sistemi u
pravilu daju toliko malo snage da jedva ugriju jedan radijator u
susjednoj sobi. Ako zelis iskoristiti pec za centralno grijanje do
daske, loziste mora ici u vatru ili moras pokupiti toplinu iz dima.

>
> Daj molim te, objasni ti nama tu famoznu razliku izmedju drveta i krutog
> goriva?
>

Drvo je drvo a kruto gorivo su: ugljen, lignin, koks, antracit...
Ako idemo gledati agregatno stanje, drva i ugljen jesu oba kruto gorivo
ali razlika je u nacinu sagorjevanja i tu se drvo razlikuje od krutih
goriva.

[Krunoslav Nezic]

09.09.2015. u 21:16, Djuro je napisao/la:
> Krunoslav Nezic wrote:
>
>>
>> Nisu pravi kotlovi, ali samostojeci kamini za centralna grijanja
>> funkcioniraju na tu foru. Naravno, bakar nije u direktnom kontaktu sa
>> vatrom, nego je smjesten iza samotne ili gusene obloge.
>
> To su kucne prerade koje ljudi samostalno naprave, ali takvi sistemi u
> pravilu daju toliko malo snage da jedva ugriju jedan radijator u
> susjednoj sobi. Ako zelis iskoristiti pec za centralno grijanje do
> daske, loziste mora ici u vatru ili moras pokupiti toplinu iz dima.

Ne radi se o kucnim preradama jer je to najnormalnije dostupno na
trzistu kao kamin sa spiralom za centralno grijanje. Da li je to dobro
rjesenje, ili ne, u to necu ulaziti. Ali proizvodjaci ih nude na trzistu.

>> Daj molim te, objasni ti nama tu famoznu razliku izmedju drveta i
>> krutog goriva?
>>
>
> Drvo je drvo a kruto gorivo su: ugljen, lignin, koks, antracit...
> Ako idemo gledati agregatno stanje, drva i ugljen jesu oba kruto gorivo
> ali razlika je u nacinu sagorjevanja i tu se drvo razlikuje od krutih
> goriva.

Bez obzira na agregatno stanje u praksi se sve to smatra krutim gorivom.

[Krunoslav Nezic]

09.09.2015. u 21:11, Djuro je napisao/la:

> Vrsta radijatora utjece na ukupnu potrosnju energenta i ucinkovitost
> zagrijavanja. Stari gusani radijatori su predvidjeni za
> visokotemperaturne sisteme grijanja gdje je temperatura polaza bila oko
> 90'c. Danasnji sistemi se projektiraju da temperatura polaza bude oko
> 45-60'c sa ciljem manjeg utroska energenta. Sa takvom temperaturom
> polaza i gusanim radijatorom slabo ces se ugrijati. Ali zato i postoje
> aluminijski ili jos bolje, plocasti radijatori koji tu nizu temperaturu
> puno ucinkovitije prenesu na okolinu.
>
> Vrsta radijatora itekako utjece na potrosnju energenta jer sto imas nizu
> temperaturu polaza, manje energenta trosis.
> E sad, kad bi i toplana kao i svi ostali suvlasnici tako razmisljali
> mogla bi se ukupna cijena grijanja smanjiti. Ono sto bi ti dobio
> promjenom radijatora je da bi ti se stan ucinkovitije i brze ugrijao,
> ali posto ne znam tocno kako rade razdjelnici ne znam jel bi utjecalo i
> na racun.

Svaki radijator ili njegov clanak (ako se radi o gusenim ili alu
radijatorima) ima neku svoju snagu isijavanja topline u prostor. Dakle,
treba samo prilikom izmjene radijatora voditi racuna da novi radijator
ima otprilike istu snagu (ili zbrojenu snagu svih clanaka) kao i stari
na temperaturi koja se koristi u tom sistemu. Tada nece doci do
povecanja racuna iako mozda vlasnik ima ugradjen kalorimetar, a ucinak
grijanja ce biti isti. To je naravno opcija ako zelis nove radijatore
(zbog dotrajalosti starih, izgleda, ili sl.), a ne zelis vece racune za
grijanje ako se grijes putem zajednickih toplana. Ukoliko nemas ugradjen
kalorimetar mozes nove radijatore dimenzionirati tako da ti bude
toplije, jer u takvim slucajevima ionako placas fiksni iznos grijanja.
Ali osobno bih se odlucio za prvu opciju jer u posljednje vrijeme je
pojacan trend ugradnje kalorimetara. Ljudi jednostavno ne vole placati
ono sto ne potrose. Tako da iako trenutno vlasnik ne koristi
kalorimetar, ostali stanari bi se mogli s vremenom odluciti na isti, pa
bi prelaskon na takav obracun, a prethodnim izborom novih jacih
radijatora mogao doci u situaciju da dobija vece racune nego da ih je
dimenzionirao prema stvarnoj potrebi. A na to smo svi alergicni... :-)

[mah]

> Razdjelnik topline nema nikakve veze sa vrstom radijatora. On mjeri koju
> kolicinu topline radijator preda okolini i sukladno tome ti ispostave
> racun.

Znam da razdjelnik nema veze s potrosnjom. Koliko ja znam mjeri razliku
temperature radijatora i okoline tj. sobe i to pretvara u impulse po
jedinici vremena. Na osnovi potrosnje cijelog sustava prema kalorimetru
dijeli se iznos s impulsima po pojedinom kucanstvu... Dio je fixni dio
prema impulsima... nebitno. Mene je zanimalo da li promjenom vrste
radijatora mogu zadrzati istu temp sobe a da mi razdjelnik okine manje
impulsa jer formula po kojoj se programira razdjelnik sadrzi i koeficijent
snage za taj tip radijatora pomnozen s rebrima, visinom....

>> Ili drugacije formulirano. Da li vrsta radijatora u stanu uvjetuje i
>> razlicitu 'potrosnju' topline ako se prostor zagrijava na istu
>> temperaturu?
>>
>
> Vrsta radijatora utjece na ukupnu potrosnju energenta i ucinkovitost
> zagrijavanja. Stari gusani radijatori su predvidjeni za
> visokotemperaturne sisteme grijanja gdje je temperatura polaza bila oko
> 90'c. Danasnji sistemi se projektiraju da temperatura polaza bude oko
> 45-60'c sa ciljem manjeg utroska energenta. Sa takvom temperaturom
> polaza i gusanim radijatorom slabo ces se ugrijati. Ali zato i postoje
> aluminijski ili jos bolje, plocasti radijatori koji tu nizu temperaturu
> puno ucinkovitije prenesu na okolinu.

Prema ovom ispada da bi bilo pametno promijeniti radijatore. Konkretno,
radi se o neboderu i ako se ne varam vertikala je na skoro 50*C, a druga
povratna je cca 8*C hladnija. Grijanje je preko gradske toplane.
Pretpostavljam da je tu temp polaza oko 60, ili...?

[mah]

> Svaki radijator ili njegov clanak (ako se radi o gusenim ili alu
> radijatorima) ima neku svoju snagu isijavanja topline u prostor. Dakle,
> treba samo prilikom izmjene radijatora voditi racuna da novi radijator
> ima otprilike istu snagu (ili zbrojenu snagu svih clanaka) kao i stari
> na temperaturi koja se koristi u tom sistemu. Tada nece doci do
> povecanja racuna iako mozda vlasnik ima ugradjen kalorimetar, a ucinak
> grijanja ce biti isti.

Tako sam i ja mislio ali sad vise nisam siguran jer prosta racunica sa
snagom isijavanja ne drzi vodu.
Prema Djurinoj dizertaciji :) ta snaga ovisi o polaznoj temperaturi
kotla/grijanja.

[Djuro]

mah wrote:

>
> Znam da razdjelnik nema veze s potrosnjom. Koliko ja znam mjeri razliku
> temperature radijatora i okoline tj. sobe i to pretvara u impulse po
> jedinici vremena. Na osnovi potrosnje cijelog sustava prema kalorimetru
> dijeli se iznos s impulsima po pojedinom kucanstvu... Dio je fixni dio
> prema impulsima... nebitno. Mene je zanimalo da li promjenom vrste
> radijatora mogu zadrzati istu temp sobe a da mi razdjelnik okine manje
> impulsa jer formula po kojoj se programira razdjelnik sadrzi i koeficijent
> snage za taj tip radijatora pomnozen s rebrima, visinom....

Kao sto rekoh, kalorimetar ili razdjelnik mjeri koliko topline tvoj
radijator preda u prostor. Ako ides mjenjati radijatore, mora ti doci
ovlastena osoba da ti prebaci razdjelnik na nove radijatore i prema tome
ih i programira. Tako da u konacnici promjenom radijatora se budes bolje
ugrijao ali ces i vise platiti.

>
> Prema ovom ispada da bi bilo pametno promijeniti radijatore. Konkretno,
> radi se o neboderu i ako se ne varam vertikala je na skoro 50*C, a druga
> povratna je cca 8*C hladnija. Grijanje je preko gradske toplane.
> Pretpostavljam da je tu temp polaza oko 60, ili...?

Ovisno o sistemu tebi dolazi voda blizu 100'c ili para a onda preko
izmjenjivaca ti dobivas svojih 50-ak'c u magistralnom vodu.

>
>
>

[Djuro]

Krunoslav Nezic wrote:

>
> Ne radi se o kucnim preradama jer je to najnormalnije dostupno na
> trzistu kao kamin sa spiralom za centralno grijanje. Da li je to dobro
> rjesenje, ili ne, u to necu ulaziti. Ali proizvodjaci ih nude na trzistu.
>

Nabroji mi barem jedan do 2 modela takvih kotlova ili nabaci neki link.

>
> Bez obzira na agregatno stanje u praksi se sve to smatra krutim gorivom.

Samo po pitanju agregatnog stanja. Po pitanju konstrukcije kotlova i
nacina sagorjevanja jasno se razlikuju peci na kruto gorivo i drva.

[mah]

> Kao sto rekoh, kalorimetar ili razdjelnik mjeri koliko topline tvoj
> radijator preda u prostor. Ako ides mjenjati radijatore, mora ti doci
> ovlastena osoba da ti prebaci razdjelnik na nove radijatore i prema tome
> ih i programira. Tako da u konacnici promjenom radijatora se budes bolje
> ugrijao ali ces i vise platiti.

Ja razumijem princip rada razdjelnika i naplate isporucene topline. Nisi
razumio sto mene zanima u vezi onoga sto si govorio u vezi vrste radijatora
i polaznih toplina u sustavu.

Grijanje nije upitno, ovi gusni koje imam jako griju.
Iskoristivost sustava nije bitna, trosak koji mjeri kalorimetar po vertikali
dijele stanari prema impulsima sa svojih razdjelnika.

Mene zanima da li ako u stanu imam 2 sobe s razlicitom vrstom radijatora
istih snaga oba razdjelnika jednako broje impulse.
Ja pretpostavljam da bi trebali jednako brojiti, ali nisam siguran jer ne
znam kojim parametrima ih programiraju.

Ili drugacije pitano, da li programiranjem razdjelnika neki tip radijatora
ispada efikasniji, odnosno s manje gubitaka, pa na taj nacin jednako
zagrijava sobu a razdjelnik otkucava manje impulsa?

[Krunoslav Nezic]

10.09.2015. u 21:39, Djuro je napisao/la:
> Krunoslav Nezic wrote:
>
>>
>> Ne radi se o kucnim preradama jer je to najnormalnije dostupno na
>> trzistu kao kamin sa spiralom za centralno grijanje. Da li je to dobro
>> rjesenje, ili ne, u to necu ulaziti. Ali proizvodjaci ih nude na trzistu.
>>
>
> Nabroji mi barem jedan do 2 modela takvih kotlova ili nabaci neki link.

Imas Google, pa trazi.

>> Bez obzira na agregatno stanje u praksi se sve to smatra krutim gorivom.
>
> Samo po pitanju agregatnog stanja. Po pitanju konstrukcije kotlova i
> nacina sagorjevanja jasno se razlikuju peci na kruto gorivo i drva.

Nije upitno da se kotlovi razlikuju konstrukcijom kod lozenja razlicitim
krutim gorivima. Ali da, to su sve kruta goriva, a klasificiraju se
prema vrsti (drvo, ugalj, koks).

[Krunoslav Nezic]

Da, snaga radijatora ovisi o radnoj temperaturi sustava. Zato sam
napisao "na temperaturi koja se koristi u tom sistemu."

[Krunoslav Nezic]

10.09.2015. u 21:39, Djuro je napisao/la:

> mah wrote:
>
>>
>> Znam da razdjelnik nema veze s potrosnjom. Koliko ja znam mjeri
>> razliku temperature radijatora i okoline tj. sobe i to pretvara u
>> impulse po jedinici vremena. Na osnovi potrosnje cijelog sustava prema
>> kalorimetru dijeli se iznos s impulsima po pojedinom kucanstvu... Dio
>> je fixni dio prema impulsima... nebitno. Mene je zanimalo da li
>> promjenom vrste radijatora mogu zadrzati istu temp sobe a da mi
>> razdjelnik okine manje impulsa jer formula po kojoj se programira
>> razdjelnik sadrzi i koeficijent snage za taj tip radijatora pomnozen s
>> rebrima, visinom....
>
> Kao sto rekoh, kalorimetar ili razdjelnik mjeri koliko topline tvoj
> radijator preda u prostor. Ako ides mjenjati radijatore, mora ti doci
> ovlastena osoba da ti prebaci razdjelnik na nove radijatore i prema tome
> ih i programira. Tako da u konacnici promjenom radijatora se budes bolje
> ugrijao ali ces i vise platiti.

Pa ako zamjeni radijatore novima istog ucinka i prema njima se
isprogramira razdjelnik, kalorimetar ili sto vec, kako ce se bolje
grijati i vise platiti? Napominjem, ako je novi radijator je istog
toplinskog ucinka.

[Djuro]

Krunoslav Nezic wrote:

>
> Imas Google, pa trazi.
>

U cemu je problem? Kazes da takvi kotlovi postoje u tvornickoj izvedbi.
Ja se centralnim grijanjima bavim oko 10 godina i nikad nisam vidio
takav kotao. Pa ako imas iskustva onda podijeli svoje iskustvo s nama
ili mozda opet samo laprdas bez argumenata?

>
> Nije upitno da se kotlovi razlikuju konstrukcijom kod lozenja razlicitim
> krutim gorivima. Ali da, to su sve kruta goriva, a klasificiraju se
> prema vrsti (drvo, ugalj, koks).

Gle, nema svrhe da ti pokusavam objasniti jer nisi u tim vodama i nemas
konkretnog iskustva. Kad budes prosao nekoliko desetina edukacija,
tecajeva i seminara o kotlovima na kruta goriva i drva onda mi mozes
nesto pricati protiv toga.

[Djuro]

Krunoslav Nezic wrote:

>
> Pa ako zamjeni radijatore novima istog ucinka i prema njima se
> isprogramira razdjelnik, kalorimetar ili sto vec, kako ce se bolje
> grijati i vise platiti? Napominjem, ako je novi radijator je istog
> toplinskog ucinka.
>

A zasto bi metao radijatore istog ucinka kad takvi vise ne postoje?
Zasto ne bi metnuo bolje?
Npr ako zamjenis stari gusani radijator novim plocastim iste dimenzije,
on ce imati barem 30% veci ucinak.

[Djuro]

mah wrote:

> Mene zanima da li ako u stanu imam 2 sobe s razlicitom vrstom radijatora
> istih snaga oba razdjelnika jednako broje impulse.
> Ja pretpostavljam da bi trebali jednako brojiti, ali nisam siguran jer ne
> znam kojim parametrima ih programiraju.
>
> Ili drugacije pitano, da li programiranjem razdjelnika neki tip radijatora
> ispada efikasniji, odnosno s manje gubitaka, pa na taj nacin jednako
> zagrijava sobu a razdjelnik otkucava manje impulsa?

Eh, sad me vec pitas tehnicki dio kako funkcioniraju razdjelnici ili
kako zahebati razdjelnik. Nazalost u to se bas i ne razumijem.

[Krunoslav Nezic]

Ajde, jbt, citaj prije nego odgovoris. Isti ucinak ne znaci ista
velicina. Ali ti si u tome vec godinama pa ti to ne treba objasnjavati,
zar ne?
:-)
Pametnjakovic bez granica.
Ne idem u daljnje rasprave, jer nema smisla, a i moje vrijeme je
dragocjeno. Barem meni. Budi pozdravljen.
EOD.

[Krunoslav Nezic]

Hehehe, vidim kamo ovo sve vodi, ali nemam ja vise ni vremena ni volje
gubiti vrijeme na likove koje sve znaju najbolje.
Eto, u pravu si, uzivaj u tome, najpametniji si, a ja cu na pivce.
EOD.

[mah]

> A zasto bi metao radijatore istog ucinka kad takvi vise ne postoje?
> Zasto ne bi metnuo bolje?
> Npr ako zamjenis stari gusani radijator novim plocastim iste dimenzije,
> on ce imati barem 30% veci ucinak.

Ok, znaci dosli smo do ucinka grijanja. Znaci 2 razlicita radijatora mogu
imati istu snagu a razlicit ucinak grijanja.

Pretpostavljam da je onda razdjelnik ubazdaren na snagu radijatora koja
predstavlja energiju koju radijator uzima iz sustava. Znaci 2 radijatora
uzimaju istu kolicinu energije ali nejednako zagrijavaju prostor.

Da li to znaci da bi svaki radijator trebao imati specificirane 2 snage?

[Djuro]

Krunoslav Nezic wrote:


> Pametnjakovic bez granica.

Vidi tko se javlja :-)

[Djuro]

mah wrote:

>
> Ok, znaci dosli smo do ucinka grijanja. Znaci 2 razlicita radijatora mogu
> imati istu snagu a razlicit ucinak grijanja.

Ne. Snaga se ocituje u tome koju kolicinu topline radijator moze
prenijeti u prostor po nekom koeficijentu topline u nekoj jedinici vremena.
Npr plocasti radijator dimenzija 600x600 sa koeficijentom 90/75
(polaz/povrat) u sat vremena ima snagu oko 1.000w.

Ucinak radijatora je ako npr uzmes jedan procasti radijator npr 600x600
i on ima snagu oko 1.000w. S druge strane uzmi gusani radijator istih
dimenzija i on ima snagu cca 600-700w za isti koeficijent topline.

>
> Pretpostavljam da je onda razdjelnik ubazdaren na snagu radijatora koja
> predstavlja energiju koju radijator uzima iz sustava. Znaci 2 radijatora
> uzimaju istu kolicinu energije ali nejednako zagrijavaju prostor.

Ne bas. Radijator koji ima veci ucinak (npr plocasti) trosi vise
energije ali i bolje zagrije prostor. S druge strane gusani potrosi
manje energije ali slabije i zagrije prostor.

>
> Da li to znaci da bi svaki radijator trebao imati specificirane 2 snage?

Ne.

[Djuro]

Krunoslav Nezic wrote:

>
> Hehehe, vidim kamo ovo sve vodi, ali nemam ja vise ni vremena ni volje
> gubiti vrijeme na likove koje sve znaju najbolje.
> Eto, u pravu si, uzivaj u tome, najpametniji si, a ja cu na pivce.
> EOD.

Kako je lako laprdati o necemu o cemu nemas pojima a kad te trazim da
svoje tvrdnje potkrijepis nekim dokazima ili argumentima onda se lijepo
elegantno povuces. Od kud mi je to poznato? Stari dobri Kruno :-)

[Krunoslav Nezic]

A najljepse je laprdati o stvarima koje djelomicno poznas, dijelis krive
savjete, i drugima se prodajes pod strucnjaka. Istovremeno sve oko sebe
diskreditiras.
Navali narode, Djuro ce rijesiti sve vase probleme!
;-)
Ovaj put stvarno EOD i vise se necu dati isprovocirati.

[Djuro]

Krunoslav Nezic wrote:

>
> A najljepse je laprdati o stvarima koje djelomicno poznas, dijelis krive
> savjete, i drugima se prodajes pod strucnjaka. Istovremeno sve oko sebe
> diskreditiras.

Ja ne diskreditiram nikoga osim tebe. Ne bi niti tebi nista rekao da me
non stop ne napadas kako nemam pojima a sve iz neke ljutnje jer sam
mozda jedini uspio sve tvoje tvrdnje pobiti argumentima i dokazima koje
cijeli svijet priznaje osim tebe.
A sto se tice tvojoj tvrdnji kako neke stvari djelomicno poznam, reci cu
ti samo da na ovom svijetu ne postoji covjek koji o nekoj temi zna bas
sve. Niti najbolji inzinjeri termoenergetike na svijetu ne znaju bas sve
o grijanju. Ja nikad nisam niti rekao da znam sve, ali sam se
specijalizirao za vodovod i grijanje i tu znam puno vise od tebe. S
druge strane ti si ocito takav genijalac koji bas o svemu na svijetu zna
bas sve kad si doslovno u svakoj temi poklopac na svaki lonac. Hebote,
onda bi ti se cijeli svijet klanjao i ne bi gubio vrijeme na laprdanje
po usenetu.

> Navali narode, Djuro ce rijesiti sve vase probleme!
> ;-)

Samo ti provociraj.

[mah]

>
>> Ok, znaci dosli smo do ucinka grijanja. Znaci 2 razlicita radijatora mogu
>> imati istu snagu a razlicit ucinak grijanja.
>
> Ne. Snaga se ocituje u tome koju kolicinu topline radijator moze
> prenijeti u prostor po nekom koeficijentu topline u nekoj jedinici
vremena.
> Npr plocasti radijator dimenzija 600x600 sa koeficijentom 90/75
> (polaz/povrat) u sat vremena ima snagu oko 1.000w.
>
> Ucinak radijatora je ako npr uzmes jedan procasti radijator npr 600x600
> i on ima snagu oko 1.000w. S druge strane uzmi gusani radijator istih
> dimenzija i on ima snagu cca 600-700w za isti koeficijent topline.

Dobro, sad je jasnije. Recimo da je nebitan ucinak jer je on omjer
zagrijavanja i dimenzija.

>> Pretpostavljam da je onda razdjelnik ubazdaren na snagu radijatora koja
>> predstavlja energiju koju radijator uzima iz sustava. Znaci 2 radijatora
>> uzimaju istu kolicinu energije ali nejednako zagrijavaju prostor.
>
> Ne bas. Radijator koji ima veci ucinak (npr plocasti) trosi vise
> energije ali i bolje zagrije prostor. S druge strane gusani potrosi
> manje energije ali slabije i zagrije prostor.

Ok, onda je sve jasno i nema problema s ispravnom podjelom troskova po
radijatoru. To sto imam veci radijator, manje efikasan nije bitno jer se
efikasnost odnosi na dimenziju.

BTW, mislim da brkas gore snagu s energijom. Iskoristena enegija je suma
snage s jedinicom vremena. Sad, ili si za konkretan primjer mislio na
utrosak 1kWh ili si htio nesto drugo reci? Valjda da mu je snaga 1kW.

[kobac]

Hmm, suma? Kao kad zbrojis kruske i ...ne znam, lupit cu... jabuke?

[Sinisa]

"Krunoslav Nezic" wrote in message news:msc5pm$ua4$1...@ls237.t-com.hr...

Dakle, nakon sto je stara pec (stvarno je stara) prosvirala, odn. otpao
samot i istrunuo lim iza njega, pala je odluka o kupovini nove peci na
drva. Ali buduci da nemam nekog pretjeranog iskustva s time (grijem se
na drva tek 4-5 sezona), jer uglavnom mi se znanje svodi na guranje
goriva u pec i ciscenje, u dilemi sam sto uzeti. Dvoumim se izmedju
Plamenovig peci sa gusnatim lozistem, ili neke jeftinije sa samotnim
lozistem. Koliko je samot losiji od gusa u praksi? Isplati li se dati
1000kn vise za pec sa gusnatim lozistem? Koliko sezona izdrzi prosjecno
samotno loziste, a koliko gusnato? Da li se uopce time zamarati, ili
jednostavno se voditi izgledom i cijenom?

Hvala unaprijed.


Imam Plamenovu Amity peć nekih 5 godina i vrlo sam zadovoljan.
Gusana peć, odlično grije, velika staklena površina, dovoljno mjesta za drva
i nema rešetkasto ložište već se čisti lopaticom.

http://www.plamen.hr/Proizvod.aspx?ProdID=25

lp, Siniša