©perploča ???
Xerexus
premazom ( znam da moľe fizički ali pitanje je da li ąteti ) i kojim i koja
su onda svojstva tako premazane ąpere .
Moľe li preko sitne ľičane mreľe se mazati epoksi smola ili preko lima , i
koji je efekat toga i ima li smisla , ako netko ima i iskustva ?
Koja je razlika izmedju obične stolarske ąperploče i brodogradjevne
ąperploče ( osim u cijeni , pretpostavljam da je druga skuplja ) ?
Čuo sam za neki poliuretanske i polipropilenske premaze , neąto kao epoksi
smola , čemu to sluľi i kako se upotrebljava i koje su prednosti ili mane ?
Kresimir Vrhovcak
news:bikm8g$vm1$1...@bagan.srce.hr...
vecina projekata za samogradnju od sperploce predvidja premaz epoksidnom
smolom, koja se ujedno koristi i kao ljepilo. poliester se uglavnom ne
koristi jer se ne hvata dobro za drvo. u nekim tekstovima sam pronasao
tvrdnje da bi trajnost kombinacije sper+epoksidna smola trebala biti
minimalno 10 godina.
kada se kombinira nekakav armaturni materijal i nekakvo vezivno sredstvo, ti
materijali moraju po nekim kriterijima odgovarati jedan drugom. vjerojatno
nema smisla koristiti ni jednu kombinaciju koja se vec siroko ne koristi.
zicana mreza se koristi kao armatura za betonske brodove. epoksidna smola
kao zastita lima vjerojatno ima smisla, ali mislim da je onda bolje
koristiti neki premaz na bazi epoksida prilagodjen za nanosenje na lim koji
daje isti rezultat, a lakse se nanosi.
vodootporna sperploca sadrzi ljepila netopljiva u vodi, te bi trebala imati
znato manje supljina u strukturi. ova svojstva bi trebala posebno biti
izrazena kod vodootporne sperploce predvidjene bas za brodogradnju (ne znam
kako je nasi trgovci oznacavaju, vani obicno ima oznaku "marine plywood").
znatno je skuplja od obicne.
na bazi poliuretana su obicno zavrsni premazi. takvi premazi stvaraju
povrsinu otpornu na mehanicka ostecenja, imaju postojanu boju, i sl.
epoksidni premazi su obicno temeljni, ne stvaraju tvrdu povrsinu (trajno su
mekani) i pruzaju dobru zastitu od prodora vode. za polipropilenske ne znam
(tj. nikad cuo).
pozdrav,
kreso
Zex
"Kresimir Vrhovcak" <kresimir.vrh...@brac.tel.hr> je napisao u
poruci interesnoj grupi:bikqqr$ogo$1...@brown.net4u.hr...
<cut>
Idem ja u Mizeriju na biru :)
Mozda sutra dekonzerviram motor.
Slike stizu na poznatu stranicu.
Pozdrav!
dr. Szmola
"Zex" <zeki12S...@hotpop.com> wrote in message
news:bilgn8$doq$1...@ls219.htnet.hr...
je splasla guzva u Mizeriji?
oldtimer
"Kresimir Vrhovcak" .
>
> na bazi poliuretana su obicno zavrsni premazi. takvi premazi
stvaraju
> povrsinu otpornu na mehanicka ostecenja, imaju postojanu boju, i sl.
> epoksidni premazi su obicno temeljni, ne stvaraju tvrdu povrsinu
polipropilenskene znam(tj. nikad cuo).
> >>
Ovo si jako lijepo opisao, ja bih skromno dodao da pravilnim
postupkom epoxy bude vrlo tvrd ali je nezgodan za lakiranje a i tesko
se razlijeva. Ako je prevelika zracna vlaga onda se neke komponente
epoxyja vezu sa vodom iz zraka pa se preostale komponente ne mogu
vezati, ne otvrdnu i odtuda Epoxy biva mekan. Poliuretanski lakovi
( to su i parket lakovi) su tu favoriti, lijepo se razliju , otporni
su na UV zrake ..
Polipropilenska presvlaka sperploce je perverzija a radi se toplim
presanjem PP folije na sperplocu. Ta strana se onda ne vise moze ni
lakirati ni klasicno lijepiti ali ima superotpornost na
razrijedjivace,
klizna svojstva i jos neka.
newjernik
"dr. Szmola" wrote in message
>
> > Idem ja u Mizeriju na biru :)
> > Mozda sutra dekonzerviram motor.
> > Slike stizu na poznatu stranicu.
> >
> je splasla guzva u Mizeriji?
>
Xerexus
oldtimer <crof...@yaho.de> wrote in message
news:bilsn1$s6u$1...@ls219.htnet.hr...
Pozdrav starom majstoru samogradnje !
Kako noge , osjećaą li promjenu vremena ?
Nego shvatio sam , sa vanjske strane maľem ili lakom za parket ili epoxi
smolom .
Prvo pitanje je mogu li kako preporučuju koristiti epoxi smolu kao ljepilo a
onda preko nje lakirati lakom za parket ?
Drugo pitanje je kako srediti unutraąnju stranu ąpere .Jer ako vanjsku
premaľem epoxijem ili lakom kako onda zaątititi unutraąnju stranu ąpere od
povremenog vlaľenja vodom ( ąpticanje , kiąa i drugo ) ? Navodno drvo treba
disati a ako su obje strane premazane onda navodno drvo trune , tako sam čuo
od stolara .
Kresimir Vrhovcak
> Pozdrav starom majstoru samogradnje !
> Kako noge , osjećaą li promjenu vremena ?
>
> Nego shvatio sam , sa vanjske strane maľem ili lakom za parket ili epoxi
> smolom .
> Prvo pitanje je mogu li kako preporučuju koristiti epoxi smolu kao ljepilo
a
> onda preko nje lakirati lakom za parket ?
> Drugo pitanje je kako srediti unutraąnju stranu ąpere .Jer ako vanjsku
> premaľem epoxijem ili lakom kako onda zaątititi unutraąnju stranu ąpere od
> povremenog vlaľenja vodom ( ąpticanje , kiąa i drugo ) ? Navodno drvo
treba
> disati a ako su obje strane premazane onda navodno drvo trune , tako sam
čuo
> od stolara .
>
>
premazuje se i unutarnja strana. ako je (novi) sper potpuno hermeticki
zatvoren, tj. nema doticaja sa vlagom i zrakom, ne bi smio trunuti.
kreso
Kresimir Vrhovcak
dobro more.
pozdrav pun zavisti,
kreso
Barbudo
> premazuje se i unutarnja strana. ako je (novi) sper potpuno hermeticki
> zatvoren, tj. nema doticaja sa vlagom i zrakom, ne bi smio trunuti.
>
> kreso
>
>
napuse se i pusti nekakvu crnu tekucinu koja smrdi ka kuga
mislim da se to zove "suha destilacija"
pozdrav
Barbudo
Xerexus
Barbudo <9a...@qsl.net> wrote in message news:bio0nk$4l1$1...@bagan.srce.hr...
Dobro , ali što onda uraditi ?
Raditi u dva sloja tako da postoji prozraka ?
oldtimer
"Xerexus" < wrote in message
> > ipak trune
>
> Dobro , ali što onda uraditi ?
> Raditi u dva sloja tako da postoji prozraka ?
>
Ako unutarnja strana nije pod vodom ( znaci moze se susiti)
- zasto nebi bila dovoljna jednostavna lazura protiv gljivica ?
oldtimer
"Xerexus" < wrote in message
> >
> Pozdrav starom majstoru samogradnje !
> Kako noge , osjećaą li promjenu vremena ?
>
noge se nedaju i ponovo sam onaj stari :) ne moze mene za stalno
srediti neki pisljivi Audi.
Ja bih jos samo dao preporuku kako lijepiti sperplocu ( tako barem
rade aviomodelari i samograditelji aviona) Za ispunjavanje ostrih
kuteva dobro osusis finu piljevinu, pamucne pahuljice ili pak
"staklene" rezance. To dodajes vec zamijesanoj smoli i mijesas dok
masa ne postane gusta. Tim tijestom lijepo kistom zaoblis kutni
spoj. Na to jos samo dodas trakicu staklene tkanine cca 180 g/m" i to
vise nitko ne rastavi :) Svabe takvu smjesu nazivaju "Mumpe". Naravno
da se to nanosi samo da se smanji ostar spoj iako bi to "tijesto"
stvrdnulo i da je debelo 5 cm.
Kresimir Vrhovcak
mislim da je problem u tome sto je u praksi nemoguce unutrasnjost trupa
sacuvati potpuno suhom (voda uvijek nekako udje, ventilacija potpalublja je
obicno losa, a sol koja se vremenom zavuce u svaki kutak samo pogorsava
stvari). pretpostavljam da zato projektanti preporucuju potpuno oblacenje u
epoksidnu smolu.
pozdrav,
kreso
Barbudo
Jednu stranu obuci u nepropusno (Poly, Epoksy..) a drugu u neki
ventilacijski premaz (uljana boja, Hempalin temeljna pa pokrivna i tsl.).
Vidim da se kroz postove provlace neke zablude kojih bi se trebalo rijesiti.
-nije potrebno pod svaku cijenu izolirati drvo od doticaja s morem. Bilo
koja uljena boja impegnirat
ce drvna vlakna i na taj nacin zastititi drvo od gljivica i ostalih
mikrorganizama i ono ce moc stat u moru
koliko god treba
-drvo se plastificira izvana da se zastitimo od moguceg prodora vode zbog
istezanja i skupljanja drva.
Na primjer drvene brodove ljeti treba polivati svakodnevno jer se toliko
rasuse da se moze gledati izmedu madira. Sperploca je manje osjetljiva na
istezanje ali se ipak moze desiti da popucaju spojevi
i pocnu propustati. Stoga se takvi brodovi plastificiraju izvana. Kaljuzna
voda iznutra
tako dobro impregnira drvo da mu daljnja zastita tako reci nije ni potrebna.
-neke vrste drva kao npr. hrast i bor dugotrajnim boravkom u moru cak i
poboljsaju svoja svojstva
Pozdrav
Barbudo
Zex
> sacuvati potpuno suhom (voda uvijek nekako udje, ventilacija potpalublja
je
> obicno losa, a sol koja se vremenom zavuce u svaki kutak samo pogorsava
> stvari). pretpostavljam da zato projektanti preporucuju potpuno oblacenje
u
> epoksidnu smolu.
>
> pozdrav,
> kreso
>
>
>
>
Da, to je OK, ali kada se plasticni sloj zagrebe, pocinje nezaustavljivi
proces truljenja drveta.
Na kraju dobijes dvije tanke plasticne oplate i izmedju njih trulez.
Obostrano plastificiranje je popularno kod samograditelja koji godisnje
15-tak dana plove, a ostatak vremena glancaju brod u garazi.
Poslije dugih analiza i optimizacije ( uz obilatu pomoc osoblja Mizerije),
Mario i ja smo dosli do slijedeceg postupka koji mislimo primjeniti:
Nacrti na www.bateau.com (jeftini, detaljni, 1:1, veliki izbor).
Na stranici je takodjer detaljno opisan postupak gradnje "stitch & glue".
Vidio sam nekoliko brodova izgradjenih na taj nacin i svi imaju problem da
je sper koji je obje strane plastificiran poceo truliti (blizu tebe u
Burlama motornjak sa slikom delfina na boku).
Postupkom koji je tamo opisan napraviti pregrade, rebra i uzduznice od
kvalitetnog vodootpornog spera, a korito napraviti od najjeftinijeg obicnog
spera 3mm.
Tako dobijeno korito treba posluziti kao kalup, te na njega filati poliester
(jeftino i lako dobavljivo). Rezultat je cvrsta ljuska, u koju se umontira i
zalijepi epoksidom mreza rebara i uzduznica (epoksid lijepi i drvo i
poliester).
Trenutno skupljamo lovu za materijal, pa krecemo, izvjestaji ce stizati :)
Z!
Xerexus
E pa tako neąto sam i ja pitap prije nekog vremena i svi su se čudom čudili
.
A stvar koju sam ja htio je da bi osnovni kostur napravio od ąto lakąih
cijevi preko kojih bi ( čisto da zatvori oblik i da pridrľava platno )
razapeo onu sitnu ľičanu mreľu sa okom 2x2cm ( čelična ľica debljine 1mm ) .
Onda bi preko toga stavio platno i mazao prvo izvana pa onda kasnije i
isnurta ( moľda platno i iznutra ) i evo mi brodića bez kalupa sa potpuno
nosivom konstrukcijom . Je bio bi malo teľi nego čisto epoksi ali sigurno
lakąi nego čelični .
©to mislite o tome ?
Zex
"Xerexus" <adam...@yahoo.com> je napisao u poruci interesnoj
grupi:bj20ln$44n$1...@bagan.srce.hr...
>
> E pa tako neąto sam i ja pitap prije nekog vremena i svi su se čudom
čudili
> .
> A stvar koju sam ja htio je da bi osnovni kostur napravio od ąto lakąih
> cijevi preko kojih bi ( čisto da zatvori oblik i da pridrľava platno )
> razapeo onu sitnu ľičanu mreľu sa okom 2x2cm ( čelična ľica debljine 1mm )
.
> Onda bi preko toga stavio platno i mazao prvo izvana pa onda kasnije i
> isnurta ( moľda platno i iznutra ) i evo mi brodića bez kalupa sa potpuno
> nosivom konstrukcijom . Je bio bi malo teľi nego čisto epoksi ali sigurno
> lakąi nego čelični .
> ©to mislite o tome ?
>
>
Zaboravi.
Prouci malo link koji sam u gornjem postu naveo, bit ce ti jasnije sto sam
htio reci.
Z!
Xerexus
Ma jesam ali kojega će mi klinca kalup , nemam namjeru raditi serijsku
proizvodnju .
Tako mi kalup ispadne dodatni nepotrebni troąak .
A onako kako sam ja mislio kostrukcija sve drľi i poslije je ojačanje
konstrukcije .
Neąto kao grede u stropnoj konstrukciji .
Brada
>
jesam ali kojega će mi klinca kalup , nemam namjeru raditi serijsku
> proizvodnju .
> Tako mi kalup ispadne dodatni nepotrebni troąak .
> A onako kako sam ja mislio kostrukcija sve drľi i poslije je ojačanje
> konstrukcije .
>
> Neąto kao grede u stropnoj konstrukciji .
A ąto je sa sendvič gradnjom, sa PUR pločama koje obloľią s obe strane
stakloplastikom. Ploče ti sluľe kao kalup i osiguravaju flotaciju. Ne znam
detalje, davno sam neąto čitao, ako neko zna, nek javi.