centralno

[Asterix]

Naime kako je zahladilo, upalilo se centralno grijanje (na plin - kombi
bojler), no kao i svake godine imam programabilni termostat pa grijem
samo preko dana dok je preko noci grijanje ugašeno. Kada se grijanje
ujutro upali dosta dugo radi dok se ne postigne dostatna temp. u
prostoriji. Pitanje je isplati li se više stalno držati upaljeno
grijanje na željenoj temperaturi ili ju spustiti za stupanj, dva niže
ili kao u mom slučaju gasiti preko noći? Tj. prema iskustvu kada se
potroši najmanje plina uz zadovoljavajuću temperaturu.

[Pero]

Asterix <ivan...@yahoo.com> je dana Mon, 17 Oct 2011 15:59:05 +0200
nalupao:

Po mom iskustvu, dođe na isto, malo manja potrošnja je ako se održava
manja temp prek večeri. Dakle, ujutro sam upalio grijanje na maksimum i
mjerio potrošnju, a onda sam ostavio grijanje preko noći da se dogrijava
i potrošnja je tu negdje. Plus to da grijanje nije zdravo dok spavaš i
tako se grijanje na spavanju stavlja na 20 stupnjeva a preko dana je na 22.

pozdrav,

Pero


--
Pero (Klicov), makni SPAM za reply
kaciga je super stvar, ako je imaš na glavi kada tresneš

[pero]

"Asterix" je napisao u poruci interesnoj
grupi:j7hcbc$4up$1...@sunce.iskon.hr...

Preporucuje se (tako kazu majstori) da se nocna temperatura drzi nekih 4°
nize od dnevne. U suprotnom se stan (a pogotovo kuca) previse rashladi i
vise se trosi na ponovno zagrijavanje nego na to nocno grijanje. Iako, ako u
stanu imas na 21-22, onda je lako moguce da se u tom slucaju bojler niti
nece upaliti po noci, jer se (neki) stanovi niti ne rashlade ispod17-18°
Isto vrijedi i za period kada nitko nije doma tokom duzeg vremena.
Na programibilnom digitalnom termostatu mozda mozes (ovisi koji imas)
podesiti dnevnu i nocnu (eco) temperaturu i vrijeme rada jedne, odnosno
druge, pa ne moras svaki dan to podizati/spustati.
--
pozdrav pero

[Djuro]

Dnevnu temperaturu odrzavaj kako ti pase a nocnu podesi na 18-19'c.
Svaki digitalni termostat bi trebao imati tu funkciju. Time ces imati
ugodniju temperaturu u kuci i manju potrosnju plina jer je poznato da se
dogrijavanjem trosi manje energije nego zagrijavanjem.

[Cose]

On Mon, 17 Oct 2011 15:59:05 +0200, Asterix <ivan...@yahoo.com>
wrote:

Nisam mjerio razliku u potrosnji ali smo skuzili da sa skroz ugasenim
grijanjem po noci bude prehladno kod klinaca u sobi. Idealno se
pokazalo rjesenje da je nocna temp podesena tako da je 2-3 stupnja
niza od dnevne, pa se po noci pec upali 1-2 puta i odrzava temp.

Sa druge strane, eksperimentirao sam sa klimom po ljetu - prva
varijanta je da je klima ugasena i palim ju kad dodjem popodne doma s
posla, a druga da odmah u jutro podesim ugodnih 26-27 stupnjeva i
pustim klimu da odrzava. U prvoj varijanti se klima kasnije puno vise
muci (i trosi struje) kada se zidovi previse zagriju, pa je i puno
teze ohladiti.

--
Kresimir Kos

"When people are fanatically dedicated to political or religious faiths
or any other kinds of dogmas or goals, it's always because these dogmas
or goals are in doubt." (Zen and the Art of Motorcycle Maintenance)

[Goran]

Definitivno je bolje kad se održava temperatura. Isto tako i topla voda.
I ja imam na termostatu programirani nočni režim na 18 stupnjeva, a po danu
si podesim kako mi kad odgovara. Toplu vodu imam 0-24 jer svakak dolazim i
odlazim na posao.

> Sa druge strane, eksperimentirao sam sa klimom po ljetu - prva
> varijanta je da je klima ugasena i palim ju kad dodjem popodne doma s
> posla, a druga da odmah u jutro podesim ugodnih 26-27 stupnjeva i
> pustim klimu da odrzava. U prvoj varijanti se klima kasnije puno vise
> muci (i trosi struje) kada se zidovi previse zagriju, pa je i puno
> teze ohladiti.

A kakva je bila potrošnja struje u tom slučaju?

[Tomislav]

>
> Preporucuje se (tako kazu majstori) da se nocna temperatura drzi  nekih 4°

Radi se o sljedećem:
Ako tebi za neku temperaturu prostorije od x°C treba neka y količine
energije, sasvim je nebitno da li si tu energiju
donio u količini 4x po y/4, ili 2 x po y/2, ili odjednom cijelu
količinu y.
Ušteda se može ostvariti na smanjenju gubitaka: što je veća razlika
temperature između zraka u prostoriji i okolišu, prijenos topline je
veći. Dakle, po noći je vani hladnije i da bi održao npr. istu temp. u
prostoriji treba ti više toplinske energije. Odnosno, da bi održao
istu potrošnju kao i po danu, treba biti ista razlika teperature
između prostorije i okoliša. Što je razlika manja, gubici su manji,
ali i tebi je hladnije, što je naravno sasvim logično :)

Energetski gledajući, bolje je grijanje ugasiti. Ali ako se ohlade i
zidovi i namještaj, ti ih moraš ponovo zagrijati odnosno oni će ti
hladiti zrak dok se ne zagriju pa ćeš imati puno manji osjećaj ugode i
osjećaj da se troši više energije nego da si grijanje ostavio. To će
biti istina u tom trenutku, ali ukupno gledajući energetsku bilancu,
potrošit ćeš manje nego da si grijao cijelu noć, ali i osjećaj ugode
će biti lošiji. Tako da je optimalno negdje u sredini. Malo
podgrijavaj, ali ne puno.

[Djuro]

Tomislav wrote:

>
> Radi se o sljedećem:
> Ako tebi za neku temperaturu prostorije od x°C treba neka y količine
> energije, sasvim je nebitno da li si tu energiju
> donio u količini 4x po y/4, ili 2 x po y/2, ili odjednom cijelu
> količinu y.

Teoretski to je tako, ali nisi uzeo u obzir jedan jako bitan faktor.
Porastom energetskih potreba, potrosnja energenta ne raste linearno nego
eksponencionalno. Ako se kuca preko noci ohladi, ti je ujutro zelis sto
prije ugrijati na ugodnu temperaturu. Ti takvim ubrzanim zagrijavanjem
moras uloziti puno vise energije da bi dosao do dnevne temperature (cak
i do 50% vise). Ako kucu postupno zagrijavas, za postizanje iste
temperature prostora trebas puno manje energije, ali to utjece na
komociju. Zato je bolje lagano dogrijavati prostor po noci i odrzavati
nocnu temperaturu (19-20'c) a ujutro ugrijati na dnevnu temperaturu.
Potrosnja energije ce biti neznatno veca od postupnog zagrijavanja
prostora, ali osjetno manja od ubrzanog zagrijavanja.

>
> Energetski gledajući, bolje je grijanje ugasiti. Ali ako se ohlade i
> zidovi i namještaj, ti ih moraš ponovo zagrijati odnosno oni će ti
> hladiti zrak dok se ne zagriju pa ćeš imati puno manji osjećaj ugode i
> osjećaj da se troši više energije nego da si grijanje ostavio. To će
> biti istina u tom trenutku, ali ukupno gledajući energetsku bilancu,
> potrošit ćeš manje nego da si grijao cijelu noć, ali i osjećaj ugode
> će biti lošiji. Tako da je optimalno negdje u sredini. Malo
> podgrijavaj, ali ne puno.

Krivo, laganim dogrijavanjem potrositi ce manje ukoliko zagrijava
prostor u kojem se kontinuirano boravi. Gasenje grijanja se isplati samo
ako je rijec o prostoru u kojem se povremeno boravi (vikendice i
slicno). O problemima kondenzacije prilikom ubrzanog zagrijavanja na
ohladjenim zidovima ne treba ni voditi raspravu.

[Mario]

Koja glupost. Šta si po struci?

"Djuro" wrote in message news:j7knde$d7a$1...@ss408.t-com.hr...

[scrodge]

On 19.10.2011. 8:38, Mario wrote:
> Koja glupost. Šta si po struci?

A da obrazložiš tu tvrdnju? Gdje su argumenti?

[Mario]

Pročitaj post od Tomislava. Naime ukoliko cijelu noć griješ veća je razlika
između unutrašnje i vanjske temperature što znači veći gubici. S tim da
tvrdnja da su gubici veći ukoliko griješ ohlađeni prostor je glupasta jer
upravo su tada najmanji gubici. Veći je prijenos energije s radijatora što
znači da je temp. povrata manja što opet znači manje gubitke u vodovima i
veču efikasnost u kotlu zbog veće razlike temp.




"scrodge" wrote in message news:j7lt3o$6tt$1...@ss408.t-com.hr...

[scrodge]

On 19.10.2011. 9:43, Mario wrote:
> Pročitaj post od Tomislava. Naime ukoliko cijelu noć griješ veća je
> razlika između unutrašnje i vanjske temperature što znači veći gubici. S
> tim da tvrdnja da su gubici veći ukoliko griješ ohlađeni prostor je
> glupasta jer upravo su tada najmanji gubici. Veći je prijenos energije s
> radijatora što znači da je temp. povrata manja što opet znači manje
> gubitke u vodovima i veču efikasnost u kotlu zbog veće razlike temp.
>
>
>
>

Mislim da je to puno kompleksnija tematika nego sto izgleda i nemoze se
generalizirati jer treba uračunati puno više razlicitih faktora koji
zavise od slučaja do slučaja. Konstrukcija objekta, izolacija,
stolarija, način i izvedba grijanja, vrsta energenta, navike i
preferencije ukućana... Logično bi bilo da se manje energije troši ako
kontinuirano održavamo neku temp. nego da svaki put zagrijavamo prostor
od neke početne minimalne temperature.

[Robi K. ( IIIa )]

Pa i na uputama proizvođača bojlera ( bar Vaillant) piąe da se noćna temp.
ne bi trebala smanjivati za viąe od 5-6 C u odnosu na dnevnu zbog veće
potroąnje radi ponovnog postizabja dnevne...





"scrodge" <scr...@nema.net> wrote in message
news:j7m9ku$sb$1...@ss408.t-com.hr...

> On 19.10.2011. 9:43, Mario wrote:

>> Pročitaj post od Tomislava. Naime ukoliko cijelu noć grijeą veća je
>> razlika između unutraąnje i vanjske temperature ąto znači veći gubici. S
>> tim da tvrdnja da su gubici veći ukoliko grijeą ohlađeni prostor je

>> glupasta jer upravo su tada najmanji gubici. Veći je prijenos energije s

>> radijatora ąto znači da je temp. povrata manja ąto opet znači manje

>> gubitke u vodovima i veču efikasnost u kotlu zbog veće razlike temp.
>>
>>
>>
>>
>
> Mislim da je to puno kompleksnija tematika nego sto izgleda i nemoze se

> generalizirati jer treba uračunati puno viąe razlicitih faktora koji

> zavise od slučaja do slučaja. Konstrukcija objekta, izolacija, stolarija,
> način i izvedba grijanja, vrsta energenta, navike i preferencije

> ukućana... Logično bi bilo da se manje energije troąi ako kontinuirano
> odrľavamo neku temp. nego da svaki put zagrijavamo prostor od neke početne
> minimalne temperature.

[Djuro]

Mario wrote:
> Koja glupost.

Ako smatras da pricam gluposti, slobodno iznesi neke konkretne argumente
da pobijes moju tvrdnju. Do sada nisi rekao nista konkretno pa smatram
da samo laprdas i iznosis svoje misljenje a ne provjerene tvrdnje.

> Šta si po struci?
>

Nije bitno sto sam po struci, ali cu ti samo reci da cca 7 godina radim
sa sistemima centralnog i podnog grijanja, solarnim sistemima,
vodovodom, kanalizacijom i tome srodnim poslovima pa time smatram da
imam barem nesto kompetencije da bi mogao komentirati takve teme. A ti?
Imas li ti takve kompetencije?

[Djuro]

Mario wrote:
> Pročitaj post od Tomislava. Naime ukoliko cijelu noć griješ veća je
> razlika između unutrašnje i vanjske temperature što znači veći gubici.

Naravno, ali zato ne odrzavas nocnu temperaturu na 23-24'c nego odrzavas
na 18-19'c cime smanjujes razliku izmedju unutarnje i vanjske
temperature i gubitke u prijenosu energije kroz zidove.

> S
> tim da tvrdnja da su gubici veći ukoliko griješ ohlađeni prostor je
> glupasta jer upravo su tada najmanji gubici.

Ocito nisi dobro procitao moj post. Ovo sto kazes teoretski je tocno,
ali jako bitan faktor je vrijeme zagrijavanja. Naime ujutro vecina ljudi
zeli da im kuca bude topla i zeli da vrijeme zagrijavanja bude sto
krace. U tom slucaju da bi brzo zagrijao prostor moras uloziti puno vise
energije cime se smanjuje ucinkovitost kotla i povecava potrosnja
energenta. Taj problem mozes izbjeci postupnim zagrijavanjem prostora
sto povecava ucinkovitost kotla i smanjuje potrosnju energenta, ali tko
realno danas zeli da mu temperatura prostora postane podnosljiva tek oko
podne?

> Veći je prijenos energije s
> radijatora što znači da je temp. povrata manja što opet znači manje
> gubitke u vodovima i veču efikasnost u kotlu zbog veće razlike temp.
>

Ocito ti bas i nisu jasne neke osnove termodinamike i konstrukcije
plinskih kotlova. Ovo o cemu ti pricas je princip ustede u
niskotemperaturnom rezimu rada.

Ukoliko je temperatura povrata niza, povecava se ucinkovitost
sagorjevanja energenta, ali to ne znaci da se time povecala ucinkovitost
zagrijavanja prostora. Jer ako je tebi za grijanje prostora potrebno
primjerice 40'c polaznog voda, a povrat je 35'c, kotao mora raditi vrlo
malo i trositi vrlo malo energenta da dogrije tih 5'c. Ako je polaz 40'c
a povrat 25'c tebi automatski treba vise energenta i smanjuje se
ucinkovitost grijanja prostora.

[Mario]

Mislim da tebi nisu jasne osnove prijenosa topline. Ovdje ne govorim o
osjećaju ugode i sl. nego o tome da noćnim isključivanjem dolazi do uštede
energenta. To šta pričaš o efikasnosti kotla su također gluposti. Plamenik
imao ili nema variomat predaje nekakvu toplinsku energiju u ložište kotla.
Ta energija se preko izmjenjivača topline predaje mediju odnosno vodi.
ukoliko je temp. razlika između ta dva medija veća, veća je i efikasnost
izmjene topline a time i kotla odnosno manje se topline izgubi s otpadnim
plinovima. Drugo: teoretski i stvarno, što je veća razlika između temp. u
prostoru i temp. okoliša veći su gubici. Treće isto pravilo je i kod
radijatora. Veća razlika temp. veća efikasnost radijatora, niža temp.
povrata, manji gubici u cjevovodima i na kraju bolje preuzimanje topline u
kotlu.
Osnove termodinamike i prijenosa topline i tvari.

"Djuro" wrote in message news:j7n6q6$p5e$1...@ss408.t-com.hr...

[Tomislav]

On 18 list, 22:25, Djuro <m...@mail.com> wrote:
> Tomislav wrote:
>
> > Radi se o sljedećem:
> > Ako tebi za neku temperaturu prostorije od x°C treba neka y količine
> > energije, sasvim je nebitno da li si tu energiju
> > donio u količini 4x po y/4, ili 2 x po y/2, ili odjednom cijelu
> > količinu y.
>
> Teoretski to je tako, ali nisi uzeo u obzir jedan jako bitan faktor.
> Porastom energetskih potreba, potrosnja energenta ne raste linearno nego
> eksponencionalno. Ako se kuca preko noci ohladi, ti je ujutro zelis sto
> prije ugrijati na ugodnu temperaturu. Ti takvim ubrzanim zagrijavanjem
> moras uloziti puno vise energije da bi dosao do dnevne temperature

Pa to proizlazi iz onog što sam napisao. Zanemario si da sam napisao
"u tom trenutku".
Nisam spomenuo da je pri radu u većoj snazi bojlera i veći gubitak
kroz "dim".

Bitno je spomenuti "osjet topline" koji je pri istoj temperaturi zraka
manji ako je hladan okoliš tj. zidovi i namještaj.
Zato se polako razvija i zidno grijanje jer imaš izraženu komponentu
prijenos topline zračenjem koja je kod
radijatora vrlo mala. Ova komponenta je je izražena kod kamina, ali
njegov nedostatak je što dolazi iz jedne ajmo reći točke.

[Djuro]

Mario wrote:
> Mislim da tebi nisu jasne osnove prijenosa topline.

Meni su osnove a i neke naprednije stvari oko prijenosa topline dovoljno
jasne.

> Ovdje ne govorim o
> osjećaju ugode i sl. nego o tome da noćnim isključivanjem dolazi do
> uštede energenta.

Problem je u tome sto ti nisi povezao uzrocno posljedicnu vezu izmedju
nocnog iskljucivanja i ugode. Ako zelis ugodu u kuci moras potrositi
vise energenta a tema je da li se vise stedi dogrijavanjem ili
zagrijavanjem. A ako cemo tjerati mak na konac onda je najbolje ugasiti
kotao i time je najmanja potrosnja energenta. Ugoda ocito nije bitna po
onome sto ti pricas.

> To šta pričaš o efikasnosti kotla su također gluposti.

Ocito nemas bas previse veze sa centralnim grijanjima kad ovakve stvari
pricas. BTW koliko godina iskustva imas u radu sa sistemima centralnih
grijanja?

> Plamenik imao ili nema variomat predaje nekakvu toplinsku energiju u
> ložište kotla. Ta energija se preko izmjenjivača topline predaje mediju
> odnosno vodi. ukoliko je temp. razlika između ta dva medija veća, veća
> je i efikasnost izmjene topline a time i kotla odnosno manje se topline
> izgubi s otpadnim plinovima. Drugo: teoretski i stvarno, što je veća
> razlika između temp. u prostoru i temp. okoliša veći su gubici. Treće
> isto pravilo je i kod radijatora. Veća razlika temp. veća efikasnost
> radijatora, niža temp. povrata, manji gubici u cjevovodima i na kraju
> bolje preuzimanje topline u kotlu.
> Osnove termodinamike i prijenosa topline i tvari.

I sve to stoji, ali opet ne govorimo o toj temi. Meni je sasvim jasno
kako funkcionira prijenos topline ali prijenos topline u ovom slucaju
nije uopce bitna tema nego raspravljamo o potrosnji energenta. Moje 7
godisnje iskustvo govori da se laganim dogrijavanjem stedi vise
energenta nego zagrijavanjem. Jer osjecaj ugode je ono finalno sto svaki
korisnik centralnog grijanja zeli a da pri tome potrosi sto manje
novaca. Zato sam i pricao o osjecaju ugode, ali me ocito nisi shvatio.
>

[Mario]

Sada okrećeš priču na ugodu kad vidiš da nisi u pravu :) Čovjek je jasno
pitao da li će mu ušteda biti veća ako centalno gasi noću. Odgovor je da
hoće i gotovo.
To šta imaš 7 god iskustva malo znači jer vidim da imaš standardnu montersku
priču tako da si svoj limit vjerojatno već dostigao. Ostavi ove naprednije
detalje obrazovanijima i ne rasipaj krive informacije ljudima koji žele
točan podatak.


"Djuro" wrote in message news:j7pqav$jtg$1...@ss408.t-com.hr...

[Djuro]

Mario wrote:
> Sada okrećeš priču na ugodu kad vidiš da nisi u pravu :)

Ti si poceo pricu o ugodi jer nisi shvatio uzrocno posljedicnu vezu
ugode i potrosnje energenta, tako da se sad nemoj izvlaciti.

> Čovjek je jasno
> pitao da li će mu ušteda biti veća ako centalno gasi noću. Odgovor je da
> hoće i gotovo.

Ajde da sad malo razjasnimo tematiku. Ja sam cca 2 dana prije tebe
covjeku dao jasan i glasan odgovor da ce vise ustediti ako lagano
dogrijava nocu i taj odgovor ce ti dati svaki monter centralnog koji se
i malo kuzi u svoj posao. Koliko sam vidio ti nisi dao odgovor nego si
se samo ukljucio u demantiranje onoga sto se ne uklapa s tvojim
misljenjem o navedenoj temi.

> To šta imaš 7 god iskustva malo znači jer vidim da imaš standardnu
> montersku priču tako da si svoj limit vjerojatno već dostigao.

Vidim da uopce ne znas kakve su zapravo monterske price, jer inace ne bi
pricao ovakve gluposti. Sto se tice limita, ti si svoje limite vec
odavno pokazao cisto povrsnim znanjem o sistemima grijanja i pricanjem
bedastoca koje nemaju nikakve veze sa stvarnim stanjem. A osim toga vec
2 puta sma te pitao koliko imas iskustva u radu sa sistemima centralnih
grijanja i nijednom nisam dobio odgovor. To mi dovoljno govori u tome
koliko znas o temi koju toliko komentiras.

> Ostavi
> ove naprednije detalje obrazovanijima i ne rasipaj krive informacije
> ljudima koji žele točan podatak.

Pravo znanje se ne stice citanjem knjiga, postova na forumima
newsgrupama ili pokusavanjem izvlacenja odgovora pomocu teorije. Pravo
znanje se stice iskljucivo praksom. Isto tako puno se druzim sa ljudima
iz te branse i ono sto ne znam imam koga pitati a ne dolazim sa strucnim
pitanjima na forume i nadam se da ce mi ekonomisti ili sumari govoriti o
centralnom grijanju. Prema tome, ako nemas prakticnog iskustva o
navedenoj temi radije nemoj pricati i teoretizirati o onome o cemu
sasvim ocito ne znas dovoljno.

[Cose]

On Mon, 17 Oct 2011 21:49:11 +0200, Goran <ne...@spam.hr> wrote:

>> Sa druge strane, eksperimentirao sam sa klimom po ljetu - prva
>> varijanta je da je klima ugasena i palim ju kad dodjem popodne doma s
>> posla, a druga da odmah u jutro podesim ugodnih 26-27 stupnjeva i
>> pustim klimu da odrzava. U prvoj varijanti se klima kasnije puno vise
>> muci (i trosi struje) kada se zidovi previse zagriju, pa je i puno
>> teze ohladiti.
>
>A kakva je bila potrošnja struje u tom slučaju?

Na zalost nisam mjerio, ali znam da nije bilo nekih vecih promjena
koje bi se primjetile na racunu.

Ali je svakako popodne i navecer bilo neusporedivo ugodnije nego kad
se zidovi zagriju pa hoces iskociti iz svoje koze.

[Mario]

Da malo rezimiramo tvoje izjave na ovu temu:

"Ukoliko je temperatura povrata niza, povećava se učinkovitost
sagorjevanja energenta, ali to ne znaci da se time povećala učinkovitost
zagrijavanja prostora."

Sagorijevanje energenta nema veze s povratom iz sustava grijanja. Već sa
količinom dostupnog kisika, vlažnosti i isl.
Zaključak: nemaš pojma

"Ako je polaz 40'c a povrat 25'c tebi automatski treba vise energenta i
smanjuje se
ucinkovitost grijanja prostora."

Ako je polaz 40 a povrat 25 znači da je izmjena topline u kotlu veća a time
i efikasnost kotla je veća. Također znači da je učinkovitost izmjene topline
u prostoru veća jer si prostoru predao veću količinu topline nego da je
povrat recimo 35.
Zaključak: nemaš pojma

Dakle tvoja "iskustva" su irelevantna jer postoje jasne empirijske iskušane
formule koje stoje iza mojih tvrdnji, a i svako ozbiljnije mjerenje će to
pokazati. Zato ne pravi se pametan nego ako vidiš da si pogriješio pokušaj
nešto naučiti. BTW ja sam projektant strojarskih instalacija s velikim
iskustvom na objektima s toga ostani na svom nivou i ne sramoti se više.


"Djuro" wrote in message news:j7rnvb$2as$1...@ss408.t-com.hr...

[Djuro]

Mario wrote:

> "Ukoliko je temperatura povrata niza, povećava se učinkovitost
> sagorjevanja energenta, ali to ne znaci da se time povećala učinkovitost
> zagrijavanja prostora."
>
> Sagorijevanje energenta nema veze s povratom iz sustava grijanja. Već sa
> količinom dostupnog kisika, vlažnosti i isl.
> Zaključak: nemaš pojma

Zakljucak: nepismen si
Objasnjenje: Ja uopce nisam govorio da na sagorjevanje utjece
temperatura povratnog voda vec da temperatura povratnog voda utjece na
potrosnju energenta. Ukoliko je razlika temperatura povratnog i polaznog
voda mala, kotao mora manje zagrijavati i time se trosi manje energenta.
Ubuduce malo bolje procitaj moj post.

>
> "Ako je polaz 40'c a povrat 25'c tebi automatski treba vise energenta i
> smanjuje se
> ucinkovitost grijanja prostora."
>
> Ako je polaz 40 a povrat 25 znači da je izmjena topline u kotlu veća a
> time i efikasnost kotla je veća. Također znači da je učinkovitost
> izmjene topline u prostoru veća jer si prostoru predao veću količinu
> topline nego da je povrat recimo 35.
> Zaključak: nemaš pojma

Zakljucak: Ti nemas pojima
Objasnjenje: Ako je razlika izmedju polaznog i povratnog voda velika, to
moze znaciti ili da je izmjena topline u prostoru losa (losi radijatori,
neispravni ventili) ili je prostor lose izoliran pa se gubi previse
topline. Po mom iskustvu u vise od 90% slucajeva problem je u lose
izoliranim prostorima pa sto ti onda vrijedi veca ucinkovitost
sagorjevanja energenta ako trebas vecu kolicinu energenta da bi postigao
zeljenu temperaturu. Po tebi ocito je najbolje otvoriti prozore i
ohladiti prostor kako bi radijatori sto vise topline predali prostoru,
kako bi temperatura povratnog voda bila visa i u konacnici bi kotao imao
vecu ucinkovitost.

>
> Dakle tvoja "iskustva" su irelevantna jer postoje jasne empirijske
> iskušane formule koje stoje iza mojih tvrdnji, a i svako ozbiljnije
> mjerenje će to pokazati. Zato ne pravi se pametan nego ako vidiš da si
> pogriješio pokušaj nešto naučiti. BTW ja sam projektant strojarskih
> instalacija s velikim iskustvom na objektima s toga ostani na svom nivou
> i ne sramoti se više.
>

Zakljucak: Nemas pojima
Objasnjenje: Ti sve samo teoretiziras. Pricas o teoriji prijenosa
topline, kompliciranim formulama i tko zna kakvim cudesima sve ne a
zapravo uopce nisi svjestan da se teorija i praksa poprilicno razlikuju.
Mene ne zanima po kojim formulama toplina prelazi sa izmnjenjivaca
topline u kotlu prelazi na medij koji prolazi kroz izmjenjivac nego
koliko energenta ces potrositi u uvjetima gasenja centralnog grijanja
preko noci ili kontinuiranog laganog dogrijavanja. Moje iskustvo je
pokazalo da je ovo drugo svakako bolje i u konacnici da se potrosi manje
energenta.
Osim toga, u ovoj temi je rijec o malom sistemu grijanja koji se
poprilicno razlikuje od velikih sistema sa kojima ti baratas. Ja se u
tvoju domenu ne petljam jer nemam dovoljno znanja i iskustva, ali ti
koji sasvim ocito ne shvacas da u nekim stvarima nemas dovoljno znanja i
iskustva i samo se pravis vazan a ne shvacas koliko se zapravo sramotis.
Prema tome drzi se ti dalje svojih objekata a u male sisteme (izvodjenje
i odrzavanje) se ne petljaj i nemoj se vise sramotiti ne samo izjavama
nego i svojim neznanjem.

[Tomislav]

> Dakle tvoja "iskustva" su irelevantna jer postoje jasne empirijske iskušane
> formule koje stoje iza mojih tvrdnji, a i svako ozbiljnije mjerenje će to
> pokazati. Zato ne pravi se pametan nego ako vidiš da si pogriješio pokušaj
> nešto naučiti. BTW ja sam projektant strojarskih instalacija s velikim
> iskustvom na objektima s toga ostani na svom nivou i ne sramoti se više.

kolega, badava ti trud u objašnjavanju. Majstor uvijek zna najbolje.
Naučio je od starog majstora koji je naučio još od starijeg, jer je od
uvijek tako bilo ....po iskustvu i osjećaju. A energeske bilance su
strani pojam.
Ostavi teoriju struci, a majstoru njegovu struku.

[Nike]

On Thu, 20 Oct 2011 09:21:16 +0200, Tomislav <comp...@gmail.com> wrote:

> Zato se polako razvija i zidno grijanje jer imaš izraženu komponentu
> prijenos topline zračenjem koja je kod
> radijatora vrlo mala.

Netočno.

Toplina se prenosi kondukcijom, radijacijom i konvekcijom.
Kondukcija je kad direktno staviš ruku na radijator.
Konvekcija je prijenos topline sa rebara radijatora na zrak pa tek onda
zrak prenosi toplinu na tvoje tijelo.
Radijacije je emitiranje elektromagnetskih valova koji onda direktno
zagrijavaju tijelo poput sunčanja.
Što je površina grijačeg tijela toplija to je izraženija komponenta
radijacije.
Što je površina grijačeg tijela veća to je izraženija konvekcija.
Što je dodirna površina dva tijela veća to je izraženija kondukcija.

Kod zidnog grijanja je temperatura površine niska jer je to
niskotemperaturnog grijanje pa je najizraženija komponenta kondukcije.
Kod radijatora površina je manja a toplija u odnosu na zidno, pa je
izraženija komponenta radijacije, a zbog toga se i radijator zove
radijatorom a električni grijač u limenoj kutiji tipa Glamox se zove
konvektor.

> Ova komponenta je je izražena kod kamina, ali
> njegov nedostatak je što dolazi iz jedne ajmo reći točke.

Zbog veće površine kamin jednako dobro predaje toplinu i radijacijom i
konvekcijom.

Kad staviš pregradu između grijačeg tijela i sebe, i na koži osjetiš odmah
kao da je hladnije, onda to grijače tijelo ima izraženu komponentu
radijacije. Kod zidnog grijanja nećeš osjetiti skoro nikakvu razliku ako
zakloniš sebe od zida koji grije.


--
http://www.refrigeration-engineer.com
http://fanzo.org/forum/

[Nike]

Neki pametni ljudi, dr.mr.fr.hr su izračunali da je enrgetski učinkovitije
prostor dogrijavati sa snižene temperature za cca 4-5°C nego potpuno
gasiti grijanje u slučaju kuća-poso-kuća-poso jer postoji akumulirana
toplina u zidovima. Ako se taj prostor ne koristi duže vrijeme onda je
ekonomičnije gasiti grijanje. Postoji negdje točka balansa kad to nije
više isplativo i ovisi isključivo o masi i izolaciji zidova, podova,
stropova i provjetravanju. Što je bolja izolacija i zidovi veče mase
periodi sniženog grijanja mogu biti duži a da je to i dalje manje
energetski zahtjevno nego gašenje grijanja kod kuća-poso režima.

Kad bi kuća bila od izolacijskih panela bez masivnih zidova onda bi
instantno gašenje kad se ne boravi bilo najbolja opcija.
Ako su zidovi od kamena debeli 1m onda je gašenje grijanja nema efekt i 2
dana a paljenjem grijanja ugodu nećemo postići naredna 2 dana.

Dakle u teorijske proračune treba uvesti i efekt akumulacije i toplinsku
tromost.

[Nike]

On Fri, 21 Oct 2011 14:17:45 +0200, Djuro <ma...@mail.com> wrote:

> Pravo znanje se ne stice citanjem knjiga, postova na forumima
> newsgrupama ili pokusavanjem izvlacenja odgovora pomocu teorije. Pravo
> znanje se stice iskljucivo praksom. Isto tako puno se druzim sa ljudima
> iz te branse i ono sto ne znam imam koga pitati a ne dolazim sa strucnim
> pitanjima na forume i nadam se da ce mi ekonomisti ili sumari govoriti o
> centralnom grijanju. Prema tome, ako nemas prakticnog iskustva o
> navedenoj temi radije nemoj pricati i teoretizirati o onome o cemu
> sasvim ocito ne znas dovoljno.

Znanje se stiče na razne načine a uvijek je bolje kad se ono teorijsko
primjeni i potvrdi u praksi.
Praksa bez torije sucks.
Teorija bez prakse sucks.

[Nike]

On Fri, 21 Oct 2011 08:20:46 +0200, Mario <ma...@nospam.com> wrote:

> Sada okrećeš priču na ugodu kad vidiš da nisi u pravu :) Čovjek je jasno
> pitao da li će mu ušteda biti veća ako centalno gasi noću. Odgovor je da
> hoće i gotovo.

Neće jer se čovijek želi osiječati ugodno pa če termostat nakon
cjelodnevnog stajanja grijanja kad dođe u kuću podesiti na višu
vrijednost kako bi kompezirao nelagodu od hladnih zidova i time tvoju
računicu o uštedi baciti u vodu.

[Nike]

On Fri, 21 Oct 2011 15:02:07 +0200, Mario <ma...@nospam.com> wrote:

> Da malo rezimiramo tvoje izjave na ovu temu:
>
> "Ukoliko je temperatura povrata niza, povećava se učinkovitost
> sagorjevanja energenta, ali to ne znaci da se time povećala učinkovitost
> zagrijavanja prostora."
>
> Sagorijevanje energenta nema veze s povratom iz sustava grijanja. Već sa
> količinom dostupnog kisika, vlažnosti i isl.
> Zaključak: nemaš pojma
>

Kod kondenzacijskih plinskih bojlera/kotlova niži povrat osigurava veću
iskoristivost topline iz dimnih plinova i time veću efikasnost kotla. Zato
se oni projektiraju na 65/55/20 režim.
Prenizak povrat ne osigurava optimalno izgaranje.

[Tomislav]

> Kod zidnog grijanja je temperatura površine niska jer je to  
> niskotemperaturnog grijanje pa je najizraženija komponenta kondukcije.

Kod zidnog grijanja najizraženija je komponenta zračenja, jer se radi
o velikoj površini koja tu toplinu predaje i
ta komponenta je značajna za osjet ugode pa temperatura zraka može
biti 2-3° niža nego kod radijatorskog grijanja.
Naravno, ne koristi se zidno grijanje samo za sebe (kao što se koristi
kamin), nego kao dopuna podnom grijanju.

[Mario]

Imaš pravo. Odustajem

"Tomislav" wrote in message
news:2bc522f3-0dd6-4360...@u9g2000vby.googlegroups.com...

[Parle]

On 17.10.2011. 15:59, Asterix wrote:
> Naime kako je zahladilo, upalilo se centralno grijanje (na plin - kombi
> bojler), no kao i svake godine imam programabilni termostat pa grijem
> samo preko dana dok je preko noci grijanje ugašeno. Kada se grijanje
> ujutro upali dosta dugo radi dok se ne postigne dostatna temp. u
> prostoriji. Pitanje je isplati li se više stalno držati upaljeno
> grijanje na željenoj temperaturi ili ju spustiti za stupanj, dva niže
> ili kao u mom slučaju gasiti preko noći? Tj. prema iskustvu kada se
> potroši najmanje plina uz zadovoljavajuću temperaturu.
>
a koja ti je temperatura radijatora?
ako želiš brže zagrijavanje povećaj na bojleru temperaturu i brže će se
zagrijati sveukupno, dakle manje potrebno vrijeme za zagrijavanje i
isključivanje na željenoj temp. i po potrebi priguši radijatore da
ostanu duže topli i riješio si svoj problem.

Naime imam termostatske ventile koji su prije podešavanja cjelokupnog
sustava morali biti otvoreni na maksimumu i bojler se palio svako malo,
nakon prigušivanja radijatora temp u prostoriji je 22 +- 1 ° a ventili
su 4 i tamo ima ona točka preporučljivo. prigušio sam ih na taj način
da sam prigušnicu zatvorio najprije do kraja i onda
otvorio za puni krug 360° i dobio sam to da bojler sada se pali na nižoj
temperaturi ( iz radijator izlazi manja temp zato jer je prigušen) a u
kući je ugodno.

ali ako želiš brzo zagrijavanja nemoj prigušivati radijatore, to sam
radio samo zbog uštede plina, a negativna strana je da malo više trpi
pumpa ali šta sad da joj ja radim :))