Brojač okretaja za auto od LED-ova
Viktor Ilijasic
Krenuo sam graditi sklop na gornjoj adresi i naletio lagano na zid ...
©ema i sve ostalo je uzeto iz SAMa tako da ne vjerujem da je greąka u ąemi
ili dizajnu, no meni stvar ne radi, pretpostavljam da sam napravio nekakvu
glupost ...
Sloľio sam sve, provjerio sve elemente, zamjenio dva čipa (jedan sam bio
okrenuo naopako, pa sam ga zamjenio, jer sam se bojao da sam ga skurio, ali
nije pomoglo, pa sam zamjenio joą jedan, jer sam se bojao da je i on bio
skuren, ali opet nije pomoglo), i joą uvijek ne radi... bar ne kako treba.
Kad mu dam napon skoče led diode, dakle upale se i odmah zagase.
Pretpostavljam da uleti neki ąiljak, dok se sve ne stabilizira.
Dok motor radi, sve ledice su zagaąene, ti turiraą, ne trza niąta, sve
zagaąeno. Dakle, ne pokazuje broj okretaja motora. E, sad bez obzira, da li
motor bio upaljen ili ne, kad mu spojią + i - kontakte on skače i pokazuje
neąto, a kad namjerno ideą rukom brzo spajati i skidati ľicu sa kontakta,
onda se pali viąe ledova, ąto brľe spajaą-odpajaą to viąe ledica radi.
Uglavnom, očito je da bi ledice mogle raditi, da je sve ispravno, ali ne
rade u ovisnosti o broju okretaja ...
Ima li bilo tko bilo kakvu ideju u vezi s mojim problemom? Cijenio bih bilo
kakvu pomoć.
Vittorio
Emil Prpiæ
> http://free-ri.hinet.hr/vittorio/electronics/general/brojac_okretaja.htm
>
> Krenuo sam graditi sklop na gornjoj adresi i naletio lagano na zid ...
> Ima li bilo tko bilo kakvu ideju u vezi s mojim problemom? Cijenio bih bilo
> kakvu pomoć.
Sjećam se tog članka u SAM-u još onomad kad je izašao. Ne znam o čemu se u stvari radi, odnosno zašto
autor članka nije razmotrio jednostavniju ideju. Naime, na svakom autu možeš uzeti napon s alternatora, ali prije
regulatora napona (u žargonu ga se često naziva "regler"), koji je približno proporcionalan broju okretaja motora.
Alternator na izlazu daje napon koji varira približno linearno, ovisno o broju okretaja, a "regler" taj napon "pegla"
na 13.6 do 14 V potrebnih za punjenje akumulatora. Dakle, ako mjeriš napon alternatora prije reglera (bilo čime,
makar i najobičnijim analognim voltmetrom), instrument ti se otklanja proporcionalno broju okretaja. Nacrtaš i
zalijepiš odgovarajuću skalu, i - eto ti obrtometra. Uživo sam vidio kako to izgleda i funkcionira na stojadinu, koji
definitivno nema ništa "tvornički predviđeno" (kako tvrdi autor članka da je potrebno). Interesantno je da na
stojadina čak možeš staviti obrtometar od golfa dvojke bez ikakvih električkih modifikacija i to radi uz vrlo malu
pogrešku (provjereno stroboskopom).
.: Zoki :.
>
> Uglavnom, očito je da bi ledice mogle raditi, da je sve ispravno, ali ne
> rade u ovisnosti o broju okretaja ...
>
> Ima li bilo tko bilo kakvu ideju u vezi s mojim problemom? Cijenio bih bilo
> kakvu pomoć.
>
Spoji 50 ili 100 hz na ulaz iz signal generatora ili mreze preko
onog trafa i da li onda radi ??
Provjeri koliki je u tom slucaju napon na pinu 5 od 2917-ice.
Zok
Aleksandar Kiricenko
Emil Prpić <emil....@inet.hr> wrote:
> Alternator na izlazu daje napon koji varira pribli_no linearno, ovisno o broju >okretaja, a "regler" taj napon "pegla"
> na 13.6 do 14 V potrebnih za punjenje akumulatora. Dakle, ako mjeri_ napon >alternatora prije reglera (bilo čime,
> makar i najobičnijim analognim voltmetrom), instrument ti se otklanja >proporcionalno broju okretaja.
To je samo djelomicno tocno, naime, glupo je mjeriti napon alternatora (bez obzira sto je prije reglera) je ce taj napon dosta biti ovisan o potrosnji u autu, (jer i alternator ima gubitke u namotajima, koji ovise o struji...itd.), dakle kad upalis svjetla po noci i imas veliku potrosnju, napon se smanji.
No jedna druga slicna ideja bi bila odlicna a to je uzeti i mjeriti frekvenciju te struje koju daje alternator (jer kao sto mu samo ime kaze, ona alternira), dakle tamo mozemo dobiti pulsirajuci signal pogodan za ovakav instrument.
chipps
Baľdario sam ga tako da sam na izlazu zvučne generirao tonove određenih
frekvencija za pripadne okretaje motora i ątelao paljenje određene ledice.
Tad sam ga stavio u fiću (klasično paljenje) i radio je OK.
Nakon toga stavljen je u juga (elektronsko paljenje) i nije radio ispravno
Napravio sam neke prepravke na ulaznom djelu prije ic-a ,ali se sada ne
sjećam točno ąto
i proradio je ispravno. Sjećam se samo da mu je ąirina impulsa bila premala
(razlike u sistemu paljenja)
pa ga nije registrirao.
Viktor Ilijasic
> Napravio sam neke prepravke na ulaznom djelu prije ic-a ,ali se sada ne
> sjećam točno ąto
> i proradio je ispravno. Sjećam se samo da mu je ąirina impulsa bila
premala
> (razlike u sistemu paljenja)
> pa ga nije registrirao.
E, to te ja pitam! :)
I ja ga stavljam u juga, sa elektronskim paljenjem, nema platine ... !
Ajd sjeti se, molim te, u čemu je bila stvar? ©ta trebam napravit?
plizplizpliz! :)
Nadam se da se čujemo?
Dac
Pa ima naravno, bilo paljenje na ferceg il elektronsko il na sibice :))
Ta stvar dobiva napajanje u impulsima koji su tolko puta brzi kolko auto ima
cilindara.
Ti sad moras napajat taj svoj sklop od napona koji ide na bobinu(ak se to
tak zove)
to ide na razvodnik paljenja pa na svjecice
|
/\ /to ide sa paljenja i na tvoj sklop( i masa naravno)
/ \|
| |
| | -to bi bila bobina
|__|
I MORA RADIT !!!!
Milj@c
"Dac" <da...@telebot.net> wrote in message
news:9pavuf$46tt$1...@as201.hinet.hr...
ja sam ga prije dvije-tri godine napravio i spojio na stojadina sa
elektronskim paljenjem (kako je Dac skicirao) i radilo je savrseno
plus, minus i bobina, je li tako spojeno ? imas tri zice
ja sam bio izradio verziju s 30 LED-ica (promjer plocice 12 cm)
Emil Prpiæ
> To je samo djelomicno tocno, naime, glupo je mjeriti napon alternatora (bez obzira sto je prije reglera) je ce taj
> napon dosta biti ovisan o potrosnji u autu, (jer i alternator ima gubitke u namotajima, koji ovise o struji...itd.),
> dakle kad upalis svjetla po noci i imas veliku potrosnju, napon se smanji.
Da popališ sva svjetla i općenito sva električna trošila u autu, ne možeš premašiti opterećenje od 500W,
odnosno 0,5 kW (i to je granica snova, osim ako nemaš ne znam kakvo bijesno ozvučenje, subwoofere i sl.). A
maksimalna snaga motora se mjeri desecima kW. Stojadin ima, ako se dobro sjećam 55 KS, što će reći 40 i
nešto kW (ne znam napamet koeficijent za preračunavanje). Dakle, električna trošila su tu negdje oko 1% u
najgorem slučaju, to će reći, zanemariva pogreška (na uobičajenoj skali obrtometra, s uobičajenom debljinom
kazaljke, ne da se niti primjetiti). Da odmah elaboriram, ako motor radi "u leru", snaga mu je znatno manja pa je
onda i pogreška znatno veća ako upališ svjetla itd. No, u normalnom režimu vožnje, pogreška doista jest mala.
S obzirom na jednostavnost izvedbe, ovo je ustupak koji se može tolerirati.
Ono što znatnije može utjecati je to da u autu imaš klimu koja motoru uzme i do 10% snage (stvarne
angažirane snage motora u vožnji, ne deklarirane maksimalne, "u leru" i više). Ali auto koji ima klimu u pravilu
ima i obrtometar pa...
> No jedna druga slicna ideja bi bila odlicna a to je uzeti i mjeriti frekvenciju te struje koju daje alternator (jer kao
> sto mu samo ime kaze, ona alternira), dakle tamo mozemo dobiti pulsirajuci signal pogodan za ovakav
> instrument.
Vraćaš se na originalnu ideju, samo što je autor u SAM-u frekvenciju uzimao s platina, odnosno razvodnika
paljenja.
Inače, uređaj za punjenje automobilske baterije se žargonski zove "alternator", ali to ne znači da je na svakom
autu to generator izmjeničnog napona. Stvar je izvedbe. Ako ima kolektor i četkice, tada je to, u stvari, dinamo -
generator istosmjernog napona, a ako ima klizne prstene, tada je alternator. Za stojadina konkretno znam da
generira istosmjerni napon kojeg regler samo održava na istoj razini neovisno o broju okretaja. Teoretski, mogao
bi i na dinamu brojati "špice" koje nastaju prijelazom četkica preko rubova kolektora, ali, zaboga...
Aleksandar Kiricenko
Emil Prpić <emil....@inet.hr> wrote:
> Da popali_ sva svjetla i općenito sva električna tro_ila u autu, ne mo_e_ prema_iti opterećenje od 500W,
> odnosno 0,5 kW (i to je granica snova, osim ako nema_ ne znam kakvo bijesno ozvučenje, subwoofere i sl.). A
> maksimalna snaga motora se mjeri desecima kW. Stojadin ima, ako se dobro sjećam 55 KS, _to će reći 40 i
Nisi shvatio problem, nije problem u snazi motora, nego u snazi alternatora za
koju je predvidjen i gubicima na njemu.
Auto moze proizvesti desetke kW, ali ti ne mozes dati gas i dobiti iz
alternatora 50kW, jer da je tako , nitko ne bi kupovao agregate za proizvodnju
struje nego bi se svi ustekali na stojadina :))
Iz alternatora ili dinama mozes dobiti 0.5 - 1kW , jer je za takve snage
predvidjen (recimo na stojadinovom ti pise vjerojatno 40-50A, sto znaci da kad
to pomnozis sa cca.15V ispada recimo 750VA), i kako ga vise opterecujes rastu
gubici u samom alternatoru (gubici u namotajima radi elektricnog otpora, i
magnetski gubici), pa ce radi toga i napon na izlazu drasticno pasti.
> generator istosmjernog napona, a ako ima klizne prstene, tada je alternator. Za stojadina konkretno znam da
> generira istosmjerni napon kojeg regler samo odr_ava na istoj razini neovisno o broju okretaja. Teoretski, mogao
> bi i na dinamu brojati "_pice" koje nastaju prijelazom četkica preko rubova kolektora, ali, zaboga...
>
Imam ja staru bubu za koju znam da ima dinamo, no kad dinamo spojis na osciloskop
prilicno lijepo se vide impulsi koji se sa malo elektronike mogu ocistiti i
fino koristiti za obrtomjer.
Dac
impulsa koliki je broj okretaja motora podjeljeno sa brojem cilindra.
Sad fino spojis zicu na klemu napajanja bobine, stavis elektrolit da speglas
napon, i napon ce prividno biti manji kod malog broja okretaja i obrnuto. Na
taj napon stavis voltmetar i eto ti obrtomjera, jedino jos kakvim otporom
porihtas napon na fino na fino...
"Aleksandar Kiricenko" <ki...@ark.cc.fer.hr> wrote in message
news:20011002100123...@ark.cc.fer.hr...
Damir Skrjanec
> napona. Stvar je izvedbe. Ako ima kolektor i
> četkice, tada je to, u stvari, dinamo - generator
> istosmjernog napona, a ako ima klizne prstene,
> tada je alternator. Za stojadina konkretno znam
> da generira istosmjerni napon kojeg regler samo
> održava na istoj razini neovisno o broju okretaja.
Nije tocno, stojadin ima alternator a ne dinamo.
Za regler imas pravo, ali vjerovatno nisi rastavljao dalje, diode za
ispravljanje napona su ugradjene u samom kucistu.
Damir
Emil Prpiæ
> Nije tocno, stojadin ima alternator a ne dinamo.
>
> Za regler imas pravo, ali vjerovatno nisi rastavljao dalje, diode za
> ispravljanje napona su ugradjene u samom kucistu.
OK, može biti, fakat se nisam tako detaljno upuštao...
Emil Prpiæ
> Nisi shvatio problem, nije problem u snazi motora, nego u snazi alternatora za
> koju je predvidjen i gubicima na njemu.
> Auto moze proizvesti desetke kW, ali ti ne mozes dati gas i dobiti iz
> alternatora 50kW, jer da je tako , nitko ne bi kupovao agregate za proizvodnju
> struje nego bi se svi ustekali na stojadina :))
E, sad, kad smo već prešli u akademsku diskusiju (čovjeku koji pita zašto mu ne radi obrtomjer ovo ionako više
nije od koristi - dobio je bolji odgovor u onom drugom threadu)...
Istina - alternator nije dimenzioniran tako da može dati onoliko snage koliko je razvija motor (kad bi tako bilo,
alternator bi toliko snage i uzeo pa se auto ne bi mogao ni maknuti s mjesta :-) - šalim se, naravno, nemoj sad
raspaliti i po ovome). Ali alternator jest dimenzioniran tako da može napajati sva električna trošila (osim što na
lošijim i starijim autima poput stojadina nije preprojektiran kad su počeli ugrađivati grijač zadnjeg stakla), a i
dalje zadržati dovoljan napon i struju punjenja akumulatora. Dakle, u pojasu dovoljne pogonske snage (snage
motora), alternatoru izlazni napon prije reglera neće (bitno) opadati uključivanjem električnih trošila. Tek ako je
snaga motora opala (pa je pala i ulazna snaga alternatora) - npr. u leru - će se ovo desiti.
Aleksandar Kiricenko
Emil Prpić <emil....@inet.hr> wrote:
> Ali alternator jest dimenzioniran tako da mo_e napajati sva električna tro_ila >(osim _to na
>lo_ijim i starijim autima poput stojadina nije preprojektiran kad su počeli >ugrađivati grijač zadnjeg stakla), a i
>dalje zadr_ati dovoljan napon i struju punjenja akumulatora. Dakle, u pojasu >dovoljne pogonske snage (snage
Ali struju punjenja ograncava regler, a mi govorimo o naponu na alternatoru , jer
je prijedlog bio da se prema tome mjeri RPM.
Napon u elektricnoj instalaciji ostaje konstantan i kad ukljucis sve trosila, jer
ako alternator ne moze dati dovoljno energije, onda je dobivas iz akumulatora.
Sta mislis zasto neki alternatori imaju proreze za hladjenje i na rotoru
lopatice koje pusu zrak u njega ? Zbog gubitaka , dakle dio proizvedene
elektricne energije se pretvori u toplinu. Sto dokazuje da imamo pad napona na
izlazu.
> motora), alternatoru izlazni napon prije reglera neće (bitno) opadati >uključivanjem električnih tro_ila.
Jesi izmjerio koliko opadne napon na alternatoru kad vuces iz njega 20A,
u odnosu na neopterecen alternator ?
(mislim na napon na izlazu alternatoru, ne na elektricnoj instalaciji auta)
Naime, ovo sve pisem jer znam covjeka koji je radio vjetrenjace i vodenice za dobivanje struje na bazi starih alternatora pa sam i prakticno cuo neka iskustva
koliko napon varira ovisno o opterecenju.
Emil Prpiæ
> On Wed, 03 Oct 2001 06:10:08 GMT
> Emil Prpić <emil....@inet.hr> wrote:
>
> > Ali alternator jest dimenzioniran tako da mo_e napajati sva električna tro_ila >(osim _to na
> >lo_ijim i starijim autima poput stojadina nije preprojektiran kad su počeli >ugrađivati grijač zadnjeg stakla), a i
> >dalje zadr_ati dovoljan napon i struju punjenja akumulatora. Dakle, u pojasu >dovoljne pogonske snage
(snage
>
> Ali struju punjenja ograncava regler, a mi govorimo o naponu na alternatoru , jer
> je prijedlog bio da se prema tome mjeri RPM.
> Napon u elektricnoj instalaciji ostaje konstantan i kad ukljucis sve trosila, jer
> ako alternator ne moze dati dovoljno energije, onda je dobivas iz akumulatora.
E, ajde sad malo pročitaj unatrag pa protumači što si upravo napisao. Ja sam rekao da je alternator
dimenzioniran tako da može napajati sva trošila i još zadržati dovoljan napon i struju (dakle da još ima dovoljno
snage) punjenja akumulatora. A ti si na to rekao da regler ograničava struju (kakve to veze ima, ovdje se radi o
tome da bi struja eventualno bila premala) i da na instalaciji napon ostaje konstantan jer ako alternator nema,
onda daje akumulator - što onda, akumulator samog sebe puni?
>
> Sta mislis zasto neki alternatori imaju proreze za hladjenje i na rotoru
> lopatice koje pusu zrak u njega ? Zbog gubitaka , dakle dio proizvedene
> elektricne energije se pretvori u toplinu. Sto dokazuje da imamo pad napona na
> izlazu.
Naravno da imamo. Imamo ga uvijek. Pitanje je koliki. Ja kažem da je za ovu svrhu zanemarivo mali.
Po adresi bi se reklo da studiraš elektrotehniku. Kako ti ide? ;-)
> Naime, ovo sve pisem jer znam covjeka koji je radio vjetrenjace i vodenice za dobivanje struje na bazi starih
alternatora pa sam i prakticno cuo neka iskustva
> koliko napon varira ovisno o opterecenju.
A ja znam čovjeka koji je na ovu foru ugradio obrtometar u stojadina i provjerio točnost stroboskopom i radi
super. Eto.
Kraj.
Aleksandar Kiricenko
Emil Prpić <emil....@inet.hr> wrote:
> E, ajde sad malo pročitaj unatrag pa protumači _to si upravo napisao. Ja sam > rekao da je alternator
> dimenzioniran tako da mo_e napajati sva tro_ila i jo_ zadr_ati dovoljan napon
> i struju (dakle da jo_ ima dovoljno
> snage) punjenja akumulatora. A ti si na to rekao da regler ograničava struju > (kakve to veze ima, ovdje se radi o
Ima takve veze sto ako ogranicavas struju punjenja onda ti uopce nije narocito bitno koji napon je na sklopu koji ogranicava struju (jedino ti je bitno da ne pretjeras sa disipacijom)
> onda daje akumulator - _to onda, akumulator samog sebe puni?
Naravno da ne puni, nego napaja te sve potrosace koje si ukljucio. Imas sigurno
koju shemu od elektricne instalacije nekog auta pa da ne trosimo rijeci bezveze.
> > elektricne energije se pretvori u toplinu. Sto dokazuje da imamo pad napona > > na izlazu.
> Naravno da imamo. Imamo ga uvijek. Pitanje je koliki. Ja ka_em da je za ovu > svrhu zanemarivo mali.
Ok, nisi napisao koliki je tocno. Kad covjek vec konstruira mjerni instrument onda je ideja da vec u pocetku izbjegne one netocnosti mjerenja koje se mogu
bez vece muke izbjeci (uvijek postoje neke koje se ne mogu, pa da ne gomilamo
"gresku na gresku")
> Po adresi bi se reklo da studira_ elektrotehniku. Kako ti ide? ;-)
Adresa je od racunala radio-kluba 9A1FER koji je u osnivanju.
>A ja znam čovjeka koji je na ovu foru ugradio obrtometar u stojadina i
> provjerio točnost stroboskopom i radi
A ja znam drugog covjeka koji po sluhu zna koliko je obrtaja u minuti , pa mu ne
treba obrtomjer i zato je on puno veca faca od tvojeg covjeka :)))))))))))))))
--------------
E, mislim da se bezveze prepucavamo, a ja nemam vise vremena ...... bolje da
smo nesto pametno napisali, ljudima je ovo vec sigurno dosadno za citat.
Viktor Ilijasic
> ili dizajnu, no meni stvar ne radi, pretpostavljam da sam napravio nekakvu
> glupost ...
inpulsa" (ili muz. liniju pogonjenu sa cooleditom).
> Uglavnom, očito je da bi ledice mogle raditi, da je sve ispravno, ali ne
> rade u ovisnosti o broju okretaja ...
E, i ovdje slijedi ispravak, sve radi, ali ...
Netko mi je rekao da je preslab signal za taj brojac, i mislim da ima pravo.
Kada spojim na liniju, brinulo me je zasto ne radi, sve dok nisam pokusao
liniju pojacati ...
I tako, odvrnem ja malo jace, kad ono .... PAF !!!
Ledice se pale pristojno, u ovisnosti od frekvencije koju dovodim na ulaz
.... :-)))
Dakle, sto mi je problem, kako da pojacam signal, ili drugim rijecima, kako
da ga slabije prigusim na ulazu ??
Probao sam povecati R2 i smanjiti R1, ali nije bas previse pomoglo ...
Sta da radim ????
.: Zoki :.
"Viktor Ilijasic" <nospam_remove_no...@iname.com> wrote in message
news:9pa5le$2p79$1...@as201.hinet.hr...
Probaj smanjiti C1 na 1nF ili
mozda R2 smanjiti na kojih 3.3 K ili oboje.
Javi ako proradi.
Spirit
trosila (osim sto na
> losijim i starijim autima poput stojadina nije preprojektiran kad su
počeli ugrađivati grijač zadnjeg stakla), a i
pojasu dovoljne pogonske snage (snage
> motora), alternatoru izlazni napon prije reglera neće (bitno) opadati
> snaga motora opala (pa je pala i ulazna snaga alternatora) - npr. u leru -
će se ovo desiti.
Da se ide radit instrument po ovome sto si ti napisao, nebi se dobio brojac
okretaja nego neki mjerac punjenja akumulatora u zavisnosti od potrosnje i
broja okretaja ili nesto u tom stilu...
Pad napona na alternatoru prilikom veceg opterecenja tipa, farovi, grijac
stakla bio bi veci nego razlika napona za recimo 500 okretaja motora u
blizini minimuma bez opterecenja (cifru sam lupio ovako cisto radi
slikovitosti, ali pretpostavljam da nije daleko od stvarnosti!), a uz to
nebi niti bio isti ovisno o kojem broju okretaja motora se uopce radi, dakle
cim manj br. okretaja tim veca greska, dok kod max broja okretaja greska je
najmanja.
Primjera radi, nabijes 1500 okretaja i imas odredjeni napon na alternatoru,
sad upalis svijetla i ostale potrosace i tvoj instrument pokazuje 1000
okretaja bez da se broj okretaja motora niti mrvicu promijenio!
I sto si sad ti s tim instrumentom izmjerio!?!
Ili npr. takav brojac bi pokazivao sasvim drugacije vrijednosti za isti broj
okretaja motora sa praznim ili sa punim akumulatorom.
Da ne kazem kako bi ti okretaje pokazivao kada uklucis recimo sve zmigavce
sto znaci oko 100W potrosnje (4x21W+2x nekih 5W) dok motor radi na
minimumu...:-))
Imao bi zmigajuci brojac okretaja...
Druga stvar.
Napon na alternatoru ne raste bas linearno sa povecanjem broja okretaja
motra, pa mislim da bi skala na tom tvom brojacu okretaja izgledala prilicno
bez veze tj. recimo na minimumu namjestis da svaka ledica oznacava 200
okretaja, a na visokim okretajima bi ti se ista promjena napona dogodila za
recimo1000 okretaja, sto znaci da bi ti uredjaj bio krajnje neprecizan.
Naravno mozes ti namjestit da ti na visokim okretajima ledica reagira na 200
okretaja, ali bi ti zato na niskim okretajima za 200 okretaja promjene
ragiralo nekoliko ledica sto opet ne valja.jer bi to moglo izgledat da za
cetvrtinu gasa svijetli 20 ledica, a za ostale tri cetvrtine imas jos samo
10 ledica.
Da ne ispadne da samo lupam bez veze evo par podataka iz krivulje za struju
max opterecenja alternatora u odnosu na broj okretaja radilice za alternator
od 33A koji se ugradjuje u Yugo.
Br. okretaja radilice | Struja max opterecenja u Amperima
1400 | 7.5A
1600 | 12A
2000 | 18A
3000 | 25A
4000 | 29A
5000 | 31A
6000 | 33A
Sve u svemu moze se uociti da su promjene opterecenja kod niskih brojeva
okretaja drasticne, a kod visokih, vrlo male sto znatno komplicira upotrebu
napona alternatora za mjerenja broja okretaja pomocu linearnog pokazivaca.
I jos treca stvar.
Kada je alternator jako opterecen, a remen recimo malo vise istrosen i
olabavljen ili mokar, cesto dolazi do proklizavanja remena cime broj
okretaja alternatora vise nema nikakve veze sa brojem okretaja motora.
Zato je prilikom uzimanja signala za mjerenje necega pozeljno izbjeci razne
prenosnike i pretvarace koji mogu uzrokovati gresku!
Iz svega ovoga vidi se da je autor izabrao najbolju i najtocniju metodu
uzimanja uzorka broja okretaja u odnosu na jednostavnost izvedbe brojaca.
Izbjegao je cijelu hrpu mogucih gresaka kod mjerenja i problema oko
podesavanja brojaca okretaja, a sve to samo dodavanjem jednog jedinog
integrirca!!!
Ne vidim uopce smisla u zezanju sa svim gore nabrojanim problemima uzimanja
uzorka sa alternatora, u odnosu na ugradnju jednog jedinog dodatnog
integrirca zanemarive cijene...
I da, napravio sam navedeni brojac okretaja sa 30 ledica prije desetak
godina, i jos dan danas odlicno radi!
Oldtimer
Kao prvo neznam komu je odgovor namjenjen , zasto se to brise a ne
brisu
se nevazne stvari ?
"Spirit" <wrote:
>
> Da se ide radit instrument po ovome sto si ti napisao, nebi se dobio
brojac
> okretaja nego neki mjerac punjenja akumulatora u zavisnosti od
potrosnje i
> broja okretaja ili nesto u tom stilu...
Kiri je vec lijepo rekao : >>ideja bi bila odlicna a to je uzeti i
mjeriti
frekvenciju te struje koju daje alternator (jer kao sto mu
samo ime kaze, ona alternira), dakle tamo mozemo
dobiti pulsirajuci signal pogodan za ovakav instrument.da bi uzeo
impulse
mjereci spice napona<<
da dodam : - jer alternator je najcesce trofazni generator .
> > Druga stvar.
> Napon na alternatoru ne raste bas linearno
Uopce ne raste linearno - kako bi inace punio akumulator
pri razlicitim u/min ?
>
> Iz svega ovoga vidi se da je autor izabrao najbolju i najtocniju
metodu
> uzimanja uzorka broja okretaja u odnosu na jednostavnost izvedbe
brojaca.
>
To ili na pr. ugradjivanje mini magnetica u
remenicu direktno
NA RADILICI (kod diesela). To zabusis malu rupicu Dia 8 mm i u nju
zalijepis
okrugli magnetic Dia 6 mm koji izoliras aluminijskom cjevcicom Dia 8
mm.
Da motori nisu tako prljavi moglo bi se nacrtati bjelom bojom
neku crticu
na remenici i impuls skidati nekom refleksnom fotochelijom.
Skidanje impulsa sa alternatora je izazov samo za decke koji
jaaako
kuze stvar ali to naravno nemoze biti prakticno vec zbog toga sto se
klinastom remenu nemoze vjerovati, taj razlicito proklizuje ovisno o
vlazi i temperaturi.
> I da, napravio sam navedeni brojac okretaja sa 30 ledica prije
desetak
> godina, i jos dan danas odlicno radi!
>
Kad bi se to nazvalo : indikator ili mozda pokazivac broja okretaja
?
--
pozdrav , Oldtimer
Spirit
Oldtimer <crof...@yahoo.de> wrote in message
news:9prhae$fp88$1...@as201.hinet.hr...
>
> Kao prvo neznam komu je odgovor namjenjen , zasto se to brise a ne
> brisu
> se nevazne stvari ?
Moja greska. Zakacio sam previse kad sam oznacio brisanje...
BTW Namijenjeno je onome na cije je post replyano, dakle Emilu Prpicu
<emil....@inet.hr>
> "Spirit" <wrote:
> >
> > Da se ide radit instrument po ovome sto si ti napisao, nebi se dobio
> brojac
> > okretaja nego neki mjerac punjenja akumulatora u zavisnosti od
> potrosnje i
> > broja okretaja ili nesto u tom stilu...
>
> Kiri je vec lijepo rekao : >>ideja bi bila odlicna a to je uzeti i
> mjeriti
> frekvenciju te struje koju daje alternator (jer kao sto mu
> samo ime kaze, ona alternira), dakle tamo mozemo
> dobiti pulsirajuci signal pogodan za ovakav instrument.da bi uzeo
> impulse
> mjereci spice napona<<
> da dodam : - jer alternator je najcesce trofazni generator .
Slazem se, samo sto bi s tim mjerenjem mogao mjeriti broj okretaja
alternatora koji bas nije tocno povezan s brojem okretaja motora zbog
proklizavanja remena, kao sto dolje i pise.
> > > Druga stvar.
> > Napon na alternatoru ne raste bas linearno
>
> Uopce ne raste linearno - kako bi inace punio akumulator
> pri razlicitim u/min ?
Naravno da ne raste uopce linearno. Pa prilozio sam tablicu iz koje se to
dobro moze i vidjeti.
Ovo je bilo receno u stilu, vise kao sarkazam...
>
> >
> > Iz svega ovoga vidi se da je autor izabrao najbolju i najtocniju
> metodu
> > uzimanja uzorka broja okretaja u odnosu na jednostavnost izvedbe
> brojaca.
> >
> To ili na pr. ugradjivanje mini magnetica u
> remenicu direktno
> NA RADILICI (kod diesela). To zabusis malu rupicu Dia 8 mm i u nju
> zalijepis
> okrugli magnetic Dia 6 mm koji izoliras aluminijskom cjevcicom Dia 8
> mm.
> Da motori nisu tako prljavi moglo bi se nacrtati bjelom bojom
> neku crticu
> na remenici i impuls skidati nekom refleksnom fotochelijom.
Kad sam davno radio elektronsko paljenje za jugo sa platinama u razvodniku,
imao sam i neke ideje da se u razvodnik stavi npr. onaj okrugli magnetic od
motora programatora wesmasine koji ima 4 pola i signal dalje vodi na
elektronsko paljenje i brojac okretaja ili da se stavi optika, jer je
razvodnik ipak zatvoren pa nije toliko prljav.
Naravno ovo se na dieselu ne moze izvesti jer nema razvodnik :-), pa se
magnetici moraju montiravati na druga mjesta koja rotiraju...
> Skidanje impulsa sa alternatora je izazov samo za decke koji
> jaaako
> kuze stvar ali to naravno nemoze biti prakticno vec zbog toga sto se
> klinastom remenu nemoze vjerovati, taj razlicito proklizuje ovisno o
> vlazi i temperaturi.
U potpunosti se slazem!
> > I da, napravio sam navedeni brojac okretaja sa 30 ledica prije
> desetak
> > godina, i jos dan danas odlicno radi!
> >
> Kad bi se to nazvalo : indikator ili mozda pokazivac broja okretaja?
?
Zasto?
Pa ako uz ledice napises broj okretaja, imas istu stvar kao da imas
kazaljku, a instrumenti s kazaljkom zovu se brojaci okretaja. A mozes
pokazivanje napravit i tako da ne svijetle sve ledice nego samo jedna tj.
ona koja pokazuje br. okretaja, mada je to za ovu svrhu po meni glupo za
vidjet :-)
BTW Ja sam sebi svaku petu ledicu stavio narancastu, a one izmedju zelene
(prvih par komada ispod minimuma su zute, a zadnje dvije su mi crvene), a to
za motor sa 6000 okretaja i 30 ledica znaci da je svaka ledica 200 okretaja
sto je sasvim dovoljna preciznost, jer u svakom trenutku mozes znati skoro
tocan broj okretaja motora (+-100 okretaja), a sad dali ti to zvao brojac
okretaja ili pokazivac okretaja, mislim da je potpuno svejedno...:-)
stuna
> Netko mi je rekao da je preslab signal za taj brojac, i mislim da ima
pravo.
> Kada spojim na liniju, brinulo me je zasto ne radi, sve dok nisam pokusao
> liniju pojacati ...
>
> I tako, odvrnem ja malo jace, kad ono .... PAF !!!
>
> Ledice se pale pristojno, u ovisnosti od frekvencije koju dovodim na ulaz
> .... :-)))
>
> Dakle, sto mi je problem, kako da pojacam signal, ili drugim rijecima,
kako
> da ga slabije prigusim na ulazu ??
>
> Probao sam povecati R2 i smanjiti R1, ali nije bas previse pomoglo ...
>
> Sta da radim ?
prije 15 godina sam si bio napravio digitalni RPM koji se normalno spaja na
bobinu, i ubacio sam najobicniju diodu 4148
u seriju i besprijekrno je radio.
Viktor Ilijasic
autu! :))
Sve sto treba je promijeniti R2 u 1Mohm (ja sam se prije zabunom igrao sa R6
umjesto R2...) i dodati (mada radi i bez) nepolarizirani kond od 100nF/100V
u seriju prije ulaza signala u sklop ...
Hvala svima koji su pomogli!
Viktor