Thanks!
Je l' lupka iz radijatora ili cijev do njega?
Ako je cijev dugacka, cuje se rastezanje/skupljanje cijevi
Zatvori sve ostale i vidi dali lupka i dalje. Ako prestane, onda je
problem u balansiranju i regulaciji protoka.
Koji su ventili? Dali se dr�e zatvorenim kada nije sezona grijanja?
Ovo nisam znao. Pa koji vrag lupka ako nije dobro izbalansirano? Ja sam
brijao da je radijator pun zraka pa da ne�to �ubori voda unutra, ali �to bi
moglo biti kod neizbalansiranog sistema tj. premalog protoka (opet
nakupljanje zraka?)
> Ovo nisam znao. Pa koji vrag lupka ako nije dobro izbalansirano? Ja sam
> brijao da je radijator pun zraka pa da ne�to �ubori voda unutra, ali �to bi
> moglo biti kod neizbalansiranog sistema tj. premalog protoka (opet
> nakupljanje zraka?)
Iz knjiga, predavanja, prezentacija (bio dans na jednoj od IMI-Tour
Andersen a kojoj sam ja bio kum) stalno dobivam informacije da termostatski
ventil bez odr�avanja balansiranja sistema ima te�kih problema u radu.
Da bi termostatski ventil ispravno radio, diferencijalni tlak na
kontroliranom grija�em tijelu treba biti u granicama izme�u 10 i 30 kpa.
Ako to nije osigurano, mo�emo o�ekivati "�umove" u radu i lo�u povratnu
petlju kontrole ventila pa on mo�e raditi u ON-OFF modu a onda to izaziva
hidrauli�ne udare i mogu�e "lupkanje".
Po�to je to krajnji radijator za pretpostaviti je da je problem u
nedovoljnom protoku/diferencijalnom tlaku zbog neizbalansiranosti sistema.
Koliko ja znam, ve�ina dana�njih montera centralnog grijanja ne znaju ni b
od balansiranja a balansirana ku�na instalacija centralnog s termostatskim
ventilima je rje�a od platine. Ja ovo ljeto ugradio u jednoj ku�i (prelazak
s obi�nih na termostatske ventile, u�teda 20-25%, povrat investicije 3
god.) regulatore diferencijalnog tlaka od poznatog proizvo�a�a prvi u
Splitu i �iroj okolici (po njihovim rije�ima). Tip mi iz ZG osobno donio
ventile. :D
To ne �udi, jer ako znamo da svaka promjena protoka uzrokovana radom
termostatskog ventila debalansira cijeli sistem, a instalateri ne znaju za
balansiranje ni kod klasi�nog sistema bez ventila, onda je jasno za�to je
vi�e 0od 50% neuspje�nih sistema s termostatskim ventilima koji ne koriste
balansiraju�e ventile i koji nisu balansirani nakon monta�e, a prije
pu�tanja u rad.
Ako zatvori par ventila do�i �e do promjene balansa, i ako se rad ventila
normalizira radi urednog diferencijalnog tlaka, ako je lupkanje uzrokovano
balansiranjem, ono �e prestati i mo�emo dijagnosticirati da je problem u
balansiranju. Krajnji radijator i termostatski ventili odmah zvone na
uzbunu zvanu "BALANSIRANJE".
Kjaro? ;)
Paaa i nije ba� :-(
Ako zatvori sve ventile osim jednog, a pumpa nije neka s regulacijom tlaka
(npr. Grundfos Alpha2) onda bi se tek pogotovo trebala pojaviti buka jer je
sav pad tlaka na tom jednom radijatoru koji sad podnosi maks. protok. Da ima
regulator dif. tlaka kako ka�e� (ili pumpu ovu spomenutu pumpu, sje�a� se to
si ti meni ve� obja�njavao :-), onda bi ili pumpa smanjila protok ili bi
regulator pritvorio (i preuzeo na sebe dio pada tlaka) pa bi opet na ventilu
bio normalan pad tlaka. Ali ako sam ja dobro shvatio te iste ljude iz
Danfossa, Oventropa itd kad je problem u prevelikom padu tlaka na radijatoru
(ventilu) onda to konstantno bu�i (kako ka�e� �umi) a ne kako �ovjek ka�e
"konstantno lupka u razmacima od 30 sec do 1 minute". Mo�da sam ih ipak ja
krivo sku�io ali... hm.
>
> Paaa i nije baďż˝ :-(
> Ako zatvori sve ventile osim jednog, a pumpa nije neka s regulacijom tlaka
> (npr. Grundfos Alpha2) onda bi se tek pogotovo trebala pojaviti buka jer je
> sav pad tlaka na tom jednom radijatoru koji sad podnosi maks. protok. Da ima
> regulator dif. tlaka kako ka�e� (ili pumpu ovu spomenutu pumpu, sje�a� se to
> si ti meni ve� obja�njavao :-), onda bi ili pumpa smanjila protok ili bi
> regulator pritvorio (i preuzeo na sebe dio pada tlaka) pa bi opet na ventilu
> bio normalan pad tlaka. Ali ako sam ja dobro shvatio te iste ljude iz
> Danfossa, Oventropa itd kad je problem u prevelikom padu tlaka na radijatoru
> (ventilu) onda to konstantno bu�i (kako ka�e� �umi) a ne kako �ovjek ka�e
> "konstantno lupka u razmacima od 30 sec do 1 minute". Mo�da sam ih ipak ja
> krivo sku�io ali... hm.
To je tako u slu�aju prevelikog diferencijalnog tlaka. Po meni, ovde je u
pitanju slu�aj premalog diferencijalnog tlaka, pa prema tome,
pretpostavljam, opet problem sa radom ventila i mogu�e lupkanje.
Zatvaranjem ostalih ventila mo�da se promjeni lupkanje u ti�inu a onda
kasnije u �um, kada zatvori dovoljno ventila, i onda je za pretpostaviti da
je stvar u balansiranju.
Aha :-)
Hvala na strpljenju
Naime, ąto sam ja napravio na kraju...
Odzračio sam taj radijator i sad je lupkanje u većim vremenskim razmacima,
te je lupkanje počelo na joą jednom radijatoru na kojem prije to nije bio
slučaj, tako da i ja sve viąe vjerujem teoriji balansiranja.
Hajde ti sad odzrači ponovo taj radijator i onaj drugi koji je počeo
lupkati. Čisto me zanima rezultat, da moľemo upotpuniti teoriju :-)
> Ljudi, hvala svima na odgovorima i lijepoj raspravi koja se povela.
>
> Naime, što sam ja napravio na kraju...
>
> Odzračio sam taj radijator i sad je lupkanje u većim vremenskim razmacima,
> te je lupkanje počelo na još jednom radijatoru na kojem prije to nije bio
> slučaj, tako da i ja sve više vjerujem teoriji balansiranja.
Ugasi pumpu (i kotao) za vrijeme dok odzračuješ.
meni npr. prilikom paljenja pumpe skoci pritisak za 0.2 bara, cuje se
kako malo zraka prodje kroz pumpu(nekada i vise pa pomislim da ce
unistiti pumpu). kad god odzracim sistem, zrak se nekako ponovo vrati.
dok ima malo zraka u najvisem radijatoru, cini mi se da sve radi ok.
cim ga odzracim, onda cujem to cudno sustanje u pumpi.
citao sam da se zrak moze uvuci zbog podtlaka i kroz odzracne ventile.
pec je u supi, 20 m od kuce, toplovod ide podzemno, radijatori u
prizemlju su ispod nivoa toplovoda, rade ok, srednji kat je ok, a na
par radijatora u potkrovlju se pojavljuje zrak, inace i gore grijanje
radi ok. prilikom paljenja pumpe po noci, zna se cuti lupkanje
radijatora, ali nista strasno i ne tako cesto.
onako lacki, mislim da bi ti diferencijalni ventili bili rjesenje?!?
gdje bi se oni postavili u mome slucaju? i koja je cijena tih
ventila??
isto mislim da bi trebao pozvati majstora da pogleda ekspanzionu
posudu, jer koliko vidim po netu i sa njima majstori svakako rade. to
nesto u vezi pritiska u njoj.
pozdrav
> ovo o balansiranju sistema me sve vise zanima, mislim da vecina
> majstora radi po sablonu. a i ljudi traze najmanju cijenu izrade c.g.
Upravo tako!
>
> meni npr. prilikom paljenja pumpe skoci pritisak za 0.2 bara,
Gdje u krugu ga mjeriďż˝. Prije ili iza pumpe? Na kojoj visini? Koliki je u
mirovanju?
> cuje se
> kako malo zraka prodje kroz pumpu(nekada i vise pa pomislim da ce
> unistiti pumpu).
Mo�e biti zrak a mao�e biti i kavitacija pumpe u slu�aju da je tlak na
ulazu u pumpu nedovoljan. Po normama treba biti minimalno 1 bar na ulazu u
pumpu kada pumpa radi kako bi se kavitacija eliminirala. To se posti�e
postavljanjem ekspanzione posude ku sistem na na�in da ona odr�ava usisni
tlak pumpe tako da je smje�tena neposredno prije pumpe.
> kad god odzracim sistem, zrak se nekako ponovo vrati.
> dok ima malo zraka u najvisem radijatoru, cini mi se da sve radi ok.
> cim ga odzracim, onda cujem to cudno sustanje u pumpi.
Mogu�e je upravo da tlakovi nisu pozitivni u cijelom krugu pa tu ulazi zrak
ako postoje odzrake ili dolazi do kavitacije radi nedovoljnog tlaka na
mjestima gdje postoji su�enje (ventili i sl.) pa tu dolazi do nagle
promjene tlaka.
> citao sam da se zrak moze uvuci zbog podtlaka i kroz odzracne ventile.
> pec je u supi, 20 m od kuce, toplovod ide podzemno, radijatori u
> prizemlju su ispod nivoa toplovoda, rade ok, srednji kat je ok, a na
> par radijatora u potkrovlju se pojavljuje zrak, inace i gore grijanje
> radi ok. prilikom paljenja pumpe po noci, zna se cuti lupkanje
> radijatora, ali nista strasno i ne tako cesto.
>
To je najvjerojatnije zrak u instalaciji!
> onako lacki, mislim da bi ti diferencijalni ventili bili rjesenje?!?
Reguliranje diferencijalnog tlaka je uvjek potrebo kod upotrebe
termostatskih ventila. Da li su tebe termostatski ventili?
> gdje bi se oni postavili u mome slucaju? i koja je cijena tih
> ventila??
>
Oni moraju biti na svakom mjestu gdje se instalacija grana.
> isto mislim da bi trebao pozvati majstora da pogleda ekspanzionu
> posudu, jer koliko vidim po netu i sa njima majstori svakako rade. to
> nesto u vezi pritiska u njoj.
>
> pozdrav
Pritisak zraka u posudi se mora prilagoditi pojedinoj instalaciji. Moja
praksa je kod eta�nih instalacija da ostavim tlak tvorni�ki (1,5 bar) a
hladan sistem punim na 1,7 bar. Ispod toga ne idem. Kada je sistem na max
ne smije prije�i vrijednost koja je na sigurnosnom ventilu umanjeno za 0,5
bar. Ako pak prelazi, onda je posuda mala i mora se mijenjati.
Kod sistema s vi�e eta�a potrebno je uzeti u obzir i stati�ki tlak
instalacije od mjesta gdje se mjeri tlak i gdje je pozicionirana posuda pa
do najvi�e to�ke instalacije. U tvom slu�aju to je nekih 8-9 m kako mi se
�ini, ako je posuda u �upi pored kotla, pa bi tlak zraka u posudi od 1,5
bar i tlak instalacije na na mestu gdje je posuda od 1,7 bar i dalje bio
zadovoljavaju�i tj, ne bi bilo opasnosti da zrak ulazi u instalaciju na
automatskim odzrakama (1,7-0,9=0,8 bar nadtlaka na najvi�em mjestu= ne
ulazi zrak i nema kavitacije).
Ru�no odzra�ivanje instalacije se vr�i samo i jedino kada je instalacija u
mirovanju. Zna�i ne radi nikakva pumpa. Sve mora biti isklju�eno. Za
vrijeme odzra�ivanja potrebno je dopunjavati sistem kako se odzra�uje.
Za tu svrhu najbolje je ugraditi automatsko nadopunjavanje, kako bi
osigurao odr�avanje optimalnog tlaka sistema cijelo vrijeme i time
sprije�io buku izazvanu zrakom u sistemu i nedovoljnim tlakom koji dovodi
do kavitacije na mjestima u instalaciji gdje dolazi do naglih promjena
tlaka.
Buka izazvana protokom je pri�a vezana za balansiranje sistema.
Sve što si napisao imao sam i ja. Zgrada od 10 katova, ja na zadnjem. Na
cijeloj vertikali gdje su kuhinje samo jedan radijator, kod mene, nakon
30 metara cijevi. I navečer, i ujutro, kao da netko čekićem mlati.
Cijev se širi i skuplja, na tih 30 m rekao bih oko 1 cm!!! Prošle zime
čak odjednom pukla i spojnica radijatora i cijevi. Vode - litra u minuti!
Što je riješilo problem? Radijator maknuli sa zida i stavili ga na noge.
Pa sad ako baš mora, neka se spušta i diže zajedno s cijevi.
Ti vjerojatni nemaš takav ekstrem, možda samo možeš umetnuti gume u
držače radijatora, ili ih malo popustiti.
Što god radio, pazi da ništa previše ne optereti ventile i cijevi, da ne
bi puklo!
U mirovanju pritisak je 2 bara, u peci bude malo manji. pritisak
mjerim poslije pumpe, a u ravni je s izlaznom cijevi iz peci(viadrus).
>
> > cuje se
> > kako malo zraka prodje kroz pumpu(nekada i vise pa pomislim da ce
> > unistiti pumpu).
>
> Može biti zrak a maože biti i kavitacija pumpe u slučaju da je tlak na
> ulazu u pumpu nedovoljan. Po normama treba biti minimalno 1 bar na ulazu u
> pumpu kada pumpa radi kako bi se kavitacija eliminirala. To se postiže
> postavljanjem ekspanzione posude ku sistem na način da ona održava usisni
> tlak pumpe tako da je smještena neposredno prije pumpe.
meni je ekspanziona posuda na povratnom vodu, nekih metar i pol od
peci.
>
> > kad god odzracim sistem, zrak se nekako ponovo vrati.
> > dok ima malo zraka u najvisem radijatoru, cini mi se da sve radi ok.
> > cim ga odzracim, onda cujem to cudno sustanje u pumpi.
>
> Moguće je upravo da tlakovi nisu pozitivni u cijelom krugu pa tu ulazi zrak
> ako postoje odzrake ili dolazi do kavitacije radi nedovoljnog tlaka na
> mjestima gdje postoji suženje (ventili i sl.) pa tu dolazi do nagle
> promjene tlaka.
>
> > citao sam da se zrak moze uvuci zbog podtlaka i kroz odzracne ventile.
> > pec je u supi, 20 m od kuce, toplovod ide podzemno, radijatori u
> > prizemlju su ispod nivoa toplovoda, rade ok, srednji kat je ok, a na
> > par radijatora u potkrovlju se pojavljuje zrak, inace i gore grijanje
> > radi ok. prilikom paljenja pumpe po noci, zna se cuti lupkanje
> > radijatora, ali nista strasno i ne tako cesto.
>
> To je najvjerojatnije zrak u instalaciji!
>
> > onako lacki, mislim da bi ti diferencijalni ventili bili rjesenje?!?
>
> Reguliranje diferencijalnog tlaka je uvjek potrebo kod upotrebe
> termostatskih ventila. Da li su tebe termostatski ventili?
nisu svi termostatski ventili, imam 6 termostatskih i 9 obicnih
> > gdje bi se oni postavili u mome slucaju? i koja je cijena tih
> > ventila??
>
> Oni moraju biti na svakom mjestu gdje se instalacija grana.
>
> > isto mislim da bi trebao pozvati majstora da pogleda ekspanzionu
> > posudu, jer koliko vidim po netu i sa njima majstori svakako rade. to
> > nesto u vezi pritiska u njoj.
>
> > pozdrav
>
> Pritisak zraka u posudi se mora prilagoditi pojedinoj instalaciji. Moja
> praksa je kod etažnih instalacija da ostavim tlak tvornički (1,5 bar) a
> hladan sistem punim na 1,7 bar. Ispod toga ne idem. Kada je sistem na max
> ne smije prijeći vrijednost koja je na sigurnosnom ventilu umanjeno za 0,5
> bar. Ako pak prelazi, onda je posuda mala i mora se mijenjati.
>
> Kod sistema s više etaža potrebno je uzeti u obzir i statički tlak
> instalacije od mjesta gdje se mjeri tlak i gdje je pozicionirana posuda pa
> do najviše točke instalacije. U tvom slučaju to je nekih 8-9 m kako mi se
> čini, ako je posuda u šupi pored kotla, pa bi tlak zraka u posudi od 1,5
> bar i tlak instalacije na na mestu gdje je posuda od 1,7 bar i dalje bio
> zadovoljavajući tj, ne bi bilo opasnosti da zrak ulazi u instalaciju na
> automatskim odzrakama (1,7-0,9=0,8 bar nadtlaka na najvišem mjestu= ne
> ulazi zrak i nema kavitacije).
>
> Ručno odzračivanje instalacije se vrši samo i jedino kada je instalacija u
> mirovanju. Znači ne radi nikakva pumpa. Sve mora biti isključeno. Za
> vrijeme odzračivanja potrebno je dopunjavati sistem kako se odzračuje.
>
> Za tu svrhu najbolje je ugraditi automatsko nadopunjavanje, kako bi
> osigurao održavanje optimalnog tlaka sistema cijelo vrijeme i time
> spriječio buku izazvanu zrakom u sistemu i nedovoljnim tlakom koji dovodi
> do kavitacije na mjestima u instalaciji gdje dolazi do naglih promjena
> tlaka.
>
> Buka izazvana protokom je priča vezana za balansiranje sistema.