Kudelja ili teflonska traka?

[dogwelder]

Dobar dan.

Dakle, problem:
zamijenio sam slavinu u kuhinji (mali bojler je iznad, 2 crijeva idu do
slavine) - sve je dotegnuto kako spada i ne curi, osim kod točke gdje
slavina ide u zid.

Pokušao sam sa teflonskom trakom, međutim ne drži tj. pomiče se van pri
stavljanju slavine u zid; vrlo vjerojatno nisam zamotao kako treba, pa
me sad zanima kako ju ispravno staviti.
Alternativno, ako je kudelja bolje rješenje - kako ju ispravno namotati?

Cijenio bih bilo kakav savjet,
hvala!

[mont]

Teflonsku traku moraš namatati na navoj u smijeru suprotnom od
zavrtanja, tako da ti se ne odmotava prilikom zavrtanja slavine.

Po meni kudjelja je bolje rješenje, ali uz nju još moraš kupiti i pastu.
Za tvoj jednokratni posao poslužit će i traka. Samo moraš paziti na
smjer namatanja i na količinu, jer ako je ne namotaš dovoljno, curit će.
I kad jednom stegneš nemoj više odvrtat (da poravnaš slavinu ili sl.).

[Yeah]

On 28.08.2013. 16:43, dogwelder wrote:

>
> Pokušao sam sa teflonskom trakom, međutim ne drži tj. pomiče se van pri
> stavljanju slavine u zid; vrlo vjerojatno nisam zamotao kako treba, pa
> me sad zanima kako ju ispravno staviti.
> Alternativno, ako je kudelja bolje rješenje - kako ju ispravno namotati?
>
> Cijenio bih bilo kakav savjet,
> hvala!

Kudelju namotaj na navoj slavine, suprotno smjeru okretanja navoja kada
se slavina montira.
Namotanu kudelju malo podmaži sa WD40, običnim uljem za podmazivanje, a
najbolje bi bilo sa nekom pastom za zaptivanje.

[Mario Niti]

Za razliku od kudelje teflonsku traku namataj i namataj. Nemoj stedit. Probaj s puno puno trake. Na kraju prstima malo stisni namot kao da usrafljujes medju prste. Smjer namatanja trake kako su ti rekli.

[Djuro]

Teflon traka je prirucno rjesenje koje drzi, ali meni se nikad nije
svidjela i ona je vise za rad po sistemu sam svoj majstor. Nju namatas
obrnuto od smjera zasarafljivanja i moras je lagano zategnuti da se
primi po zubima navoja i tako namotas 10-15 namotaja.

Kudelja je puno bolje rjesenje, ali treba ponesto iskustva da je dobro
namotas. Za pocetak, pogledaj da li je navoj hrapav. Ako nije, uzmi neku
pilicu za zeljezo i malo nazubi navoj da ti se kudelja ne bi okretala.
Moras izvuci iz bunta niz vlaka i rascesljeti ih da budu ravna i bez
cvorica. Pocinjes namatati od kraja navoja, tj od pipe i ides prema
pocetku i obavezno obrnuto od smjera navoja. Namotana kudelja bi trebala
biti na kraju navoja malo deblja a na pocetku tanja tako da niti udju u
navoj kad zasarafis pipu. Namotanu kudelju namazes locher pastom a ako
je nemas, mozes sa uljem ili tovatnom masti.

[Cobra]

"Djuro" <dj...@mail.mail> wrote in message
news:kvl9je$4sa$1...@sunce.iskon.hr...

> dogwelder wrote:
>> Dobar dan.
>>
>> Dakle, problem:
>> zamijenio sam slavinu u kuhinji (mali bojler je iznad, 2 crijeva idu do
>> slavine) - sve je dotegnuto kako spada i ne curi, osim kod točke gdje
>> slavina ide u zid.
>>

>> Pokuąao sam sa teflonskom trakom, međutim ne drľi tj. pomiče se van pri

>> stavljanju slavine u zid; vrlo vjerojatno nisam zamotao kako treba, pa me
>> sad zanima kako ju ispravno staviti.

>> Alternativno, ako je kudelja bolje rjeąenje - kako ju ispravno namotati?

>>
>> Cijenio bih bilo kakav savjet,
>> hvala!
>
> Teflon traka je prirucno rjesenje koje drzi, ali meni se nikad nije
> svidjela i ona je vise za rad po sistemu sam svoj majstor. Nju namatas
> obrnuto od smjera zasarafljivanja i moras je lagano zategnuti da se primi
> po zubima navoja i tako namotas 10-15 namotaja.
>
> Kudelja je puno bolje rjesenje, ali treba ponesto iskustva da je dobro
> namotas. Za pocetak, pogledaj da li je navoj hrapav. Ako nije, uzmi neku
> pilicu za zeljezo i malo nazubi navoj da ti se kudelja ne bi okretala.
> Moras izvuci iz bunta niz vlaka i rascesljeti ih da budu ravna i bez
> cvorica. Pocinjes namatati od kraja navoja, tj od pipe i ides prema
> pocetku i obavezno obrnuto od smjera navoja. Namotana kudelja bi trebala
> biti na kraju navoja malo deblja a na pocetku tanja tako da niti udju u
> navoj kad zasarafis pipu. Namotanu kudelju namazes locher pastom a ako je
> nemas, mozes sa uljem ili tovatnom masti.

* "obrnuto od smjera navoja" , jel tu neko od vas s takvim savjetima radio
s kudeljom i trakom, po savjetima nije! i kudelju i traku namataą u desno
tj. u smjeru kako i "zaąarafljujeą " "pipu" , koljeno i sl.. i za kudelju mu
netreba nakon namatanja niąta osim čiste vode !! namotani dio dobro natopią
u čaąu s vodom i joą par puta prstima okreneą - zategneą u desno kao da
zaąarafljujeą - zateľeą . da ju namotaą "kontra" navoja prilikom montiranja
će se razmotati - spetljati i niąta od brtvljenja !

[dogwelder]

On 28.8.2013. 17:07, mont wrote:

> Teflonsku traku moraš namatati na navoj u smijeru suprotnom od
> zavrtanja, tako da ti se ne odmotava prilikom zavrtanja slavine.
>
> Po meni kudjelja je bolje rješenje, ali uz nju još moraš kupiti i pastu.
> Za tvoj jednokratni posao poslužit će i traka. Samo moraš paziti na
> smjer namatanja i na količinu, jer ako je ne namotaš dovoljno, curit će.
> I kad jednom stegneš nemoj više odvrtat (da poravnaš slavinu ili sl.).

Prvo, hvala svima na odgovorima.
Nemam trenutno pri ruci kudjelju, skočit ću ujutro do Baumaxa;
u međuvremenu, petljat ću s preostalom trakom.

Koliko namotaja je dovoljno, otprilike?
Isprobavao sam razne količine, čim je nešto deblje od samog navoja
jednostavno se pri uvrtanju sabije i ostaje vani te ničemu ne koristi,
curi kao da je nema.

[dogwelder]

Dobro je, uspio sam - drži (zasad).
Problem je bio u premalo trake.

Hvala svima!

[miha]

On 28.8.2013. 16:43, dogwelder wrote:

nema ti tu nikakve mudrosti, moraš probati masu puta da bi ulovio grif.

Teflon traka ide na finije navoje, ako su dotčni sjebani i dosta loker
ili trpe velika opterećenja, teško je sa njom zadihtati.
Kad motaš teflonsku traku moraš ju dobro utisnuti, dobro zategnuti da se
dobro uvuče u navoje. Namotaš li previše traka ti se bude navijala i ne
bu ostala u navojima. Premalo, ne bu dihtalo.

Kudelju isto tako i dobro je da kudelju natopiš nečime da se bolje ugura
u navoje.

u oba slučaja ako si ispravno napravio tako zadihtan navoj dozvoljava
korekcije, možeš odvrtati do 30 stupnjeva bez bojazni da bu počelo curiti.

U oba slučaja bi morao malo nazubiti, nareckati navoj da se i teflon i
kudelja ne navijaju kako zašarafljuješ. Ovo je posebno je problematično
ako je navoj koji namataš kromiran pa je izuzetno gladak i oboje jako
lako klizi dole pa treba malo iskustva tj treba dobro nazubiti navoje
ako vec nisu.

Za one koji nikako ne mogu uloviti ovo motanje ili to rade toliko puno
da im motanje oduzima pun kufer vremena postoje Loctite mase za
brtvljenje navoja, malo nakapaš, zašraufaš, pričekaš i dihta savršeno,
svaki put.

[BBird]

"Yeah" <hy...@ymail.com> je napisao u poruci interesnoj
grupi:kvl40h$vc2$1...@ls237.t-com.hr...

> Namotanu kudelju malo podmaži sa WD40, običnim uljem za podmazivanje, a
> najbolje bi bilo sa nekom pastom za zaptivanje.

Ako piješ tu vodu ni pod razno nemoj s wd40, strojnim uljem ili sl.
Ja sam to jednom napravio i osjećao sam još više od pola godine kasnije
blagi miris wd40 u čaši vode kad bi je napunio iz te slavine.

[Mika]

"mont" <mo...@vit.com> wrote in message news:kvl3ml$vb6$1...@ls237.t-com.hr...

>
> Teflonsku traku moraš namatati na navoj u smijeru suprotnom od zavrtanja,
> tako da ti se ne odmotava prilikom zavrtanja slavine.

o bogek dragi :)))

[Mika]

"dogwelder" <av@ta.r> wrote in message news:kvl2ar$dfg$1...@gregory.bnet.hr...

Svejedno, kudelja ili traka, rezultat je isti.

S trakom je lakse raditi, s kudeljom treba malo iskustva.

Namataj U SMJERU navoja, a ne kontra kako su ti sugerirali :)

Trake namotaj podosta debelo, i namataj ju zategnutu. Ako pukne kod
namatanja, samo nastavi dalje, ali uvijek zategnuto. Visak trake ce izaci /
odrezati navoj prilkom stezanja.

S kudeljom treba imati mjeru, jer od viska neces moci zategnuti kako treba.
Od manjka ce curiti.
Kao amater, drz se teflona ;)

I ne drljaj s nikakvim pastama, wd-ima i slicnim, jer bus se nakasljao fine
vodice :P

[Djuro]

Cobra wrote:

> * "obrnuto od smjera navoja" , jel tu neko od vas s takvim savjetima radio

> s kudeljom i trakom, po savjetima nije! i kudelju i traku namata� u desno
> tj. u smjeru kako i "za�arafljuje� " "pipu" , koljeno i sl.. i za kudelju mu
> netreba nakon namatanja ni�ta osim �iste vode !! namotani dio dobro natopi�
> u �a�u s vodom i jo� par puta prstima okrene� - zategne� u desno kao da
> za�arafljuje� - zate�e� . da ju namota� "kontra" navoja prilikom montiranja
> �e se razmotati - spetljati i ni�ta od brtvljenja !
>
>

Prema ovome sto pises meni se cini da ti nikad u zivotu nisi radio sa
kudeljom.

Dakle ako u ruci imas muski navoj i zelis ga zasarafiti u zenski, motas
ga u desno. Prema tome kudelja se mora namotati obrnuto tj u lijevo
inace ce se odmotati prilikom zasarafljivanja.
Natapanje vodom ne znaci apsolutno nista za spoj. Kad ti zasarafis spoj
i pustis vodu, kudelja ce ionako doci u kontakt s vodom. A sto se tice
mazanja kudelje sa pastom ili necim drugim to je obavezni dio dihtanja.
Ako kudelju ne namazes s vremenom ce istrunuti i spoj ce poceti kapati.
Zato se kudelja mora oplemeniti a to je najbolje napraviti sa locher
pastom koja je najbolja za tu namjenu a prolazi i neko drugo masno
sredstvo samo treba paziti da nije otrovno ukoliko se radi vodovodna
instalacija. Kad nisam imao locher paste ja sam kao zamjenu koristio
tovatnu iliti litijevu mast a dobro je i ulje.

Kad budes napravio nekoliko tisuca spojeva sa kudeljom i dihtao sve zivo
od pocincanog, mesinga, plastike a ujedno i sve od 1/4" pa do 4" cijevi
onda mi po pitanju dihtanjanja kudeljom mozes nesto proturjeciti. NHF...

[Luciano]

On 28.8.2013. 20:59, Mika wrote:

> I ne drljaj s nikakvim pastama, wd-ima i slicnim, jer bus se nakasljao
> fine vodice :P

AFAIK, najbolje je laneno ulje... kod rekonstrukcije stana i gradnje
vikendice uvijek su mi kudelja tj. vilinska kosa + laneno ulje dali
najbolje rezultate.

--

Pozdrav,

Luciano

[joss]

"Djuro" <dj...@mail.mail> wrote in message

news:kvlm5c$ifa$1...@sunce.iskon.hr...

>
> Prema ovome sto pises meni se cini da ti nikad u zivotu nisi radio sa
> kudeljom.
>
> Dakle ako u ruci imas muski navoj i zelis ga zasarafiti u zenski, motas ga
> u desno. Prema tome kudelja se mora namotati obrnuto tj u lijevo inace ce
> se odmotati prilikom zasarafljivanja.

E Djuro, cak je i meni ko amateru jasno da nisi u pravu. Pogledaj video i
vidi u kojem smjeru covjek namata kudelju. A cini mi se da covjek zna sto
radi ...

http://www.youtube.com/watch?v=bFXgwO9qszY

[ToMo]

On 28.8.2013. 20:59, Mika wrote:

> Namataj U SMJERU navoja, a ne kontra kako su ti sugerirali :)

Bas citam i stalno mi se to provlaci po glavi: ako motas suprotno od
sarafljenja, guras van ono sto si namotao. Ako si namotao u istom
smjeru, samo stisces.
--
ToMo

[Bruno Babic]

Ignoriraj me, ne znam kako samo ovo tvoje uspio shvatiti u "smjeru
suprotnom od navoja" :)

--
bbabic(a)globalnet.hr
2b||!2b?

[Bruno Babic]

On 28.8.2013. 17:07, mont wrote:

> Teflonsku traku moraš namatati na navoj u smijeru suprotnom od
> zavrtanja, tako da ti se ne odmotava prilikom zavrtanja slavine.

Valjda upravo obrnuto? :)

--
bbabic(a)globalnet.hr
2b||!2b?

[ToMo]

On 29.8.2013. 10:08, Bruno Babic wrote:
> Ignoriraj me, ne znam kako samo ovo tvoje uspio shvatiti u "smjeru
> suprotnom od navoja" :)

Kako god napisao, krivo je napisao. Em nema smisla namatati suprotno od
smjera zavrtanja (clockwise), em ne mozes namatati u smjeru zavrtanja
ako namatas suprotno od smjera navoja.
--
ToMo

[Haddos]

Evo demonstracijski video

http://www.loctite55.com.hr/?FOLDERID=18609

LP

[dogwelder]

On 29.8.2013. 11:01, Haddos wrote:
>
>
> Evo demonstracijski video
>
> http://www.loctite55.com.hr/?FOLDERID=18609
>
> LP

Super, hvala.
Moj ručni rad nekim čudom i dalje drži, no ovo bi moglo zatrebati kasnije.

[mont]

Djuro je u pravu. Gledaš s krive strane. Pokušaj zamislit situaciju da
cijev uvrčeš, a onaj dio "ženski" je fiksni. Cijev uvrčeš u desno, a
kudelja je namotana u lijevo.

[Krunoslav Nezic]

Dana 28.08.2013. 21:55, Djuro je napisao:
> Cobra wrote:
>
>> * "obrnuto od smjera navoja" , jel tu neko od vas s takvim savjetima
>> radio s kudeljom i trakom, po savjetima nije! i kudelju i traku
>> namata� u desno tj. u smjeru kako i "za�arafljuje� " "pipu" , koljeno
>> i sl.. i za kudelju mu netreba nakon namatanja ni�ta osim �iste vode
>> !! namotani dio dobro natopi� u �a�u s vodom i jo� par puta prstima
>> okrene� - zategne� u desno kao da za�arafljuje� - zate�e� . da ju
>> namota� "kontra" navoja prilikom montiranja �e se razmotati -
>> spetljati i ni�ta od brtvljenja !
>>
>
> Prema ovome sto pises meni se cini da ti nikad u zivotu nisi radio sa
> kudeljom.

Ajde razmisli jos jednom

>
> Dakle ako u ruci imas muski navoj i zelis ga zasarafiti u zenski, motas
> ga u desno. Prema tome kudelja se mora namotati obrnuto tj u lijevo
> inace ce se odmotati prilikom zasarafljivanja.

Krivo. Razmisli jos jednom.

> Natapanje vodom ne znaci apsolutno nista za spoj.

Treba nesto i znati o materijalu kojim radis, zar ne?
Kudelja dihta po principu bubrenja u kontaktu s vlagom. Dakle, voda je
dobro rjesenje. Pasta sluzi da poveze razjedinjene niti kudelje i da se
to sve skupa moze lijepo oblikovati i "zalizati" oko navoja. Jos ima i
funkciju laganog vlazenja kudelje do trenutka dok ona sama ne dodje u
kontakt sa vodom. Pasta nema apsolutno nikakvu ulogu u dihtanju.

> Kad ti zasarafis spoj
> i pustis vodu, kudelja ce ionako doci u kontakt s vodom. A sto se tice
> mazanja kudelje sa pastom ili necim drugim to je obavezni dio dihtanja.

Vidi gore.

> Ako kudelju ne namazes s vremenom ce istrunuti i spoj ce poceti kapati.

Ti ozbiljno mislis da pasta moze zastititi kudelju od truljenja?
Da li je nakon toga Svizac zamotao cokoladu?

> Zato se kudelja mora oplemeniti a to je najbolje napraviti sa locher
> pastom koja je najbolja za tu namjenu a prolazi i neko drugo masno
> sredstvo samo treba paziti da nije otrovno ukoliko se radi vodovodna
> instalacija. Kad nisam imao locher paste ja sam kao zamjenu koristio
> tovatnu iliti litijevu mast a dobro je i ulje.

Litijeva mast nije otrovna?
hmm... da, ako bi ju jednom liznuo i to je to. Ali ako godinama pijes
vodu zagadjenu mineralnim uljima i mastima to ne moze biti dobro. ;-)
Baza litijeve masti je mineralno ulje koje je naftni derivat i cija
jedna kap u vodospremi moze zagaditi 10000 litara vode nepovratno. O
kancerogenosti ugljikovodika necu ni pricati.

>
> Kad budes napravio nekoliko tisuca spojeva sa kudeljom i dihtao sve zivo
> od pocincanog, mesinga, plastike a ujedno i sve od 1/4" pa do 4" cijevi
> onda mi po pitanju dihtanjanja kudeljom mozes nesto proturjeciti. NHF...

Tih tvojih nekoliko tisuca spojeva radjenih na taj nacin te ne cine
majstorom, nego fusherom.
Takvi "majstori" poput tebe su radili instalacije vode u zgradama u Zg
(ne sjecam se tocno koji kvart, bilo na tv-u), gdje ljudi godinama nakon
useljenja nisu mogli koristiti vodu za pice, nego su ju morali uzimati
iz hidranata na ulici. U casama im je plivalo ulje i voda je smrdila jer
su takvi kao ti bili lijeni koristiti materijale predvidjene za
instalacije pitke vode.
A jos se time i hvalis...
Svasta.

[Djuro]

joss wrote:

>
> E Djuro, cak je i meni ko amateru jasno da nisi u pravu. Pogledaj video i
> vidi u kojem smjeru covjek namata kudelju. A cini mi se da covjek zna sto
> radi ...
>

Dakle ja sam rekao: citat "ako u ruci imas muski navoj i zelis ga

zasarafiti u zenski, motas ga u desno. Prema tome kudelja se mora
namotati obrnuto tj u lijevo inace ce se odmotati prilikom

zasarafljivanja". I sta sam ja u tome krivo rekao? Muski navoj nikamo ne
okreces nego je okrenut prema zenskom navoju i u tom slucaju namatanje
ide u lijevo. Ako navoj okrenes prema sebi onda namatanje ide u desno
ali ja ni u jednom trenutku nisam rekao da navoj moras okrenuti.

> http://www.youtube.com/watch?v=bFXgwO9qszY
>

O moj boze, pa sta je ovo?!?!?

Namatenje ide u dobrom smjeru i to je jedino sto je dobro na ovom videu.
1. Ispravno namatanje ide od kraja navoja prema pocetku a na ovom videu
ide od pocetka navoja sto je krivo.
2. Kudelja mora biti iscesljana i bez cvorica sto na ovom videu nije slucaj.
3. Kudelja mora biti namotana po cijelom navoju sto ukljucuje i prvi
navoj sto na ovom videu nije slucaj.
4. Kudelja se mora namotati da izmedju namotaja ne bude rupa i slobodnih
navoja sto na ovom videu nije slucaj.
5. Namotaj mora biti tanak i ne smije se namatati preko vec postojeceg
namotaja kudelje.
6. Visak kudelje se ne reze nego mora ostati u navoju sto takodjer nije
slucaj na ovom videu. Kada kudelju namatas od kraja prema pocetku onda
taj zavrsetak ostaje u navoju i nemas viskova.

Zakljucak: ovaj video je snimio neki totalni amater (ne bi ga nazvao cak
ni fuserom). Namotaj je pretanak, obrnuto napravljen i vrlo neuredan.
Nepotrebno je stavljeno puno paste. Moja zena koja nikad nije namotala
kudelju bi sigurno napravila bolje od ovoga. Uglavnom ovo je jedan
primjer kako se kudelja NE namata.

[Gashtapano]

On 29.8.2013. 11:01, Haddos wrote:

> On Wed, 28 Aug 2013 16:43:37 +0200, dogwelder wrote:
>
>> Dobar dan.
>>
>> Dakle, problem:
>> zamijenio sam slavinu u kuhinji (mali bojler je iznad, 2 crijeva idu do
>> slavine) - sve je dotegnuto kako spada i ne curi, osim kod točke gdje
>> slavina ide u zid.
>>

>> Pokuąao sam sa teflonskom trakom, međutim ne drľi tj. pomiče se van pri

>> stavljanju slavine u zid; vrlo vjerojatno nisam zamotao kako treba, pa
>> me sad zanima kako ju ispravno staviti.

>> Alternativno, ako je kudelja bolje rjeąenje - kako ju ispravno namotati?

>>
>> Cijenio bih bilo kakav savjet,
>> hvala!
>
> Evo demonstracijski video
>
> http://www.loctite55.com.hr/?FOLDERID=18609
>
> LP
>

Ovo je najbolja stvar za to. Nisam profesionalac, ali par puta je
spasila stvar. Možeš je gledati kao kudeljni konop zamotan u teflon - pa
se dobiju prednosti obje tehnologije. Najbolje je da ne moraš mazati
ništa nikakvim uljem, a uz to se navoji mogu vrtjeti u oba smjera (za
naštimati slavinu, npr.) što sa teflonskom trakom i ne ide.
Malo je skupa, pa je profići ne vole, ali za kućne majstore - zakon.

[Djuro]

Krunoslav Nezic wrote:

>
> Ajde razmisli jos jednom
>

Jesam

>
> Krivo. Razmisli jos jednom.
>

Jesam

> Kudelja dihta po principu bubrenja u kontaktu s vlagom.

Tocno

> Pasta sluzi da poveze razjedinjene niti kudelje i da se
> to sve skupa moze lijepo oblikovati i "zalizati" oko navoja. Jos ima i
> funkciju laganog vlazenja kudelje do trenutka dok ona sama ne dodje u
> kontakt sa vodom.

Krivo. Kudelja nabubri kad do nje dodje voda ali kudelja trune kroz
vrijeme zato se kudelja i oplemenjuje sa pastom, uljem ili masti jer
osim sto kudelja upija vodu upija i pastu.

> Pasta nema apsolutno nikakvu ulogu u dihtanju.

Znam ja to jako dobro. Ja to nisam niti rekao.

>
> Ti ozbiljno mislis da pasta moze zastititi kudelju od truljenja?

Apsolutno

> Da li je nakon toga Svizac zamotao cokoladu?

?!?

>
> Litijeva mast nije otrovna?

U kolicinama koju ti mozes nanjeti na navoj nije nista otrovnija od
locher paste.

> hmm... da, ako bi ju jednom liznuo i to je to. Ali ako godinama pijes
> vodu zagadjenu mineralnim uljima i mastima to ne moze biti dobro. ;-)

Sad usporedjujes situaciju Vrbani 3 sa dihtanjem spoja kudeljom sto ni u
kom slucaju nije usporedivo.

Na vrbanima se dogodilo to da su kooperanti od glavnog izvodjaca
Zagrebgradnje vodovodne instalacije radili od PPR cijevi koje po svom
kemijskom sastavu na sebe vezu neke kemikalije a samim time i voda u tim
cijevima dolazi u kontakt sa tim kemikalijama. Na vrbanima su vodovodne
cijevi bile zalivene sa sredstvom sa hidroizolaciju koje je preko cijevi
uslo u vodovodni sistem. U igri su bile desetine a mozda i stotine
litara sredstva za izolaciju i stotine metara cijevi.

Za dihtanje cca 100 spojeva ode 1-2 jusne zlice paste ili masti a to su
ogromne razlike u kolicinama.

> Baza litijeve masti je mineralno ulje koje je naftni derivat i cija
> jedna kap u vodospremi moze zagaditi 10000 litara vode nepovratno. O
> kancerogenosti ugljikovodika necu ni pricati.

Ako je baza nekog sredstva otrov to ne znaci da je cijelo to sredstvo
otrovno.

>
> Tih tvojih nekoliko tisuca spojeva radjenih na taj nacin te ne cine
> majstorom, nego fusherom.

A ti si kao neki veliki majstor? Ja sam imao mentora koji je imao skoro
40 godina iskustva rada sa vodovodnim instalacijama i velikim vodovodnim
sistemima. On me naucio vecinu stvari koje danas znam. Moj gazda je
jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih vodoinstalatera na podrucju
Velike Gorice i sire okolice i on je dodatno usavrsio moje znanje.
Reference su mi od privatnih osoba pa do velikih firmi i raznih drzavnih
institucija u kojima sam radio vodovod, centralna grijanja, solarne
sisteme, kanalizaciju i slicno. Kad budes imao takve reference iza sebe
onda mi mozes drzati predavanja o tome kako se namata kudelja.

> Takvi "majstori" poput tebe su radili instalacije vode u zgradama u Zg
> (ne sjecam se tocno koji kvart, bilo na tv-u), gdje ljudi godinama nakon
> useljenja nisu mogli koristiti vodu za pice, nego su ju morali uzimati
> iz hidranata na ulici. U casama im je plivalo ulje i voda je smrdila jer
> su takvi kao ti bili lijeni koristiti materijale predvidjene za
> instalacije pitke vode.
> A jos se time i hvalis...
> Svasta.

Ja nisam radio na Vrbanima 3. A s obzirom da osobno poznam direktora
Zagrebgradnje koja je bila glavni izvodjac a znam i neke njihove
podizvodjace znam kakva je pozadina price i zasto je doslo do te cijele
afere sa tom vodom. Znam koga uprava ima za pozadinu i tko im cuva
ledja. Prema tome ne hvalim se onime sto su drugi ljudi pogrijesili. A
ljudi koji misle da su majstori a kako mi se cini, ti si jedan od njih
napravili su to sto se dogodilo na Vrbanima.

[brko]

ovo i meni laiku izgleda kao amaterizam, niz nelogicnosti....

btw, nedavno sam pricao sa nekim starim vodoinstalaterom. pitam ga kako
u krizi, da li ima sta posla. Kaze nikad kao sada. Svi loši majstori su
propali i opstali samo najbolji

[Cobra]

"mont" <mo...@vit.com> wrote in message news:kvnocg$ohd$1...@ls237.t-com.hr...

> On 29.8.2013. 7:49, joss wrote:
>> "Djuro" <dj...@mail.mail> wrote in message
>> news:kvlm5c$ifa$1...@sunce.iskon.hr...
>>>
>>> Prema ovome sto pises meni se cini da ti nikad u zivotu nisi radio sa
>>> kudeljom.
>>>
>>> Dakle ako u ruci imas muski navoj i zelis ga zasarafiti u zenski, motas
>>> ga
>>> u desno. Prema tome kudelja se mora namotati obrnuto tj u lijevo inace
>>> ce
>>> se odmotati prilikom zasarafljivanja.
>>
>> E Djuro, cak je i meni ko amateru jasno da nisi u pravu. Pogledaj video i
>> vidi u kojem smjeru covjek namata kudelju. A cini mi se da covjek zna sto
>> radi ...
>>
>> http://www.youtube.com/watch?v=bFXgwO9qszY
>>
>>
>

> Djuro je u pravu. Gleda� s krive strane. Poku�aj zamislit situaciju da
> cijev uvr�e�, a onaj dio "�enski" je fiksni. Cijev uvr�e� u desno, a

> kudelja je namotana u lijevo.

* Nije djuro u pravu a i ti si nabavi nao�ale, i jo� jednom pogledaj video,
�ovjek namata kudelju onako kako sam i ja opisao i kako se "za�arafljuje"
�enski dio na mu�ki ... u desno - u smjeru namatanja - zatezanja kako o�e�,
. daljnji komentar nije potreban .

[Mika]

"ToMo" <To...@Mo.To> wrote in message news:kvmvu9$7mr$2...@sunce.iskon.hr...

linkam gornji video
http://www.youtube.com/watch?v=bFXgwO9qszY

slazem se sa smjerom u kojem tip mota, i na to sam mislio. Mozda svi mislimo
isto ali se drugacije izrazimo. Uglavnom, video je ok.

[Joel]

Gashtapano wrote:

>>
>
> Ovo je najbolja stvar za to. Nisam profesionalac, ali par puta je
> spasila stvar. Možeš je gledati kao kudeljni konop zamotan u teflon - pa
> se dobiju prednosti obje tehnologije. Najbolje je da ne moraš mazati
> ništa nikakvim uljem, a uz to se navoji mogu vrtjeti u oba smjera (za
> naštimati slavinu, npr.) što sa teflonskom trakom i ne ide.
> Malo je skupa, pa je profići ne vole, ali za kućne majstore - zakon.
>
>

Da, prava stvar, mada mislim da količina trake u videu ne garantira
dobar i dugovječan spoj. Obično zazor između muškog i ženskog navoja
bude veći pa je potrebno veća količina niti. Nadam se da su ovi silni
majstori koji su proturječili Đuri konačno shvatili smjer namatanja?

[Bruno Babic]

On 29.8.2013. 22:03, Cobra wrote:
> * Nije djuro u pravu a i ti si nabavi naoèale, i jo¹ jednom pogledaj video,
> èovjek namata kudelju onako kako sam i ja opisao i kako se "za¹arafljuje"
> ¾enski dio na mu¹ki ... u desno - u smjeru namatanja - zatezanja kako oæe¹,

> . daljnji komentar nije potreban .

Ma svi su u pravu, samo je stvar tocke gledista, tj. da li se namata na
dio koji se zavrce ili na fiksni dio.

--
bbabic(a)globalnet.hr
2b||!2b?

[Sinisa Platz]

On 30.08.2013 10:13, Bruno Babic wrote:

>
> Ma svi su u pravu, samo je stvar tocke gledista, tj. da li se namata na
> dio koji se zavrce ili na fiksni dio.
>

Pa bas ne znam kakvog ima smisla davati smjer namotavanja na dio koji
ima zenski navoj, kad motas kudelju na muski navoj...
Ili, kako se mota kudelja kudelja kad drzis pipu tako da je navoj OD
teeb, kad motas kudelju tako da navoj stoji PREMA tebi...Ali, dobro,
rekao bih da ako je desni navoj, kudelja se mota udesno (dakle, u smjeru
navoja, a ne obrnuto)...

[Krunoslav Nezic]

Dana 29.08.2013. 20:05, Djuro je napisao:

> Krivo. Kudelja nabubri kad do nje dodje voda ali kudelja trune kroz
> vrijeme zato se kudelja i oplemenjuje sa pastom, uljem ili masti jer
> osim sto kudelja upija vodu upija i pastu.
>

Kudelja ne upija pastu nego vlagu iz nje. Pasta sadrzi i suhu tvar koja
se ne moze upiti. I definitivno se ne maze pastom da bi se sprijecilo
truljenje. To ne mozes sprijeciti. Ali to nije proces koji bi trebao
nekog zabrinjavati. Spojevi radjeni kudeljom su poprilicno postojani,
ali ne zbog paste. Kudelja bi bila podlozna truljenju da se stalno
izmjenjuju suha i vlazna stanja. Kad je kudelja konstantno ovlazena tada
ne trune. Ako ti to nije jasno, kao primjer ti mogu navesti potopljene
brodove koji su opstali poprilicno dobro ocuvani stoljecima pod vodom,
dok npr. nezasticeno drvo koje ostavis na dvoristu istruli kroz 2-3
godine. Nemoj se sad loviti za ovo, to je samo primjer.

>> Pasta nema apsolutno nikakvu ulogu u dihtanju.
>
> Znam ja to jako dobro. Ja to nisam niti rekao.
>

Ajde, bar se u necemu slazemo... ;-)

>>
>> Ti ozbiljno mislis da pasta moze zastititi kudelju od truljenja?
>
> Apsolutno
>
>> Da li je nakon toga Svizac zamotao cokoladu?

Izgleda da je...

>> Litijeva mast nije otrovna?
>
> U kolicinama koju ti mozes nanjeti na navoj nije nista otrovnija od
> locher paste.

hehehe

>
>> hmm... da, ako bi ju jednom liznuo i to je to. Ali ako godinama pijes
>> vodu zagadjenu mineralnim uljima i mastima to ne moze biti dobro. ;-)
>
> Sad usporedjujes situaciju Vrbani 3 sa dihtanjem spoja kudeljom sto ni u
> kom slucaju nije usporedivo.

Nisam usporedjivao, naveo sam kao primjer neodgovornog izvodjenja
radova. To moze biti radjeno kojim god materijalom zelis, ali ako se ne
postuju pravila struke, te se radovi izvode prirucnim sredstvima koja za
to nisu namijenjena, usporedivo je.

>
> Na vrbanima se dogodilo to da su kooperanti od glavnog izvodjaca
> Zagrebgradnje vodovodne instalacije radili od PPR cijevi koje po svom
> kemijskom sastavu na sebe vezu neke kemikalije a samim time i voda u tim
> cijevima dolazi u kontakt sa tim kemikalijama. Na vrbanima su vodovodne
> cijevi bile zalivene sa sredstvom sa hidroizolaciju koje je preko cijevi
> uslo u vodovodni sistem. U igri su bile desetine a mozda i stotine
> litara sredstva za izolaciju i stotine metara cijevi.

A sredstvo za hidroizolaciju je na bazi bitumena i mineralnih ulja, te
otapala na bazi aromatskih ugljikovodika.
Da li ti se upalila lampica?

"Uzrok onečišćenja otkriven je u stanu obitelji Tolić koja je pristala
razbiti kupaonicu kako bi se utvrdilo što zagađuje vodu. Bitumenska
smjesa nije se stvrdnula, a trebala je, te je dvije godine otpuštala
mineralna ulja kroz cijevi u vodu."

"6000 mikrograma mineralnih ulja po litri izmjereno je u stanu Vedrana
Balenčića u Palinovečkoj 19 l, a dopušteno je bilo 10."

>
> Za dihtanje cca 100 spojeva ode 1-2 jusne zlice paste ili masti a to su
> ogromne razlike u kolicinama.

Malo ili veliko trovanje je po definiciji jos uvijek trovanje. Razlika
je samo u tome sto se velike doze lako otkriju, a male te truju polako i
neprimjetno.

>
>> Baza litijeve masti je mineralno ulje koje je naftni derivat i cija
>> jedna kap u vodospremi moze zagaditi 10000 litara vode nepovratno. O
>> kancerogenosti ugljikovodika necu ni pricati.
>
> Ako je baza nekog sredstva otrov to ne znaci da je cijelo to sredstvo
> otrovno.
>

Znaci po tebi litij i ostala punila u masti (za koja niti ne znam
sastav, moze biti svasta) neutraliziraju stetan utjecaj mineralnih ulja?
Bravo.
Jos ces reci da litij iz masti blagotvorno djeluje na shizofrenicare?
:-)
Litijeva mast je namjenjena za podmazivanje mehanike sa visokim
termickim opterecenjima. Tocka!
Ne moze se koristiti na instalacijama pitke vode!
Koristenjem te masti na instalacijama pitke vode krsis sanitarne
propise, Zakon o gradnji, a mislim da ne moram spominjati moralnu
odgovornost.

>>
>> Tih tvojih nekoliko tisuca spojeva radjenih na taj nacin te ne cine
>> majstorom, nego fusherom.
>
> A ti si kao neki veliki majstor?

Ne. To nisam rekao. Ali gradjevinarstvo mi je struka i znam o cemu pricam.

> Ja sam imao mentora koji je imao skoro
> 40 godina iskustva rada sa vodovodnim instalacijama i velikim vodovodnim
> sistemima.

Ako netko radi neki posao 40 godina to nije garancija da ga radi
ispravno. Mnogi se kurce kako su radili 20, 30 i vise godina kod nas i
vani, ali rade totalne gluposti koje kad se otkriju samo stvaraju
dodatne radove na gradilistu da bi se njihova sranja otklonila. Tih 40
godina iskustva objesi macku o rep.

> On me naucio vecinu stvari koje danas znam.

Ocito te krivo uci. Zahvali mu na tome.
:-)

> Moj gazda je
> jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih vodoinstalatera na podrucju
> Velike Gorice i sire okolice i on je dodatno usavrsio moje znanje.
> Reference su mi od privatnih osoba pa do velikih firmi i raznih drzavnih
> institucija u kojima sam radio vodovod, centralna grijanja, solarne
> sisteme, kanalizaciju i slicno.

Bla, bla, bla...

> Kad budes imao takve reference iza sebe
> onda mi mozes drzati predavanja o tome kako se namata kudelja.

U ovom slucaju dovoljan mi je zdrav razum.
Litijeva mast na instalacije pitke vode?
Tesko tim ljudima kojima vi radite instalacije...
Zar je tako tesko otici u trgovinu i kupiti inertnu pastu namijenjenu
tome sto radis?

>
>> Takvi "majstori" poput tebe su radili instalacije vode u zgradama u Zg
>> (ne sjecam se tocno koji kvart, bilo na tv-u), gdje ljudi godinama
>> nakon useljenja nisu mogli koristiti vodu za pice, nego su ju morali
>> uzimati iz hidranata na ulici. U casama im je plivalo ulje i voda je
>> smrdila jer su takvi kao ti bili lijeni koristiti materijale
>> predvidjene za instalacije pitke vode.
>> A jos se time i hvalis...
>> Svasta.
>
> Ja nisam radio na Vrbanima 3.

Takvi kao ti, ne ti osobno.

> A s obzirom da osobno poznam direktora
> Zagrebgradnje koja je bila glavni izvodjac a znam i neke njihove
> podizvodjace znam kakva je pozadina price i zasto je doslo do te cijele
> afere sa tom vodom. Znam koga uprava ima za pozadinu i tko im cuva
> ledja. Prema tome ne hvalim se onime sto su drugi ljudi pogrijesili.

Pa da, bio bi lud da se hvalis tudjim greskama. Ali zato svoje ne priznajes.

> A ljudi koji misle da su majstori a kako mi se cini, ti si jedan od njih
> napravili su to sto se dogodilo na Vrbanima.

Varas se, nisam majstor. Ali sam onaj koji majstoru treba reci gdje,
kako, kada i zasto mora nesto napraviti kako spada.

Da rezimiram, nije mi cilj niti tebe omalovazavati, niti praviti se
pametan, ali covjece trgni se i razmisli malo sto koristis na
instalacijama PITKE vode...

[Mika]

"Krunoslav Nezic" <krunoslav....@gmail.com> wrote in message
news:l01p44$ef4$1...@ls237.t-com.hr...

>
Ako ti to nije jasno, kao primjer ti mogu navesti potopljene
> brodove koji su opstali poprilicno dobro ocuvani stoljecima pod vodom, dok
> npr. nezasticeno drvo koje ostavis na dvoristu istruli kroz 2-3 godine.
> Nemoj se sad loviti za ovo, to je samo primjer.

A ja cijelo vrijeme bio uvjeren kako su ti brodovi ocuvani zbog nedostatka
kisika koji potice truljenje ili hrdjanje, odnosno oksidaciju.

[Krunoslav Nezic]

Dana 02.09.2013. 13:18, Mika je napisao:

> A ja cijelo vrijeme bio uvjeren kako su ti brodovi ocuvani zbog
> nedostatka kisika koji potice truljenje ili hrdjanje, odnosno oksidaciju.

Da u vodi nema kisika nebi bilo zivota u moru. Nije stvar u kisiku nego
je potopljeno drvo nedostupno za aerobne bakterije i gljivice koje
razgradjuju drvo. Sto se metala tice, hrdja on, itekako, ali znatno
sporije nego na zraku gdje je kisik lakse dostupan u svom elementarnom i
poprilicno reaktivnom obliku.

[Mika]

"Krunoslav Nezic" <krunoslav....@gmail.com> wrote in message

news:l01vjt$jhn$1...@ls237.t-com.hr...

> Dana 02.09.2013. 13:18, Mika je napisao:
>
>> A ja cijelo vrijeme bio uvjeren kako su ti brodovi ocuvani zbog
>> nedostatka kisika koji potice truljenje ili hrdjanje, odnosno oksidaciju.
>
> Da u vodi nema kisika nebi bilo zivota u moru.

Nisam rekao da ga nema, nego da ga nedostaje.

Nije stvar u kisiku nego
> je potopljeno drvo nedostupno za aerobne bakterije i gljivice koje
> razgradjuju drvo. Sto se metala tice, hrdja on, itekako, ali znatno
> sporije nego na zraku gdje je kisik lakse dostupan u svom elementarnom i
> poprilicno reaktivnom obliku.
>

Dakle, kako sam rekao, zbog nedostatka kisika. Jer da ga ima koliko i u
atmosferi, ljudi bi ronili bez boca po dnu mora ;)

[Djuro]

Krunoslav Nezic wrote:

> I definitivno se ne maze pastom da bi se sprijecilo
> truljenje. To ne mozes sprijeciti.

Gle, ovako mozemo do unedogled. Ja svom gazdi vjerujem i dalje cvrsto
vjerujem da pasta sluzi da zastiti kudelju od truljenja. To je teza koja
se vec desetljecima govori u vodoinstalaterskim krugovima. Ako je ta
teza kriva onda su ocito svi stari majstori vodoinstalateri u krivu.

> Ali to nije proces koji bi trebao
> nekog zabrinjavati. Spojevi radjeni kudeljom su poprilicno postojani,
> ali ne zbog paste. Kudelja bi bila podlozna truljenju da se stalno
> izmjenjuju suha i vlazna stanja. Kad je kudelja konstantno ovlazena tada
> ne trune.

Gle, vidio sam spojeve koji su dihtani kudeljom a nisu namazani. Kudelja
se doslovno raspala i to nakon cca 10-ak godina. Spojevi mazani sa
pastom ili masti i nakon vise desetljeca koristenja jos uvijek su dobri.

> Ako ti to nije jasno, kao primjer ti mogu navesti potopljene
> brodove koji su opstali poprilicno dobro ocuvani stoljecima pod vodom,
> dok npr. nezasticeno drvo koje ostavis na dvoristu istruli kroz 2-3
> godine. Nemoj se sad loviti za ovo, to je samo primjer.

Inace ovo ti je jako los primjer. Nekadasnje i danasnje drvo ne mozes
usporedjivati. Drvo posjeceno prije 50 godina je neusporedivo trajnije
od drveta posjecenog danas. Danasnje drvo vec nakon par godina trune bez
obzira na sve moguce premaze dok drvo iz onih vremena traje jos dan
danas sa tek manjim tragovima truljenja i to bez ikakvih premaza. Jedan
prijatelj sumar mi je rekao da je to zbog kiselih kisa i zagadjenja i da
kvaliteta drva vise nije ono sto je nekad bila. Kakvo je tek bilo drvo
prije tisucu - dve godina dok zagadjenja uopce nije ni bilo?

>
> Nisam usporedjivao, naveo sam kao primjer neodgovornog izvodjenja
> radova. To moze biti radjeno kojim god materijalom zelis, ali ako se ne
> postuju pravila struke, te se radovi izvode prirucnim sredstvima koja za
> to nisu namijenjena, usporedivo je.

I sto ti meni time hoces reci? Gdje se ja nalazim u toj prici?

>
> A sredstvo za hidroizolaciju je na bazi bitumena i mineralnih ulja, te
> otapala na bazi aromatskih ugljikovodika.
> Da li ti se upalila lampica?

Je, prije cca 5-6 godina kad se to i dogodilo. Jos prije nego je prica
dospjela u medije ja sam znao za problem s vodom na Vrbanima i znao sam
prakticki sve detalje.

>
> "Uzrok one�i��enja otkriven je u stanu obitelji Toli� koja je pristala
> razbiti kupaonicu kako bi se utvrdilo �to zaga�uje vodu. Bitumenska
> smjesa nije se stvrdnula, a trebala je, te je dvije godine otpu�tala

> mineralna ulja kroz cijevi u vodu."

U samoj izvedbi zgrade, napravljen je citav niz pogresaka. Citavi
djelovi cijevi dovoda hladne vode uopce nisu bili umotani u izolaciju
vec su bili direktno preliveni hidroizolacijskim sredstvom. Bilo je jos
puno propusta u gradnji ali ne ticu se ove teme.

>
> "6000 mikrograma mineralnih ulja po litri izmjereno je u stanu Vedrana

> Balen�i�a u Palinove�koj 19 l, a dopu�teno je bilo 10."
>

Moguce, nemam ovaj tren tocan podatak o razini zagadjenja, ali to sad
nije niti tema pa nemoj otici predaleko.

>
> Malo ili veliko trovanje je po definiciji jos uvijek trovanje. Razlika
> je samo u tome sto se velike doze lako otkriju, a male te truju polako i
> neprimjetno.

Onda zivjeli na vrbanima ili ne, svi se polako trujemo. U gradskoj vodi
ima otopljeno na stotine spojeva, ali zato postoje tablice koje pokazuju
kolika je dozvoljena razina pojedinih spojeva. To si i sam rekao da je
dozvoljena razina mineralnih ulja 10 a dozvoljena razina je ona koja se
ne smatra stetnom po zdravlje covjeka.
Zato tako mala kolicina loher paste ili litijeve masti na spojevima ne
moze dovesti do vidljivog povecanja bilo kojeg spoja u vodi. Da je tako
pravila struke tako nesto ne bi dopustila a znam da nijedan propis ne
zabranjuje koristenje litijeve masti za premazivanje kudelje.

>
> Znaci po tebi litij i ostala punila u masti (za koja niti ne znam
> sastav, moze biti svasta) neutraliziraju stetan utjecaj mineralnih ulja?

?!?!?!?!?!?!?!?
O cemu ti pricas zaboga miloga? Iz koje moje recenice si ti izvukao
takav zakljucak?!?

> Jos ces reci da litij iz masti blagotvorno djeluje na shizofrenicare?
> :-)

?!? Hebote da ti nisi mozda Paor pa si promjenio nick? :-)

> Litijeva mast je namjenjena za podmazivanje mehanike sa visokim
> termickim opterecenjima. Tocka!

Tocno, ali to ne znaci da se koristi iskljucivo za to i da ne moze ici
za ista drugo.

> Ne moze se koristiti na instalacijama pitke vode!
> Koristenjem te masti na instalacijama pitke vode krsis sanitarne
> propise, Zakon o gradnji, a mislim da ne moram spominjati moralnu
> odgovornost.

Nadji mi taj propis.

>
> Ne. To nisam rekao. Ali gradjevinarstvo mi je struka i znam o cemu pricam.
>

Ocito ne znas i to vidim o tvojim postovima. Vidim da znas neke stvari o
gradjevini ali vidim da ti je znanje o vodovodnim instalacijama vrlo
povrsno. Znas kako se kaze, specijalizacija te cini pravim majstorom i
ako zelis postati pravi majstor neke struke trebas ici u dubinu a ne u
sirinu.
I ja znam puno o gradjevini ali se nijednom zidaru, armiracu ili u
krajnjoj liniji nekom uredskom gradjevincu ne petljam u posao. Ja se
godinama specijaliziram za vodovodne sisteme, sisteme grijanja i solarne
sisteme. Puno znam ali svaki dan naucim nesto novo.

>
> Ako netko radi neki posao 40 godina to nije garancija da ga radi
> ispravno. Mnogi se kurce kako su radili 20, 30 i vise godina kod nas i
> vani, ali rade totalne gluposti koje kad se otkriju samo stvaraju
> dodatne radove na gradilistu da bi se njihova sranja otklonila. Tih 40
> godina iskustva objesi macku o rep.

Gle, u svakom zitu ima kukolja ali ja sam vidio kako radi moj mentor i
vidim da nije fuser. Isto tako moj gazda. Covjek je vrhunski strucnjak i
fenomenalan majstor svog zanata i na vodovodu je prakticki doktorirao. I
nijedan sirokopojasni gradjevinac poput tebe mu nije ni sluga a kamoli
da mu moze konkurirati sa znanjem.

>
> Ocito te krivo uci. Zahvali mu na tome.
> :-)

Do sada mi nisi dao nijedan dokaz da me krivo uci. Ono sto ja vidim da
ti o samom vodovodu imas vrlo slabo i povrsno znanje i da sve vise manje
govoris u nekakvoj teoriji ali teorija i praksa se poprilicno razlikuju.

>
> U ovom slucaju dovoljan mi je zdrav razum.
> Litijeva mast na instalacije pitke vode?

Ajde mi reci po cemu je recimo litijeva mast otrovnija od locher paste
koja se danas koristi. Litijeva mast, masinsko ulje i slicne masne
supstance su se desetljecima koristile za mazanje kudelje i nikad nije
bilo problema tipa mineralnih ulja u vodi.
Da si ikada dosao na gradiliste vidio bi kako se radi tamo. Prije 20, 30
i vise godina dok su se jos ugradjivale pocincane cijevi trebao si
vidjeti kakve su cijevi sve dolazile na gradiliste. To su znale biti
cijevi hrdjave, masne od motornog ulja, premazane svime i svacime kako
ne bi hrdjale dok stoje na gradilistu. U cijevima je znalo biti blata,
cementa i tko zna cega sve ne. Cijevi su uredno ugradjivane u sisteme i
nikad nije bilo nikakvih problema. Spojevi su se dihtali sa kudeljom a
kudelja se mazala cime se stiglo (motorno ulje, jestivo ulje, litijeva
mast, grafitna mast, trafo ulje ili ukratko bilo sta masno). Bilo je
pravilo: BOlje namazati bilo cime nego ostaviti nenamazano. I nikada
nije bilo nikakvih problema.
I dan danas cijevi se ne ugradjuju sterilne. U njima zna biti svega i
svacega. Cijevi znaju doci prljave da covjek pomisli da su dosle iz neke
rafinerije a ne iz tvornice. Ali takve cijevi su uredno ugrade,
instalacije se kasnije ispiru i nikada nije bilo nikakvih problema.

Probleme su poceli stvarati razni mladi inzinjeri koji su se poceli
drzati raznih sanitarnih propisa koji u praksi jednostavno ne
funkcioniraju i poceli neargumentirano teoratizirati o stvarima o kojima
nemaju pojima, umjesto da se maknu iz klimatiziranih ureda, obuku cizme
i odu malo na gradiliste da vide kako se rade neke stvari. Ili u
krajnjoj liniji da su uzeli uzorak vode i odnjeli ga na analizu nakon
sto je vodovodna instalacija kompletno zavrsena i isprana.

> Tesko tim ljudima kojima vi radite instalacije...

Nikad nisam primio nijednu prituzbu.

> Zar je tako tesko otici u trgovinu i kupiti inertnu pastu namijenjenu
> tome sto radis?

Nije tesko. Ja je uredno koristim ali se zna dogoditi da je potrosim pa
mi treba zamjena.
Ali ako se nesto koristilo godinama i desetljecima zasto sad odjednom ne
valja? Zato jer je netko pomislio da je primio boga za bradu i da je
pokupio svu pamet ovog svijeta i teoriju stavio ispred prakse.

>
> Takvi kao ti, ne ti osobno.

Ajde ne kenjaj. Ja dosada nisam imao nijednu jedinu prituzbu na svoj
posao (ne racunam vrijeme dok sam radio kao segrt) a niti na svoju firmu
premda smo na gradilistima znali imati vrlo strog nadzor. Nikada nije
bilo nijedne prituzbe na kvalitetu vode premda su cijele instalacije
znale biti sa spojevima premazanim litijevom masti.

>
> Pa da, bio bi lud da se hvalis tudjim greskama. Ali zato svoje ne
> priznajes.

Ja kad napravim gresku, istu i priznam. Ali ovo o cemu ti pricas nije
greska vec samo tvoje misljenje i teoretiziranje sa losim argumentima.

>
> Varas se, nisam majstor. Ali sam onaj koji majstoru treba reci gdje,
> kako, kada i zasto mora nesto napraviti kako spada.
>

Ljudi poput tebe majstoru daju smjernice sto treba raditi, ali kako se
radi je ipak konacna odluka majstora.

Zapamti jednu stvar. Nijedan inzinjer, doktor ili profesor koji je
zavrsio 15 gradjevinskih fakulteta se po pitanju dubinskog znanja o
vodovodu ne moze mjeriti sa jednim starim majstorom koji ima zavrsenu
3-godisnju skolu i ima godine i godine iskustva.
Pravi inzinjer radi svoj posao a ako ga nesto zanima detaljnije o
vodovodu ide pitati vodoinstalatera. Tako je uvijek bilo i uvijek ce biti.

> Da rezimiram, nije mi cilj niti tebe omalovazavati, niti praviti se
> pametan, ali covjece trgni se i razmisli malo sto koristis na
> instalacijama PITKE vode...

Jako dobro znam sto koristim i ponavljam: teorija i praksa su dvije
potpuno razlicite stvari.

[ToMo]

On 2.9.2013. 23:54, Djuro wrote:
> Zapamti jednu stvar. Nijedan inzinjer, doktor ili profesor koji je
> zavrsio 15 gradjevinskih fakulteta se po pitanju dubinskog znanja o
> vodovodu ne moze mjeriti sa jednim starim majstorom koji ima
> zavrsenu 3-godisnju skolu i ima godine i godine iskustva. Pravi
> inzinjer radi svoj posao a ako ga nesto zanima detaljnije o vodovodu
> ide pitati vodoinstalatera. Tako je uvijek bilo i uvijek ce biti.

E tu cu se malo ukljuciti. Nije samo ta problematika u gradjevinarstvu,
nego i kod automehanicara i brodograditelja i svugdje gdje postoji
inzinjerija. Stvar nije nikako crno-bijela kako je ti prikazujes, ocito
pisuci sa strane mehanicara.
Evo ti jednostavni primjer: niti jedan auto-mehanicar s kojim sam pricao
nema pojma kako tocno i zasto radi turbo puhalo, sto se tu zapravo
dogadja. To zna dipl. ing. strojarstva. Ali taj isti dipl.ing. nema
pojma kako ga sigurno i strucno skinuti, rastaviti,
servisirati/reparirati i montirati.
Mehanicar ne zeli uciti o teoriji, dizajniranju, optimiranju itd. jer mu
se ne da uciti. Pitanje da li bi i uspio da zeli, jer rijetki su oni
koji vole uciti, istrazivati i proucavati pa krenuti u majstore.
Pravi inzenjer ce na pocetku svoje karijere svakako provesti dio vremena
u praksi, da uzivo vidi i opipa kako funkcionira podrucje na kojem ce
poslije "filozofirati". Bez toga nije pravi inzenjer nego zivi u oblacima.
Neumitna cinjenica je da ce inzenjer puno prije poloviti sukus
mehanicarskog posla nego mehanicar inzenjerskog. Zato inzenjeri i jesu
na "visem" polozaju neke tvornice, jer znaju vise i bave se financijski
i tehnicki puno zajebanijim stvarima od sklapanja 50 turbo puhala dnevno.
Prema tome, raspravljati o stetnosti i zdravlju razlicitih vodenih
instalacija sa vodo-instalaterom je isto ko pricati o kvaliteti zelene
trave s konjem. S njim ima smisla pricati o izvedbenim stvarima,
cijenama materijala i slicnim stvarima.
--
ToMo

[Djuro]

ToMo wrote:

>
> E tu cu se malo ukljuciti. Nije samo ta problematika u gradjevinarstvu,
> nego i kod automehanicara i brodograditelja i svugdje gdje postoji
> inzinjerija. Stvar nije nikako crno-bijela kako je ti prikazujes, ocito
> pisuci sa strane mehanicara.
> Evo ti jednostavni primjer: niti jedan auto-mehanicar s kojim sam pricao
> nema pojma kako tocno i zasto radi turbo puhalo, sto se tu zapravo
> dogadja. To zna dipl. ing. strojarstva. Ali taj isti dipl.ing. nema
> pojma kako ga sigurno i strucno skinuti, rastaviti,
> servisirati/reparirati i montirati.

Slazem se. I sad kad bi tvoju tezu prilagodio svom slucaju, ispalo bi da
gradjevinac govori na vrlo opsirnoj razini gdje moraju ici vodovodne
instalacije, velicinu cijevi, broj prikljucaka i slicno ali nece
govoriti vodoinstalateru kako da mota kudelju ili kako da drzi kljesta.

> Mehanicar ne zeli uciti o teoriji, dizajniranju, optimiranju itd. jer mu
> se ne da uciti. Pitanje da li bi i uspio da zeli, jer rijetki su oni
> koji vole uciti, istrazivati i proucavati pa krenuti u majstore.

Imas dosta i suprotnih primjera. Recimo moj kum je zavrsio strojarski
faks, otvorio je automehanicarski obrt i danas kao zadnji sljaker sarafi
aute, mjenja ulje i ostalo. Ali covjek je shvatio sto voli i nije mu
bilo tesko godinama studirati i kasnije raditi kao mehanicar.

> Pravi inzenjer ce na pocetku svoje karijere svakako provesti dio vremena
> u praksi, da uzivo vidi i opipa kako funkcionira podrucje na kojem ce
> poslije "filozofirati". Bez toga nije pravi inzenjer nego zivi u oblacima.

Tocno

> Neumitna cinjenica je da ce inzenjer puno prije poloviti sukus
> mehanicarskog posla nego mehanicar inzenjerskog.

Tocno, ali nijedan inzinjer nece nikad uci u dubinu vodovoda koliko
jedan vodoinstalater jer kad bi ulazio u dubinu svakog posla kud bi
inzinjer dosao? Gradjevina nije samo zidanje i vodovod. Tu imas citavo
brdo poslova (vodovod, grijanje, betonaza, armiranje, zidanje,
podopolaganje, maleraj, stolarija...) i kad bi isao u sve ulaziti
dubinski nema sanse da ce sve poloviti.

> Zato inzenjeri i jesu
> na "visem" polozaju neke tvornice, jer znaju vise i bave se financijski
> i tehnicki puno zajebanijim stvarima od sklapanja 50 turbo puhala dnevno.
> Prema tome, raspravljati o stetnosti i zdravlju razlicitih vodenih
> instalacija sa vodo-instalaterom je isto ko pricati o kvaliteti zelene
> trave s konjem. S njim ima smisla pricati o izvedbenim stvarima,
> cijenama materijala i slicnim stvarima.

Ima nesto u tome ali problem nastane kad ti inzinjeri ili ne idu na
praksu kod vodoinstalatera ili njegovo iskustvo potpuno ignorira i ide
trubiti po svome. Imao sam dosta takvih slucajeva u svojoj praksi sa
takvim inzinjerima i naravno, uglavnom je to dovelo do fijaska u izvedbi
i problema za koje su kasnije pokrivili nas.

[ToMo]

On 3.9.2013. 11:57, Djuro wrote:
> Slazem se. I sad kad bi tvoju tezu prilagodio svom slucaju, ispalo bi da
> gradjevinac govori na vrlo opsirnoj razini gdje moraju ici vodovodne
> instalacije, velicinu cijevi, broj prikljucaka i slicno ali nece
> govoriti vodoinstalateru kako da mota kudelju ili kako da drzi kljesta.

Naravno. Ali recimo, pravi inzinjeri u dobrim firmama cesto idu na
seminare, doskolovanja i slicne razgovore gdje se moze povuc tema o
boljim nacinima motanja kudelje ili novom tipu spoja. I kad dodje kod
majstora s tim, vrlo cesto ga majstor odjebava jer koj on kurac zna, kad
je on motao i slicno.

> Ima nesto u tome ali problem nastane kad ti inzinjeri ili ne idu na
> praksu kod vodoinstalatera ili njegovo iskustvo potpuno ignorira i ide
> trubiti po svome. Imao sam dosta takvih slucajeva u svojoj praksi sa
> takvim inzinjerima i naravno, uglavnom je to dovelo do fijaska u izvedbi
> i problema za koje su kasnije pokrivili nas.

Jeah. Najbitnije je da postoji komunikacija i medjusobno uvazavanje. A
toga ima ne puno, bar u brodogradjevnoj sferi. Svi pickaraju jedni po
drugima i prvo okrive jedni druge, tek onda idu gledat dal su zajebali.
Buduci se bavimo razvojem softvera koji izmedju ostalog proizvodi
tehnicku i radionicku dokumentaciju, da ti vidis koje rasprave imamo s
konstruktorima s jedne i vodjama radionica i monterima s druge strane,
da ti pamet stane kolko se cesto ne podnose i koliko ih boli kurac jedne
za druge. Nemres bilivit da su u istoj firmi.
--
ToMo

[Krunoslav Nezic]

Dana 02.09.2013. 23:54, Djuro je napisao:

> Gle, ovako mozemo do unedogled.

E tu si u pravu. I upravo zato priznajem da sam se zapiknuo u govno sa
likom koji ne moze ili ne zeli shvatiti poantu.

> Ja svom gazdi vjerujem i dalje cvrsto
> vjerujem da pasta sluzi da zastiti kudelju od truljenja. To je teza koja
> se vec desetljecima govori u vodoinstalaterskim krugovima. Ako je ta
> teza kriva onda su ocito svi stari majstori vodoinstalateri u krivu.

Crkva je ne desetljecima, nego stoljecima tvrdila da se Sunce okrece oko
Zemlje. Da li jos uvijek vjerujes u to?

> Inace ovo ti je jako los primjer. Nekadasnje i danasnje drvo ne mozes
> usporedjivati. Drvo posjeceno prije 50 godina je neusporedivo trajnije
> od drveta posjecenog danas.

Prije 50 godina za drvene konstrukcije se koristila hrastovina. Danas se
koristi jelovina.
Lampica?

> Danasnje drvo vec nakon par godina trune bez
> obzira na sve moguce premaze dok drvo iz onih vremena traje jos dan
> danas sa tek manjim tragovima truljenja i to bez ikakvih premaza.

Nikada nikakvo drvo bez zastite ne moze dugo izdrzati ako je izlozeno
atmosferilijama. Sve je samo stvar da li je promatrano drvo izlozeno ili
zasticeno od atmosferilija.

> Jedan
> prijatelj sumar mi je rekao da je to zbog kiselih kisa i zagadjenja i da
> kvaliteta drva vise nije ono sto je nekad bila. Kakvo je tek bilo drvo
> prije tisucu - dve godina dok zagadjenja uopce nije ni bilo?

Drveno.
:-)

Salu na stranu, o ovome ne znam nista i necu se zapikavati. Moguca je
promjena strukture vlakana u drvetu, ali ne vjerujem da se bas nesto
tako drasticno promjenilo da bi drvo kao materijal bilo lose.

>> Nisam usporedjivao, naveo sam kao primjer neodgovornog izvodjenja
>> radova. To moze biti radjeno kojim god materijalom zelis, ali ako se
>> ne postuju pravila struke, te se radovi izvode prirucnim sredstvima
>> koja za to nisu namijenjena, usporedivo je.
>
> I sto ti meni time hoces reci? Gdje se ja nalazim u toj prici?

U mojoj zadnjoj recenici tog citata.

>> Malo ili veliko trovanje je po definiciji jos uvijek trovanje. Razlika
>> je samo u tome sto se velike doze lako otkriju, a male te truju polako
>> i neprimjetno.
>
> Onda zivjeli na vrbanima ili ne, svi se polako trujemo.

Zalosno, ali tocno. Na pojedincu je da pazi sto unosi u sebe, ili ne.

> U gradskoj vodi
> ima otopljeno na stotine spojeva, ali zato postoje tablice koje pokazuju
> kolika je dozvoljena razina pojedinih spojeva.

Sad si otkrio toplu vodu.

> To si i sam rekao da je
> dozvoljena razina mineralnih ulja 10 a dozvoljena razina je ona koja se
> ne smatra stetnom po zdravlje covjeka.

Te razine su postavljene zbog ekonomske opravdanosti prociscavanja vode
(preskupo je potpuno uklanjanje stetnih spojeva).

> Zato tako mala kolicina loher paste ili litijeve masti na spojevima ne
> moze dovesti do vidljivog povecanja bilo kojeg spoja u vodi.

Kljucna rijec "vidljivog". Za ono sto se ne vidi nema ni strke, frke, ni
medijske halabuke. :-)

> Da je tako
> pravila struke tako nesto ne bi dopustila a znam da nijedan propis ne
> zabranjuje koristenje litijeve masti za premazivanje kudelje.

A gle, Zakon o gradnji ne zabranjuje koristenje govana za gradnju kuce,
ali se to ipak ne radi jer se smatra nehigijenskom budalastinom. Ne
mozes ocekivati da ce u zakonu biti definirano bas sve. Ali u sanitarnim
propisima je definirano da se za pitku vodu i hranu ne smiju koristiti
sirovine, strojevi, transportni elementi, pakiranje i skladistenje koji
bi u bilo kojem trenutku mogli utjecati na kontaminaciju vode ili hrane.

>> Znaci po tebi litij i ostala punila u masti (za koja niti ne znam
>> sastav, moze biti svasta) neutraliziraju stetan utjecaj mineralnih ulja?
>
> ?!?!?!?!?!?!?!?
> O cemu ti pricas zaboga miloga? Iz koje moje recenice si ti izvukao
> takav zakljucak?!?

Citiram: "Ako je baza nekog sredstva otrov to ne znaci da je cijelo to
sredstvo otrovno."
Sto zakljuciti iz ovog?

>> Litijeva mast je namjenjena za podmazivanje mehanike sa visokim
>> termickim opterecenjima. Tocka!
>
> Tocno, ali to ne znaci da se koristi iskljucivo za to i da ne moze ici
> za ista drugo.

Ni PUR pjena nije namjenjena zatvaranju reski i rupa na vodomjernim
oknima pa se nadju biseri koji upravo tako krpaju rupe.
Kuzis paralelu?

>> Ne moze se koristiti na instalacijama pitke vode!
>> Koristenjem te masti na instalacijama pitke vode krsis sanitarne
>> propise, Zakon o gradnji, a mislim da ne moram spominjati moralnu
>> odgovornost.
>
> Nadji mi taj propis.

Sve sam lud da ti sad idem kopati po fasciklima. Ako te zanima trazi.
Google ti je najbolji prijatelj.
I ja trazim kad mi nesto treba. Bio bih lud da sve zakone, izmjene i
dopune koje se pojavljuju u ovoj jadnoj isprici za drzavu znam napamet.

>> Ne. To nisam rekao. Ali gradjevinarstvo mi je struka i znam o cemu
>> pricam.
>>
>
> Ocito ne znas i to vidim o tvojim postovima.

Ovo ti je najjaci argument do sada... :-)

> Vidim da znas neke stvari o
> gradjevini ali vidim da ti je znanje o vodovodnim instalacijama vrlo
> povrsno.

Ti kao prvo ne znas nista o meni i mom znanju.
Ali recimo to ovako:
2h dnevno sam na gradilistu. Nemam veze sa gradilistem, samo radi sebe i
svoje znatizelje se onuda motam. Pokusavam medju sljakerskom populacijom
ubiti mitove kao npr. "folija ide ispod glazure jer cement pojede
stiropor", "5cm zbuke je bolje od 2cm, onda je toplije u prostoriji",
"izolacija iznutra i knauf su bolje i jeftinije rjesenje od termo fasade".
Ima toga jos...
Ja jesam uredski tip, ali kada sam dosao u situaciju da nacrtam temelj
terase sirine 20cm (jer staticki ne treba vise), te kad mi je izvodjac
rekao da on u rov te sirine ne moze ni lopatu gurnuti, odlucio sam se
upoznati sa svim granama visokogradnje na licu mjesta da mi se takve
stvari vise ne dogadjaju. To je bilo prije otprilike 11 godina. Cak sam
odlucio da cu sam uz pomoc brata, kuma i 2-3 kolege napraviti svoju kucu
od temelja do krova. Sve sam prosao, od kopanja temelja i savijanja
armature do gletanja i farbanja. I putem ucio na vlastitim greskama.
Naravno da se nisam rodio pametan i spretan.
Ono sto nisam sam radio (PPR vodovod, jer nemam stroj za varenje), dobro
sam promatrao i pazio da mi izvodjac ne napravi budalastinu.
Ovo sve me, naravno, ne cini iskusnim majstorom, ali poanta je da nisam
uredski crv koji ne zna kako lopata izgleda.
Vi majstori imate krivu predodzbu o projektantima. Nismo svi na fax
dosli iz gimnazije i nazvali se inzinjerima. Ima nas koji smo gradjevinu
pohadjali jos u srednjoj skoli i tokom obrazovanja dobro pretresli
tematiku. Praksa u srednjoj skoli se sastojala od zidanja, polaganja
instalacija vode i kanalizacije, izrada glazura, krovista i polaganja
keramike, ...itd. Sve u svrhu toga da se ne pojavimo na gradilistu kao
bahati sin mocnog tatice koji o struci pojma nema. Tek kad zamazes ruke
jasno ti je koliko je tezak posao fizikalca u gradjevini. Ali je isto
tako jasno da vecina vas majstora radi budalastine po gradilistima. Sto
iz neznanja, sto iz nemara. Jedino ako znam tvoj posao mogu na vrijeme
uskociti i traziti korekciju izvedene gluposti. Dakle, znam tvoj posao.
Znas li ti moj?

> Znas kako se kaze, specijalizacija te cini pravim majstorom i
> ako zelis postati pravi majstor neke struke trebas ici u dubinu a ne u
> sirinu.

Tocno. Tvoje znanje o vodovodu je vjerojatno bolje od mog, ali u smjeru
prakticnog baratanja alatom, ne u smjeru poznavanja materijala,
sigurnosti na radu i nadzora nad radovima.

> I ja znam puno o gradjevini ali se nijednom zidaru, armiracu ili u
> krajnjoj liniji nekom uredskom gradjevincu ne petljam u posao. Ja se
> godinama specijaliziram za vodovodne sisteme, sisteme grijanja i solarne
> sisteme. Puno znam ali svaki dan naucim nesto novo.

Onda otvori um i nauci jos nesto novo. Litijeva mast kao i bilo kakve
masti ili ulja bazirane na ugljikovodicima ne smiju se koristiti na
instalacijama pitke vode.

>> Ako netko radi neki posao 40 godina to nije garancija da ga radi
>> ispravno. Mnogi se kurce kako su radili 20, 30 i vise godina kod nas i
>> vani, ali rade totalne gluposti koje kad se otkriju samo stvaraju
>> dodatne radove na gradilistu da bi se njihova sranja otklonila. Tih 40
>> godina iskustva objesi macku o rep.
>
> Gle, u svakom zitu ima kukolja ali ja sam vidio kako radi moj mentor i
> vidim da nije fuser. Isto tako moj gazda. Covjek je vrhunski strucnjak i
> fenomenalan majstor svog zanata i na vodovodu je prakticki doktorirao.

Ako ne znas prepoznati problem sve ces vidjeti kao dobar potez.

I
> nijedan sirokopojasni gradjevinac poput tebe mu nije ni sluga a kamoli
> da mu moze konkurirati sa znanjem.

Sigurno ne baratam nareznicom kao ti ili tvoj "gazda". Ali isto tako
znam da se prilikom narezivanja navoja naprave 2-3 okreta u smjeru
navoja, pa se mora vratiti pola kruga u suprotnom smjeru, da iz navoja
ispadne metalna strugotina, a tada opet ispocetka sve do kraja navoja.
Tom prilikom moze se podmazivati navoj uljima, ali mora se paziti da
ulje na udje unutar cijevi. Navoj se prije motanja kudelje izgrebe pilom
za zeljezo da kudelja ne proklizava prilikom navrtanja. I da, na
narezani navoj kudelja se mota u smjeru sarafljenja (da se napokon
dotaknem teme).
:-)
Nakon narezivanja a prije motanja kudelje navoj se mora odmastiti
kalijevim sapunom i jako dobro isprati vodom pod pritiskom. Taj korak
nazalost, vecina vas "majstora" ne odradi.
Isto tako znam da se kod PPR instalacija vodovi ne smiju raditi dulji od
10-12m bez da se napravi elastican "U" spoj (kao da obilazis gredu s
donje strane) zbog termi�kih naprezanja materijala. PPR jako mijenja
dimenzije od -10 do +35 stupnjeva. Toliko se isteze da cijev moze
izbaciti zbuku sa zida ako je cvrsto upeta na krajevima.

Jesi li ti to znao?
;-)

>> Ocito te krivo uci. Zahvali mu na tome.
>> :-)
>
> Do sada mi nisi dao nijedan dokaz da me krivo uci. Ono sto ja vidim da
> ti o samom vodovodu imas vrlo slabo i povrsno znanje i da sve vise manje
> govoris u nekakvoj teoriji ali teorija i praksa se poprilicno razlikuju.
>

Da, evo raspisao sam se. Ali imam osjecaj da si ti lik za kojeg su svi
osim tebe amateri.
Sukladno tome ne ocekujem da ces promijeniti misljenje, ali iskreno
zaboli me, jer necu se vise s tobom natezati. Oduzimas mi previse
vremena. Trebao sam postavljati tv, sat i radio antenu na kucu, a ne
tebi pisati eseje.

>>
>> U ovom slucaju dovoljan mi je zdrav razum.
>> Litijeva mast na instalacije pitke vode?
>
> Ajde mi reci po cemu je recimo litijeva mast otrovnija od locher paste
> koja se danas koristi. Litijeva mast, masinsko ulje i slicne masne
> supstance su se desetljecima koristile za mazanje kudelje i nikad nije
> bilo problema tipa mineralnih ulja u vodi.

Prije nitko nije obracao paznju na to.

> Da si ikada dosao na gradiliste vidio bi kako se radi tamo.

Zamisli ti to, JESAM!
:-)

> Prije 20, 30
> i vise godina dok su se jos ugradjivale pocincane cijevi trebao si
> vidjeti kakve su cijevi sve dolazile na gradiliste. To su znale biti
> cijevi hrdjave, masne od motornog ulja, premazane svime i svacime kako
> ne bi hrdjale dok stoje na gradilistu. U cijevima je znalo biti blata,
> cementa i tko zna cega sve ne. Cijevi su uredno ugradjivane u sisteme i
> nikad nije bilo nikakvih problema.

Kao sto rekoh, prije se nije obracala paznja na to. Ali u medjuvremenu
promijenilo se i zakonodavstvo i propisi.
Istina je to sto kazes da su cijevi dolazile (a i dan-danas je tako)
blatne, masne ...itd. Ali tu su sredstva za odmascivanje, te obilno
ispiranje cistom vodom. Nije ekoloski, ali je manje stetno nego
koristenje dezinfekcijskih sredstava.
Na zalost, jos uvijek ima "majstora" koji ne odmascuju cijevi prije
ugradnje.

> Spojevi su se dihtali sa kudeljom a
> kudelja se mazala cime se stiglo (motorno ulje, jestivo ulje, litijeva
> mast, grafitna mast, trafo ulje ili ukratko bilo sta masno). Bilo je
> pravilo: BOlje namazati bilo cime nego ostaviti nenamazano. I nikada
> nije bilo nikakvih problema.

Nekada je prevladavalo totalno povjerenje u nase vodovodne sustave i
kvalitetu vode. Sirenjem interneta i povecanjem dostupnosti informacija
ljudi su poceli sumnjati u "idealnu" vodu iz pipe, te se sada sve cesce
mogu vidjeti prituzbe izvodjacima na masne mrlje u casama. Ljudi su
nekada na takve stvari odmahivali rukom i cekali da se ispere. Ali nakon
sto masne mrlje vise nisu vidljive ulje je jos uvijek tu i zagadjuje
vodu. Samo ga ne vidimo i ne reagiramo.
To naravno pricam samo za zagadjene sisteme.

> I dan danas cijevi se ne ugradjuju sterilne. U njima zna biti svega i
> svacega. Cijevi znaju doci prljave da covjek pomisli da su dosle iz neke
> rafinerije a ne iz tvornice. Ali takve cijevi su uredno ugrade,
> instalacije se kasnije ispiru i nikada nije bilo nikakvih problema.

Uz ispiranje vazno je i odmascivanje jer ispiranjem ne mozes ukloniti
sve masnoce. Niti posudje doma ne peres cistom vodom, nego ga moras
odmastiti.

> Probleme su poceli stvarati razni mladi inzinjeri koji su se poceli
> drzati raznih sanitarnih propisa koji u praksi jednostavno ne
> funkcioniraju i poceli neargumentirano teoratizirati o stvarima o kojima
> nemaju pojima, umjesto da se maknu iz klimatiziranih ureda, obuku cizme
> i odu malo na gradiliste da vide kako se rade neke stvari. Ili u
> krajnjoj liniji da su uzeli uzorak vode i odnjeli ga na analizu nakon
> sto je vodovodna instalacija kompletno zavrsena i isprana.

Bravo.
Jesi li svjestan da nemaju svi cizme?
:-)

>> Tesko tim ljudima kojima vi radite instalacije...
>
> Nikad nisam primio nijednu prituzbu.

Niti neces. Ti ljudi ni ne znaju da ih trujes.

>> Zar je tako tesko otici u trgovinu i kupiti inertnu pastu namijenjenu
>> tome sto radis?
>
> Nije tesko. Ja je uredno koristim ali se zna dogoditi da je potrosim pa
> mi treba zamjena.
> Ali ako se nesto koristilo godinama i desetljecima zasto sad odjednom ne
> valja? Zato jer je netko pomislio da je primio boga za bradu i da je
> pokupio svu pamet ovog svijeta i teoriju stavio ispred prakse.

Azbest se koristio godinama kao idealno vezivo u fibrocementnim plocama.
Moram li uopce pisati dalje?
Evo popio sam svu pamet svijeta i proglasio Azbest stetnim. ;-)

>> Takvi kao ti, ne ti osobno.
>
> Ajde ne kenjaj. Ja dosada nisam imao nijednu jedinu prituzbu na svoj
> posao (ne racunam vrijeme dok sam radio kao segrt) a niti na svoju firmu
> premda smo na gradilistima znali imati vrlo strog nadzor. Nikada nije
> bilo nijedne prituzbe na kvalitetu vode premda su cijele instalacije
> znale biti sa spojevima premazanim litijevom masti.

Ocito vam je nadzor k'o u Vrbanima 3.
:-)

>>
>> Pa da, bio bi lud da se hvalis tudjim greskama. Ali zato svoje ne
>> priznajes.
>
> Ja kad napravim gresku, istu i priznam. Ali ovo o cemu ti pricas nije
> greska vec samo tvoje misljenje i teoretiziranje sa losim argumentima.

Vec me bole prsti od argumenata. Prihvati ili ne. Zaboli me.

> Zapamti jednu stvar. Nijedan inzinjer, doktor ili profesor koji je
> zavrsio 15 gradjevinskih fakulteta se po pitanju dubinskog znanja o
> vodovodu ne moze mjeriti sa jednim starim majstorom koji ima zavrsenu
> 3-godisnju skolu i ima godine i godine iskustva.

Ali ne mozes bez nas, zar ne?
Pitam li se pitam, tko tu vise zna?
Ti koji si naucio spretno baratati nareznicom, varilicom za PPR, i
papagajkama ili ja koji ti kazem da litijevoj masti nije mjesto na
instalacijama pitke vode?

> Pravi inzinjer radi svoj posao a ako ga nesto zanima detaljnije o
> vodovodu ide pitati vodoinstalatera. Tako je uvijek bilo i uvijek ce biti.

Obicno se ta pitanja svode na prakticne razloge zbog lakseg izvodjenja
da bi vama majstorima bilo lakse. Sigurno te nece nitko pitati kojim
promjerom i klasom cijevi izvesti hidrantski vod i gdje napraviti muljni
ispust.

>> Da rezimiram, nije mi cilj niti tebe omalovazavati, niti praviti se
>> pametan, ali covjece trgni se i razmisli malo sto koristis na
>> instalacijama PITKE vode...
>
> Jako dobro znam sto koristim i ponavljam: teorija i praksa su dvije
> potpuno razlicite stvari.

Vidim s kime imam posla, te se u interesu prekida spamanja teme
povlacim. Jbt, past ce mrak, a antene jos nisu na krovu.
Na sto ja gubim vrijeme...

EOD.

[Mika]

"Krunoslav Nezic" <krunoslav....@gmail.com> wrote in message

news:l05081$kas$1...@ls237.t-com.hr...

> Dana 02.09.2013. 23:54, Djuro je napisao:
>
>> Gle, ovako mozemo do unedogled.
>
> E tu si u pravu. I upravo zato priznajem da sam se zapiknuo u govno sa
> likom koji ne moze ili ne zeli shvatiti poantu.

Ti se na svakoj grupi zapiknes u govno, prije svega, govno vlastitog
neznanja i neiskustva, a potom u govno prodavanja pameti i kompliciranja
trivijalnih stvari.

[Djuro]

Krunoslav Nezic wrote:

>
> E tu si u pravu. I upravo zato priznajem da sam se zapiknuo u govno sa
> likom koji ne moze ili ne zeli shvatiti poantu.

Vidi tko se javlja :-)

>
> Crkva je ne desetljecima, nego stoljecima tvrdila da se Sunce okrece oko
> Zemlje. Da li jos uvijek vjerujes u to?
>

?!? I kakve to veze ima sa instalacijama vodovoda?

>
> Prije 50 godina za drvene konstrukcije se koristila hrastovina. Danas se
> koristi jelovina.
> Lampica?

Ja govorim usporedba nekadasnje i danasnje jelovine. Pa normalno da necu
usporedjivati nekadasnju hrastovinu i danasnju jelovinu. Ocito je tebi
lampica pregorila kad postavljas ovakva pitanja :-)

>
> Nikada nikakvo drvo bez zastite ne moze dugo izdrzati ako je izlozeno
> atmosferilijama. Sve je samo stvar da li je promatrano drvo izlozeno ili
> zasticeno od atmosferilija.

Ako nekadasnje i danasnje drvo izlozimo istim utjecajima, nekadasnje
drvo ce trajati puno dulje nego danasnje.

>
> Salu na stranu, o ovome ne znam nista i necu se zapikavati. Moguca je
> promjena strukture vlakana u drvetu, ali ne vjerujem da se bas nesto
> tako drasticno promjenilo da bi drvo kao materijal bilo lose.
>

Vjerujem da je. Ni ja ne znam dovoljno o toj tematici ali zato prenosim
iskustvo strucne osobe.
Ali mi nije jasno kako ti kao inzinjer to ne znas :-D

>
> U mojoj zadnjoj recenici tog citata.
>

Ja i dalje ne vidim neku konkretnu poveznicu, ali nema ni veze

>
> Zalosno, ali tocno. Na pojedincu je da pazi sto unosi u sebe, ili ne.
>

Ali time nas onda truje gradski vodovod a ne mast sa spojeva.

>
> Te razine su postavljene zbog ekonomske opravdanosti prociscavanja vode
> (preskupo je potpuno uklanjanje stetnih spojeva).

Ali nisu izvadili sve spojeve pa ne kuzim po cemu je onda voda u
cijevima sa spojevima mazana litijevom masti otrovnija od vode koja
dolazi iz vodovoda. Ako te ne ubiju spojevi litijeve masti ubiti ce te
stotine drugih spojeva koji dolaze vodovodom a ima ih visestruko vise.

>
> Kljucna rijec "vidljivog". Za ono sto se ne vidi nema ni strke, frke, ni
> medijske halabuke. :-)

Kao sto rekoh, pored svih stotina spojeva koje mozes naci u gradskoj
vodi i koji te svi mogu ubiti po tebi litij je najotrovniji. A kad bi
malo proucio sto sve dolazi u vodi shvatio bi da je eventualni litij
najmanji problem. Mada opet s druge strane njega je toliko malo da ga ni
najdetaljnije ispitivanje vode ne moze otkriti.

>
> A gle, Zakon o gradnji ne zabranjuje koristenje govana za gradnju kuce,
> ali se to ipak ne radi jer se smatra nehigijenskom budalastinom. Ne
> mozes ocekivati da ce u zakonu biti definirano bas sve. Ali u sanitarnim
> propisima je definirano da se za pitku vodu i hranu ne smiju koristiti
> sirovine, strojevi, transportni elementi, pakiranje i skladistenje koji
> bi u bilo kojem trenutku mogli utjecati na kontaminaciju vode ili hrane.
>

Tocno. A litij u toj kolicini koliko ga se moze naci na spojevima cijevi
ni na koji nacin ne moze kontaminirati vodu. Zato nikad nijedan majstor
nije dobio prituzbu ako je koristio litijevu mast za mazanje kudelje.

>
>>> Znaci po tebi litij i ostala punila u masti (za koja niti ne znam
>>> sastav, moze biti svasta) neutraliziraju stetan utjecaj mineralnih ulja?
>>
>> ?!?!?!?!?!?!?!?
>> O cemu ti pricas zaboga miloga? Iz koje moje recenice si ti izvukao
>> takav zakljucak?!?
>
> Citiram: "Ako je baza nekog sredstva otrov to ne znaci da je cijelo to
> sredstvo otrovno."
> Sto zakljuciti iz ovog?

Kao prvo ja ni u jednom djelu recenice nisam spomenuo da litij
neutralizira stetan utjecaj mineralnih ulja. Hebote, ti ga stvarno znas
prosrati do bila :-)
Ja sam tom recenicom htio reci da ako u nekom sredstvu ima nekog otrova
u maloj kolicini da ne znaci da je cijelo sredstvo otrovno. Primjeri su
ti neki prehrambeni proizvodi ili sokovi na razrjedjivanje. U njima ima
nekih kemikalija koje su vrlo otrovne (famozne kemikalije sa oznakama E)
ali se nalaze u tako maloj kolicini (1:1000 i slicni omjeri) da ne mogu
utjecati na zdravlje covjeka.

>
> Ni PUR pjena nije namjenjena zatvaranju reski i rupa na vodomjernim
> oknima pa se nadju biseri koji upravo tako krpaju rupe.
> Kuzis paralelu?

Kuzim. Nije bas najbolji primjer ali cak i ako sa pur pjenom zatvoris
rupu na taj nacin bolje je i to nego da bude otvorena rupa. Kuzis?

>> Nadji mi taj propis.
>
> Sve sam lud da ti sad idem kopati po fasciklima. Ako te zanima trazi.
> Google ti je najbolji prijatelj.

Ja nemam potrebe traziti taj propis jer znam da u njemu necu naci nista
sto bi moju tezu dovelo u pitanje. Ali ti tvrdis da ja krsim propis pa
od tebe trazim da mi to i dokazes. Ocito samo tjeras neargumentirane
tvrdnje.

>
> Ti kao prvo ne znas nista o meni i mom znanju.

A ti o mom jos manje. Mada cak nije niti problem sto podcjenjujes mene
jer ja nisam majstor sa 30+ godina staza i iskustva. Puno veci problem
je sto podcjenjujes prave stare dugogodisnje majstore koji te po pitanju
znanja i iskustva u svojoj struci pojede za dorucak.

> Ali recimo to ovako:
> 2h dnevno sam na gradilistu. Nemam veze sa gradilistem, samo radi sebe i
> svoje znatizelje se onuda motam. Pokusavam medju sljakerskom populacijom
> ubiti mitove kao npr. "folija ide ispod glazure jer cement pojede
> stiropor", "5cm zbuke je bolje od 2cm, onda je toplije u prostoriji",
> "izolacija iznutra i knauf su bolje i jeftinije rjesenje od termo fasade".
> Ima toga jos...

Hebi ga, ovo su mitovi koje postavljaju oni koji fakat ne znaju ni
osnove osnova gradjevinskog posla. Ja nisam strucnjak za grube
gradjevinske radove, zbuku i slicno ali ovo znam da su notorne gluposti.

> Ja jesam uredski tip, ali kada sam dosao u situaciju da nacrtam temelj
> terase sirine 20cm (jer staticki ne treba vise), te kad mi je izvodjac
> rekao da on u rov te sirine ne moze ni lopatu gurnuti, odlucio sam se
> upoznati sa svim granama visokogradnje na licu mjesta da mi se takve
> stvari vise ne dogadjaju. To je bilo prije otprilike 11 godina. Cak sam
> odlucio da cu sam uz pomoc brata, kuma i 2-3 kolege napraviti svoju kucu
> od temelja do krova. Sve sam prosao, od kopanja temelja i savijanja
> armature do gletanja i farbanja. I putem ucio na vlastitim greskama.
> Naravno da se nisam rodio pametan i spretan.

Slicno sam i ja prosao, ali sam prije radio sa majstorima i upijao
njihovo znanje pa je broj gresaka sveden na minimum.

> Ono sto nisam sam radio (PPR vodovod, jer nemam stroj za varenje), dobro
> sam promatrao i pazio da mi izvodjac ne napravi budalastinu.
> Ovo sve me, naravno, ne cini iskusnim majstorom, ali poanta je da nisam
> uredski crv koji ne zna kako lopata izgleda.
> Vi majstori imate krivu predodzbu o projektantima. Nismo svi na fax
> dosli iz gimnazije i nazvali se inzinjerima. Ima nas koji smo gradjevinu
> pohadjali jos u srednjoj skoli i tokom obrazovanja dobro pretresli
> tematiku. Praksa u srednjoj skoli se sastojala od zidanja, polaganja
> instalacija vode i kanalizacije, izrada glazura, krovista i polaganja
> keramike, ...itd. Sve u svrhu toga da se ne pojavimo na gradilistu kao
> bahati sin mocnog tatice koji o struci pojma nema.

Iskreno, po tvojim postovima i tvom teoretiziranju o temama o kojima
nemas dovoljno informacija ja sam pomislio upravo to.

> Dakle, znam tvoj posao.

Ti znas manji dio mog posla i to vise u nekoj teoriji. Po onome sto
pises vidim da ne znas posao dubinski.

> Znas li ti moj?

Mozda neke djelove ali cijeli posao sigurno ne znam.

>
> Tocno. Tvoje znanje o vodovodu je vjerojatno bolje od mog, ali u smjeru
> prakticnog baratanja alatom, ne u smjeru poznavanja materijala,
> sigurnosti na radu i nadzora nad radovima.

Majstora ne cini samo to da zna drzati rolcange nego i puno drugih
stvari. Pravog majstora boli k...c koji je kemijski sastav cijevi vec ga
zanima samo da posao obavi profesionalno i kvalitetno a tu mu nijedan
inzinjer nije ni sluga.

>
> Onda otvori um i nauci jos nesto novo. Litijeva mast kao i bilo kakve
> masti ili ulja bazirane na ugljikovodicima ne smiju se koristiti na
> instalacijama pitke vode.
>

Onda sto se smije koristiti? Znaci locher pasta je potpuno bezopasna i
nije nimalo stetna?
Ako cemo tako razmisljati onda niti ppr cijevi se ne bi smjele koristiti
jer su izradjene od plastike kojoj je temelj nafta.

>
> Sigurno ne baratam nareznicom kao ti ili tvoj "gazda". Ali isto tako
> znam da se prilikom narezivanja navoja naprave 2-3 okreta u smjeru
> navoja, pa se mora vratiti pola kruga u suprotnom smjeru, da iz navoja
> ispadne metalna strugotina, a tada opet ispocetka sve do kraja navoja.
> Tom prilikom moze se podmazivati navoj uljima, ali mora se paziti da
> ulje na udje unutar cijevi.

Ima nekih stvari tocno u tvom objasnjenu ali to su stvari koje mozes
nauciti na youtube-u. Kao prvo, navoj se ne podmazuje uljem nego
emulzijom a vracanje pola kruga nije neophodno ako imas dobru nareznicu.
Ja recimo imam malu nareznicu od REMS-a i kod nje ne moras vracati pol
kruga nazad jer spena uredno ispada. Moj gazda ima elektricnu nareznicu
i ona takodjer radi bez vracanja.

> Navoj se prije motanja kudelje izgrebe pilom
> za zeljezo da kudelja ne proklizava prilikom navrtanja.

Krivo. Navoj urezan na pocincanoj cijevi se ne mora nazubiti jer je
navoj gledan pod povecalom vrlo ostar i kudelja se na pocincanoj cijevi
nikad ne okrece.

Navoj se mora nazubiti na kromiranim i mesinganim navojima jer oni su
glatki i na njima se kudelja okrece.

I da, grebanje navoja pilom je prespora i losa metoda koju uglavnom
koriste neiskusni vodoinstalateri. Ja grebem navoj sa kombinirkama i
puno sam brzi a rezultat je bolji.

> I da, na
> narezani navoj kudelja se mota u smjeru sarafljenja (da se napokon
> dotaknem teme).
> :-)

Opet ovisi o smjeru gledanja. Po meni, motanje ide suprotno od smjera
navoja, bas zato da se prilikom zasarafljivanja ne bi odmotala.

> Nakon narezivanja a prije motanja kudelje navoj se mora odmastiti
> kalijevim sapunom i jako dobro isprati vodom pod pritiskom. Taj korak
> nazalost, vecina vas "majstora" ne odradi.

Nikad nisam cuo nijednog majstora da to radi. Niti ja to nikad nisam
radio. A to nema niti smisla jer koja je poanta ocistiti i odmastiti
navoj kad je cijev iznutra uglavnom prljava i masna. Zato se na kraju
posla kad je kompletna vodovodna instalacija gotova, radi se tlacna
proba i onda ispiranje instalacije.

> Isto tako znam da se kod PPR instalacija vodovi ne smiju raditi dulji od
> 10-12m bez da se napravi elastican "U" spoj (kao da obilazis gredu s
> donje strane) zbog termi�kih naprezanja materijala. PPR jako mijenja
> dimenzije od -10 do +35 stupnjeva. Toliko se isteze da cijev moze
> izbaciti zbuku sa zida ako je cvrsto upeta na krajevima.
>
> Jesi li ti to znao?
> ;-)

Jesam. To se zove duzinski kompenzator. Ali to se postavlja samo kod
izuzetno dugackih cjevovoda 50+ metara bez racvi. Kod kracih cjevovoda
cijevi se izvinu izmedju spojeva. Ako je instalacija unutar zazbukanog
zida, preporuca se da ppr instalacija bude izolirana sa barem 3 mm
izolacije kako bi ta izolacija preuzela duzinsku kompenzaciju.
Mada ako radim sa dugackim cjevovodima i moram ici sa PPR-om, ja vise
volim koristiti PPR Stabilo cijev. Ona na sebi ima aluminijski omotac i
duzinsko istezanje cijevi je smanjeno na 5-10 % klasicne PPR cijevi.

A kad financije investitora nisu problem sve radim sa PEX-om i kod pex-a
takvih problema nema.

>
> Da, evo raspisao sam se. Ali imam osjecaj da si ti lik za kojeg su svi
> osim tebe amateri.

Ja to nisam rekao. Prije bi zakljucio da ti tako mislis. Ja sam odmah
rekao da nisam stari majstor i da od svog gazde imam jos puno za
nauciti. Prema tome ja vise cjenim njegovo znanje nego svoje a tebi
nicije znanje osim tvog ne znaci nista.

> Sukladno tome ne ocekujem da ces promijeniti misljenje, ali iskreno
> zaboli me, jer necu se vise s tobom natezati. Oduzimas mi previse
> vremena. Trebao sam postavljati tv, sat i radio antenu na kucu, a ne
> tebi pisati eseje.
>

Iskreno, ja mislim da ti ponestaje argumenata. Imao sam vec puno ovakvih
rasprava tu na grupi i jos nekim forumima i uglavnom svi odjednom nemaju
vremena ili imaju drugih obaveza kad im ponestane argumenata.
Zanimljivo, zar ne? :-)

>
> Prije nitko nije obracao paznju na to.
>

Tvoja teza je da litijeva mast na spojevima polako otpusta svoje cestice
i polako truje ljude koji piju vodu iz tih cijevi.

Ja tebi kazem da uzmi vodu iz bilo koje cijevi gdje su spojevi mazani
litijevom masti i instalacija je uredno isprana i odnesi je na analizu.
Garantiram ti cime god hoces da nijedan uzorak nece biti kontaminiran
litijevim cesticama ili bilo cime cega ima u toj masti sto bi moglo
narusiti zdravlje covjeka ili vodu uciniti neispravnom za pice.

Kao sto rekoh, na spojevima se nalazi toliko mala kolicina litijeve
masti da ona pored svih drugih spojeva koji se nalaze u vodi i cestica
koje se odvajaju sa same instalacije ni na koji nacin se ne moze otkriti
a kamoli da moze biti stetno.

>
> Kao sto rekoh, prije se nije obracala paznja na to. Ali u medjuvremenu
> promijenilo se i zakonodavstvo i propisi.
> Istina je to sto kazes da su cijevi dolazile (a i dan-danas je tako)
> blatne, masne ...itd. Ali tu su sredstva za odmascivanje, te obilno
> ispiranje cistom vodom. Nije ekoloski, ali je manje stetno nego
> koristenje dezinfekcijskih sredstava.
> Na zalost, jos uvijek ima "majstora" koji ne odmascuju cijevi prije
> ugradnje.

Ja ne znam nijednog koji odmascuje cijevi prije ugradnje. Ja znam da ih
svi ugradjuju takve kakve jesu a onda se instalacija ispire. Nakon
ispiranja cijevi, voda ide na analizu i ukoliko voda nije zdravstveno
ispravna onda se tek ide na dezinfekciju cijevi i ispiranje kemikalijama.

>
> Uz ispiranje vazno je i odmascivanje jer ispiranjem ne mozes ukloniti
> sve masnoce. Niti posudje doma ne peres cistom vodom, nego ga moras
> odmastiti.
>

Odmascivanje nikad nisam cuo da je ikada itko radio. Taj postupak
postoji u tvojoj teoriji i masti. Postoji postupak ispiranja instalacija
vodom i kemikalijama. Ako te kemikalije imaju i funkciju odmascivanja
onda se to moze nazvati i odmascivanje.

>
> Niti neces. Ti ljudi ni ne znaju da ih trujes.
>

Uh koliko si ti uvjeren da ih ja trujem. Jesi ikada bio u ijednoj kuci
gdje sam ja radio i uzeo uzorak vode za analizu.

A kad smo vec kod analize, radio sam sa svojim gazdom u nekim drzavnim
institucijama vodovodne instalacije. Nakon zavrsetka posla, instalacija
je isprana vodom a uzorak vode morao se odnjeti na analizu jer to je bio
uvjet za dobivanje uporabne dozvole. Nikad se nije dogodilo da je ijedan
uzorak bio neispravan a dihtali smo i mazali cime smo stigli jer su nam
rokovi bili kratki.
Dok je bio onaj bum stanogradnje, na jednoj stambenoj zgradi na kojoj
smo i mi radili svi spojevi do jednog su bili premazani litijevom masti.
Kooperanata je bilo preko 10 i svi su radili isto. Ne zato jer je to
ispravno nego zato jer nam je litijeva mast bila besplatno dostupna u
skladistu i nitko nije htio kupovati locher pastu na svoj trosak. Voda
je takodjer bila na analizi i analiza je pokazala da je voda ispravna.

Prema tome malo previse dramatiziras o onome o cemu sasvim ocito nemas
pojima.

>
> Azbest se koristio godinama kao idealno vezivo u fibrocementnim plocama.
> Moram li uopce pisati dalje?
> Evo popio sam svu pamet svijeta i proglasio Azbest stetnim. ;-)
>

I ne vidim poveznicu. Za azbest je dokazano da je stetan. Za litijevu
mast na kudelji nikad nitko nije dokazao da je stetna.

>
> Ocito vam je nadzor k'o u Vrbanima 3.
> :-)
>

Eh, iznenadio bi se kakav nam je nadzor bio. Popio nam je krvi nise nego
moj mentor meni dok me ucio raditi.

>
> Ali ne mozes bez nas, zar ne?
> Pitam li se pitam, tko tu vise zna?

Svatko zna najbolje ono za sto je specijaliziran.

> Ti koji si naucio spretno baratati nareznicom, varilicom za PPR, i
> papagajkama ili ja koji ti kazem da litijevoj masti nije mjesto na
> instalacijama pitke vode?

Prije ja koji imam preko 10 godina iskustva u radu sa vodovodnim
instalacijama nego ti koji sve pricas samo u teoriji a o praksi sasvim
ocito nemas pojima.

>
> Obicno se ta pitanja svode na prakticne razloge zbog lakseg izvodjenja
> da bi vama majstorima bilo lakse. Sigurno te nece nitko pitati kojim
> promjerom i klasom cijevi izvesti hidrantski vod i gdje napraviti muljni
> ispust.
>

Takve informacije odredjuju inzinjeri a majstori ih provode u djelo. Ali
posao inzinjera nije da pametuje majstoru kako se namata kudelja ili
cime ce je namazati.

>
> Vidim s kime imam posla, te se u interesu prekida spamanja teme
> povlacim. Jbt, past ce mrak, a antene jos nisu na krovu.
> Na sto ja gubim vrijeme...

Ocito si shvatio. Kao sto svima govorim s kim idem u ovakve rasprave:
argumenti, argumenti, argumenti i ponajvise iskustvo.

Samo se ti drzi svojih antena i mani se vodovoda jer ocito o njemu nemas
pojima. nhf...

[Krunoslav Nezic]

Dana 03.09.2013. 19:59, Mika je napisao:

>
> Ti se na svakoj grupi zapiknes u govno, prije svega, govno vlastitog
> neznanja i neiskustva, a potom u govno prodavanja pameti i kompliciranja
> trivijalnih stvari.

Prije bi se reklo da si ti svakom loncu poklopac.

[ToMo]

...i sad krece ono mitraljezno lupanje rucicama odozgo jedan drugog po
glavi...
:)))
--
ToMo

[Krunoslav Nezic]

Ma jok, za mene je ova rasprava zavrsena. Imam pametnijeg posla.

[Mika]

"Krunoslav Nezic" <krunoslav....@gmail.com> wrote in message

news:l06tu2$t0e$2...@ls237.t-com.hr...

Rece strucnjak na svim poljima, djeleci savjete sa googla ;)

[Mika]

"ToMo" <To...@Mo.To> wrote in message news:l07ae2$iqn$5...@sunce.iskon.hr...

Nema potrebe...samo faca prosipa pamet od moto grupe , iako motora u zivotu
nije vidio, do kulinarske grupe, bez obzira sto u kuci nema kuhacu ni
rostilj.

:))

[Djuro]

Mika wrote:

>>
>> Prije bi se reklo da si ti svakom loncu poklopac.
>
> Rece strucnjak na svim poljima, djeleci savjete sa googla ;)

Nemoj tako, on je inzinjer :-)

[kobac]

Djuro <dj...@mail.mail> wrote:

> Nije tesko. Ja je uredno koristim ali se zna dogoditi da je potrosim pa mi treba zamjena.
> Ali ako se nesto koristilo godinama i desetljecima zasto sad odjednom ne valja?

Kao npr azbest? ;-)

[kobac]

Pogotovo kad medju inzenjerima imas snobove koji misle da su monteri niza
primitivna neobrazovana bica a medju monterima imas zavidne koji misle da
su inzenjeri pederi koji ne znaju primit cekic i im jasno zasto ovi imaju
tako velike place a nist ne rade.

[Djuro]

Kao sto sam i Krunoslavu rekao, za azbest je dokazano da je stetan. Za
litijevu mast u toj kolicini nije dokazano da je stetna.

[kobac]

Ali do tad se fini broj godina koristio i da pitas majstore rekli bi "
nikad nije bilo problema".
Ne kazrm da to dokazuje stetnost litijeve masti kod te primjene samo ni
argument "nikad nije bilo problema" je ne opovrgava.
Za takve stvari ja bih ipak odluku prepustio laboratorijima a ne
vodoinstalaterima.

Ja pojedem bombon koji mi je upravo ispao iz kutije na parket ali ipak svom
djetetu ne dozvoljavam i sto. Mozda ono sto otpusta litijeva mast u vodu
nije dovoljno da je zagadi ali osobno bih ako je moguce radije stavio nesto
sto ne otpusta nista.

[ToMo]

On 4.9.2013. 20:23, kobac wrote:
> Pogotovo kad medju inzenjerima imas snobove koji misle da su monteri niza
> primitivna neobrazovana bica a medju monterima imas zavidne koji misle da
> su inzenjeri pederi koji ne znaju primit cekic i im jasno zasto ovi imaju
> tako velike place a nist ne rade.

E. :)
--
ToMo

[Marin Bralic]

Ako postoji sredstvo KOJE JE PREDVIDJENO da se njime maze kudelja, onda bi
"majstori" to trebali i koristiti. I tocka.
Nikakve izlike tipa, eto bas trenutno mi je ponestalo, ma dobro je i ova
druga mast,..., nisu opravdanje!
I sam velis da ste cijele sisteme mazali litijevom, dakle nije da vam je
ponestalo prave paste, jer ako majstoru i ponestane nekog sredstva, da
"stotku" segrtu u ruke i posalje ga ga do prvog ducana! Ko i za gablec.
Majstor ocito misli da je pokupio svu pamet svijeta, da je pametniji od
svih inzenjera i dipl. Kemicara zajedno, i eto litijeva je bila dobra
desetljecima, pa nece on biti valjda blesav i trositi pare na "posebna
sredstva"...
Gleda usparati na svemu, pa i na pasti, ocito. Ko i vecina.
Da dodjes na operaciju, kirurgu bas u tom trenutku nestane konca, pa te
sasije narolanom vunom, u redu bi bilo?
Policijacu da treba pucati na napadaca, a bas u tom trenutku ponestane
metaka, u redu bi bilo?
Vatrogascu da ponestane vode bas u trenutku kad dodje kod tebe gasiti
pozar, u redu bi bilo?

Rijetko koji majstor ima osjecaj "odgovornosti". Jer da ima, nebi koristio
prirucna sredstva.
I mnogi ce zamjeriti, ali reci cu, mada nisu moje rijeci, cuo sam ih od
drugih...
Kad bi imao osjecaj odgovornosti, majstor nebi bio majstor, nego
inzenjer... Selekcija je napravila svoje vec u startu...
Pozdrav,

--
Marin Bralic via iPad

[Krunoslav Nezic]

Dana 04.09.2013. 17:24, Mika je napisao:
>
> Nema potrebe...samo faca prosipa pamet od moto grupe , iako motora u
> zivotu nije vidio, do kulinarske grupe, bez obzira sto u kuci nema
> kuhacu ni rostilj.
>
> :))

Sad ga vec pocinjes kvalitetno srati.
Ja tebe ne vrijedjam, i ne omalovazavam. Ako ne mozes diskutirati o
nekoj temi bez vrijedjanja, molim te, nemoj se ni javljati.
I ja bih za tebe mogao reci da ti je najveci doseg u zivotu pismenost,
zar ne? Ali to ne tvrdim, niti necu.
Napravi sebi i svima ostalima uslugu i prouci bon-ton.

EOD.

[Joel]

Marin Bralic wrote:

>>

> Ako postoji sredstvo KOJE JE PREDVIDJENO da se njime maze kudelja, onda bi
> "majstori" to trebali i koristiti. I tocka.

> Kad bi imao osjecaj odgovornosti, majstor nebi bio majstor, nego
> inzenjer... Selekcija je napravila svoje vec u startu...
> Pozdrav,
>

Potpisujem ovo što si napisao mada sam i sam neki jebeni "majstor" i
ćesto požalim što nisam malo zagrijao klupu i postao inženjer. Ne zbog
titule nego zbog širine pogleda na problematiku. A Đuro je već odavno
dosadan sa svojim idolopoklonstvom prema svom "gazdi". Daj Đuro, citiraj
neki vjerodostojan izvor a ne vodoinstalatere sa radilišta. Prošao sam
mnoga radilišta pa imam pogled iznutra, zato smanji doživljaj. Inženjera
ima svakakvih ali ipak je to stepenica više.

[Djuro]

kobac wrote:

>
> Ali do tad se fini broj godina koristio i da pitas majstore rekli bi "
> nikad nije bilo problema".
> Ne kazrm da to dokazuje stetnost litijeve masti kod te primjene samo ni
> argument "nikad nije bilo problema" je ne opovrgava.
> Za takve stvari ja bih ipak odluku prepustio laboratorijima a ne
> vodoinstalaterima.

Analizu vode je radio laboratorij. Pricitaj malo bolje moje postove.

>
> Ja pojedem bombon koji mi je upravo ispao iz kutije na parket ali ipak svom
> djetetu ne dozvoljavam i sto. Mozda ono sto otpusta litijeva mast u vodu
> nije dovoljno da je zagadi ali osobno bih ako je moguce radije stavio nesto
> sto ne otpusta nista.

Ajde opet malo procitaj moje prijasnje postove. Jasno i glasno sam rekao
da uglavnom koristim locher pastu koja je bas za tu namjenu a u
izuzetnim slucajevima koristim litijevu mast ako bas ostanem bez locher
paste.

[Djuro]

Marin Bralic wrote:

> Ako postoji sredstvo KOJE JE PREDVIDJENO da se njime maze kudelja, onda bi
> "majstori" to trebali i koristiti. I tocka.

Reci to zidarima kad stave manje cementa u mort za zidanje ili
armiracima kad metnu manje zeljeza u beton ili keramicaru kad stavi
manje ljepila pod plocicu. ALi nazalost to je Hrvatska svakodnevnica.

Ali kao sto sam vec rekao prije, ponoviti cu i tebi. Litijeva mast nije
nista stetnija od locher paste. Samo je sa locher pastom lakse raditi pa
je usla u modu nakon desetljeca koristenja litijeve masti i zato sad
odjednom ona nevalja nekolicini pojedinaca.

> Nikakve izlike tipa, eto bas trenutno mi je ponestalo, ma dobro je i ova
> druga mast,..., nisu opravdanje!

Evo ti jos jedan primjer tog tipa. Na cesti ti se pokvari auto i ostanes
na cesti nepokretan. Dodje ti policajac i kaze ti da maknes auto. Ti mu
kazes da ne mozes jer se pokvario a ne znas sto mu je. A on ti lijepo
odgovori: to nije opravdanje.

> I sam velis da ste cijele sisteme mazali litijevom, dakle nije da vam je
> ponestalo prave paste, jer ako majstoru i ponestane nekog sredstva, da
> "stotku" segrtu u ruke i posalje ga ga do prvog ducana! Ko i za gablec.

Znas kako se kaze. Nadzor je sef. Kako sef kaze tako ti i postupi.
Nadzor je vidio sto radimo i s cim mazemo kudelju i nije nista rekao. On
nam je cak i preporucio litijevu mast za mazanje spojeva.

> Majstor ocito misli da je pokupio svu pamet svijeta, da je pametniji od
> svih inzenjera i dipl. Kemicara zajedno, i eto litijeva je bila dobra
> desetljecima, pa nece on biti valjda blesav i trositi pare na "posebna
> sredstva"...

Kao sto rekoh. Radi kako ti gazda kaze. Ocito su onda svi na svijetu
glupi: nadzor i vodoinstalateri i laboratorijski tehnicari koji rade
analizu vode i ukratko svi a samo vi koji citate pdf-ove o sanitarnim
propisima i gradjevinu ucite sa youtube-a ste najpametniji.

> Gleda usparati na svemu, pa i na pasti, ocito. Ko i vecina.

locher paste ide toliko malo da tu nema govora o sparanju.

> Da dodjes na operaciju, kirurgu bas u tom trenutku nestane konca, pa te
> sasije narolanom vunom, u redu bi bilo?

Los primjer. Ako me umjesto koncem 0.2 sasije sa koncem 0.25 jer mu je
ovog prvog nestalo, u redu je.

> Vatrogascu da ponestane vode bas u trenutku kad dodje kod tebe gasiti
> pozar, u redu bi bilo?

Pa tako inace vatrogasci i rade. Kad nestane vode, odu sa pozarista,
natankaju se i vrate.

>
> Rijetko koji majstor ima osjecaj "odgovornosti". Jer da ima, nebi koristio
> prirucna sredstva.

Nije da sad relativiziram krivnju, ali kad bi vidio koliko fusanja ima
po gradilistima i to u vaznim faktorima tipa betonaza, armiranje,
zidanje, stolarija i slicno onda bi shvatio da je mazanje spojeva
litijevom masti najmanji problem u cijeloj sumi problema koji mogu
kasnije nastati.

[Djuro]

Joel wrote:


> A Đuro je već odavno
> dosadan sa svojim idolopoklonstvom prema svom "gazdi".

Ja barem znam cjeniti onoga tko zna. A na ovoj grupi ima malo previse
onih koji cjene samo sebe i svoje (ne)znanje a svi ostali su blesavi.

> Daj Đuro, citiraj
> neki vjerodostojan izvor a ne vodoinstalatere sa radilišta. Prošao sam
> mnoga radilišta pa imam pogled iznutra, zato smanji doživljaj. Inženjera
> ima svakakvih ali ipak je to stepenica više.

Ako si bio na gradilistima onda znas kakvo je tamo stanje. I znas da je
tesko naci dobrog inzinjera koji zna kako ce njegovo rjesenje
funkcionirati u praksi. Na gradilistima jako cesto inzinjeri su
napravili tolike gluposti da smo se mi krizali lijevom i desnom rukom.
Kad si pokusao reci inzinjeru nesto on je samo bahato rekao: a tko si ti
da ces meni govoriti kako da ja radim? Ja imam vise skole od tebe. Na
kraju smo napravili kako je inzinjer rekao a kasnije kad posao nije
valjao onda smo mi bili krivi, kao da smo mi lose napravili.

Zato oni koji misle da je inzinjer najpametniji na svijetu jer ima 5
godina vise skole od sljakera neka si malo razmisli. A ta stepenica vise
uglavnom ne znaci nista za posao koji rade obicni vodoinstalateri jer
taj dio koji prolazi vodoinstalater inzinjer nikad nije ni prosao.

[Marin Bralic]

Djuro <dj...@mail.mail> wrote:
> Marin Bralic wrote:

Dakle, ajdmo ispocetka...
1. postoji namjensko sredstvo koje JE namijenjeno za doticnu radnju
2. Ti opravdavas koristenje sredstva koje NIJE namijenjeno za doticnu
radnju
3. To opravdavas iz razloga jer ti MISLIS da je to ok

I sad, onako, zdravoseljacki da ti objasnim.
NIJE NA TEBI, KAO SEGRTU NEKOM MAJSTORU, ILI VODOINSTALATERU, SVEJEDNO, DA
MISLIS O TAKVIM STVARIMA!
Nisi kompetentan niti educiran da uopce razmisljas ili ulazis u rasprave o
tome da li ili nije litijeva mast stetna. To je ohoho iznad tvoje
kompetencije, shvati to.
Iz istog razloga se i dogadjaju razna sranja i gluposti po gradilistima,
jer raznorazni priuceni majstori pocnu "misliti" i raditi po svome!
Zna se da projektant projektira, a majstor (bez puno razmisljanja) MORA
raditi po projektu, postujuca pravila struke, koja su btw, opet, odredili
oni IZNAD njega!
Ako je majstor osoba koja voli razmisljati i misliti, mogao je razmisljati
u doba skolskih dana... Cudno kako to s godinama takvi ljudi imaju vise
volje za razmisljanjem nego u vrijeme kada se to ocekivalo od njih...
E, kad krenu decki na gradilistu "razmisljat", onda krenu raditi po svome,
i u cijelu pricu se ukljuci jos i slican nadzorni, stvari zavrse kao sto
zavrse u lijepoj nasoj...

[Marin Bralic]

Djuro <dj...@mail.mail> wrote:
> Joel wrote:

I ajd da napisem jos koju, dobronamjerno...
Pohvalno je sto volis razglabati o stvarima u svojem poslu, medjutim, daj
taj svoj potencijal i energiju iskoristi za usvajanje i primjenu znanja
koje je struka odobrila. A ne na obranu onoga krivoga sto te je naucio tvoj
majstor.
Obrazovni sistem je zamisljen da ti skola da teorijsko znanje, i nesto
prakse. A praksu kasnije dobivas svojim radom, naravno, uz mentora.
Cijeli problem je ocito u tome, sto i ljudi poput tebe, koji su voljni
uciti, dobe za mentora covjeka koji je na glasu kao vrstan majstor, i djete
od 18 godina kada kao segrt dodje takvom covjeku, u njemu vidi Boga, i SVE
ONO STO JE ISPRAVNO NAUCIO U SKOLI ZABORAVI, I POCNE RADITI KAKO GA DOTICNI
MENTOR UCI. I ono ispravno, i ono neispravno.
U redu, vjerujem da je tvoj majstor/mentor, odlican majstor, na dobrom
glasu je,... Ali shvati, on ocito ima godine i godine iskustva, kada je on
ucio, nije bilo namjenske paste, i naucio je raditi s litijevom.
Na mladima svijet ostaje, prosudi sam, ono sto majstor dobro radi, nauci od
njega. Medjutim, one stvari koje nisu u skladu s tvojim znanjem koje si
dobio u skoli, nemoj prihvatiti...
Ovako se necemo pomaknuti naprijed, ako ce segrti slijepo nastaviti raditi
kako ih majstori uce...
Tehnologija napreduje, svaki dan vam daje nove materijale, nove alate, nove
tehnike... Stari majstori to tesko prihvacaju, i onda povucu sa sobom i
segrte oko sebe...
Moja dva centa...

[brzi]

"Marin Bralic" <h...@hih.hr> wrote in message
news:118507329440005762...@news.t-com.hr...

E ąto ste svi pametni kad treba filozofirati. Lako je pametovati kad sjedią
koma za kompjuterom ili obavljaą građevinu u uredu klikajući miąem. Ali kad
se trebaą primiti lopate ili u đurinom slučaju kljeąta i kudelje onda bi svi
vi malo drugačije razmiąljali. Kad si na gradiliątu, gdje je praąina, buka,
propuh, kad moraą paziti da ti neąto ne padne na glavu, kad ti bosanac piąa
po zidu koji moraą ątemati jer mu se ne da ići na wc ili imaą idiota u
nadzoru koji te j..e za svaku glupost jer mu zena dan prije nije p...e dala.
Lako je drľati predavanje o sanitarnim propisima kad ga čitaą u pdf-u ili sa
papira ali kad ga treba provesti u djelo onda skuľią da priča baą i nije
tako jednostavna na terenu.
Inaće nije da sad podrľavam premazivanje spojeva litijevom masti, ali
razumijem da na gradiliątu nije baą jednostavno uvijek se drľati baą svakog
propisa jer onda u velikoj većini slučajeva rokove ne moľeą ispoątovati ili
ti posao postaje neisplativ.

[Mika]

"Marin Bralic" <h...@hih.hr> wrote in message

news:28556609340013459...@news.t-com.hr...

Stvari tako zavrsavaju jer se ing do jucer dobijao kako je tko htio, i mogao
platiti, i skoro nema veze sa znanjem i poznavanjem struke. E zato imamo
sranja posvuda. nije mi se jednom dogodilo da ispravljam projekte koje su
radili kojekakvi vrsni strucnjaci, i to takve nebuloze da ti pamet stane.

[Marin Bralic]

"Mika" <mi...@mika.mi> wrote:
> Stvari tako zavrsavaju jer se ing do jucer dobijao kako je tko htio, i
> mogao platiti, i skoro<

Ma da... A kako se postalo "majstor" u ovom proteklom desetljecu?
Tko su ti "vrsni majstori" danasnji? Kojem postotku od njih je to uopce
skolovana struka?
Il uopce nemaju zavrsenu srednju skolu, il im propao njihov posao, pa eto
otisli na baustelu...
I nakon par mjeseci segrtovanja odlucili da to mogu i sami, da su dovoljno
pametni, i poceli na crno raditi ko "majstori"...
Koji postotak keramicara stvarno ima keramicarsku skolu?
Svaka suska postavlja plocice, a po struci su sve, od kuhara do strojara...
Al su eto kompetentni za polaganje keramike...
Do problema i dolazi radi ovakvog razmisljanja...
Univerzalna isprika kad nema argumenata za savjestan rad "nemate vi pojma
kako je na gradilistu... Fusaju zidari, fusaju stolari, mozemo i mi
vodoinstalateri..."
Uvijek iste rijeci iz usta "majstora"...
Koji postotak "zidara" koji fusaju po gradilistima doista ima zavrsenu
zidarsku skolu?

Al da, kraj svega ovoga, nadje se netko pricati o kupljenim diplomama... To
je najveci problem...


--
Marin Bralic via iPhone

[Djuro]

Marin Bralic wrote:
> Djuro <dj...@mail.mail> wrote:
>> Joel wrote:
>
> I ajd da napisem jos koju, dobronamjerno...
> Pohvalno je sto volis razglabati o stvarima u svojem poslu, medjutim, daj
> taj svoj potencijal i energiju iskoristi za usvajanje i primjenu znanja
> koje je struka odobrila. A ne na obranu onoga krivoga sto te je naucio tvoj
> majstor.

Gle, koja je poanta raspravljati s tobom kad ti nisi uopce u stanju
procitati nijedan moj post kako spada. Ja ti neke stvari objasnim a ti
opet po starom i izvlacis zakljucke koje ja nisam niti mislio niti
napisao. Ponavljam, dobro procitaj moje postove a onda nastavi komentirati.

> Obrazovni sistem je zamisljen da ti skola da teorijsko znanje, i nesto
> prakse. A praksu kasnije dobivas svojim radom, naravno, uz mentora.
> Cijeli problem je ocito u tome, sto i ljudi poput tebe, koji su voljni
> uciti, dobe za mentora covjeka koji je na glasu kao vrstan majstor, i djete
> od 18 godina kada kao segrt dodje takvom covjeku, u njemu vidi Boga, i SVE
> ONO STO JE ISPRAVNO NAUCIO U SKOLI ZABORAVI, I POCNE RADITI KAKO GA DOTICNI
> MENTOR UCI. I ono ispravno, i ono neispravno.

Vidio sam ja kod svog gazde mnoge greske koje sam uocio i ispravio.
Srecom da me gazda hoce slusati pa je shvatio sto sam mu htio reci.

> U redu, vjerujem da je tvoj majstor/mentor, odlican majstor, na dobrom
> glasu je,... Ali shvati, on ocito ima godine i godine iskustva, kada je on
> ucio, nije bilo namjenske paste, i naucio je raditi s litijevom.
> Na mladima svijet ostaje, prosudi sam, ono sto majstor dobro radi, nauci od
> njega. Medjutim, one stvari koje nisu u skladu s tvojim znanjem koje si
> dobio u skoli, nemoj prihvatiti...

I opet ponavljam. Hebote koliko nekim ljudima treba ponoviti. Dakle
budem pisao velikim slovima da ti bude lakse procitati pa ces onda nadam
se shvatiti. Ako ni sad ne shvatis onda bi bilo dobro da ponovis gradivo
prvog razreda osnovne skole:

JA U PRAVILU KORISTIM LOCHER PASTU ZA MAZANJE SPOJEVA NAMOTANIH
KUDELJOM. LITIJEVU MAST KORISTIM SAMO U IZUZETNIM SLUCAJEVIMA KAD MI
PONESTANE PASTE. LITIJEVA MAST NIJE NISTA STETNIJA OD LOCHER PASTE. OBJE
SE NA SPOJ NANOSI U VRLO MALIM KOLICINAMA KOJE SE NI NA KOJI NACIN NE
DOLAZE U VODU I NE KONTAMINIRAJU JE.

> Ovako se necemo pomaknuti naprijed, ako ce segrti slijepo nastaviti raditi
> kako ih majstori uce...
> Tehnologija napreduje, svaki dan vam daje nove materijale, nove alate, nove
> tehnike... Stari majstori to tesko prihvacaju, i onda povucu sa sobom i
> segrte oko sebe...
> Moja dva centa...
>
>

Ja sam itekako otisao dalje, cak dalje od mnogih hrvatskih
vodoinstalatera. Dok velika vecina jos uvijek za vodovodne instalacije
koristi PPR ja ga rjetko koristim a prakticiram PEX koji je trenutno
zadnja rijec tehnologije u hrvatskoj. Ima jos takvih primjera podosta.

[Djuro]

Marin Bralic wrote:

>
> Dakle, ajdmo ispocetka...
> 1. postoji namjensko sredstvo koje JE namijenjeno za doticnu radnju
> 2. Ti opravdavas koristenje sredstva koje NIJE namijenjeno za doticnu
> radnju
> 3. To opravdavas iz razloga jer ti MISLIS da je to ok

To se desetljecima dokazivalo da je ok. Tehnologija je otisla naprijed i
sad odjednom to nevalja. Da li je rijec o nekakvom lobiju ili ne, ne
znam. Meni je u ovom slucaju logicnije da ljudi samo pricaju o onome o
cemu realno nemaju pojima.

Isto je bilo i sa krovnim folijama. Desetljecima se za pod letve
stavljao terpapir i svi su ga hvalili kako je to super rjesenje. Kad se
pojavila krovna folija odjednom svi pljuju terpapir i foliju hvale na
sva usta. To ti je tipicno ljudski, trebaju nesto prigovarati inace bi
im bilo dosadno u zivotu.

>
> I sad, onako, zdravoseljacki da ti objasnim.
> NIJE NA TEBI, KAO SEGRTU NEKOM MAJSTORU, ILI VODOINSTALATERU, SVEJEDNO, DA
> MISLIS O TAKVIM STVARIMA!
> Nisi kompetentan niti educiran da uopce razmisljas ili ulazis u rasprave o
> tome da li ili nije litijeva mast stetna. To je ohoho iznad tvoje
> kompetencije, shvati to.

I opet ti moram ponavljati kao malom djetetu. Nauci citati prijasnje
postove. Nijedan inzinjer po pitanju dubinskog znanja o vodovodu nije
pravom majstoru vodoinstalateru ni sluga a kamoli da mu moze konkurirati
sa znanjem. Inzinjeri rade potpuno drugacije poslove i nisu kompetentni
govoriti vodoinstalateru o detaljima njegovog posla. Znanje se ne stice
na fakultetu nego tek neka teorija a ono pravo dubinsko znanje se stice
godinama i godinama prakse.

> Iz istog razloga se i dogadjaju razna sranja i gluposti po gradilistima,
> jer raznorazni priuceni majstori pocnu "misliti" i raditi po svome!
> Zna se da projektant projektira, a majstor (bez puno razmisljanja) MORA
> raditi po projektu, postujuca pravila struke, koja su btw, opet, odredili
> oni IZNAD njega!

Ovo je tipicna greska ljudi koji nikad u zivotu nisu vidli gradiliste i
ne znaju kakvo je stanje tamo. Svi misle da je inzinjer bog i da je on
najpametniji na svijetu a realnost je da vecinu gresaka koje nastaju na
gradilistima su krivi upravo inzinjeri jer probleme rjesavaju sa
nekakvim svojim teorijskim znanjem a ispod casti mu je da ide
nizerangiranog od sebe pitati za savjet. Kad nastane greska onda svi
krive majstora a inzinjer samo pere ruke.

> Ako je majstor osoba koja voli razmisljati i misliti, mogao je razmisljati
> u doba skolskih dana... Cudno kako to s godinama takvi ljudi imaju vise
> volje za razmisljanjem nego u vrijeme kada se to ocekivalo od njih...
> E, kad krenu decki na gradilistu "razmisljat", onda krenu raditi po svome,
> i u cijelu pricu se ukljuci jos i slican nadzorni, stvari zavrse kao sto
> zavrse u lijepoj nasoj...

Velika je razlika ako odlucis razmisljati o svojoj struci i ici u dubinu
ili razmisljati sirokopojasno o svim strukama i ici u sirinu.

[Djuro]

Marin Bralic wrote:

>
> Ma da... A kako se postalo "majstor" u ovom proteklom desetljecu?
> Tko su ti "vrsni majstori" danasnji? Kojem postotku od njih je to uopce
> skolovana struka?

Vjerojatno 99% njih.

> Il uopce nemaju zavrsenu srednju skolu, il im propao njihov posao, pa eto
> otisli na baustelu...

Kako se ti i dalje hvalis i koliko si ponosan na svoje neznanje. Jel ti
uopce znas sto znaci biti majstor?
Majstor nije onaj koji zna ili misli da zna raditi svoj posao. Majstor
je onaj koji zavrsi strukovnu skolu, ima 5+ godina prakse (u nekim
strukama se trazi i vise) i polozi majstorski ispit. Majstorski ispit se
polaze pismeno i usmeno pred komisijom i ne mozes polagati majstorski
ispit za vodoinstalatera ako si recimo zidar.
Oni koji nemaju majstorski ispit su radnici. Nazalost danas mnogi ljudi
to ne znaju a kako mi se cini i ti si jedan od njih.

[Marin Bralic]

Djuro <dj...@mail.mail> wrote:

Citam ja jako dobro sto ti pises, samo, jedno je sto pises, a drugo je sto
otkrivas tim pisanjem...
Dakle, sam si napisao da si CIJELI sistem rijesio neadekvatnim sredstvom,
jer, eto, bila vam je pri ruci...
Posto sam pises i priznas da si u stanju koristiti
neadekvatno/nepredvidjeno sredstvo SAMO iz razloga sto je, eto, bas u tom
trenutku dostupno, pri ruci, sve si rekao o svojoj odgovornosti...
I sam pobio ono sto pises kasnije, da kao fol, inace koristis adekvatno
sredstvo.
Onaj tko jednom upotrijebi neadekvatno sredstvo iz razloga jer mu je pri
ruci, taj ce to u praksi koristiti i dalje... To je svima jasno...

[Marin Bralic]

Djuro <dj...@mail.mail> wrote:

1. Da bi postivao onoga iznad sebe (dipl ing), trebao bi kao prvo znati bar
kako se speluje njegova titula. A ti ni to ne znas.

2. Smatras se kompetentnim govoriti o tome sto se od znanja dobiva na
fakultetu, a na fakultet si nogom krocio jedino u slucaju ako si tamo
slucajno radijator mijenjao...

3. O razlici i prednosti izmedju paropropusne folije i neparopropusnog ter
papira ocito pojma nemas. Ne ulazim u raspravu...

[kobac]

Djuro <dj...@mail.mail> wrote:
>
>> Gleda usparati na svemu, pa i na pasti, ocito. Ko i vecina.
>
> locher paste ide toliko malo da tu nema govora o sparanju.

Ovo ti je u kontradikciji s onom zgradom koju ste cijelu rijesili litijevom
mascu jer vam je bila besplatna.

[kobac]

Djuro <dj...@mail.mail> wrote:
> kobac wrote:
>
>>> Ali do tad se fini broj godina koristio i da pitas majstore rekli bi "
>> nikad nije bilo problema".
>> Ne kazrm da to dokazuje stetnost litijeve masti kod te primjene samo ni
>> argument "nikad nije bilo problema" je ne opovrgava.
>> Za takve stvari ja bih ipak odluku prepustio laboratorijima a ne
>> vodoinstalaterima.
>
> Analizu vode je radio laboratorij. Pricitaj malo bolje moje postove.

Procitao sam. Osobno, nisam za rjesenja tipa "probat cemo ovako pa ako ne
valja onda cemo popravljat" ako postoji nacin kojim sigurno ne treba
popravljat.

>
>>> Ja pojedem bombon koji mi je upravo ispao iz kutije na parket ali ipak svom
>> djetetu ne dozvoljavam i sto. Mozda ono sto otpusta litijeva mast u vodu
>> nije dovoljno da je zagadi ali osobno bih ako je moguce radije stavio nesto
>> sto ne otpusta nista.
>
> Ajde opet malo procitaj moje prijasnje postove. Jasno i glasno sam rekao
> da uglavnom koristim locher pastu koja je bas za tu namjenu a u izuzetnim
> slucajevima koristim litijevu mast ako bas ostanem bez locher paste.

napisao si i da ste kompletne zgrade radili litijevom jer vam je bila
besplatna. Drugi put ce nesto drugo biti besplatno a tek na kraju cete (ili
necete) provjeravat je li besplatno ujedno i ispravno. Mozda konkretna
stvar nije sporna ali takav pristup rjesavanju problema vodi pizdarijma
tipa Vrbani. I tamo je netko pomislio "ma nema veze, nece nista biti ako ne
odradimo sve po pravilima koja izmisljaju inzenjercici ne bi li opravdali
svoje postojanje"
Ako je to tako bezopasno zasto postoji specijalna pasta zavtu svrhu? Samo
iz komercijalnuh razloga?

[Djuro]

Marin Bralic wrote:
> Djuro <dj...@mail.mail> wrote:
>
> 1. Da bi postivao onoga iznad sebe (dipl ing), trebao bi kao prvo znati bar
> kako se speluje njegova titula. A ti ni to ne znas.

Znam itekako ali titula se pise uz ime i prezime a te podatke ili nemam
ili ne zelim iznositi javno na newsgrupama. A osim toga postoji i visa
skola koja se prije bologne oznacavala sa ing. Prema tome sasvim ocito
je da pojima nemas.

>
> 2. Smatras se kompetentnim govoriti o tome sto se od znanja dobiva na
> fakultetu, a na fakultet si nogom krocio jedino u slucaju ako si tamo
> slucajno radijator mijenjao...

Smatram se dovoljno kompetentnim jer sam radio sa puno majstora i puno
inzinjera i vidio sam sto inzinjeri rade i kako rade. Prema tome, nemoj
se petljati u ono o cemu nemas pojima.

[Djuro]

Marin Bralic wrote:
> Djuro <dj...@mail.mail> wrote:
>
> Citam ja jako dobro sto ti pises, samo, jedno je sto pises, a drugo je sto
> otkrivas tim pisanjem...

Ocito ne citas kad uporno tjeras svoje i govoris da sam ja rekao jedno a
ja sam napisao drugo.

> Dakle, sam si napisao da si CIJELI sistem rijesio neadekvatnim sredstvom,
> jer, eto, bila vam je pri ruci...

I opet nisi dobro procitao. Ponovo procitaj prijasnje postove.

> Posto sam pises i priznas da si u stanju koristiti
> neadekvatno/nepredvidjeno sredstvo SAMO iz razloga sto je, eto, bas u tom
> trenutku dostupno, pri ruci, sve si rekao o svojoj odgovornosti...

To ti MISLIS da je neadekvatno. Kao sto rekoh, nemoj se petljati u ono o
cemu sasvim ocito nemas pojima.

> I sam pobio ono sto pises kasnije, da kao fol, inace koristis adekvatno
> sredstvo.

Ja sam to napisao. Opet bolje procitaj moje prijasnje postove

> Onaj tko jednom upotrijebi neadekvatno sredstvo iz razloga jer mu je pri
> ruci, taj ce to u praksi koristiti i dalje... To je svima jasno...

Kao sto rekoh, ja to nisam rekao. Bolje procitaj moje postove.

[Djuro]

Procitaj bolje sto sam napisao, ali sve postove vezane za tu jednu zgradu.

[Djuro]

kobac wrote:

> Procitao sam. Osobno, nisam za rjesenja tipa "probat cemo ovako pa ako ne
> valja onda cemo popravljat" ako postoji nacin kojim sigurno ne treba
> popravljat.

Nije bitno tvoje misljenje. Bitno je sto struka kaze. A struka kaze da
se instalacija bez obzira cime se spojevi mazali, instalacija se mora
isprati.
Inace instalacija se ne ispire zbog toga cime su mazani spojevi nego
zato jer same cijevi dolaze prljave, masne, pune prasine i svega
ostalog. Kao sto sam vec valjda 100 puta ponovio, bez obzira cime se
maze spoj, te masti je u vrlo maloj kolicini i ona ni na koji nacin ne
moze onecistiti vodu. Fali ti elementarno znanje o vodovodnoj struci a
niti ne citas dobro moje prijasnje postove.

>
> napisao si i da ste kompletne zgrade radili litijevom jer vam je bila
> besplatna. Drugi put ce nesto drugo biti besplatno a tek na kraju cete (ili
> necete) provjeravat je li besplatno ujedno i ispravno. Mozda konkretna
> stvar nije sporna ali takav pristup rjesavanju problema vodi pizdarijma
> tipa Vrbani. I tamo je netko pomislio "ma nema veze, nece nista biti ako ne
> odradimo sve po pravilima koja izmisljaju inzenjercici ne bi li opravdali
> svoje postojanje"

Bolje procitaj moje prijasnje postove.

> Ako je to tako bezopasno zasto postoji specijalna pasta zavtu svrhu? Samo
> iz komercijalnuh razloga?

Tako je. Ides, koliko ti je trebalo da shvatis. Konacno si rekao jednu
pametnu, al istvarno pametnu.

[Marin Bralic]

Djuro <dj...@mail.mail> wrote:

Jako ja dobro znam sto rijec "majstor" podrazumijeva, ali isto tako jako
dobro znam zasto vam je struka na takvom glasu... Radi svakojakih
samoprozvanih majstora, i o toj problematici sam ti upravo u pisao u postu
prije...
Dapace, majstor s majstorskim ispitom i registriranim obrtom mi je bio
djed, pa jako dobro znam razliku izmedju "nekadasnjih pravih" majstora, i
ovih danasnjih "nazovi majstora" koji rade u fusu...

[Marin Bralic]

Djuro <dj...@mail.mail> wrote:
> Znam itekako ali titula se pise uz ime i prezime a te podatke ili nemam
> ili ne zelim iznositi javno

Nisi shvatio. Pismeni ljudi ti se smiju. Dakle, da ova temu barem malo i
educira,...
Uporno pises "inzinjer", a ispravno je "inzenjer".

Pozdrav,

Marin Bralic

[Marin Bralic]

Daj molim te, napisi svoje puno ime i prezime. Pa da ljudi na grupi, ako im
kad zatreba majstor, znaju koga da zovu, koga ne. Neka odluce sami.

[Marin Bralic]

Marin Bralic <h...@hih.hr> wrote:
> Daj molim te, napisi svoje puno ime i prezime. Pa da ljudi na grupi, ako im
> kad zatreba majstor, znaju koga da zovu, koga ne. Neka odluce sami.

Ovo sam krivo poslao, odgovor je, naravno, isao "majstoru djuri"...

[Djuro]

E pa ja i govorim o pravim majstorima. Ja fusera ne nazivam majstorom.

[Djuro]

Ajme boze dragi o cemu ti pricas?!?!? Daj malo pogledaj moje postove a u
krajnjoj liniji i druge.
Kao prvo ovo nije neki strucni casopis gdje moras paziti na gramatiku i
pravopis. Ovo je newsgrupa i iskreno meni je vaznije da de drzim teme
nego da se drzim pravopisa.
Druga stvar, ako malo pogledas moje postove, vidjeti ces da nisam niti
pazio na velika i mala slova, da ne koristim dijakriticke znakove jer
neki ljudi onda imaju problema sa otvaranjem takvih postova. Ima jos
dosta toga.

Prema tome drzi se teme i nemoj sad svoje neznanje o temi vodovodnih
instalacija relativizirati mojim pisanjem postova bez paznje na
pravopis. Znam sto pisem i uopce se ne trudim da pisem gramaticki i
pravopisno ispravno. Trudim se da sto bolje opisem temu o kojoj se govori.

[Djuro]

Marin Bralic wrote:
> Daj molim te, napisi svoje puno ime i prezime. Pa da ljudi na grupi, ako im
> kad zatreba majstor, znaju koga da zovu, koga ne. Neka odluce sami.

Ne kenjaj. Ja se ne reklamiram javno jer nemam potrebe za tim posto imam
dovoljno svojih stalnih musterija. A osim toga nemam obrt pa ne bi niti
smio raditi na crno i zato mi ne pada na pamet da se idem javno reklamirati.

[Marin Bralic]

Djuro <dj...@mail.mail> wrote:
<jer nemam potrebe za tim posto imam dovoljno <svojih stalnih musterija. A
osim toga nemam <obrt pa ne bi niti smio raditi na crno i zato mi ne <pada
na pamet da se idem javno reklamirati.

Ma ne kakim ja... :-)
Ja te samo lijepo molim, imao ili ne imao registriran obrt (mozda se u
buducnosti i odvazis pa otvoris obrt), daj napisi ime i prezime pa da se
ljudima upali zaruljica kada cuju to ime...
Velim, bilo u pozitivnom bilo u negativnom smislu.
Nije valjda da se sramis?

Ps: nisam shvatio na kraju, glup sam sto ces, imas ili nemas obrt? Pises da
nemas obrt, a opet isto tako pises, da imas SVOJE stalne musterije... Kako
imas SVOJE stalne musterije, bez obrta?

[Djuro]

Marin Bralic wrote:

>
> Ma ne kakim ja... :-)
> Ja te samo lijepo molim, imao ili ne imao registriran obrt (mozda se u
> buducnosti i odvazis pa otvoris obrt), daj napisi ime i prezime pa da se
> ljudima upali zaruljica kada cuju to ime...
> Velim, bilo u pozitivnom bilo u negativnom smislu.
> Nije valjda da se sramis?

Dao sam ti jasno objasnjenje. Nikad nisam nasao nijednu musteriju preko
interneta nego iskljucivo preko poznanstava jer tako mogu biti siguran
da me nitko nece uloviti u radu na crno.

>
> Ps: nisam shvatio na kraju, glup sam sto ces, imas ili nemas obrt? Pises da
> nemas obrt, a opet isto tako pises, da imas SVOJE stalne musterije... Kako
> imas SVOJE stalne musterije, bez obrta?
>

Nemam obrt, ali radim nakon svog posla privatno. Zadovoljne musterije me
preporucuju svojim prijateljima, poznanicima i drugima i tako mi se
posao siri a ljudi kod kojih sam vec radio me ponovo zovu ako imaju neke
druge popravke ili dodatne poslove.

[Marin Bralic]

Halo, di si? Nestalo neta na gradilistu?

[Marin Bralic]

Djuro <dj...@mail.mail>

Ok, sad je sve jasno. :-)

[Djuro]

Marin Bralic wrote:
> Halo, di si? Nestalo neta na gradilistu?
>

Ja sam tu. A gdje si ti? Nestalo argumenata kad si poceo skretati s teme?

[Mika]

"Marin Bralic" <h...@hih.hr> wrote in message

news:89553279040014646...@news.t-com.hr...

kazes, izvedenica iz rvacke rijeci...koje ??

http://en.wikipedia.org/wiki/Engineer

mi rvati smo u stanju i nakovanj sjebati :)

[Marin Bralic]

"brzi" <br...@iskon.hr> wrote:
> kad ti bosanac piša
> po zidu koji moraš štemati jer mu se ne da ići na wc ili imaš idiota u

Zna covjek da se zbuka treba "namociti" prije stemanja, da se prasina nebi
dizala...
:-)

--
Marin Bralic via iPad

[kobac]

Ingenium.

[mont]

On 3.9.2013. 17:46, Krunoslav Nezic wrote:
> Vidim s kime imam posla, te se u interesu prekida spamanja teme
> povlacim. Jbt, past ce mrak, a antene jos nisu na krovu.
> Na sto ja gubim vrijeme...
>
> EOD.

Jesi složio antene na kraju? :)

[Krunoslav Nezic]

On 7.9.2013. 10:27, mont wrote:
> On 3.9.2013. 17:46, Krunoslav Nezic wrote:
>> Vidim s kime imam posla, te se u interesu prekida spamanja teme
>> povlacim. Jbt, past ce mrak, a antene jos nisu na krovu.
>> Na sto ja gubim vrijeme...
>>
>> EOD.
>

> Jesi slo�io antene na kraju? :)


Jesam.

[trifuno...@gmail.com]

среда, 28. август 2013. 16.43.37 UTC+2, dogwelder је написао/ла:
> Dobar dan.
>
> Dakle, problem:
> zamijenio sam slavinu u kuhinji (mali bojler je iznad, 2 crijeva idu do
> slavine) - sve je dotegnuto kako spada i ne curi, osim kod točke gdje
> slavina ide u zid.
>
> Pokušao sam sa teflonskom trakom, međutim ne drži tj. pomiče se van pri
> stavljanju slavine u zid; vrlo vjerojatno nisam zamotao kako treba, pa
> me sad zanima kako ju ispravno staviti.
> Alternativno, ako je kudelja bolje rješenje - kako ju ispravno namotati?
>
> Cijenio bih bilo kakav savjet,
> hvala!

[ismaie...@gmail.com]

[ismaie...@gmail.com]