pitanje u vezi centralnog
skladistar
otvoreni il zatvoreni sa expanzionom posudom?
--
skype: skladistar
msn: sklad...@windowslive.com
DZ
>
> otvoreni il zatvoreni sa expanzionom posudom?
>
uz ekspanzionu posudu odgovaraju�eg volumena.
Grijanje na kruta goriva - svakako otvoreni sustav. Ukoliko se postavi
zatvoreni sustav potrebno je poduzeti posebne mjere protiv nekontroliranog
porasta temperature, a time i tlaka (nestanak struje, zatajenje cirkulacione
pumpe i sl.).
Sve je propisano odgovaraju�im DIN - ISO normama, izbjegavati "mudre"
savjete fu� majstora ili amatera.
Pozdrav, Damir
skladistar
preko dana na drva, a preko noci na plin?
dal zatvorenisistem bolje prenosi toplinui kad je pod vecim tlakom nego
prirodni sistem?
i kak u prirodnom sistemu podici tlak?
Cobra
"DZ" <damir...@kc.htnet.hr> je napisao u poruci interesnoj
grupi:hepbpb$6n9$1...@ss408.t-com.hr...
zatvoreni sistem grijanja, u slucaju nestanka struje koriste pretvarace
12/220V koji je spojen izme�u pumpe i struje (uticnice) a i naravno na
akumulator i kad nestane struje pumpa i dalje nastavi raditi na "struju" iz
akumulatora, a kad ima struje taj isti "pretvarac" puni akumulator (jako
malom str.. nadopunjuje ga) .
Cobra
"skladistar" <sklad...@gmail.com> je napisao u poruci interesnoj
grupi:hepe5s$bo9$1...@ss408.t-com.hr...
DZ
pi�e Cobra je dobro rje�enje, a ne�e� ostati ni bez plinskog grijanja ako ne
bude struje.
Voda je najbolji medij za prijenos topline, toplinski kapacitet ne ovisi o
tlaku (ako �emo ba� cicija�iti, ovisi, ali ne u podru�ju tlakova koji dolaze
u obzir kod grijanja).
Kod otvorenog sustava jedini na�in da povisi� tlak je da vi�e podigne�
otvorenu ekspanzionu posudu - 1 m visine donosi 0,1 bar tlaka. Zna�i, 5 m �e
dati 0,5 bara, 10 m 1 bar. Ve�i tlak je po�eljan jer �e voda proklju�ati na
ve�oj temperaturi. Uz 0,5 bara pretlaka (5 m) sustav �e kipjeti na 110
stupnjeva C, uz 1 bar pretlaka (10 m) kipjeti �e na 120 st. C. Kod
zatvorenih sustava stavlja se sigurnosni ventil koji otvara na 2,5 bara
pretlaka �to daje temperaturu vrenja sustava od solidnih oko 140 st. C.
Pozdrav, Damir
skladistar
U ku�i ima dosta radiatora i pec na drva mislim da nebi nikad uspjela doci
do tocke vreli�ta od 110 stupnjeva kad bi bilo pod pritiskom
i imam jos jedno pitanje...
dal je bolje regulirati i sloziti grijanje na termostatske ventile ili na
termostat?
koji vi�e u�tedi?
termostat koji pali i gasi, ili u re�imu kad se regulira temperatura preko
termostatskih ventila i temerature vode u sistemu,
znaci bez termostata, bojler samo ima onu regulaciju od 20-100 %
iskoristivosti i ako se nevaram u tom rezimu on skoro uvijek polagano radi i
grije....
Ke...@_yahoo.com
nezeljeni efekt kavitacije kojeg pri nizim tlakovima (ispod 1,5
bar izrazeno) imas cim se bar jednom priblizi temperatura
vrelistu. Ti mjehurici izazivaju koroziju i zaribavanje pumpe,
sto moze dovesti do ogromnog troska.
Ke...@_yahoo.com
temperaturnom rasponu je najbolja opcija. Samo treba voditi
racuna i odrzavati exp. posudu-
DZ
> termostat?
Tu nema jednozna�nog odgovora po�to �e� isti sustav "voziti" na plin i
drva... stavi termostatske ventile, ali ne u sve prostorije jer bi kod
lo�enja na drva mogao imati problema sa pregrijavanjem pe�i kad bi se svi
ventili zatvorili. Kod grijanja na drva termostat ne dolazi u obzir.
Plinskom bojleru mo�e� dodati termostat, ali u jednu od prostorija gdje su
radijatori bez termostatskih ventila.
> koji vi�e u�tedi?
Termostatski ventili su zakon za u�tedu.
Pozdrav, Damir
DZ
Sve ovo o �emu pri�amo su ve� havarijska stanja koja se kod dobro izvedenog
i poslu�ivanog sustava ne bi trebala desiti, temperatura polazne vode ne bi
smjela biti preko preko 90 st. C (osim kod specijalnih sustava koji se ne
ugra�uju u stambene objekte).
Cirkulacionu pumpu se OBAVEZNO stavlja u povratni vod jer se time ubla�avaju
problemi kavitacije po�to je temperatura vode ni�a nego u polaznom vodu.
Pozdrav, Damir
Uco
>imho, bez obzira na vrstu goriva.. konstantan tlak u cijelom
>temperaturnom rasponu je najbolja opcija. Samo treba voditi
>racuna i odrzavati exp. posudu-
>
Daj mi reci kako se to odrzava exp. posuda ?.. nisam je dirao vec 20
godina, da li se proko onog ventila treba upumpati zrak i na koliko?
Prije nisam imao problema jer sam se grijao na ulje, prije dvije
godine lozim na drva i znala mi se temp. kotla popeti na 100
stupnjeva. Vjerojatno zato �to imam termostatske ventile na
radijatorima, kroz siguronosni ventil iza�lo je malo vode i bilo je
sve ok.
Cobra
novac pogotovo ako se grijes na drva (centralno) u sobama preko dana
zatvorim skroz i otvorim prozore (a ako je vani hladno oni i kad su
"zatvoreni" propustaju vodu "da se nebi smrzli" pa ih moram zamotat da ne
reagiraju na hladan zrak..), navecer ih otvorim do kraja da se sto bolje
ugrije, znaci mogli su biti i obicni ventili, znaci dok "lozis" drva
najbolje da voda cirkulira sa sto manje otpora - otvoreni ventili, a za plin
stavis u Dnevnom boravku termostat koji �e odrzavati temp. koju podesis .
Yeah
> * Ja sam stavio u sve sobe termostatske ventile, i vidim da je to ba�en
> novac pogotovo ako se grijes na drva (centralno) u sobama preko dana
> zatvorim skroz i otvorim prozore (a ako je vani hladno oni i kad su
> "zatvoreni" propustaju vodu "da se nebi smrzli" pa ih moram zamotat da ne
> reagiraju na hladan zrak..), navecer ih otvorim do kraja da se sto bolje
> ugrije, znaci mogli su biti i obicni ventili, znaci dok "lozis" drva
> najbolje da voda cirkulira sa sto manje otpora - otvoreni ventili, a za plin
> stavis u Dnevnom boravku termostat koji �e odrzavati temp. koju podesis .
>
>
Izgleda da nisi potpuno shvatio namjenu termostatskih ventila pa ih tako
i koristi�.
Ke...@_yahoo.com
godina, lako se zamjeni - par sarafa i to je sve.. pritisak u
posudi (bar mojoj) bi trebao biti zeru manji od onog kojeg zelis
u sustavu.
Kod mene je radni 1,5bar pa je u posudi recimo 1,4 - na hladno,
kad je temperatura poraste raste i tlak u posudi, ali ne u
sustavu - jer se guma siri..
uglavnom kod dobro pogodjenog tlaka i dimenzije posude imat ces
konstantan tlak u sustavu.
Mladen Frank
<Kenny@_Yahoo.com> wrote in message news:hetfj4$201$1...@ss408.t-com.hr...
ne kuzim bas sta si ovime mislio reci?!
ako poraste tlak u posudi uslijed toplinske dilatacije vode, porasti ce i
tlak u instalaciji. tlak zraka u mjehu ce biti jednak onome na vodenoj
strani, a u EP.
Nike
>
> Cirkulacionu pumpu se OBAVEZNO stavlja u povratni vod jer se time ubla�avaju
> problemi kavitacije po�to je temperatura vode ni�a nego u polaznom vodu.
Ne bih rekao da je to OBAVEZNO!
U ve�ini stru�ne literature pumpa je u polaznom vodu odmah nakon kotla kako
bi gurala vodu kroz otpore u sistemu (i time savladavala otpore povi�enim
tlakom koji stvara pumpa a ne usisavala vodu iz sistema). Ni�a temperatura
joj ne zna�i puno jer se ona hladi sasvim OK dok god je temperatura polaza
ni�a od 110�C.
Me�utim ono �to je bitno je da ekspanzijska posuda bude priklju�ena �to
bli�e ulazu pumpe kako bi se odr�avao konstantni tlak na ulazu pumpe
("to�ka bez promjene tlaka" se nalazi upravo na mjestu gdje je priklju�ena
ekspanzijska posuda). Na taj na�in se najbolje izbjegava kavitacija.
--
�lan foruma Refrigeration Engineer pod nickom "nike123"
www.refrigeration-engineer.com
gd2
<Kenny@_Yahoo.com> wrote in message news:hetfj4$201$1...@ss408.t-com.hr...
Pozdrav, interesira me kako podesit taj optimalan tlak u posudi posto kod
mene ako je u sistemu 1,2 bar u posudi je preko 1,7 bar. Ako ispustim sav
zrak iz posude kompletan sustav padne ispod 0,7 te ako ponovo punim posudu
na recimo 1,4 u sustavu se tlak jedva malo digne, uglavnom je uvijek ispod
pritiska koji je u posudi. To sam sve gledao dok je u sistemu bilo cca 40
stupnjeva.
Nike
> Kod mene je radni 1,5bar pa je u posudi recimo 1,4 - na hladno,
> kad je temperatura poraste raste i tlak u posudi, ali ne u
> sustavu - jer se guma siri..
Tamo gdje je voda, tamo je tlak onaj koji na tu vodu vr�i ekspanzijska
posuda. Dakle ako se tlak u posudi mijenja (a mijenja se promjenom volumena
vode usljed razlike u gusto�i vode pri raznim temperaturama) onda se
jednako tako mijenja i tlak u expanzionoj posudi. Njena svrha je da taj
tlak dr�i u zadanim okvirima.
Dakle, tlak se u sustavu mijenja shodno promjenama tlaka u expanzijskoj
posudi a zahvaljuju�i nestla�ivosti teku�ina.
Ke...@_yahoo.com
na hladno.. sam stavio exp. posudu na 0,5bar, nakon toga sam
nadopunio sustav na tlak 1,5bar - 1,5 bar je zapravo tlak kod
kojeg sam cuo da guma u exp. posudi pocinje skripat.
Tako ostavljeno radi vec godinama i bez oscilacije u tlakovima.
posuda je 25 godina stara, slovenska od vlajda 40L min tlak 0,5
max 1,5, testirani tlak 3bar..
Ke...@_yahoo.com
proces. Pod uvjetom da je posuda dobro dimenzionirana.
Kod bratica je exp. posuda od 15L i nije dobro, tj. stalno moraju
"Popravljat" tlak jer motro ventil izbaci u piku kad previse
nahajcaju, pa tlal padne.. uglavnom ima radijatora kao i ja..
imho sto veca posuda to bolje
Ke...@_yahoo.com
u slucaju grijanja obiteljske kuce, kod grijanja cijelih zgrada i
vecih potrosaca ima smisla.
Mladen Frank
<Kenny@_Yahoo.com> wrote in message news:hetue2$36l$1...@ss408.t-com.hr...
> nece, to ti je princip pomicnog cilindra - tipican izobarni proces. Pod
> uvjetom da je posuda dobro dimenzionirana.
>
mislim da ti je logika kriva i mijesas stvari. drz se naseg primjera, pa
neces pogrijesiti. a nas primjer je slijedeci. dijafragma iliti klip se
pomice ovisno u silama koje na nj djeluju. ako je zauzet odreden polozaj
klipa, to znaci da je sila s lijeva jednaka sili s desna i tada je sustav u
ravnotezi. ako zames da je povrsina djelovanja sila jednaka s lijeva i
desna, to znaci da ce i tlakovi biti jednaki na obje strane. amen:)
poanta ugradnje EP u sustav je ta sta se u njoj nalazi zrak. zrak je plin, a
plin karakteriziraju slabije kohezine veze no u tekucini i krutini. slabije
kohezine veze znace manje medumolekularne sile u tvari, a to znaci da ce se
plin manje opirati promjeni oblika i volumena (no tekucina ili krutina).
fizikalna velicina koja to objasnjava je modul elasticnosti. istrazi malo,
pa pitaj ako ti nesto ne bude jasno, da sad ne pisem eseje. iz gore
spomenutog lako je zakljuciti zasto EP i zasto je u njoj bas plin, al to da
se tlak u sustavu ne mjenja nije tocno. mjenja se manje no da EP nema. ak do
sad nije jasno zasto, ponovo procitati sve doi modula elasticnosti!!!
apropos niketovog odgovora odozgo i tvoje replike, nike je u pravu i opet
amen:)
mozda sam u krivu, ti repliciraj, pa cemo vidjeti sta dalje...
lp i nemoj se jadit sta te ispravljam
Ke...@_yahoo.com
Naravno da ima porast tlaka, ali kod mene je manometar u
razlucivost od 0,2 bar i tu pricam o mozda 0,1 bar poviosenju
tlaka kod izlazne vode od 80C naspram 20C.
Fizika i termodinamika cjele price mi je potpuno jasna.
Ke...@_yahoo.com
Nike
Kod eta�nog sistema, gdje nema velike razlike u visini pojedinih djelova
sistema, tlak u ekspanzionoj posudi kada nema vode u sistemu bi trebao biti
oko 1 Bar. Zatim se puni voda u sistem na P0+0,2Bara (1,2 Bara) pri 20�C.
Tlak u normalnom radu mo�e rasti do vrijedbosti koja je ni�a od tlaka
otvaranja sigurnosnog ventila minus 0,5 bara. Ako tlak prelazi tu
vrijednost, onda je posuda premalog volumena i treba odabrati ve�u.
Nike
Da ekspanzijske posude nema, onda bi tlak rastao samo do granice
izdr�ljivosti najslabije karike u sistemu.
Taj tlak se zove hidrauli�ki tlak nastao istezanjem materijala u sistemu
zbog promjene volumena konstatne mase vode u sistemu a usljed promjene
temperature vode.
http://www.wyp2005.hr/ljepota_fizike/NatjecajLjepotaFizike/radovi/0711-JasnaMijac-TE.htm
Nike
P.S. Ako je promjena tlaka u sistemu mala, onda je posuda
predimenzionirana, �to ne �kodi ni�emu osim �epu!
Mladen Frank
"Nike" <nmar...@yahoo.com> wrote in message
news:heufol$f0$1...@gregory.bnet.hr...
> On Sun, 29 Nov 2009 15:50:30 +0100, Mladen Frank wrote:
>
>> <Kenny@_Yahoo.com> wrote in message news:hetue2$36l$1...@ss408.t-com.hr...
>>> nece, to ti je princip pomicnog cilindra - tipican izobarni proces. Pod
>>> uvjetom da je posuda dobro dimenzionirana.
>>>
>>
>> mislim da ti je logika kriva i mijesas stvari. drz se naseg primjera, pa
>> neces pogrijesiti. a nas primjer je slijedeci. dijafragma iliti klip se
>> pomice ovisno u silama koje na nj djeluju. ako je zauzet odreden polozaj
>> klipa, to znaci da je sila s lijeva jednaka sili s desna i tada je sustav
>> u
>> ravnotezi. ako zames da je povrsina djelovanja sila jednaka s lijeva i
>> desna, to znaci da ce i tlakovi biti jednaki na obje strane. amen:)
>> poanta ugradnje EP u sustav je ta sta se u njoj nalazi zrak. zrak je
>> plin, a
>> plin karakteriziraju slabije kohezine veze no u tekucini i krutini.
>> slabije
...kohezione ofkors
>
> Da ekspanzijske posude nema, onda bi tlak rastao samo do granice
> izdr�ljivosti najslabije karike u sistemu.
> Taj tlak se zove hidrauli�ki tlak nastao istezanjem materijala u sistemu
> zbog promjene volumena konstatne mase vode u sistemu a usljed promjene
> temperature vode.
nema sta, prava njemacka definicija; jednom rjecju kobasicom opisana je
egzaktno citava pojava:)
> http://www.wyp2005.hr/ljepota_fizike/NatjecajLjepotaFizike/radovi/0711-JasnaMijac-TE.htm
ne kuzim, linkom si me pocastio sa svrhom ili tek tako
Danko
posudu.
spominje se zamjena za ve�u, ukloliko prethodno odabrana nije dovoljno
velika. Nekako sumnjam da �e trgovci rado iza�i u susret kad budem
zahtijevao zamjenu za ve�u.
dakle, imate li kakav pribli�an izra�un, kako odrediti volumen expanzione
posude?
mo�da nekako povezati ukupni volumen sustava ( da se to izra�unati, barem
pribli�no) sa volumenom expanzionom posudom???
zahvaljujem
Nike
> "Nike" <nmar...@yahoo.com> wrote in message
> news:heufol$f0$1...@gregory.bnet.hr...
>> On Sun, 29 Nov 2009 15:50:30 +0100, Mladen Frank wrote:
>>
>>> <Kenny@_Yahoo.com> wrote in message news:hetue2$36l$1...@ss408.t-com.hr...
>>>> nece, to ti je princip pomicnog cilindra - tipican izobarni proces. Pod
>>>> uvjetom da je posuda dobro dimenzionirana.
>>>>
>>>
>>> mislim da ti je logika kriva i mijesas stvari. drz se naseg primjera, pa
>>> neces pogrijesiti. a nas primjer je slijedeci. dijafragma iliti klip se
>>> pomice ovisno u silama koje na nj djeluju. ako je zauzet odreden polozaj
>>> klipa, to znaci da je sila s lijeva jednaka sili s desna i tada je sustav
>>> u
>>> ravnotezi. ako zames da je povrsina djelovanja sila jednaka s lijeva i
>>> desna, to znaci da ce i tlakovi biti jednaki na obje strane. amen:)
>>> poanta ugradnje EP u sustav je ta sta se u njoj nalazi zrak. zrak je
>>> plin, a
>>> plin karakteriziraju slabije kohezine veze no u tekucini i krutini.
>>> slabije
>
> ...kohezione ofkors
>
>>
>> Da ekspanzijske posude nema, onda bi tlak rastao samo do granice
>> izdr�ljivosti najslabije karike u sistemu.
>> Taj tlak se zove hidrauli�ki tlak nastao istezanjem materijala u sistemu
>> zbog promjene volumena konstatne mase vode u sistemu a usljed promjene
>> temperature vode.
>
> nema sta, prava njemacka definicija; jednom rjecju kobasicom opisana je
> egzaktno citava pojava:)
>
>> http://www.wyp2005.hr/ljepota_fizike/NatjecajLjepotaFizike/radovi/0711-JasnaMijac-TE.htm
>
> ne kuzim, linkom si me pocastio sa svrhom ili tek tako
Linkom sam po�astio sve �itaoce ove grupe. Tebi je to najmanje namjenjeno,
ili da ka�em jasnije, nepotrebno. ;)
DZ
>
> otvoreni il zatvoreni sa expanzionom posudom?
>
>
Kad se govori o ozbiljnim temama kao �to je centralno grijanje i mogu�i
problemi kod pogre�ne izvedbe istog, dobro je pri�ati argumentirano. Kao
prilog tome vidi na hr.rec.samogradnja.binaries pod "Pitanje u vezi
centralnog".
Pozdrav, Damir
DZ
> Ne bih rekao da je to OBAVEZNO!
Dobro, OBAVEZNO je prete�ka rije�. Bolje bi bilo napisati PREPORU�LJIVO.
> U ve�ini stru�ne literature pumpa je u polaznom vodu odmah nakon kotla
> kako
> bi gurala vodu kroz otpore u sistemu (i time savladavala otpore povi�enim
> tlakom koji stvara pumpa a ne usisavala vodu iz sistema). Ni�a temperatura
> joj ne zna�i puno jer se ona hladi sasvim OK dok god je temperatura polaza
> ni�a od 110�C.
Sla�em se s tobom dok god se radi o plamenicima koji imaju brzu i u�inkovitu
regulaciju. Ve�ini koji lo�e centralno na kruta goriva prije ili kasnije
desi se da sustav zakipi i tada je pumpa u polaznom vodu potpuno van svake
funkcije, dok se u povratnom vodu na�e kapljevine koju �e tjerati kroz
sustav.
Stvari su normirane po DIN 4751 i uvijek se je dobro dr�ati normi jer su one
nastale na temelju dobrog poznavanja problematike.
Po�to se (uvjetno) i profesilonalno bavim problemom grijanja i hla�enja,
molim te da mi ka�e� u kojoj stru�noj literaturu si na�ao da se pumpa kod
centralnog na kruto gorivo smje�ta u polazni vod?
Pozdrav, Damir
Ke...@_yahoo.com
brojat clanke. ali cca) i tri od metar i pol - posuda je 40L,
kolicina vode u samom kotlu je 49L - koliko je po radijatorima i
svim cijevima, zbilja neznam.
Nike
> mo�da nekako povezati ukupni volumen sustava ( da se to izra�unati, barem
> pribli�no) sa volumenom expanzionom posudom???
>
> zahvaljujem
Naravno da ima izra�un. Samo su potrebni podaci:
Visina od posude do najvi�e to�ke sistema
Visina od mjernog ure�aja (manometra)do posude
Visina od ventila za punjenje/pra�njenje
Ukupna koli�ina vode u sistemu
Maksimalni radni tlak najslabije komponente u sistemu
(kotao,bojler,radijator )
Model pumpe
MAksimalna temperatura sistema (u pravilu 90�C za centralno grijanje)
Snaga kotla
Danko
Expanziona posuda bi mi mogla biti najvi�lja to�ka u sistemu :)
sve cijevi do radijatora mi idu kroz pod. Ku�a je prizemnica, nema
potkrovlja.
biti �e 9 radijatora + podno grijanje u kuhinji i kupaonici. Ne znam jo�
to�no volumen radijatora niti model cirkulacione pumpe. Kad nabavim sve
potrebitno, budem se jo� javio
zahvaljujem
Munta
"Danko" <dankodrMAKNI@@gmail.com> wrote in message
news:hf30r3$q3i$1...@ss408.t-com.hr...
aj opet da pisem na ovu temu po valjda 30.put
dakle:
velicinu eksp.posude treba odrediti za svaki sistem posebno,tj.velicina
posude zavisi od ukupne kolicine vode u sistemu,staticki pritisak vode u
instalaciji,max.pritisak u sistemu-pritisak ispustanja na sig.elementu i
najvi�u srednju temp.medija.
1)
znaci kad izracunate koliko je ukupno litara u vasem sistemu to treba
pomnoziti sa koeficientom prostornog istezanja vode koji je vidljiv na
dijagramu(ja ga imam) i koji za standardno grijanje ( 80stupnjeva) iznosi
0,029 a to znaci da se obujam vode zagrijavanjem povecava za 2,9%
npr.imate 300litara vode u sistemu: 300*0,029=8,7
znaci da ce se obujam vode povecati za 8,7litara i da nam treba posuda koja
ce tu kolicinu kompenzirati.
2)
kad ste to odredili onda na osnovi tog i na osnovi ostalih
podataka(max.pritisak u sistemu,staticki tlak u sistemu,max.tlak na
sig.ventilu) kupujete i ugradjujete eksp.posudu.
3)
mjesto ugradnje: s obzirom da se radi o kotlovnici onda ce se valjda tamo i
ugraditi,na povratni vod naravno. a ako "nema mjesta" moze se ugraditi bilo
gdje,samo onda treba voditi racuna o statickom pritisku u instalaciji koji
se mjenja zavisno od visinske tocke gdje je posuda spojena,o tome se je
raspravljalo prije nekog vremena-Nike i ja
na kraju svega bitno je da posuda nije premala i bitan je predtlak koji
treba biti jednak statickom tlaku na mjestu gdje je ugradjena,mada ne mora
ni to ali ce onda oscilacije biti vece i vece naprezanje membrane a samim
time i kraci radni vijek
a j........e bole me prsti od toliko tipkanja
Nike
> a j........e bole me prsti od toliko tipkanja
A moga si lipo napisat da instaliraju Reflex program ili da na Elbi
stranici izra�unaju posudu.
Naravno, glupi program radi onako kako mu mi serviramo informacije!
Munta
> On Tue, 1 Dec 2009 15:33:28 +0100, Munta wrote:
>
>
>> a j........e bole me prsti od toliko tipkanja
> A moga si lipo napisat da instaliraju Reflex program ili da na Elbi
> Naravno, glupi program radi onako kako mu mi serviramo informacije!
>
> --
> www.refrigeration-engineer.com
ne bi bilo zabavno,ovako mi se cini da bi neki informaticar mogao dati
opasku pa da bude zanimljivije! znas da su oni tata-mata za sve,nazalost
jako malo placeni a majstori centralasi i klimasi , su lopovi i naplacuju
astronomski svojih ruku djelo a da ne pricam o tome kako su skupi
serviseri:)) (vidjene rasprave o toj temi na hr.alt.klima-uredjaji) bas mi
je bilo zabavno citati te postove
ne pljujem struku,to je majstorluk pred kojim skidam kapu,kao sto postujem
svaki majstorski zanat ali su mi zanimljivi "ti" likovi........ne znam sta
im je? isfrustrirani?
svaka cast pojedincima koji postuju svoju ali i tudju struku. e al ima i
onih "drugih" e ti su mi zabavni!