Dimnjak i kondenzacija !
Damir
Povod je bila iskoristiovost peći (oko 95%) za razliku od prethodne (oko
70%).
Kada su dani postali hladniji, primjetio sam u podnoľju dimnjaka (u
kotlovnici) lokvu vode.
S vremenom lokva je nestajala, ali su se na zidu dimnjaka počele
pojavljivati mrlje (vlaľne).
Razlog za uzbunu je bio kad su se takve mrlje počele pojavljivati na
dimnjaku u stanu (etaľa iznad).
Kontaktirao sam sa majstora koji mi je savjetovao da između peći i dimnjaka
na dimovodnu cijev motiramo klapnu (otvor u dimovodnoj cijevi sa vrataącima
koja se sama pomiču regulirajući tako dovod zraka u dimnjak) koja će
izjednačiti temperaturu u dimnjaku, te zbog toga spriječiti pojavu vlage.
Pogađate, vlaga nije nestala nego se na moje razočaranje proąiruje i to baą
u stanu, dok se u kotlovnci dimnjak osuąio.
Da li je moľda netko upućen ili ima sličnog iskustva sa takvim pojavama ?
Dok je radila stara peć temperatura dimnih plinova bila je mnogo veća (oko
300-400 C), pa se kondenzat zbog visoke temperature nije mogao ni stvoriti.
Kod nove peći gotovo da moľete drľati ruku na dimovodnoj cijevi iz peći,
tolika je razlika.
Znam da su za tzv. niskotemperaturne kotlove predviđeni dimnjaci od inox
čelika (po kojima se kondenzat cijedi), ali ugradnja takvog dimnjaka je
zahvat od kojeg boli glava.
Dimnjak je relativno čist iznutra, te odgovarajućeg promjera, a izveden je
od najvjerojatnije salonitnih cijevi.
Da li je moguće doskočiti tom problemu bez zahvata od kojeg boli glava ?
news
Damir <damir.h...@zg.tel.hr> wrote in message
news:9ufo93$8sug$1...@as201.hinet.hr...
nove peci sa niskom temperaturom dima i kondenzacijom. koliko se sijecam
bilo je govora o obvezatnoj ugradnji nekakve inox cijevi u dimnjak zbog
stvaranja kondenzata koji cak nagriza gradjevinske materijale.....
ovo je ovako iz glave a dvije godine je ipak dugi period.
pozdrav hrvoje
Damir
>
Darko Lastovcic
Ovaj problem se javlja kod svih novih peci koje imaju temperaturu dimnih
plinova ispod cca. 150 C.
Jedino pravo i trajno rjesenje ti je da ipak jos malo investiras u dimnjak.
Ako ti je postojeci dimnjak dovoljnog presjeka mozes u njega ubaciti INOX
cijevi za sanaciju. One i nisu tako pretjerano skupe. Pitaj malo ovlastenog
dimnjacara.
Pozdrav,
Darko.
Damir
Darko Lastovcic <darko.l...@zg.hinet.hr> wrote in message
news:9ui213$bg2b$1...@as201.hinet.hr...
Hvala na odgovorima, no vjerojatno ubacivanje cijevi neće biti izvedivo jer
je izlaz iz peći
150 mm, kao i dimnjak, tako da kad ubacim cijevi promjer bi bio manji, ąto
vjerojatno nebi odgovaralo.
Joko Hama
I treba ti manji promjer, mozda cak i 80 mm. No imas i drugo rijesenje iz
istog SAM-a, a to je ako ti se kotlovnica naslanja na vanski zid kuce da
izvedes inox dimnjak probijajuci stijenu i ostavis ga cca 2m okomite visine.
Ukoliko sve to ne pali jedino rjesenje je prisilna cirkulacija plinova sa
puhalom na najnizoj toci dimnjaka
ZEGA
Damir wrote:
Onda nemoj rabiti Niskotemperaturni kotao!
Dimnjak ce ti se sruliti za koju godinu!
Sto se tice promjer cijevi mozda bi ti i odgovaralo probaj se
konzultirati sa dimnjacarom kao sto covjek kaze mozda ti plamenik to
moze izgurati (sto uopce rabis za grijanje)?
ZEGA
Damir
Joko Hama <jo...@hama.next> wrote in message
news:9uieg2$e5a$1...@fegnews.vip.hr...
>
> "Damir" <damir.h...@zg.tel.hr> wrote in message
> news:9uic5q$c8lc$1...@as201.hinet.hr...
> >
> > Darko Lastovcic <darko.l...@zg.hinet.hr> wrote in message
> > news:9ui213$bg2b$1...@as201.hinet.hr...
> > Hvala na odgovorima, no vjerojatno ubacivanje cijevi neće biti izvedivo
> jer
> > je izlaz iz peći
> > 150 mm, kao i dimnjak, tako da kad ubacim cijevi promjer bi bio manji,
ąto
> > vjerojatno nebi odgovaralo.
>
> I treba ti manji promjer, mozda cak i 80 mm. No imas i drugo rijesenje iz
> istog SAM-a, a to je ako ti se kotlovnica naslanja na vanski zid kuce da
> izvedes inox dimnjak probijajuci stijenu i ostavis ga cca 2m okomite
visine.
Na ľalost ovo je neizvedivo.
> Ukoliko sve to ne pali jedino rjesenje je prisilna cirkulacija plinova sa
> puhalom na najnizoj toci dimnjaka
Da prisilna cirkulacija !
To je i meni palo na pamet.
Naąao sam neąto na web-u ali mi se to sve čini glomazno, tj. ne znam kako
bih to ugurao u dimnjak.
Ako bih stavio kakav običan ventilator (na 220V), postoji opasnost zbog
vlage.
Znači da bih treba ići na vent. 12V, a opet sa kolikom snagom?
Damir
ZEGA <ze...@joker.irb.hr> wrote in message
news:3C0CBD7D...@joker.irb.hr...
Buderus 34 kW sa plamenikom BE (plavi plamen), to je sve kupljeno u kompl.
Nisam znao da cu imati problema, no svaka skola kosta.
Joko Hama
Ovisi kolko ti je visok dimnjak. Poanta je da se dimni plinovi nakon sto se
dimjak ugrije (par. minuta rada brenera) ne ohlade ispod 120-110 C u
dimnjaku. Isto tako ne moras nista gurati u dimnjak, vec samo otvoris
dodatno okno u koje uguras fleksibilnu limenu cijev sa tlacnog voda puhala
ispod nivoa ulaza dimovodne cijevi peci. Po meni snaga od 50-100 W
ventilatora bi bila dostatna za visinu do 10-tak metara dimnjaka.
news
da citas sam-ove znao bi sto te (je) ceka(lo). :-)
nemoj ocajavati baci mail Buderus-u i pricekaj. sigurno ce ti uz zahvalu
sto si se opredjelio...bla,bla,bla... dati i pravi savjet.opisi sto bolje
kako
je stvar instalirana,dimenzije dimnjaka,temperature u podrucju stanovanja
itd-mozes samo profitirati.sto se tice ventilatora-ako su predvidjeli INOX
za dimovod sumnjam da bi ventilator docekao noc sa lopaticama.
mozda da probas nesto konstruirati kao onu podvodnu sisaljku za mulj i
pijesak tj. ubacivati zrak na gornjoj etazi tako da dole stvara podtlak i
sve skupa izbaciva vani.
necu vise mogao bi koga zaraziti. :-)))
pozdrav hrvoje
ZEGA
Damir wrote:
>> Onda nemoj rabiti Niskotemperaturni kotao!
>> Dimnjak ce ti se sruliti za koju godinu!
>> Sto se tice promjer cijevi mozda bi ti i odgovaralo probaj se
>> konzultirati sa dimnjacarom kao sto covjek kaze mozda ti plamenik to
>> moze izgurati (sto uopce rabis za grijanje)?
>>
>> ZEGA
>>
>
>
> Buderus 34 kW sa plamenikom BE (plavi plamen), to je sve kupljeno u kompl.
> Nisam znao da cu imati problema, no svaka skola kosta.
Sto veli covjek nis te ne kosta da se obratis buderusu, tj kosta te vec
novi dimnjnak!
Sto se mene tice dealer koji ti je uvaljao taj stuff je seljo i trebali
bi mu otkazati zastupstvo jer takva stvar se ne moze presutjeti!
A sto se tice ostalih detalja zanima me koliko trosis nefte kada grijes
objekt, koliko je objekt velik koji grijes, koje su tipicne temperature,
kakve prozore imas i vrsta izolacije (zbuka i sl)??
ZEGA
Damir
nesvakidasnja investicija,
i trebali bi posvetiti vise paznje kupcima.
Sto se tice mjera ovako :
1. Prema izmjerenim vrijednostima kad je vanjska temp. 0 - 5 C, potrosnja
je od 15 do 20 L na
dan do sada. (grijem i topl. vodu. 150 L ). Tepmeratura sobe (u kojoj
je termostat) je od 18
do 22 C. Tu sobu je i najteze zagrijati, pogotovo ako su otvorena vrata
koja vode u hodnik.
2. Kuca je tlocrtne povrsine 6.5 x 13 m dvije etaze + tavan .
Neke prostorije ne grijem: sobu u prizemlju (12 m2 vis. 2.2 m ), kuhinju
u priz. (12 m2),
kotlovnica (cca 9 m2 nema vanjskih zidova), garaza ( 16 m2.), a takodjer
i tavan .
U toj povrsini dobar dio kvadrature odlazi na hodnike.
3. Ne postoji nikakva spec. termoizol. izvana, jer je kuca gradjena pomalo
od '68 do danas, tako da je slabo termicki izolirana. Izvana je fasada
(obicna). Prozori su obicni dvostruki.
Strop od gornje etaze (pod na tavanu) nije izoliran.
Jedan moj siljepi pokusaj izolacije tavana prosle godine ne daje neke
spektakularne rezultate (nisam niti ocekivao). Stavljao sam 10 cm stiropora
izmedju greda ispod salonit ploca. Jos nije bilo pravog sijega na krovu da
primjetim neku razliku (jer sam ostavio jedan dio neizoliran), ali se
prilikom mraza vidjelo da se led brze topi tamo gdje stiropora ispod nema.
Damir
Erv
bla, bla, bla", cijena 3500KN. Cim je to vidio odmah je poceo srati sto
ce ti to, to ti ne treba, to ti je bezveze...
Odmah sam mu pokazao vrata (ulazno/izlazna od kuce).
Buderusu je velika greska sto sve prodaje modularno, pa ostavljaju puno
prostora "balkanskim majstorima" sto ce od toga izabrati i ugraditi, a
"stvar drzi vodu dok majstori ne odu".
Erv
In article <3C0E2357...@joker.irb.hr>, ze...@joker.irb.hr says...
> Sto veli covjek nis te ne kosta da se obratis buderusu, tj kosta te vec
> novi dimnjnak!
> Sto se mene tice dealer koji ti je uvaljao taj stuff je seljo i trebali
> bi mu otkazati zastupstvo jer takva stvar se ne moze presutjeti!
> A sto se tice ostalih detalja zanima me koliko trosis nefte kada grijes
> objekt, koliko je objekt velik koji grijes, koje su tipicne temperature,
> kakve prozore imas i vrsta izolacije (zbuka i sl)??
>
> ZEGA
--
* remove NOSPAM to email me! *
Vili
wrote:
>Ljetos sam instalirao Buderusovu peć za centralno grijanje na loľ ulje.
>Povod je bila iskoristiovost peći (oko 95%) za razliku od prethodne (oko
>70%).
>Kada su dani postali hladniji, primjetio sam u podnoľju dimnjaka (u
>kotlovnici) lokvu vode.
>S vremenom lokva je nestajala, ali su se na zidu dimnjaka počele
>pojavljivati mrlje (vlaľne).
>Razlog za uzbunu je bio kad su se takve mrlje počele pojavljivati na
>dimnjaku u stanu (etaľa iznad).
>
ja koristim Jovanichevu pec, ,
i hvala bogu, radi ko zmaj.
Damir Danijel Zagar
"Vili" <Vil...@hotmail.com> wrote in message
news:3c0e9490....@news.tel.hr...
ZEGA
Damir wrote:
>
Ovako imam pec Starclima (1100dm nova) modularna samo 20-tak litara vode
sadrzi, veoma brzo sustav dize temperaturu, plamenik nord-west (250dm
malo rabljen
u oglasniku, veoma kvalitetan), ne grijem sanitarnu vodu iako je to u
planu pretpostavljam 0.5-1l vise nafte na dan!.
Mjerio sam efikasnost sa Madur instrumentom za analizu plinova i
efikasnosti kotla, eta je 88% tipicno iz iskustva cak jako dobro za mali
kotao kao sto je moj!
Stambene povrsine imam 200m^2 i isto ne grijem ponesto, ali grijem 150^2.
Izolacija je termo zbuka na sjevernom i istocnom zidu 3-4cm, ostalo je
zbuka vulgaris, krov je sredjen za potkrovlje, i ima crijep, letve,
ter-papir, daske, staklena vuna, lamperija, prozori su ove godine
zamjenjeni za PVC a prije toga su bila stara gradnja kao i tvoji, osim
sto je na jednom grijanom dijelu bio rucni rad 4 prozora sa
jednostrukim zicanim staklom (totalna katastrofa ujutro je znalo biti
leda na njima kada je hladnije)!!
Potrosnja u ovo doba kada su temp. 0-5 takodjer sve slicno je 7-11
litara na dan (sa starim prozorima je bila 1-2 litre vise)!
Pec se pali u 6.30 ujuto i gasi u 10.20 navecer!
ZEGA
Vili
<dza...@srce.hr> wrote:
>Ciju?!
>
>"Vili" <Vil...@hotmail.com> wrote in message
>> On Mon, 3 Dec 2001 12:37:36 +0100, "Damir" <damir.h...@zg.tel.hr>
>> >Ljetos sam instalirao Buderusovu peć za centralno grijanje na loľ ulje.
>> >Povod je bila iskoristiovost peći (oko 95%) za razliku od prethodne (oko
>> >
>>
>> ja koristim Jovanichevu pec, ,
>> i hvala bogu, radi ko zmaj.
>
Pa Jovanichevu,
od Pere Jovanića
ti je pravi majstor, radi kvalitetno a nije preskup.
Bojan
>
> >
> > > Ukoliko sve to ne pali jedino rjesenje je prisilna cirkulacija plinova
> sa
> > > puhalom na najnizoj toci dimnjaka
> > Da prisilna cirkulacija !
> > To je i meni palo na pamet.
> > Naąao sam neąto na web-u ali mi se to sve čini glomazno, tj. ne znam
> kako
> > bih to ugurao u dimnjak.
> > Ako bih stavio kakav običan ventilator (na 220V), postoji opasnost
zbog
> > vlage.
> > Znači da bih treba ići na vent. 12V, a opet sa kolikom snagom?
> >
>
> Ovisi kolko ti je visok dimnjak. Poanta je da se dimni plinovi nakon sto
se
> dimjak ugrije (par. minuta rada brenera) ne ohlade ispod 120-110 C u
> dimnjaku. Isto tako ne moras nista gurati u dimnjak, vec samo otvoris
> dodatno okno u koje uguras fleksibilnu limenu cijev sa tlacnog voda puhala
> ispod nivoa ulaza dimovodne cijevi peci. Po meni snaga od 50-100 W
> ventilatora bi bila dostatna za visinu do 10-tak metara dimnjaka.
Gdje ima nesto za procitati u vezi tog "ispuhivanja" vlage?
Ako to pali, onda je to lakse napraviti od guranja inox cijevi u dimnjak.
Pretpostavljam da bi se to moglo izvesti tako da se ventilator upali
automatski nakon sto se plamenik ugasi i onda nakon recimo 5-10 minuta sam
ugasi... Ako se plamenik pali na gusto (jako zima) onda se taj ventilator
nebi ni gasio. Ali bilo bi dobro procitati negdje malo teorije i prakse.
Joko je nesto napisao u prethodnom postu, ali nisam puno kuzio..
Damir
Indikativno je to sto se kondenzat stvara bas u stanu, a ne npr. u tavanu
(koji je hladniji).
Jedna stranica dimnjaka je ujedno zid od garaze koja je jako hladna. Garazna
vrata su od lima (tj. kao da ih i nema), a vert. os dimnjaka je oko 0.5 m od
vrata. Pretpostavljam da na tom dijelu dimnjaka dolazi do naglog pada
temperature. Kondentaz je vidljiv i siri se i u garazi.
No to saznanje i nije od neke koristi jer garazni zid ne mogu izolirati, a
kada bih to i uspio, vjerojatno bi se kondenzat stvarao na tavanu.
Jos razmisljam o prisilnoj cirkulaciji kao o mogucem privremenom rijesenju.
Namece se zakljucak da bi ventilator (kao sto kolega kaze), radio kada
plamenik ne radi, u cilju ispuhivanja preostalih plinova (teor.).
Naime, kada plamenik radi, iz dimnjaka izlazi gust bijeli dim (vodena para
pretpostavljam).
Nakon što se plamenik ugasi jos neko vrijeme dim izlazi iz dimnjaka, ali
vidljivo sporije.
To je zbog one 'klapne' koja je u biti otvorena (regulira se sama pomocu
utega), a kroz nju ulazi zrak. To je prirodna cirkulacija zraka i zbog male
razlike u temperaturi vjerojatno nije dovoljna, da ispuse preostale plinove.
Pitanje je da li treba stvoriti podtlak ili tlak da bi stvar funkcinirala i
sto da onda radim sa tom 'klapnom' ?
Zahvaljujem na prijasnjim odgovorima
Damir
Oldtimer
"Damir" <damir.wrote in message
>
>
para
> pretpostavljam).
> Nakon što se plamenik ugasi jos neko vrijeme dim izlazi iz dimnjaka, ali
> vidljivo sporije.
> To je zbog one 'klapne' koja je u biti otvorena (regulira se sama pomocu
> utega), a kroz nju ulazi zrak. To je prirodna cirkulacija zraka i zbog
male
> razlike u temperaturi vjerojatno nije dovoljna, da ispuse preostale
plinove.
>
> Pitanje je da li treba stvoriti podtlak ili tlak da bi stvar funkcinirala
i
> sto da onda radim sa tom 'klapnom' ?
>
> Zahvaljujem na prijasnjim odgovorima
> Damir
>
kaput da mu nije zima. Kad je dimnjak vruc onda nema ni kondenzata
jer se na toplo ne hvata kondenzat (osim kad je pec potpuno hladna).
Ja sam svoj dimnjak na tavanu i iznad ozbukao termozbukom.
Dimnjacar se nije mogao nacuditi da konacno sreo nekog koji je
svom dimnjaku posvetio potrebnu paznju :)) Kaze da su dimnjaci
na tavanu vecinom neozbukani tako da se vlaga i sumporasta
kiselina doslovce cijedi po stjenkama Poslije se ljudi cude kako
im se dimnjak odjednom rascvate i raspadne.
--
pozdrav , Oldtimer
Bojan
Treba misliti unaprijed. Ali i treba znati unaprijed. Da sad idem zidati
dimnjak...
Ja sam primjetio da prirodna cirkulacija pomaze (malo). Naime, prije nego
sam ugradio donja vratasca od dimnjaka pec je vec pocela raditi. Tako je i
ostalo svih ovih godina. Kroz tu rupu zrak malo cirkulira. Kad tu rupu
probam zatvoriti na dan-dva u ovako hladnim danima puno vise se cjedi voda.
Onda kad rupu drzim otvorenu cijeli dan, vidi se da manje kapa voda.
Ta donja rupa nije bas pri podu, nego je na visini od 1,5 m pa mislim da i
to pomaze u cirkulaciji, jer je pri plafonu kotlovnice zrak topliji. Kad bi
se stavilo ventilator pretpostavljam da bi i jos vise pomoglo. Ja nemam
klapne izmedju peci i dimnjaka, a majstori nisu to ni spomenuli kad su
montirali. Kuca je sva u demit fasadi (striropor s vanjske strane zida) i
dimnjak isto. Osim posljednja 2 metra na kojima se kondenzira i cjedi se
dolje. Bas ta 2 zadnja metra nisu zidana kako treba elementima, nego je goli
beton. Koja glupost!
E sad, svi mi znamo od oka da se para kondenzira na hladnim stjenkama
dimnjaka. Upuhivanje zraka koji je relativno suh u kotlovnici trebalo bi
valjda pomoci. Mozda ne protiv kondenziranja, ali barem u brzom susenju.
Ali za to treba izgubiti puno vremena u eksperimentiranju. Trebalo bi necim
izmjeriti temperaturu dima na ulazu u dimnjak, izlazu, uzeti u obzir koliko
je vanjska temperatura, temperatura kotlovnice i... sta dalje.
Molio bi nekog majstora da napise nesto o tom upuhavanju u dimnjak. Ja sam
se za to zakacio, jer je to najjednostavnije. Mozda cak upuhavati malo
toplog zraka. Barem u kotlovnici se to da izvest.
Bojan
Neven °I°
cirkulacija ako ti je prije iz nekih razloga dimnjak bio "previsok". O
visini dimnjaka ovisi i veličina uzgona dimnjaka iliti "cug" a isto tako i o
promjeru dimnjaka, pa bi tu doąao opet novi troąak plaćanja nekog strojara
(ovlaątenog projektanta) da ti izračuna da li takav dimnjak zadovoljava, a
onda to moraju potvrditi i čini mi se dimnjačari.
Probaj nabaviti u knjiľnici Strelec, "Plinarski Priručnik" pa tamo moľeą
ąacometrijski (drugačija je izvedba, izolacija, tralala...) vidjeti na
primjeru nekih dimnjaka da li bi tvoj porąao i bez prisilne cirkulacije. Sve
se moľe tamo očitati iz dijagrama.
A ąto se tiče prisilne cirkulacije, ja se time ne bih bavio jer tu onda
sigurno dolazi i dodatna automatika (npr. zabrana rada plamenika dok
ventilator ne radi...)
Damir wrote in message <9uijd3$cgnj$1...@as201.hinet.hr>...
Neven °I°
Nađi nekog inľenjera OVLA©TENOG PROJEKTANTA za te instalacije ako mislią
petljati s prisilnom cirkulacijom. Ne znam preporučiti kojeg (ne znam ih
baą) a ni ja nisam taj.
Damir wrote in message <9v1sc4$1l8m$1...@as201.hinet.hr>...
....
>Jos razmisljam o prisilnoj cirkulaciji kao o mogucem privremenom
>rijesenju. Namece se zakljucak da bi ventilator (kao sto kolega kaze),
>radio kada plamenik ne radi, u cilju ispuhivanja preostalih plinova
(teor.).
>Naime, kada plamenik radi, iz dimnjaka izlazi gust bijeli dim (vodena para
>pretpostavljam). Nakon ąto se plamenik ugasi jos neko vrijeme dim izlazi
>iz dimnjaka, ali vidljivo sporije. To je zbog one 'klapne' koja je u biti
>otvorena (regulira se sama pomocu utega), a kroz nju ulazi zrak. To je
>prirodna cirkulacija zraka i zbog male razlike u temperaturi vjerojatno
nije
>dovoljna, da ispuse preostale plinove.
>Pitanje je da li treba stvoriti podtlak ili tlak da bi stvar funkcinirala i
>sto da onda radim sa tom 'klapnom' ?
Sad jedno protupitanje kojim se moľda moľe doći do nekih zaključaka;
Ako upuhujeą (relativno hladni) zrak u dimnjak on se mijeąa s dimnim
plinovima i hladi ih, hoće li onda doći do joą veće kondenzacije?
Ako dimne plinove (DP) isisavamo iz dotičnog dimnjaka treba imati na umu da
je onda taj ventilator izloľen kojekakvom "smeću" iz DP. Prije spomenuti
SO2, ąto u kombinaciji s vodom tvori kiselinu, će nagrizati (relativno brzo)
ventilator a djelovat će erozivno na lopatice i čađa...
Također treba imati na umu da ventilator treba imati ex-izvedbu (protiv
eksplozivnu).
Sve ovo gore mi se čini ipak nepotrebnim (kaľem čini jer ne znam to za
'ziher').
Koliko mi je poznato, prisilna se cirkulacija koristi kad dimnjkom ne moľemo
ostvariti prirodnu cirkulaciju kod tvog slučaja sve radi OK. Dodatnim
zamrsivanjem situacije s prisilnom cirkulacijom smao ćeą poremetiti rad
plamenika a moľda to tako uopće ne bi radilo jer bi stvorio u dimnjaku
preveliki uzgon ("cug"). Nadalje rad ventilatora moraą automatikom uskladiti
s radom plamenika. Za ovo dvoje ti je opet potreban ovlaąteni serviser.
Na kraju, bez dodatnog projekta od projektanta, i prvog puątanja u pogon od
strane ovlaątenog servisera "dimnjačari" neće dati suglasnost za taj dimnjak
s prisilnom cirkulacijom tj. ne bi ga smio upotrebljavati. Ako slučajno imaą
osiguranu kuću, moľeą se kladiti da ti osiguravajuće druątvo nakon
"samovoljne" intervencije neće priznati policu osiguranja, ali fućkaj novce,
ako moľeą svojim preuređenjem izazvati eksploziju pa neko strada.
Najmanje loąa stvar koja se moľe desiti je da investiraą u neąto ąto nema
veze s vezom, a ova prisilna cirkulacija mi se čini kao takva.
Moj prijedlog se satoji od dvije varijante koje bi sad mogao napraviti.
Jedna je dignuti graju na one koji su taj kotao postavili i traľiti da srede
stvar, a druga je naći nekog tko se stvarno razumije u takvu vrstu kotlova i
traľiti da provjeri da li bi se na postojećem dimnjaku mogla izvesti obloga
od nehrđajućeg čelika kako već proizvođač kotlova zahitijeva.
Da si nekako prije nego je kotao kupljen mogao znati ąto te čeka moľda si za
uątedu energije mogao investirati u izolaciju kuće a ne u kotao. :-)
Čak i obične samoljepive izplacijske trake za prozore kad se zalijepe na
prozore koji "puąu" mogu učiniti čuda, a ako su prozori stvarno loąi moľe
ponekad takvo rjeąenje od max. 100 kn dati bolje rezultate nego kupovina
novog kotla.