Google Groups no longer supports new Usenet posts or subscriptions. Historical content remains viewable.
Dismiss
Re: Spajanje mis ventila na ves masinu
30 views
Skip to first unread message
Dario
Jan 24, 2017, 11:40:01 AM1/24/17
to
24.01.2017 u 14:36, Djuro je napisao/la:
Ružno i praktično.
Ružno i praktično.
Darko_R
Jan 24, 2017, 2:09:30 PM1/24/17
to
On 24.1.2017 16:13, Dario wrote:
> 24.01.2017 u 14:36, Djuro je napisao/la:
> Ružno i praktično.
>
Nimalo ružno
> 24.01.2017 u 14:36, Djuro je napisao/la:
> Ružno i praktično.
>
odlično riješenje
:)
Darko_R
Jan 24, 2017, 2:09:30 PM1/24/17
to
ali nije dobro za protočne bojlere
već isključivo za sisteme sa pripremom vode
mislim da si to spomenuo da imaš
Djuro
Jan 25, 2017, 1:44:42 PM1/25/17
to
Darko_R wrote:
> On 24.1.2017 18:24, Darko_R wrote:
>> On 24.1.2017 16:13, Dario wrote:
>>> 24.01.2017 u 14:36, Djuro je napisao/la:
>>> Ružno i praktično.
Istina, nije bas najljepse ali je vrlo prakticno. Cijelo vrijeme mi ide
> On 24.1.2017 18:24, Darko_R wrote:
>> On 24.1.2017 16:13, Dario wrote:
>>> 24.01.2017 u 14:36, Djuro je napisao/la:
>>> Ružno i praktično.
topla voda u ves masinu pa je usteda struje osjetna. A i masina puno
brze opere.
>>>
>> Nimalo ružno
>> odlično riješenje
>> :)
>>
> zaboravih
> ali nije dobro za protočne bojlere
> već isključivo za sisteme sa pripremom vode
> mislim da si to spomenuo da imaš
>
solarno a gornja na sistem centralnog na drva pa mi je topla voda
defakto besplatna. Zato i punim sudjericu i ves masinu sa toplom vodom.
brko
Jan 25, 2017, 4:19:20 PM1/25/17
to
> Imam solarni bojler od 200l sa 2 spirale. Donja spirala je spojena na
> solarno a gornja na sistem centralnog na drva pa mi je topla voda
> defakto besplatna. Zato i punim sudjericu i ves masinu sa toplom vodom.
spojio na centralno. Kako ste vi zadovoljni?
To je meni palo napamet jer imamo centralno, masu sunca (a kuca okrenuta
skroz u jug) ali ne znam kakva je isplativost. mislim da nije prevelika
investicija ali me prijatelj malo obeshrabio
Darko_R
Jan 26, 2017, 4:22:57 AM1/26/17
to
a Suncu ni traga, ajd pojavilo se jedan dan.
Jeste vi na jugu sretni.
Miro Hungar
Jan 26, 2017, 4:27:29 AM1/26/17
to
"Darko_R" <pi...@za.to> wrote in message news:o682nd$kmj$3...@ls237.t-com.hr...
>>>
>> Nimalo ruľno
>> odlično rijeąenje
Ja sam to spomenuo (na samogradnji).
Moze li malo vise informacija?
Zasto nije dobro za protocne bojlere?
(moja ves masina je odmah ispod njega)
> On 24.1.2017 18:24, Darko_R wrote:
>> On 24.1.2017 16:13, Dario wrote:
>>> 24.01.2017 u 14:36, Djuro je napisao/la:
>>> Ruľno i praktično.
>> On 24.1.2017 16:13, Dario wrote:
>>> 24.01.2017 u 14:36, Djuro je napisao/la:
>>>
>> Nimalo ruľno
>> odlično rijeąenje
>> :)
>>
> zaboravih
> ali nije dobro za protočne bojlere
> već isključivo za sisteme sa pripremom vode
> mislim da si to spomenuo da imaą
>>
> zaboravih
> ali nije dobro za protočne bojlere
> već isključivo za sisteme sa pripremom vode
Ja sam to spomenuo (na samogradnji).
Moze li malo vise informacija?
Zasto nije dobro za protocne bojlere?
(moja ves masina je odmah ispod njega)
Dario
Jan 26, 2017, 4:33:32 AM1/26/17
to
26.01.2017 u 9:01, Miro Hungar je napisao/la:
> "Darko_R" <pi...@za.to> wrote in message news:o682nd$kmj$3...@ls237.t-com.hr...
>> On 24.1.2017 18:24, Darko_R wrote:
>>> On 24.1.2017 16:13, Dario wrote:
>>>> 24.01.2017 u 14:36, Djuro je napisao/la:
>>>> Ru�no i prakti�no.
> "Darko_R" <pi...@za.to> wrote in message news:o682nd$kmj$3...@ls237.t-com.hr...
>> On 24.1.2017 18:24, Darko_R wrote:
>>> On 24.1.2017 16:13, Dario wrote:
>>>> 24.01.2017 u 14:36, Djuro je napisao/la:
>>>>
>>> Nimalo ru�no
>>> odli�no rije�enje
>>> :)
>>>
>> zaboravih
>> ali nije dobro za proto�ne bojlere
>> ve� isklju�ivo za sisteme sa pripremom vode
>> mislim da si to spomenuo da ima�
>
> Ja sam to spomenuo (na samogradnji).
> Moze li malo vise informacija?
> Zasto nije dobro za protocne bojlere?
> (moja ves masina je odmah ispod njega)
>
>
Jer nećeš ništa zaraditi. Ali gdje je zarada kad ispire sa toplom vodom?
> Ja sam to spomenuo (na samogradnji).
> Moze li malo vise informacija?
> Zasto nije dobro za protocne bojlere?
> (moja ves masina je odmah ispod njega)
>
>
Ok za brzinu.
Darko_R
Jan 26, 2017, 5:18:25 AM1/26/17
to
pa se bojler neće paliti ili će bezveze trošiti plin
osim ako ima neku mogučnost automatike pa kad veš mašina uzima
vodu da temp. vode u bojleru bude 30C, tada mu "miš" ventil ne treba.
Sinisa Platz
Jan 26, 2017, 6:38:22 AM1/26/17
to
takvom slucaju mozes ugraditi tri zasebna ventilaa, i onaj za pranje
spojiti na toplu vodu, a onaj za ispiranje na hladnu....
Djuro
Jan 26, 2017, 3:23:44 PM1/26/17
to
brko wrote:
>
>> Imam solarni bojler od 200l sa 2 spirale. Donja spirala je spojena na
>> solarno a gornja na sistem centralnog na drva pa mi je topla voda
>> defakto besplatna. Zato i punim sudjericu i ves masinu sa toplom vodom.
>
>
> prijatelj kaze da ne osijeti neko osjetno poboljsanje od kada je solarno
> spojio na centralno. Kako ste vi zadovoljni?
Solarno nije spojeno na centralno, nego na bojler za toplu vodu. S
>
>> Imam solarni bojler od 200l sa 2 spirale. Donja spirala je spojena na
>> solarno a gornja na sistem centralnog na drva pa mi je topla voda
>> defakto besplatna. Zato i punim sudjericu i ves masinu sa toplom vodom.
>
>
> prijatelj kaze da ne osijeti neko osjetno poboljsanje od kada je solarno
> spojio na centralno. Kako ste vi zadovoljni?
suncem ne mogu grijati prostor nego samo toplu vodu. Ali po zimi toplu
vodu grijem toplinom iz centralnog posto topline od sunca nema ili je
ima premalo. Po ljeti je super jer prakticki cijelo ljeto imam toplu
vodu besplatno.
>
> To je meni palo napamet jer imamo centralno, masu sunca (a kuca okrenuta
> skroz u jug) ali ne znam kakva je isplativost. mislim da nije prevelika
> investicija ali me prijatelj malo obeshrabio
>
Djuro
Jan 26, 2017, 3:25:16 PM1/26/17
to
na toplu vodu. Solarno zagrijavanje kao i zagrijavanje vode na drva su
druga prica.
kalcit
Feb 16, 2017, 7:01:28 AM2/16/17
to
@ Djuro, ne slaľem se s tvojom tvrdnjom: "U nasem podneblju zagrijavanje
isplativije koristiti sunčeve kolektore za proizvodnju struje nego kao
izvore toplinske energije. Noviji kolektori pak imaju dvojaku ulogu u
istovremenoj proizvodnji sanitarne tople vode i struje.
Slovenci koriste tri puta viąe sunčevih kolektora od Hrvata. Austrijanci čak
30 puta viąe od Hrvata, a općenito im je zemlja hladnija od Hrvatske. U
Izraelu doslovno svaka kuća ima solarno grijanje za pripravu sanitarne tople
vode, a mnoge i fotonaponske kolektore.
Vjerojatno su svi oni naąli računicu u tome, zar ne?
Evo, onako na brzinu sakupljene neke informacije o koriątenju insolacije u
Hrvatskoj, a za skoro svaki hrvatski grad se moľe vidjeti konkretna
insolacija koriątenjem sunčanog kalkulatora.
Google...
http://www.solvis.hr/hr/advice/suncani-kalkulator/
http://www.ieee.hr/_download/repository/DR08ICvrk.pdf
http://www.elmok.hr/sunceva_energija.html
http://www.door.hr/wp-content/uploads/2016/06/Edukacijski-kit-za-uporabu-energije-sunca.pdf
...
"Djuro" <dj...@mail.mail> wrote in message
news:o6dgep$9e7$1...@sunce.iskon.hr...
prostora solarnom energijom se ne isplati."
Dapače, itekako se isplati na duľi rok, mada neke računice pokazuju da je
isplativije koristiti sunčeve kolektore za proizvodnju struje nego kao
izvore toplinske energije. Noviji kolektori pak imaju dvojaku ulogu u
istovremenoj proizvodnji sanitarne tople vode i struje.
Slovenci koriste tri puta viąe sunčevih kolektora od Hrvata. Austrijanci čak
30 puta viąe od Hrvata, a općenito im je zemlja hladnija od Hrvatske. U
Izraelu doslovno svaka kuća ima solarno grijanje za pripravu sanitarne tople
vode, a mnoge i fotonaponske kolektore.
Vjerojatno su svi oni naąli računicu u tome, zar ne?
Evo, onako na brzinu sakupljene neke informacije o koriątenju insolacije u
Hrvatskoj, a za skoro svaki hrvatski grad se moľe vidjeti konkretna
insolacija koriątenjem sunčanog kalkulatora.
Google...
http://www.solvis.hr/hr/advice/suncani-kalkulator/
http://www.ieee.hr/_download/repository/DR08ICvrk.pdf
http://www.elmok.hr/sunceva_energija.html
http://www.door.hr/wp-content/uploads/2016/06/Edukacijski-kit-za-uporabu-energije-sunca.pdf
...
"Djuro" <dj...@mail.mail> wrote in message
news:o6dgep$9e7$1...@sunce.iskon.hr...
> brko wrote:
>>
>>> Imam solarni bojler od 200l sa 2 spirale. Donja spirala je spojena na
>>> solarno a gornja na sistem centralnog na drva pa mi je topla voda
>>> defakto besplatna. Zato i punim sudjericu i ves masinu sa toplom vodom.
...
>>
>>> Imam solarni bojler od 200l sa 2 spirale. Donja spirala je spojena na
>>> solarno a gornja na sistem centralnog na drva pa mi je topla voda
>>> defakto besplatna. Zato i punim sudjericu i ves masinu sa toplom vodom.
DiVeRgEnT
Feb 16, 2017, 7:58:37 AM2/16/17
to
kalcit wrote:
> Slovenci koriste tri puta vi�e sun�evih kolektora od Hrvata. Austrijanci �ak
> 30 puta vi�e od Hrvata, a op�enito im je zemlja hladnija od Hrvatske.
I, to ih cini pametnijima, ili glupljima od Hrvata?? ;-)
> U
> Izraelu doslovno svaka ku�a ima solarno grijanje za pripravu sanitarne tople
> Vjerojatno su svi oni na�li ra�unicu u tome, zar ne?
Naravno da jesu. Drazava sponzorira. Pa nisu ni Svabe ni Zlovenci toliko
glupi, niti imaju toliko para za bacanje.
Sad ce cini da krece novi krug energetske obnove i ako bude kao za
zgrade, eto ti 60% cijene sponzorirane od drzave, pa cu vjerojatno i ja
uzeti solarno za dogrijavanje, buduci da grijem toplu vodu na struju.
U protivnom, da, nije Hrvatska podneblje za solarnu energiju. Barem ne
ovaj kontinentalni dio. Lako za more...
A kad malo dublje udjes u racunicu, svejedno sto drzava sponzorira, opet
to sve mi indirektno platimo. Na kraju, jedino pusi onaj koji ne
iskoristi ta sredstva.
(I nemoj da se nadje pametnjakovic koji ce izvaliti da to neplaca nasa
drzava, nego se povlaci iz EU fondova.)
--
Od kolijevke, pa do groba, za ispiranje mozga je doba.
http://zavjere.net (forum) | http://zavjere.com (blog)
> Slovenci koriste tri puta vi�e sun�evih kolektora od Hrvata. Austrijanci �ak
> 30 puta vi�e od Hrvata, a op�enito im je zemlja hladnija od Hrvatske.
I, to ih cini pametnijima, ili glupljima od Hrvata?? ;-)
> U
> Izraelu doslovno svaka ku�a ima solarno grijanje za pripravu sanitarne tople
> vode, a mnoge i fotonaponske kolektore.
Koliko tamo ima sunca u odnosu na Hrvatsku?
> Vjerojatno su svi oni na�li ra�unicu u tome, zar ne?
Naravno da jesu. Drazava sponzorira. Pa nisu ni Svabe ni Zlovenci toliko
glupi, niti imaju toliko para za bacanje.
Sad ce cini da krece novi krug energetske obnove i ako bude kao za
zgrade, eto ti 60% cijene sponzorirane od drzave, pa cu vjerojatno i ja
uzeti solarno za dogrijavanje, buduci da grijem toplu vodu na struju.
U protivnom, da, nije Hrvatska podneblje za solarnu energiju. Barem ne
ovaj kontinentalni dio. Lako za more...
A kad malo dublje udjes u racunicu, svejedno sto drzava sponzorira, opet
to sve mi indirektno platimo. Na kraju, jedino pusi onaj koji ne
iskoristi ta sredstva.
(I nemoj da se nadje pametnjakovic koji ce izvaliti da to neplaca nasa
drzava, nego se povlaci iz EU fondova.)
--
Od kolijevke, pa do groba, za ispiranje mozga je doba.
http://zavjere.net (forum) | http://zavjere.com (blog)
Darko_R
Feb 16, 2017, 5:47:55 PM2/16/17
to
da, samo objasni ti to našim "aplikatorima" da je sve to naša lova
i da bi bolje prošli da nismo u toj "jugoslaviji" i Briselom
nego,
prije par godina je bila mala rasprava o skladištenju solarne energije
akumulatori su skupi, još uvjek a i samopražnjenje još uvjek postoji
a netko je rekao da je el. energija u vodik i kisik najnepovoljnije.
Jel ima kakvih novina oko toga?
Djuro
Feb 20, 2017, 4:23:26 PM2/20/17
to
kalcit wrote:
> @ Djuro, ne sla�em se s tvojom tvrdnjom: "U nasem podneblju zagrijavanje
matematikom.
U ljetnim mjesecima od sunca dobivamo prosječno oko 3-5 kw/h energije od
sunca po m2 u razdoblju od 24 sata. Po zimi računaj da dobivamo svega
20% te energije uz uvjet da je sunčani dan. Ako uzmemo u obzir da je
svega 20-30% zimskih dana sunčano ispada da mi po zimi dobijemo
prosječno 240w energije dnevno po 1m2 solarnih kolektora. Ako jedna
prosječna kuca od 150m2 trosi recimo 50 kwh topline dnevno, ispada da bi
za jednu kucu trebalo oko 200 m2 solarnih klektora da je zagriju u
zimskim mjesecima. Ako uzmemo da jedan m2 najjeftinijih solarnih
kolektora kosta oko 600 kn, vec smo samo na kolektorima na 120.000 kn.
Ako tu dodas jos akumulaciju, automatiku, pumpe i ostalo to je vec blizu
200.000 kn. I sad kad uzmes da prosjecno kucanstvo za grijanje trosi
3-5.000 kn godisnje, ispada da bi se ta investicija otplatila za
najmanje 50 godina. I sav ovaj izracun je teorijski. Kad bi isao
uracunati i mnoge druge faktore, tipa lebdece cestice, porezi, troskovi
ugradnje, gradjevinska dozvola i ostalo sumnjam da bi se takva
investicija isplatila prije 100 godina. Naravno ove podatke govorim
zakontinentalni dio Hrvatske. U primorju je situacija nesto bolja. Zbog
blage klime i vise sunceve insolacije vrijeme otplate je nesto krace ali
opet takav nacin grijanja nije isplativ. Cak i kad bi teorijski ti uspio
nakon 50 godina isplatiti tu investiciju, opet neces biti u plusu jer
prosjecna trajnost solarnih kolektora je prosjecno 30 godina a nakon
toga toliko gube na ucinkovitosti da ih je jeftinije baciti i kupiti
nove nego koristiti postojece.
Kao dodatni primjer mogu ti reci covjeka koji ima solarni sustav za
grijanje prostora. Dao je za njega oko 12.000 eura a ukljucuje 8
kolektora, akumulaciju od 5.000 litara, kompletnu opremu i ugradnju i
kaze da je time smanjio potrosnju loz ulja za oko 500 litara godisnje.
Sad trosi negdje oko 5-6.000 litara. Dakle to je oko 10% ustede i po
trenutnim cjenama loz ulja on ce isplatiti tu investiciju za skoro 40
godina. Dakle, on isplativost nece docekati ali njegova djeca ce u
penziji isplatiti taj sustav.
Posto se inace bavim solarnim sustavima, mogu ti navesti jos primjera.
Dakle racunica je jasna. Solarni sustav za zagrijavanje sanitarne vode
je itekako isplativ i ta investicija se otplati u razdoblju 6-9 godina.
Solarni sustav za zagrijavanje prostora nije isplativ, bar ne u ovom
djelu svijeta.
>
> Dapa�e, itekako se isplati na du�i rok, mada neke ra�unice pokazuju da je
> isplativije koristiti sun�eve kolektore za proizvodnju struje nego kao
prikupljanju energije od fotonaponskih ako nam je potrebna toplinska
energija. Zato je isplativije staviti toplinske kolektore i skupljati
toplinu nego suncevu svjetlost pretvarati u elektricnu energiju i onda
je kasnije pretvarati u toplinu.
>
> Slovenci koriste tri puta vi�e sun�evih kolektora od Hrvata. Austrijanci �ak
> 30 puta vi�e od Hrvata, a op�enito im je zemlja hladnija od Hrvatske. U
Slovenci imaju vrlo izdasne potpore za sufinanciranje solarnih sustava.
O Austriji da i ne govorim. Ali opet koliko god da koriste energiju od
sunca, koriste ju najvise u ljetnim mjesecima za proizvodnju tople vode
a zimi opet dogrijavaju na klasicne izvore topline (plin, kruto gorivo,
ulje, struja...)
> Izraelu doslovno svaka ku�a ima solarno grijanje za pripravu sanitarne tople
mozes u potpunosti grijati na sunce. Negdje sam procitao podatak da je
izrael jedan o najvecih svjetskih korisnika toplinskih pumpi po broju
stanovnika a slucajnost ili ne toplinska pumpa radi na struju.
>
> Evo, onako na brzinu sakupljene neke informacije o kori�tenju insolacije u
> Hrvatskoj, a za skoro svaki hrvatski grad se mo�e vidjeti konkretna
> insolacija kori�tenjem sun�anog kalkulatora.
primjerice suncani kalkulator kaze da je za Zagreb prosjecna proizvodnja
elektricne energije 1200 kw/h godisnje za 1 kw instalirane fotonaponske
elektrane. Tih 1.200 kwh koliko solarna elektrana proizvede u godinu
dana jedna kuca potrosi u manje od 3 tjedna. S druge strane suncana
elektrana od 1kw kosta oko 1.000 eura. A da bi imao kontinuirano
dovoljno struje, trebao bi instalirati suncanu elektranu od cca 10 kw sa
cijenom od 10.000 eura. Tu investiciju bi otplatio u najboljem slucaju
za 40-ak godina taman kad bi drugi ili treci put mjenjao kolektore pa
isplativosti na taj nacin nema nikada.
Sada ispada po mom tekstu da je situacija bezizlazna. Nije bas tako. Ako
ljudi vec imaju nesto novca koji su voljni uloziti, isplativije je
uloziti novac u dobru izolaciju, ucinkoviti sistem grijanja, kvalitetne
aparate i u sistem dobre ventilacije nego u solarno grijanje. Evo npr
tako sam ja napravio. Ja za sezonu grijanje potrosim prosjecno 8m3 drva
i to kupujem najjeftiniju hrastovinu ili drvni otpad i mene godisnji
trosak grijanja ispadne oko 1.500 kn s tim da grijem kucu od 180m2 i da
je u kuci stvarno toplo. Uz to u kuci koristim sve moguce elektronske
uredjaje i jos kuham na struju a rata struje mi je prosjek 160 kn
mjesecno i to na Hepovoj najskupljoj tarifi. Prema tome cak i bez
ulaganja u skupe solarne sustave ja sam uspio postici vrlo ozbiljne ustede.
> @ Djuro, ne sla�em se s tvojom tvrdnjom: "U nasem podneblju zagrijavanje
> prostora solarnom energijom se ne isplati."
Apsolutno se ne isplati. A to ti mogu pokazati vrlo jednostavnom
matematikom.
U ljetnim mjesecima od sunca dobivamo prosječno oko 3-5 kw/h energije od
sunca po m2 u razdoblju od 24 sata. Po zimi računaj da dobivamo svega
20% te energije uz uvjet da je sunčani dan. Ako uzmemo u obzir da je
svega 20-30% zimskih dana sunčano ispada da mi po zimi dobijemo
prosječno 240w energije dnevno po 1m2 solarnih kolektora. Ako jedna
prosječna kuca od 150m2 trosi recimo 50 kwh topline dnevno, ispada da bi
za jednu kucu trebalo oko 200 m2 solarnih klektora da je zagriju u
zimskim mjesecima. Ako uzmemo da jedan m2 najjeftinijih solarnih
kolektora kosta oko 600 kn, vec smo samo na kolektorima na 120.000 kn.
Ako tu dodas jos akumulaciju, automatiku, pumpe i ostalo to je vec blizu
200.000 kn. I sad kad uzmes da prosjecno kucanstvo za grijanje trosi
3-5.000 kn godisnje, ispada da bi se ta investicija otplatila za
najmanje 50 godina. I sav ovaj izracun je teorijski. Kad bi isao
uracunati i mnoge druge faktore, tipa lebdece cestice, porezi, troskovi
ugradnje, gradjevinska dozvola i ostalo sumnjam da bi se takva
investicija isplatila prije 100 godina. Naravno ove podatke govorim
zakontinentalni dio Hrvatske. U primorju je situacija nesto bolja. Zbog
blage klime i vise sunceve insolacije vrijeme otplate je nesto krace ali
opet takav nacin grijanja nije isplativ. Cak i kad bi teorijski ti uspio
nakon 50 godina isplatiti tu investiciju, opet neces biti u plusu jer
prosjecna trajnost solarnih kolektora je prosjecno 30 godina a nakon
toga toliko gube na ucinkovitosti da ih je jeftinije baciti i kupiti
nove nego koristiti postojece.
Kao dodatni primjer mogu ti reci covjeka koji ima solarni sustav za
grijanje prostora. Dao je za njega oko 12.000 eura a ukljucuje 8
kolektora, akumulaciju od 5.000 litara, kompletnu opremu i ugradnju i
kaze da je time smanjio potrosnju loz ulja za oko 500 litara godisnje.
Sad trosi negdje oko 5-6.000 litara. Dakle to je oko 10% ustede i po
trenutnim cjenama loz ulja on ce isplatiti tu investiciju za skoro 40
godina. Dakle, on isplativost nece docekati ali njegova djeca ce u
penziji isplatiti taj sustav.
Posto se inace bavim solarnim sustavima, mogu ti navesti jos primjera.
Dakle racunica je jasna. Solarni sustav za zagrijavanje sanitarne vode
je itekako isplativ i ta investicija se otplati u razdoblju 6-9 godina.
Solarni sustav za zagrijavanje prostora nije isplativ, bar ne u ovom
djelu svijeta.
>
> Dapa�e, itekako se isplati na du�i rok, mada neke ra�unice pokazuju da je
> isplativije koristiti sun�eve kolektore za proizvodnju struje nego kao
> izvore toplinske energije. Noviji kolektori pak imaju dvojaku ulogu u
> istovremenoj proizvodnji sanitarne tople vode i struje.
Opet krivo. Solarni fototermalni kolektori su cca 5 puta ucinkovitiji u
> istovremenoj proizvodnji sanitarne tople vode i struje.
prikupljanju energije od fotonaponskih ako nam je potrebna toplinska
energija. Zato je isplativije staviti toplinske kolektore i skupljati
toplinu nego suncevu svjetlost pretvarati u elektricnu energiju i onda
je kasnije pretvarati u toplinu.
>
> Slovenci koriste tri puta vi�e sun�evih kolektora od Hrvata. Austrijanci �ak
Slovenci imaju vrlo izdasne potpore za sufinanciranje solarnih sustava.
O Austriji da i ne govorim. Ali opet koliko god da koriste energiju od
sunca, koriste ju najvise u ljetnim mjesecima za proizvodnju tople vode
a zimi opet dogrijavaju na klasicne izvore topline (plin, kruto gorivo,
ulje, struja...)
> Izraelu doslovno svaka ku�a ima solarno grijanje za pripravu sanitarne tople
> vode, a mnoge i fotonaponske kolektore.
> Vjerojatno su svi oni na�li ra�unicu u tome, zar ne?
Izrael ima drugu klimu i puno vecu insolaciju. Ali niti u Izraelu se ne
mozes u potpunosti grijati na sunce. Negdje sam procitao podatak da je
izrael jedan o najvecih svjetskih korisnika toplinskih pumpi po broju
stanovnika a slucajnost ili ne toplinska pumpa radi na struju.
>
> Evo, onako na brzinu sakupljene neke informacije o kori�tenju insolacije u
> Hrvatskoj, a za skoro svaki hrvatski grad se mo�e vidjeti konkretna
> insolacija kori�tenjem sun�anog kalkulatora.
>
> Google...
> http://www.solvis.hr/hr/advice/suncani-kalkulator/
>
> http://www.ieee.hr/_download/repository/DR08ICvrk.pdf
>
> http://www.elmok.hr/sunceva_energija.html
>
> http://www.door.hr/wp-content/uploads/2016/06/Edukacijski-kit-za-uporabu-energije-sunca.pdf
>
> ...
Pogledao sam tvoje linkove i oni samo potvrdjuju moje tvrdnje. Evo
> Google...
> http://www.solvis.hr/hr/advice/suncani-kalkulator/
>
> http://www.ieee.hr/_download/repository/DR08ICvrk.pdf
>
> http://www.elmok.hr/sunceva_energija.html
>
> http://www.door.hr/wp-content/uploads/2016/06/Edukacijski-kit-za-uporabu-energije-sunca.pdf
>
> ...
primjerice suncani kalkulator kaze da je za Zagreb prosjecna proizvodnja
elektricne energije 1200 kw/h godisnje za 1 kw instalirane fotonaponske
elektrane. Tih 1.200 kwh koliko solarna elektrana proizvede u godinu
dana jedna kuca potrosi u manje od 3 tjedna. S druge strane suncana
elektrana od 1kw kosta oko 1.000 eura. A da bi imao kontinuirano
dovoljno struje, trebao bi instalirati suncanu elektranu od cca 10 kw sa
cijenom od 10.000 eura. Tu investiciju bi otplatio u najboljem slucaju
za 40-ak godina taman kad bi drugi ili treci put mjenjao kolektore pa
isplativosti na taj nacin nema nikada.
Sada ispada po mom tekstu da je situacija bezizlazna. Nije bas tako. Ako
ljudi vec imaju nesto novca koji su voljni uloziti, isplativije je
uloziti novac u dobru izolaciju, ucinkoviti sistem grijanja, kvalitetne
aparate i u sistem dobre ventilacije nego u solarno grijanje. Evo npr
tako sam ja napravio. Ja za sezonu grijanje potrosim prosjecno 8m3 drva
i to kupujem najjeftiniju hrastovinu ili drvni otpad i mene godisnji
trosak grijanja ispadne oko 1.500 kn s tim da grijem kucu od 180m2 i da
je u kuci stvarno toplo. Uz to u kuci koristim sve moguce elektronske
uredjaje i jos kuham na struju a rata struje mi je prosjek 160 kn
mjesecno i to na Hepovoj najskupljoj tarifi. Prema tome cak i bez
ulaganja u skupe solarne sustave ja sam uspio postici vrlo ozbiljne ustede.
Dario
Feb 20, 2017, 6:03:17 PM2/20/17
to
dizalice topline.
Tražim korisnike, širim posao.
Hardware, software, erp, računovodstvo,
konzultacije, savjetovanje, projektiranje.
Čavrljanje gratis.
Djuro
Feb 23, 2017, 9:24:49 AM2/23/17
to
Dario wrote:
> Nije baš tako, ali mora biti malo kompliciranije, na primjer solarna
> dizalice topline.
Ali to vise nije solarno grijanje prostora nego grijanje prostora
> Nije baš tako, ali mora biti malo kompliciranije, na primjer solarna
> dizalice topline.
toplinskom pumpom. A da bi smanjio potrosnju elektricne energije pomazes
toplinskoj pumpi sa fotonaponskim panelima. Ali opet kad pogledas jedan
prosjecna toplinska pumpa ima kompresor snage 4-5kw. Da bi imao dovoljno
struje u zimskim mjesecima za pokretanje toplinske pumpe treba ti 20kw
solarna elektrana a sam si izracunaj koliko takva kosta.
Po meni puno isplativije je uzeti nekog jeftinijeg operatera koji ti
moze dati jeftiniju struju i uzeti kvalitetnu toplinsku pumpu sa dobrim
cop faktorom i to je to.
0 new messages