afirmacijska ekipa (ja) tvrdi da gromobran ne sluľi da bi u njega udarao
grom te vodovima proveo u zemlju, tj da gromobran u koji udara grom je
zapravo loą gromobran...
već da gromobran sluľi za apsorpciju viąka naboja u zraku, odnosno
!postepenom! praľnjenju bez "iskrenja"....poanta gromobrana je upravo u tome
da se izbjegne iskrenje...
dok negacijska ekipa tvrdi da je pravi gromobran u koji MORA kresnuti kako
se praľnjenje ne bi dogodilo u neąto ąto ne bi smijelo...u strujne,
telefonske instalacije, kuće drveće i slično...
naravno, jasna je stvar da ako se iskrenje već dogodi da gromobran mora
provesti prema zemlji, ali to nije primarna funkcija odnosno "princip rada"
gromobrana!
> u diskusiji sam i zapeli smo na gromobranu;
>
> afirmacijska ekipa (ja) tvrdi da gromobran ne služi da bi u njega udarao
> grom te vodovima proveo u zemlju, tj da gromobran u koji udara grom je
> zapravo loš gromobran...
> već da gromobran služi za apsorpciju viška naboja u zraku, odnosno
> !postepenom! pražnjenju bez "iskrenja"....poanta gromobrana je upravo u tome
> da se izbjegne iskrenje...
>
> dok negacijska ekipa tvrdi da je pravi gromobran u koji MORA kresnuti kako
> se pražnjenje ne bi dogodilo u nešto što ne bi smijelo...u strujne,
> telefonske instalacije, kuće drveće i slično...
>
>
> naravno, jasna je stvar da ako se iskrenje već dogodi da gromobran mora
> provesti prema zemlji, ali to nije primarna funkcija odnosno "princip rada"
> gromobrana!
Zanimljivo razmišljanje ali ne bih se složio
Gromobran nije komad žice sa šiljkom nego Fahradeyev kavez koji štiti
imovinu unutar istog.
Kad pukne grom na mjestu udara oslobađa se velika količina energije koja je
između ostalog većim dijelom pretvara u toplinu. Toplinska komponenta radi
najviše štete pa se instalacijom ona pokušava izbjeći. Primjer obaveznog
gromobrana je skladište municije gdje mala iskra može uništiti cijelu
imovinu.
A gdje grom udara ?
Mislim da nije gromu važno jel gromobran dobar :) nego odlučuje splet
okolnosti ( struja ide najmanjim otporom ) kao vodljivost medija, jakost
električnog polja, blizina ......
Imam i primjer jednog lošeg razmišljanja kako je svakako dobro stavit
gromobran:
Čovjek izgradio kuću a kuća je bila malo niža od okolnih kuća. Nedaleko je
prolazio i dalekovod 110 kV. Netko je savjetovao čovjeku da na novu kuću
stavi i gromobran da mu ne tresne grom. I napravi on tako. Gromobran je bio
tako "dobro" napravljen da je grom svako malo tresnuo .
Naravno, pošto šiljak ima veliku jakost el polja, iako je kuća bila niža
... zaključite sami.
kod mene na brijegu su lupali gromovi u hrastove, meni unistavali komp i fax
sve dok na susjednom brijegu nisu izgradili TV repetitor (Vinica). E sad
tamo
lupaju gromovi a pa ne bude televizije ali sa odasiljaca :))
http://www.e-vozila.com/forum/viewtopic.php?p=4565&highlight=#4565
Pa gromobran je gromo-bran i to mu je jedina svrha.
Znaci on se projektira tako da grom mora udarit u njega a ne da udari u
nesto sto ne treba.
Nekada se davno na naj visim zgradama i neboderima stavljala sipka koja je
imala radioaktivni element na vrhu koji je ionizirao zrak oko sebe.
Zrak bi se tada dizao i stvarao nekakav podrucje manjeg otpora po kojem bi
grom nasao put o dolje.
Kada bi grom opalio prosao bi po stupu dolje i struje bi se rasporedile po
cijeloj gromobranskoj instalaciji te bi se naboj odveo u zemlju.
Danas se ti radioaktivni shiljci vise ne stavljaju a mislim da su i zakonom
zabranjeni.
Kod projektiranja trafo stanica obavezno se porjektira i izvodi zastitna
zona od groma.
Ona garantira da grom nece puknuti u trafo ili razvodna/mjerna polja ispod.
Obicno su u trafo stanicama jedan ili vise visokih stupova koji jednostavno
stite sve ispod sebe u odredjenom dijametru.
Ako malo bolje pogledas na vecim distribucijskim dalekovodima 100, 200 i 400
kV na vrhu sajla od portala do portala koja je upravo gromobran.
Da zgrade nemaju gromobransku instalaciju, prilikom udara groma energija bi
se shirila po svuda jer bi trazila naj kraci put.
Buduci da je gromobran gore i pokriveni su svi kutevi zgrade, te siljci na
dimnjacima odnosno naj visim tockama u slucaju udara groma, potencijal pocne
putovati do prvog cvorista i tako se raspodjeljuje te putuje dalje u zemlju.
UKOLIKO instalacija nije dobra (krivo izvedena, oątećena i sl.), bolje da je
uopće nema nego da "mami" gromove a nemoľe ih apsorbirati. U tom se slučaju
zbog pada napona na instalaciji događaju sekundarni izboji, putujuće struje
i sl. Uglavnom, debakl :)
Uglavnom, ne sluľi "tjeranju" gromova, ili rasprąenju munje, nego ono: Ako
baą moraą, udari u mene, jer ja sam jači :)
Pozdrav!
Tomy, 9A5ALL
Bez posljedica, i to bi volio vidjeti.
Cudno razmisljanje. Ako je gromobran losh, onda nece ziher ni jedan grom
udariti u njega nego ce se radje preko neke antene uzemljiti i skuriti
sve instalacije u toj zgradi.
Ako je gromobran dobar, onda ce se grom radje uzemljiti preko njega.
> veæ da gromobran slu¾i za apsorpciju vi¹ka naboja u zraku, odnosno
> !postepenom! pra¾njenju bez "iskrenja"....poanta gromobrana je upravo u tome
> da se izbjegne iskrenje...
Kod groma nema postepenog praznjenja nego je to upravo trenutno
praznjenje izmedju dva oblaka ili izmedju Zemlje i zraka. Zemlja se
ponasa kao nulti potencijal, a grom na tom putu obicno bira bolje
vodljive materijale.
>
> dok negacijska ekipa tvrdi da je pravi gromobran u koji MORA kresnuti kako
> se pra¾njenje ne bi dogodilo u ne¹to ¹to ne bi smijelo...u strujne,
> telefonske instalacije, kuæe drveæe i slièno...
tocno. Gromobran upravo sluzi da udari u njega, a ne u kucu. Naravno,
gromobran ne sprijecava da udari grom u drvo, ali je veca vjervatnost da
ce u njega udariti ako je u blizini praznjenja.
> naravno, jasna je stvar da ako se iskrenje veæ dogodi da gromobran mora
> provesti prema zemlji, ali to nije primarna funkcija odnosno "princip rada"
> gromobrana!
Primarna funkcija je da sprijeci udar groma u kucu, zapravo da se ponasa
kao neka vrsta kaveza koji ce provesti prije kuce :). Upravo zato mora
na krovu gromobran biti najvise vodljiviji prema zemlji.
--
Petar Klicov, makni SPAM za reply
kaciga glavu čuva, a šta čuva kacigu !??!?
http://fly.srk.fer.hr/~kpero
napravi mali experiment...otpoji gromobran na iskriscu te se za malo
oblacnijeg vremena i kad nema gromova, primi za gornji dio gromobrana, tek
tolko da dokazes svoju teoriju.
> Uglavnom, ne sluľi "tjeranju" gromova, ili rasprąenju munje, nego ono: Ako
> baą moraą, udari u mene, jer ja sam jači :)
>
> Pozdrav!
>
> Tomy, 9A5ALL
>
>
hvala...ovo sam traľio... :)
bravo zeko...vidim da kuzis stvar...stvar indukcije uslijed udara groma u
neposrednoj blizini je jedno a postepeno praľnjenje se odvija konstantno,
čak i kada je lijepo sunčano vrijeme...
a kada je oblačno i kada je zrak ioniziran i kada je dodatno
nabijen...gromobrani apsorbiraju taj "plutajuči" naboj i odvode ga u
zemlju...ali ako već "zaiskri" (a zaiskri kada gromobran ne moľe(ne stigne)
apsorbirati količinu naboja da bi smanjio potencijal izmedju potencionalnog
iskriąta i zemlje) ...onda ga takodjer provede u zemlju ali bez posljedica
za okolinu...ali prvenstveno gromobrani suľe za apsorpciju naboja iz zraka
ne bi li se smanjio rizik proboja tj iskrenja...zaąto bi "pucalo" ako ne
mora!!!! upravo u tome i je poanta gromo-brana, brani stvaranje groma...a ne
da ga priziva i provodi...iako to u krajnosti i radi...
> za okolinu...ali prvenstveno gromobrani suže za apsorpciju naboja iz zraka
> ne bi li se smanjio rizik proboja tj iskrenja...zašto bi "pucalo" ako ne
> mora!!!! upravo u tome i je poanta gromo-brana, brani stvaranje groma...a
> ne
> da ga priziva i provodi...iako to u krajnosti i radi...
To je potpuno netocno. Nitko ne postavlja gromobran da bi skupljao staticki
elektricitet, a pogotovo ga nebi zbog toga slagao na principu Faradejevog
kaveza. Skupljanje tog elektriciteta gromobranom i vjerovanje da to smanjuje
mogucnost udara groma je cista zabluda. Zasto?
Zato sto oblak moze biti i negativan i pozitivan prema zemlji. Do groma
dolazi zbog razlike potencija, kako mozes tvrditi da odvodjenjem
elektriciteta iz "zraka" oko gromobrana nisi jos vise povecao tu razliku i
povecao rizik da ce se prijeci granica proboja?
Gromovi mogu "pucati" i smjerom zemlja - oblak. Tko ne vjeruje nek si malo
procita http://en.wikipedia.org/wiki/Lightning
Gromobran je prvenstveno tu da privuce grom i bez posljedica provede njegov
elektricitet do zemlje.
pozdrav
ma znamo to...a neki čak i vidjeli :)
hmm, nekako mi se čini da prevaguje večina sa teorijom da gromobrani
"privlače" gromove...
aj dobro...
> To je potpuno netocno.
Nije potpuno netochno!
>Nitko ne postavlja gromobran da bi skupljao staticki elektricitet, a
>pogotovo ga nebi zbog toga slagao na principu Faradejevog kaveza.
>Skupljanje tog elektriciteta gromobranom i vjerovanje da to smanjuje
>mogucnost udara groma je cista zabluda. Zasto?
Ne skuplja ga. Pa kud bi s njim?
> Zato sto oblak moze biti i negativan i pozitivan prema zemlji. Do groma
> dolazi zbog razlike potencija, kako mozes tvrditi da odvodjenjem
> elektriciteta iz "zraka" oko gromobrana nisi jos vise povecao tu razliku i
> povecao rizik da ce se prijeci granica proboja?
Minus odveo na josh vechi minus ili plus na josh vechi plus?
Kako? Zemlja je u lijepoj zlatnoj sredini svega.
> Gromovi mogu "pucati" i smjerom zemlja - oblak. Tko ne vjeruje nek si malo
> procita http://en.wikipedia.org/wiki/Lightning
Jel netko rekao da ne "pucaju" i "odozdo"?
>
> Gromobran je prvenstveno tu da privuce grom i bez posljedica provede
> njegov elektricitet do zemlje.
Rade oni dosta posla i prije samog udara groma.
Neki samo svojom zashiljenoshchu vrha a neki su chak i aktivni (i to radio).
//Marin
kad narastem bit ču televizor..kad narastem bit ču TV
mogli bi ovo pitanje zadati parlaoničarima i pratiti diskusiju preko malih
ekrana :)))
A dobar je i prasak.....
Pozdrav!
Tomy, 9A5ALL
Pozdrav,
Tomy, 9A5ALL
Gle niko ga ne skuplja ali od njega ne mozes pobeci, pa sta je bolje lagano
ga i postepeno pospremit u zemlju ili...????
Nagradno pitanje :Gdje cesce udaraju gromovi u gradovima (tisuce
gromobranskh instalacija) ili pustopoljinama
>
> Zato sto oblak moze biti i negativan i pozitivan prema zemlji. Do groma
> dolazi zbog razlike potencija, kako mozes tvrditi da odvodjenjem
> elektriciteta iz "zraka" oko gromobrana nisi jos vise povecao tu razliku i
> povecao rizik da ce se prijeci granica proboja?
Pises a ne razmisljas, najme ako si potencijal suprotan(oblake+) zemljinom
(-)odveo gromobranom u zemlju sto ti je ostalo u zraku, potencijal istovrsan
zemljinom i sad kako da nastane grom?????
ne mora biti traka, mozes i neki pocincani lim sa otpada.....idealno bi bilo
da mu napravis posteljicu od mljevenog koksa i kilu soli zasipas. Nemoras se
bojati da ces preveliki komad zakopati :)
Mislim da je traka sve rijeđe u zemlji, sad svi stavljaju neku debelu
bakrenu "pletenicu" u zemlju ili pobakrena nisam bolje zagledao.
Uglavno svi kažu da izbjekavaju pocinčanu traku.
Zašto, ne znam.
> Niste u pravu. Svrha gromobrana je upravo to, da ukoliko na određenom
> proračunatom području treba doći do pražnjenja, da se prazni upravo preko
> gromobrana, koji je projektiran da izdrži struju udara groma.
> Ukoliko je gromobranska instalacija ispravna (hvataljka iznad objekta koji
> se štiti, trake u dobrom stanju, otpor prema zemlji manji od 1 ohm), grom će
> udariti u hvataljku, provesti preko instalacije u zemlju, a bez posljedica
> na objekt.
> Odvodne trake se postavljaju prema propisanom razmaku, kaki bi se struja
> ravnomjerno rasporedila, čime instalacija čini faradeyev kavez.
>
> UKOLIKO instalacija nije dobra (krivo izvedena, oštećena i sl.), bolje da je
> uopće nema nego da "mami" gromove a nemože ih apsorbirati. U tom se slučaju
> zbog pada napona na instalaciji događaju sekundarni izboji, putujuće struje
> i sl. Uglavnom, debakl :)
>
> Uglavnom, ne služi "tjeranju" gromova, ili raspršenju munje, nego ono: Ako
> baš moraš, udari u mene, jer ja sam jači :)
>
> Pozdrav!
>
> Tomy, 9A5ALL
Potpisujem
> da mu napravis posteljicu od mljevenog koksa i kilu soli zasipas.
Koks? :)
>Nemoras se bojati da ces preveliki komad zakopati :)
A to nikak :)
>
> > da mu napravis posteljicu od mljevenog koksa i kilu soli zasipas.
> Koks? :)
radi sto manjeg prijelaznog otpora, narocito u terenima sa slabom
vodljivoscu
i zelim citirat svog profu iz visokog napona:
i tako sam ja vama sve lijepo objasnio
imate sve te knjige i formule,
ali jednu stvar cu vam iskreno rec:
znate, mi u stvari jos ne znamo
zasto grom udara tu a ne tamo
Bas zgodna diskusija, i sa svima se slazem.
Ako postavljas gromobran, MORAS ga izvesti prema vazecim propisima jer te
inace (u teoriji, ali advokati sve vise preuzimaju kontrolu nad nasim
zivotima) netko moze tuziti ako grom u blizini tebe napravi neku stetu. Jos
su uvijek na snazi " Tehnicki propisi o gromobranima", (Sl. list broj
13/68). Sve je jasno i nedvosmisleno receno, materijali, izvedba, minimalni
udarni otpor rasprostiranja uzemljivaca (razlikuje se od omskog otpora
rasprostiranja uzemljivaca ovisno o izvedbi). Na vrata nam kucaju evropske
norme o izvedbi gromobrana, no jos nisu s obaveznom primjenom.
Po meni, gromobran je oklada sklopljena izmedju onoga tko ga je izgradio i
prirode - da mu ne moze nista atmosferskim statickim nabojem. Ponekad
priroda ipak dobije okladu :).
73, Damir
joj da sad sam se sjetio da koks i nije ugljen nego destilat.... sta ja
zanam,.... dreka naprimjer....ha ha koj retard
no puno bitnije u svemu je otpor uzemljenja, jer na njemu može u trenu udara
nastati velik pad napona, koji na šuko utikačima (onima s uzemljenjem) daje
potencijal prema mrežnim vodičima, i baj baj uređaji.
isto tako, ne treba zanemarit ni indukciju od emp munje u zraku u blizini
udara (radijusa oko 500m), što također može izravno u neoklopljenom uređaju
ili neizravno na zračnim mrežnim vodičima inducirati opasne potencijale.
sve u svemu, po meni nema bezopasnog groma.
dakle ako praviš gromobran, napravi ga zbilja jako dobro, ili ga uopće nemoj
pravit.
"zeko" <ameri...@gmail.com> wrote in message
news:f0e92r$5o0$1...@magcargo.vodatel.hr...
Mani se pametovanja, a uhvati se knjige.
ne radi se o vlagi rijec je o prvenstveno o vodljivosti, prijelaznom
otporu, ne pricam bezveze jer sam do rata radio u institutu geoexpert na
izvodjenju katodne zastite, a sto se tice vlage koristila se mljevena glina,
znaci posteljica glina, koks, anoda, koks, glina, zemlja. sorry i dalje
smatram da si retard
za domacu zadacu razmisli te objasni ulogu ugljenog stapica u bateriji.
> za domacu zadacu razmisli te objasni ulogu ugljenog stapica u bateriji.
>
taj ątapić sluľi tome da kad se baterija potroąi onda se ątapić izvadi i s
njm se crta i piąe :)))
jedini otpor u svemu tomu je onaj koji pruľa oklop baterije dok se
razvaljuje ista! :)))
> taj ątapić sluľi tome da kad se baterija potroąi onda se ątapić izvadi i s
> njm se crta i piąe :)))
> jedini otpor u svemu tomu je onaj koji pruľa oklop baterije dok se
> razvaljuje ista! :)))
>
Ma rade ga od pretvrdog ugljena tako da ga je skoro nemoguce zasiljiti.
Treba donijeti propis da u ugljen-cink baterije smiju stavljati samo
stapice sa vec zasiljenim vrhom. A ima i drugu vaznu primjenu da se od
njega naprave elektrode za elektricni luk i jos neke eksperimente iz
Elektropionira
Boris
"Tomislav Stimac" <tsti...@NOSPAMyahoo.com> wrote in message
news:f0k5ta$emk$1...@ss408.t-com.hr...
Poslijednji put ....radi se o ugljiku (ugljen) i njegova je uloga je sve
drugo, samo NE DA BUDE SPUZVA, za zadrzavanje vlage postoje puno bolja
sredstva (i jeftinija), ovim bi sa moje strane zakljucio ovu jalovu raspravu
.
Ne da mogu nego takvi i prevladavaju.
Nebih rekao ;)
Ma zapravo u cijeloj ovoj priči nismo dovoljno definirani tako da i moja
tvrdnja moľe biti djelomično netočna. Za potpunije razumijevanje ipak je
potrebno dobro proučiti materija. Onaj koga to zanima moľe naći sve odgovore
na netu.
Ni na netu nisu skroz slozni. Evo ovako tvrdi NASA :
http://thunder.msfc.nasa.gov/primer/primer2.html
Intra-cloud lightning is the most common type of discharge.
No ovdje se govori malo drugacije:
http://leifi.physik.uni-muenchen.de/web_ph08/umwelt_technik/02_blitze/10verlaufblitz.htm
... iako i ovi dvije recenice dalje zakljucuju na praznjenje ide iz
oblaka
prema zemlji a onda natrag u oblak. Vrag bi ih znao.
Ja zivim malo poviseno na jednom brdascu i tu se nekad naudaralo
gromova, sprzilo mi nekoliko uredjaja. Otkad je na susjednom brdu i
nstaliran TV repetitor nemam problema. Svejedno ako je olujno vrijeme
pozorno pratim sta se dogadja. Pritom sam uocio da vecina munja
sijeva visoko gore izmedju ili unutar oblaka. Ponekad sve to prodje
i nestane u daljini bez ijednog praznjenja prema zemlji. Ostajem u
uvjerenju da su najcesca praznjenja izmedju oblaka. To tumacim tako
jer su si oblaci blize nego zemlja (tako misli i jedan znanac - fizicar po
struci). Kad su oblaci u polozaju da je praznjenje preko zemlje blize
onda to lupa dolje ali tada posteno ;)