"MiljenkoGeric" <
miljenko...@gmail.com> wrote in message
news:l0p24b$4bm$1...@ls237.t-com.hr...
> Cita li tko Huxliya
> i ima li kakav komentar npr na Kontrapunkt?
> LP
Vrijeme jednom mora stati, Kontrapunkt, Majmun i bit, Otok, Vrli novi
svijet.
To gledam na polici, zna�i da sam ih �itao u zadnjih 20 godina.
Ovo su dojmovi:
Aldous Huxley, OTOK
IX/06
Will je pomo�nik naftnog magnata koji �eli "kupiti" jedan mali oto�i� negdje
u Indijskom oceanu, jer je prona�eno da tamo ima nafte. Poslan je da ispita
mogu�nosti, ali mu je pristup, kao strancu zabranjen. No, do�ivi brodolom i
tako na mala vrata ulazi u dru�tvo potpuno razli�ito od na�ega. Utopijsko
dru�tvo, koje �ivi izolirano od svijeta, a kojemu je nosiva os - moral.
Knjiga se sastoji uglavnom od dijaloga, koji daju priliku za razmi�ljanje.
Koji obja�njavaju neke stvari koje svi znamo, a ne �elimo ih mijenjati, jer
�ivimo inercijom. Mislim da bi se mogla svrstati u "duhovne knjige", sa
New-age primjesama. Uglavnom, ima dosta dobrih dijelova, ali ni�ta �to nije
"ve� �itano". Mogla bi se svi�ati nekome tko nije toliko prezasi�en tom
tematikom.
Odmah nakon "Otoka" sam ponovno pro�itao njegov "Vrli novi svijet", da bih
ih mogao lak�e usporediti.
Koncept je gotovo isti, samo uz drugu polarizaciju. Vidi se da ih je isti
pisac pisao, i da je izme�u proteklo puno vremena. (Otok je napisao pred
kraj �ivota). Poku�ava iste stvari re�i na jedan finiji na�in, ali moram
priznati da mi je "Vrli novi svijet" ipak puno "ja�a" knjiga, koja se du�e
pamti i ostavlja vi�e detalja u sje�anju.
Aldous Huxley, MAJMUN I BIT
XII/08
Uvod u knjigu je bezna�ajan, tako da bi se je sasvim mirno moglo po�eti
�itati od 40-te stranice. Slu�i samo zato da objasni za�to je knjiga pisana
u obliku skice za scenario.
Kome se je svidio Huxleyev "Vrli novi svijet", jako je vjerovatno da �e mu
se svidjeti i ova knjiga. Ponovno jedna antiutopisti�ka vizija budu�eg
dru�tva, nakon nuklearnog rata. Jedina civilizacija koja je pre�ivjela je
Novi Zeland jer nikome nisu bili zanimljivi, pa oni 2108 godine ponovno
otkrivaju Ameriku, odnosno njenu mutaciju. Nisam mogao ne uspore�ivati ovu
knjigu sa VNS-om, pa mi je dojam nekako bljedunjav, jer je ovo ipak puno
laganija i povr�nija varijanta iste teme. �teta da nisam ovu knjigu �itao
prvu, jer bi mi onda dojam za obje bio jako dobar, a ovako je ostala jedna
blaga doza razo�aranja.
Preporuka i za sve one koji vole SF.
Aldous Huxley, KONTRAPUNKT
XI/09
Huxley k'o Huxley.
Po�etak razvu�en i dosadan. Hrpa povr�no koloriranih likova u Prustovskom
svijetu. Ali samo je jedan Proust!
Kad ve� pomislim da gubim vrijeme - "ubode" me neki odlomak po kojem se vidi
za�to je Huxley veliki pisac. Zastanem, pro�itam jo� jednom, pa jo�
jednom...i razmi�ljam o tome.
Nastavim pun pouzdanja, ali nakon desetak stranica - zaspim. Pa jo� pro�e
hrpa takvih stranica i - odlomak!
Mislim da je vrijednost ove knjige u desetak fantasti�nih stranica nasumi�no
razbacanih po romanu bez sadr�aja. Vrijedi je pro�itati zbog ovakvih
odlomaka:
"Glazba postoji - zaklju�io je - usprkos tome �to ste vi osobno mo�da
nemuzikalni. Morate priznati da postoji, apsolutno, neovisno o va�oj
vlastitoj sposobnosti da je slu�ate i u�ivate u njoj.
- Spekulativno, teoretski da. Priznavajte je koliko god ho�ete. Samo
nemojte dopustiti da vam teoretsko znanje utje�e na prakti�ni
�ivot.Teoretski znate da glazba postoji i da je lijepa. Ali nemojte se
pretvarati, kad slu�ate Mozarta, da ste ushi�eni ako niste. �inite li to,
postajete jedan od onih glupih muzi�kih snobova koje susre�ete kod lady
Edward Tantamount. Ne razlikuju Bacha od Wagnera, ali mu�u od uzbu�enja �im
gajde zagude. S Bogom je to�no to isto. Svijet je pun smije�nih bogosnobova.
Ljudi koji zapravo nisu �ivi, koji nikad nisu izvr�ili nijedno po �ivot
va�no djelo, koji nisu u �ivotnoj vezi ni sa �im.Ljudi koji nemaju ni
najmanjeg osobnog ili prakti�nog znanja o tome �to je Bog. Ali oni mu�u po
crkvama, gu�u svoje molitve, izopa�uju i uni�tavaju �itavo svoje bijedno
postojanje �ive�i prema zapovjedima jedne svojevoljno izmi�ljene apstrakcije
koju su nazvali Bogom. Obi�na rulja bogosnobova. Isto su tako groteskni i
prezira vrijedni kao muzi�ki snobovi kod lady Edward. Ali nitko nema toliko
zdravog razuma da to jasno i glasno ka�e. Bogosnobovima se dive zato �to su
tako dobri, pobo�ni i milosrdni. A zapravo su samo mrtvi i trebalo bi im
dati nogom u stra�njicu i pri�vrknuti im nos da se trgnu i o�ive."