DHF- crtici 1
Tom
Bio sam samo kad su prikazivali crtice,i to samo prvi program animiranog
filma. Dobri su filmovi.
Samo dva od prikazanih su IMO losa, a nekim autorima se smijesi karijera,
naprosto se moze nanjusiti uspjeh na tom polju. "SILENCIUM"- mnogo
dobro!Tako nesto vizualno zaniimljivo jos nisam vidio u nasem filmu.
Ako je jos ko bio na DHF, neka napise nesto o necemu.
Crtici, u stvari pola od prikazanih na DHF su... Evo, samo ova prva dva mi
nisu dobra:
"SOUND"- 11 minutno propitkivanje o vaznosti zvuka u filmu. Prazan ekran,
tisina. Pojavljuju se recenice u stilu : "Does film needs sound?" pa
izblijedi. Pa onda "Does sound needs film?" Pa nestane. Pa : "What if I play
some music?" Pocne malo glazbe, pa izblijedi. "What if I add some noise..."
Malo buke, pa nestane... itd,Itd... 11 minuta. shvatili ste o cemu je rijec-
preseravanje.
"OD JUTRA DO SUTRA"- Mala ruzno nacrtana lose animirana djevojcica prica nam
o svakodnevnim stvarima i svojoj familiji i simpatiji na nacin na koji
odrasli misle da djeca misle. Umjereno simpaticno i duhovito, dok se na
kraju ne pokaze da je sve reklama za "Klaru".
"UVECANJE"- Zaboravio kakav je film.(Mozda je i taj los?)
"BOMBE"- Jako dobro napravljen 3d crtic. Civilizacija bombi(!) zivi u
nekakvim postrojenjima. Glavna prijetnja su im torte (kolaci)! Prica je o
pokusaju zlog sefa bande da uz pomoc "sharksa" dodje do koluta filma na
kojem je snimljen recept za spravljanje torti- otme ga od agenta Jamesa
Bomba.
Kriminalisticko akcijski spijunska duhovita prica puna posveta i suludih
sala. Odlicno napravljeno- svjetski!
"EVO STO PRICAJU MORNARI"- Po Harmsovoj prici, duhovito nacrtano da pase uz
apsurdnu pricu.
"LIFT"(Zrinko Ogresta)- Kriticki osvrt na politicku podobnost. Savrseno
korektan i skolski napravljen crtic, ali je vrlo retro jer stilom i temom
toliko podsjeca na filmove zagrebacke skole, da je upravo takav kakav je
mogao biti napravljen 50- ih ili 60- ih.
"PLAC"- Jako dobar film o trznici Dolac u ZG. Zive snimke placa i animirani
kadrovi povrca animiranog stop- motion tehnikom. Povrce koje se samo sjecka
i zapakirava u tegle za zimnicu. Sve praceno duhovitim prostodusnim
komentarima kumica. U stvari film je ekoloski osvijesten, zagovara domacu
proizvodnju i prodaju hrane, a ne onu supermarketsko- korporativnu.
"DUREROV KOD"- Pejzaz koji je kombinacija raznih renesansnih slika. Durerov
nosorog pase. Pojavljuje se Michelangelov Bog iz Sikstinske kapele i prstom
ubode nosoroga u guzicu.Nosorog pocne trk kroz najpoznatije slike od Da
Vincija do Van Gogha, razbacuje poznate likove, zaljubi se, plovi gondolom
po Veneciji... i sam Direr ga psujuci zgrabi i vrati gdje mu je mjesto.
Sve u filmu je uzeto sa skeniranih pravih slika, animirano kao u "Monty
Python"-u.
"SILENCIJUM"- (Mdjurecan i Mestrovic)- na istu foru kao i "CIGANJSKA".
Tehnicki suludo dobro. Krezin tekst ,cb 3d animacija, lutke +zivi glumci, ko
zna cega tu sve ima. Namjerno izgrebano i starinski.Bolje napravljeno od
"Ciganjske", ali konfuznije.
"GLUPACA"- Zna se sta je i kakvo je, bilo po svim novinama.
Bruno
"Tom" <t...@t.com> wrote in message news:e2stl4$u33$1...@sunce.iskon.hr...
> Eto, traje DHF. Niko nije bio?
> Bio sam samo kad su prikazivali crtice,i to samo prvi program animiranog
> filma. Dobri su filmovi.
> Samo dva od prikazanih su IMO losa, a nekim autorima se smijesi karijera,
> naprosto se moze nanjusiti uspjeh na tom polju. "SILENCIUM"- mnogo
> dobro!Tako nesto vizualno zaniimljivo jos nisam vidio u nasem filmu.
Međurečan i Meątrović su stvarno talenti i stoje na prvoj liniji povratka
Zagrebačke ąkole crtanog filma. Kad smo kod toga, u pripremi je dugometraľni
Profesor Baltazar.
koko...@yahoo.com
je smece, uvijek isti ljudi rade iste filmove, drze se na okupu u
zatvorenom krugu interesnih grupica. Sajam tastine, "velikih" filmskih
radnika i djelatnika HTV-a. Zali boze novaca koje trose iz proracuna.
gorosh
> Međurečan i Meątrović su stvarno talenti i stoje na prvoj liniji povratka
> Zagrebačke ąkole crtanog filma. Kad smo kod toga, u pripremi je dugometraľni
> Profesor Baltazar.
nista protiv njih dvojice, ali ne znam da li se bas tako moze reci...naime
zagrebacka skola animiranog filma je bio odreden fenomen u odredenom
vremenu i obuhvacao je odredene autore, te na odreden nacin promisljao
animaciju. to je slicno kao da kazes za nekog novog redatelja da stoji na
prvoj liniji povratka francuskog novog vala ili njemackog ekspresionizma.
nije automatski svaki animirani film proizveden u zagrebu "zagrebacka skola
animiranog filma". evenutalno "na prvoj liniji vracanja stare slave"...
Bruno
"gorosh" <ODBIJ...@maharadza.com> wrote in message
news:1idhm5loumyj1$.sffd6mcb6lpc$.dlg@40tude.net...
U pravu si. To sam i mislio, ali sam napisao u skracenom obliku. "Skola" je
bila svojevrsni otpor Waltu Disneyu ( idejno i animacijski izmedu ostalog) i
to se ne moze ponoviti. Jesam s tobom raspravljao vec o animaciji, Toy
Storyju itd.?
gorosh
>Jesam s tobom raspravljao vec o animaciji, Toy Storyju itd.?
je, bas sam razmisljao da li si to bio ti ili neko drugi :)
jeb'ga, analan sam sto se animacije tice, buduci da se time bavim... :)
Arminio Grgic
Ja ne znam! Sto je?
gorosh
>>GLUPACA"- Zna se sta je i kakvo je, bilo po svim novinama.
>
> Ja ne znam! Sto je?
animirani serijal, raden po ideji i crtezima mare milin, koja se inace bavi
fotografijom. raden u produkciji Zagreb Filma.
Zagreb Film je prije koji mjesec imao premijeru dva nova serijala: novi
Profesor Baltazar i Glupaca.
PSYCHO
> "EVO STO PRICAJU MORNARI"- Po Harmsovoj prici, duhovito nacrtano da pase
> uz
> apsurdnu pricu.
e ovo bi htio vidjet...kak se zove autor djela?
> "LIFT"(Zrinko Ogresta)- Kriticki osvrt na politicku podobnost. Savrseno
> korektan i skolski napravljen crtic, ali je vrlo retro jer stilom i temom
> toliko podsjeca na filmove zagrebacke skole, da je upravo takav kakav je
> mogao biti napravljen 50- ih ili 60- ih.
ovo sam vidio isjecak od 4o-ak sekundi, tak da za pricu ne znam, ali stil je
zaliboze papira...to sam i sam pomislio, "pa jebote ovakaa je crtic mogo bit
nacrtan prije 30 godina" (a ne razumujem se bas previse u animaciju)
Tom
"Bruno" <arhi...@yahoo.com> wrote in message
news:e2subf$m6c$1...@ss408.t-com.hr...
Zagrebacka skola ili bolje Zagrebacki krug je stvar koja se odvijala u
drugacijim okolnostima.. Rijec je o poetici i nacinu rada na animiranom
filmu koji se ne moze ponoviti.
IMO, u to doba nisu imali love pa nisu ni pokusavali parirati Disneyu, nego
je animacija bila jako reducirana radi stednje, likovi apstraktni, a teme
filozofske "za odrasle". (Nek me netko nadopuni sa najpoznatijim filmovima
"Zg skole".)
Danas je tehnika dostupna, a ondasnja poetika bi izgledala jako zastarjelo i
dosadno.
M i M ov film bi- vizalno- mogao nastati bilo gdje na svijetu... Jedino
"lokalno" je sto koriste Krlezine stihove.
Dugometrazni Baltazar ... to ce biti katastrofa.
Tom
"Arminio Grgic" <armini...@yahoo.com> wrote in message
news:1146230241.3...@u72g2000cwu.googlegroups.com...
> >GLUPACA"- Zna se sta je i kakvo je, bilo po svim novinama.
>
> Ja ne znam! Sto je?
>
Radnja pilota mozda buduce serije Zg filma je o 18 godisnjoj ruznoj,
histericnoj jezicavoj, cinicnoj djevojcici ,njenim adolescentskim
razmisljanjima i seksualnim problemima.Ona bi da bude popularna i dodje na
Tv, pa mijenja ime iz "Radost" u "Glupaca", kupi ribicu (koja bi bila jedan
od glavnih likova), ode u disco i posevi se. Cijelo vrijeme komentira i
brblja.
Dakle, imas jednu Mare Milin, to je jedna fotografkinja i dizajnerica koja
je dosta popularna u Zg artsy- fartsy krugovima. Usla je sa Zg filmom u
pilot film za eventualnu buducu seriju "Glupaca", mada se nikad nije bavila
animacijom. Kako je ta zena probitacna te sposobna cesto se o tome pisalo
po novinama, mada je rad na pilotu trajao jako jako dugo, sto je uobicajeno
za Zg film.
Glavni animator je jedan poznati, Sunjic, koji se potpisao pseudonimom.
Film nije nesto epohalno, ali ima duha i energije sto pripisujem tome sto
autorica lika nije iz krugova struke.
Void
>"SILENCIJUM"- (Mdjurecan i Mestrovic)- na istu foru kao i "CIGANJSKA".
>Tehnicki suludo dobro. Krezin tekst ,cb 3d animacija, lutke +zivi glumci, ko
>zna cega tu sve ima. Namjerno izgrebano i starinski.Bolje napravljeno od
>"Ciganjske", ali konfuznije.
Silencijum ce biti i na Animafestu u glavnom programu pa cu ga napokon
moci pogledati.
Bruno
Vidi se da se kuzis. Daj mi reci svoje misljenje o Marusicevom postupku. Ja
ga podrzavam, ali sumnjam da bih napravio isto.
Tom
"PSYCHO" <plas...@net.hr> wrote in message
news:e2tak5$mlh$1...@ss408.t-com.hr...
> "Tom"
> > "EVO STO PRICAJU MORNARI"- Po Harmsovoj prici, duhovito nacrtano da pase
> > uz
> > apsurdnu pricu.
>
> e ovo bi htio vidjet...kak se zove autor djela?
>
Pise na letku: Vjekoslav Zivkovic, Trajanje: 1 min.
Bruno
> IMO, u to doba nisu imali love pa nisu ni pokusavali parirati Disneyu
Parirali su mu svojom neobičnoąću, odnosno različitoąću, kao ąto sam već
rekao, i to zato jer su to radili jedini na svijetu u to vrijeme ( koliko ja
znam)
, nego
> je animacija bila jako reducirana radi stednje, likovi apstraktni, a teme
> filozofske "za odrasle". (Nek me netko nadopuni sa najpoznatijim filmovima
> "Zg skole".)
Neću nabrajat, ali reći ću samo da je Surogat prvi anim. koji je osvojio
Oscara, a da nije iz Amerike. To je za Disneya bio ąok jer je potučen u
direktnoj borbi.
gorosh
> IMO, u to doba nisu imali love pa nisu ni pokusavali parirati Disneyu, nego
> je animacija bila jako reducirana radi stednje, likovi apstraktni, a teme
> filozofske "za odrasle". (Nek me netko nadopuni sa najpoznatijim filmovima
> "Zg skole".)
"apstraktni likovi" je oksimoron, likovi ne mogu biti apstraktni...kod
zagrebacke skole animiranog filma likovi su bili jako stilizirani, pod
utjecajem suvremene karikature, ali su zato pozadine cesto bile apstraktne,
i to je jedna od vaznih znacajki zg skole, pristup pozadinama.
sto se tice nekih od filmova zagrebacke skole animiranog filma, neki od
poznatijih su:
Surogat (r. Dusan Vukotic) - zasigurno najpoznatiji, dobitnik oskara,
takodjer i prvi ne-americki film koji je dobio oskar
Don Kihot (r. Vlado Kristl)
Muha (r. Vatroslav Mimica)
Tolerancija (r. Zlatko Grgic)
Idu dani (r. Nedjeljko Dragic)
Dnevnik (r. Nedjeljko Dragic)
Skola Hodanja (r. Borivoj Bordo Dovnikovic)
Macka (r. Pavao Stalter)
Satiemania (r. Zdenko Gasparovic)
Riblje oko (r. Josko Marusic)
i Riblje oko i Satiemania pripadaju kraju zg skole, nasatali su krajem
70-tih i pocetkom 80-tih, i s njima otprilike zavrsava zagrebacka skola
animiranog filma. tijekom 80-tih pojavljuju se mladji autori (npr. zimonic,
dulcic itd), ali oni se ne mogu striktno svrastati pod pojam "zagrebacka
skola animiranog filma", iako nastavljaju njenu tradiciju, odnosno velikim
dijelom su pod utjecajem ideja zg skole.
ovo su samo neki od napoznatijih filmova zagrebacke skole, koji su mi prvi
pali napamet.
znam da ima kolekcija zagrebacke skole na vhs-u za nabaviti, a za dvd-e
nisam siguran, ali mi nesto zvoni kako su izdali to (ili ce izdati uskoro).
> Danas je tehnika dostupna, a ondasnja poetika bi izgledala jako zastarjelo i
> dosadno.
apsolutno se ne slazem s tim, bas je odlika zg skole da se bavi nekim
bezvremenskim, opcim problemima covjeka i covjecanstva - npr. surogat je
potpuno aktualan (kao i vecina drugih filmova zg skole), danas mozda i vise
nego tada, tako da to o zastarjevanju definitivno ne stoji. ionako
zastarjevaju samo pomodne stvari...
gorosh
> Daj mi reci svoje misljenje o Marusicevom postupku. Ja
> ga podrzavam, ali sumnjam da bih napravio isto.
a ono, znajuci kakav marusic ima ego, bilo bi mi cudno da je drukcije
postupio (ne da mislim da je lose zabrijao), ali sve skupa je to
nepotrebno...al' u rvackoj nazalost ucestala pojava, u cijeloj lepezi
ljudskih djelatnosti.
gorosh
> Glavni animator je jedan poznati, Sunjic, koji se potpisao pseudonimom.
Daniel Suljic, ne Sunjic
inace Daniel Suljic je meni definitivno jedan od najdrazih suvremenih
hrvatskih animatora. njegov film "kolac", raden tehnikom ulja na staklu je
izvrstan film. na tom filmu pomagao mu je stef bartolic, hrvatski strip
autor, a nekada i animator u zagreb filmu (kao i vecina hrvatskih stripasa
njegove generacije).
Tom
>
> Surogat (r. Dusan Vukotic) - zasigurno najpoznatiji, dobitnik oskara,
> takodjer i prvi ne-americki film koji je dobio oskar
>
> Don Kihot (r. Vlado Kristl)
>
> Muha (r. Vatroslav Mimica)
>
> Tolerancija (r. Zlatko Grgic)
>
> Idu dani (r. Nedjeljko Dragic)
>
> Dnevnik (r. Nedjeljko Dragic)
>
> Skola Hodanja (r. Borivoj Bordo Dovnikovic)
>
> Macka (r. Pavao Stalter)
>
> Satiemania (r. Zdenko Gasparovic)
>
> Riblje oko (r. Josko Marusic)
>
> i Riblje oko i Satiemania pripadaju kraju zg skole, nasatali su krajem
> 70-tih i pocetkom 80-tih, i s njima otprilike zavrsava zagrebacka skola
> animiranog filma. tijekom 80-tih pojavljuju se mladji autori (npr.
zimonic,
> dulcic itd), ali oni se ne mogu striktno svrastati pod pojam "zagrebacka
> skola animiranog filma", iako nastavljaju njenu tradiciju, odnosno velikim
> dijelom su pod utjecajem ideja zg skole.
>
> ovo su samo neki od napoznatijih filmova zagrebacke skole, koji su mi prvi
> pali napamet.
>
> znam da ima kolekcija zagrebacke skole na vhs-u za nabaviti, a za dvd-e
> nisam siguran, ali mi nesto zvoni kako su izdali to (ili ce izdati
uskoro).
>
Izaslo na VHS -u prije par godina, ali jako jako mogranicen izbor filmova...
>
> > Danas je tehnika dostupna, a ondasnja poetika bi izgledala jako
zastarjelo i
> > dosadno.
>
> apsolutno se ne slazem s tim, bas je odlika zg skole da se bavi nekim
> bezvremenskim, opcim problemima covjeka i covjecanstva - npr. surogat je
> potpuno aktualan (kao i vecina drugih filmova zg skole), danas mozda i
vise
> nego tada, tako da to o zastarjevanju definitivno ne stoji. ionako
> zastarjevaju samo pomodne stvari...
>
>
Dva najnovija crtica: "Lift" i "Silencium".... Oba nastala u Zg, oba se bave
bezvremenskom temom... Ali koliko su razliciti. Kad sam vidio "Lift", ucinio
mi se da nekako "vuce" na stil Zg skole iz proslih vremena... i cinio se
dosta zastarjelim i dosadnim...
To sam mislio kad sam rekao da bi kad bi se pokusavo ponoviti izraz,
poetika, kao u ranim filmovima iz 60- ih...
Bezvremenskim opcim problemima se bavi valjda 90% filmova po Zagrebfestu,
neovisno o porijeklu.
E sad, sto je ZG skola animiranog filma? Nabrojao si nekoliko filmova, ali
su oni vrlo razliciti.
Don Kihot, Muha , Surogat mi nekako idu zajedno... na neku foru su mi
slicni... Ali sto ides dalje, nestaje ta kak bi se reklo "srodnost"... Po
cem Dnevnik i Satiemanija ide uz ta 3 filma, osim po mjestu nastanka?
Bruno
Trebao je progutat los termin jer bi 90% pokupio nagradu. Kao i na Porinu.
Vraga Oliver uvijek ima najbolji album, najbolju pjesmu bla bla... Svi
glasaju za njega jer je institucija. Tako bi bilo i s Marusicem jer vec dugo
nije imao ovakav "hit".
Tom
J. Pavicic se zlobno osvrnuo na njegov postupak - kao, u toliko dobroj
konkurenciji filmova, Marusicu je to s terminom bila dobra izlika da povuce
film.
gorosh
btw. koga zanima nesto vise o zagrebackoj skoli animiranog filma, postoji
izdanje od cetiri sveska koje detaljno obraduje filmove zagrebacke skole.
svaka knjiga je posvecena drugom aspektu (tako su u jednoj briefovi puno
filmova, scenariji i sl), jedna se bavi filmografijom, jedna teorijom itd).
znam da ih je bilo za posuditi u zagrebu u knjiznici "krvavi most" (spada
pod knjiznice grada zagreba, tako da tamo mozete s posudivati s iskaznicom
gradske knjiznice). za one koji ne znaju, ta knjiznica se nalazi blizu
pocetka tkalciceve, izmedu tkalciceve i radiceve. takodjer sam vidao ta
izdanja po zagrebackim antivarijatima, ali za sve zajedno bi trebalo
pljunuti preko 100 eura, tako da nikako da ih kupim. mislim da su knjige
naslovljene jednostavno "zagrebacka skola animiranog filma", i svakako ih
preporucam, hrpa relevantnih informacija na jednom mjestu, a i super je
gledati te briefove, uopce proces kako se promislja animacija itd. knjige
su takoder ilustrirane celovima, skicama i fotografijama.
gorosh
> Dva najnovija crtica: "Lift" i "Silencium".... Oba nastala u Zg, oba se bave
> bezvremenskom temom... Ali koliko su razliciti. Kad sam vidio "Lift", ucinio
> mi se da nekako "vuce" na stil Zg skole iz proslih vremena... i cinio se
> dosta zastarjelim i dosadnim...
> To sam mislio kad sam rekao da bi kad bi se pokusavo ponoviti izraz,
> poetika, kao u ranim filmovima iz 60- ih...
naravno da nema smisla ponavljati nesto iz proslog vremena, umjetnost bi
uvijek trebala biti odraz vremena u kojem nastaje, ja sam razumio da
govoris kako su iz danasnje perspektive filmovi zg skole zastarjeli i
dosadni
>Bezvremenskim opcim problemima se bavi valjda 90% filmova po Zagrebfestu,
>neovisno o porijeklu.
90% ne, prije 65-70%. velik dio filmova otpada na cisti geg, zatim "visual
music", reklamni itd. a sto je jos vaznije, puno filmova koji se bave
takvim temama su nastali sto pod direktnim, sto indirektnim utjecajem
zagrebacke skole animiranog filma. potrebno je znati da je pojam
"zagrebacka skola animiranog filma" jedno duze vrijeme bio glavni
"buzzword" u svijetu animacije, ogromnog utjecaja na svjetsku autorsku
animaciju. dovoljno govori cinjenica da rijec "zagreb" jos uvijek ostavlja
snazan dojam i postovanje u animatorskim krugovima, nakon toliko godina, a
pogotovo nakon dugog razdoblja suse i prakticki nepostojanja hr. animacije
tokom 90-tih. a i sam "Animafest" je jos uvijek jedan od najcjenjenijih
festivala uopce.
> E sad, sto je ZG skola animiranog filma? Nabrojao si nekoliko filmova, ali
> su oni vrlo razliciti.
>
> Don Kihot, Muha , Surogat mi nekako idu zajedno... na neku foru su mi
> slicni... Ali sto ides dalje, nestaje ta kak bi se reklo "srodnost"... Po
> cem Dnevnik i Satiemanija ide uz ta 3 filma, osim po mjestu nastanka?
kao prvo, Dnevnik i Satiemania su jedini hrvatski filmovi koji su osvojili
grand prix na Animafestu, i to zasluzeno i u jakoj konkurenciji (meni je
doduse Driessen-ov Cat's Cradle koji je '74 bio u konkurenciji puno drazi
od Dnevnika, ali to je cisto osobni stav), i kao takvi su iznimno vazni
filmovi hrvatske animacije. kao sto sam ranije naveo, Satiemania nastaje
pred kraj razdoblja koje obuhvaca "zagrebacka skola", tako da je normalno
da se razlikuje od "glavnih" predstavnika, kao sto je obicno i slucaj s
djelima koja nastaju na kraju / prijelazu odredenog razdoblja. Don Kihot i
Surogat nastaju samim pocetkom 60-tih, a Satiemania '78, tako da je sasvim
normalno da se ti filmovi razlikuju u mnogim elementima. Dnevnik je
takodjer blizi Satiemaniji u izrazu, kao sto si primjetio, ali to ne znaci
da ga se ne moze sagledavati kao dio zg skole. naime, ono sto je po meni
najvaznije kod zagrebacke skole nije likovni izraz (iako dosta filmova tog
razdoblja koristi slican vizualni jezik, pod utjecajem ondasnje suvremene
novinske karikature i suvremenog crteza), kao ni odabir tema, vec sami
pristup animaciji, tendencija k eksperimentu, drustvena satira, te
"filozofski" aspekt zg skole. zagrebacku skolu animiranog filma treba
sagledavati u okviru ondasnjeg vremena, drustvenih promjena, tendencija u
filozofiji i literaturi...autori zg skole su npr. bili pod jakim utjecajem
francuskih egzistencijalista, ali opet se svatko na svoj nacin bavio
odredenim problemima. mogli bi ugrubo podijeliti zagrebacku skolu na dva
glavna razdoblja, 50/60-e i 70-te, a u svakom razodblju odredeni elementi
su imali jaci naglasak, kao sto se s vremenom i likovni izraz mijenjao. i
kod Dnevnika i Satiemanije postoji drustvena satira, eksperimentiranje s
formom, naglasena likovnost i geg (takoder vazan element zg skole).
sama razlicitost kako pristupa, tako i likovnosti autora zg skole je u biti
jedna od njenih glavnih odlika i vrijednosti. ako uzmemo naprimjer cesku
stop-motion animaciju, tzv. "puppet film" (takodjer vazan dio svjetske
animacije), primjetit ces da jako puno filmova ima vrlo slican pristup, na
slican nacin obraduje slicne teme, a i likovno su ti filmovi jako bliski -
cesto su te lutkice jako slicne iz filma u film, i animirane na slican
nacin. to je stil, i kao takav vrlo lako prepoznatljiv. kod zg skole upravo
ta raznolikost "stilova", a opet laka prepoznatljivost fascinira, i nosi
dobar dio zasluga za njenu priznatost i cijenjenost u svijetu.
Bruno
> naravno da nema smisla ponavljati nesto iz proslog vremena, umjetnost bi
> uvijek trebala biti odraz vremena u kojem nastaje
Umjetnicki pokreti bi trebali odrazavati vrijeme i prilike u kojima djeluju,
ali umjetnost opcenito ne. To bi znacilo npr. da ne treba filmski
tematizirati WW1 ili WW2 ili pak da je nemoguce da takvi filmovi se mogu
svrstat pod umjetnost ili "umjetnicko".
gorosh
> Umjetnicki pokreti bi trebali odrazavati vrijeme i prilike u kojima djeluju,
> ali umjetnost opcenito ne. To bi znacilo npr. da ne treba filmski
> tematizirati WW1 ili WW2 ili pak da je nemoguce da takvi filmovi se mogu
> svrstat pod umjetnost ili "umjetnicko".
ne u tom smislu. cemu danas raditi film o WW1 ako on nece imati nekakvu
poruku za danasnjeg covjeka i kroz prizmu odredenog perioda ljudske
povijesti govoriti o opcem, ali ujedno i biti odraz vremena u kojem zivimo
Bruno
Ja dozvoljavam svim umjetnickim formama da budu samo LIJEPE. To je ponekad
sasvim dovoljno. Stavis film o WW1 i gledas lijepe slike ( ne ugodne!),
pametne dijaloge, odlicnu glumu, pametno koristenje mizanscene... Sve je to
kvaliteta i namjerno to zovem samo "lijepim" jer ne mora nositi nikakvo
breme poruke. Ali zato ima dobro iskoristene filmske alate i zakonitosti sto
ga cini dobrim filmom, a samim time i dobrim umjetnickim djelom. Naravno da
i ovo o cemu ti pricas nije lose. Samo mislim da nije nuzno.
gorosh
> Ja dozvoljavam svim umjetnickim formama da budu samo LIJEPE. To je ponekad
> sasvim dovoljno. Stavis film o WW1 i gledas lijepe slike ( ne ugodne!),
> pametne dijaloge, odlicnu glumu, pametno koristenje mizanscene... Sve je to
> kvaliteta i namjerno to zovem samo "lijepim" jer ne mora nositi nikakvo
> breme poruke. Ali zato ima dobro iskoristene filmske alate i zakonitosti sto
> ga cini dobrim filmom, a samim time i dobrim umjetnickim djelom. Naravno da
> i ovo o cemu ti pricas nije lose. Samo mislim da nije nuzno.
ali jedno ne iskljucuje drugo. koliko djela funkcionira na nivou "lijepog",
ali istovremeno i na vise drugih nivoa. znaci slojevitost. nemoj me krivo
shvatiti da brijem kako bi se autori trebali trsiti i provoditi besane noci
kako bi svoje djelo ucinili "odrazom vremena" i slicno, to je nesto sto
vrlo cesto dolazi samo od sebe, automatski djelovanjem autora i njegove
osobe koja je uvelike definirana samim tim vremenom.
ako uzmemo npr. "oklopnjacu potjemkin" i neki film o WW1 raden 70-tih, i
neki raden zadnjih nekoliko godina, oni svi mogu biti lijepi, a opet svaki
na svoj nacin progovarati o vremenu u kojem nastaju (bez obzira na
vremenski period koji obraduju, to je ionako podloga za daljni razvoj
drame).
takodjer, sto se tice lijepog i slojevitosti, npr. "cremaster" ciklus
matthew barneya savrseno funkcionira kao nizanje visoko estetiziranih slika
i prica, i moze se uzivati u njemu na toj razini, ali pored toga ti filmovi
(zajedno s izlozbom, buduci da zajedno tvore cjelinu) su jako slojeviti i
obuvacaju velik spektar tema, i svojom mrezom simbola ispreplicu
emocionalno, podsvjesno, drustveno itd, i istovremeno definitvno su odraz
naseg vremena i problema i fiksacija danasnjeg covjeka, u odnosu na opce.