On 12.12.2011. 13:35, Niksa Franceschi wrote:
>> O kojoj neravnoj debljini pricamo? Onoj od centra do ruba diska,
>> koja je naravno moguca i opisuje se kao valovitost, ili da je
>> disk cas deblji cas tanji u smjeru rotacije? Ova druga naravno
>> nije moguca, jer bi onda, recimo, tokarski stroj bil potpuno
>> neupotrebljiva naprava. Disk se naime svakim kocenjem isto tako
>> brusi plocicama pri svakom kocenju, kao i na tokarskom stroju.
>
> O ovoj drugoj, koja je naravno skroz moguca i desava se.
> Razlike su vrlo male, ali dovoljne da za efekt imaju tresnju kod kocenja.
>
> I ne, nemozes usporedjivati tokarski stroj s kocnicama, jer tokarski
> stroj tokari na tocno definiranu dimenziju, dok plocice po disku taru i
> na taj nacin s vremenom smanjuju njihovu dimenziju (tj. debljinu).
Da, tokarski stroj bas nije primjeren, bila bi primjerenija neka
planska brusilica, jer je efekt "obrade" puno slicniji. Kako su
plocice abrazivni materijal i one kruzno, pod velikim pritiskom,
bruse rotirajuci disk, pa mi bas nije jasno kako ce na nekom
mjestu onda jace trosit disk...
> Problem je kad je materijal diska nekvalitetan i nije u potpunosti isti
> po cijelom disku, te se tada i neravnomjerno trosi, i samim time postoji
> razlika u debljini.
Da, moglo bi se tad dogodit, ali u normalnim uvjetima koristenja mi
to bas nije moguce. Naravno ako se bilokoja stvar nateze do krajnosti
uvjek dolazimo do zakljucka da nista nije nemoguce, pa cu se slozit
da postoji i takva mogucnost :)