On 8.5.2012 23:59, Leonard wrote:
> On 8.5.2012. 13:31, Miljenko.Martinjak wrote:
>
>> Rizik gubitka osobne imovine nije prihvatljiv.
>
> Nije istina. Ja bih upravo to uveo na kompletno podrucje poslovanja sve
> dok se mentalitet naroda ne promijeni.
Posteno. Tu se razlikujemo u misljenjima.
> Ovako, svaki dan gledamo firme
> (koje su prakticki na minimumu odgovornosti) kako unistavaju citav
> sustav. Kada bi *svaki* poduzetnik odgovarao citavom *svojom* imovinom,
> puno bi ozbiljnije shvacao poslovanje i kopao bi rukama i nogama da sve
> bude kako treba.
Tocno tako. Posljedica takvog sustava je da je povecan rizik
poslovanja, a zbog povecanog rizika smanjuje se postotak ljudi kojima je
prihvatljivo ulaziti u takav rizik, sto znaci da je manja poslovna
aktivnost, sto znaci da ce BDP biti manji nego bez takvog rizika. Da je
manji i samo jednu desetinu promila BDP-a to vec prepoznajem kao
previsoku cijenu takve mjere. Sve te mjere koje ogranicavanju i
otezavaju poslovanje na neki nacin imaju smisla, no uvijek je pitanje i
kolika je cijena postavljanja takve mjere. Cijena je onoliki postotak
potencijalnog BDP-a koliko ta mjera smanjuje poslovnu aktivnost. Jedan
posto potencijalnog BDP-a od 1200 milijardi predstavlja 12 milijardi. To
upozorava na potrebu velikog opreza pri postavljanju ogranicenja i
opterecenja ili povecanog rizika u poslovanju kada te mjere utjecu na
smanjenje postotka poslovne aktivnosti.
>
> Uzmimo hipotetsku situaciju: firma X ima temeljni kapital od 20.000 kuna
Temeljni kapital je jos jedna od mjera koja otezava ili onemogucava
cak i pokretanje poslovanja za dio stanovnistva cije su financijske
mogucnosti ustede ispod te razine, a to u nasoj zemlji obuhvaca vise od
polovice stanovnistva. S tom mjerom je onemoguceno poslovanje za vise od
polovice stanovnistva. To je pak postotak potencijalnog BDP-a koji je po
iznosu veci od sadasnjeg ukupnog godisnjeg BDP-a. Krajnje skupa mjera.
> i napravi pogresku u poslovanju i osteti nekoga za 150.000 kuna. Ta
> firma moze birati da odgovara do iznosa kapitala i bude likvidirana
> (zatvorena) ili da podmiri pogresku i nastavi poslovati. Vlasnik firme
> se, naravno, odlucuje na zatvaranje firme X i iduci dan njegova supruga
> otvara firmu Y s istim djelatnostima i preuzima klijente bivse firme X.
Ili on sam otvara drugu firmu, ili on sam vec ima 20 drugih firmi,
ili njegova supruga vec ima 20 drugih firmi.
> ... U isto vrijeme, firma koja je ostecena za 150.000 kuna propada
> iako je poslovala sasvim dobro dok nije naletila na ovog idiota.
> S druge strane, da je firma X imala odgovornost kompletnom imovinom
> poduzetnika, taj bi isti poduzetnik bio vrlo oprezan u svom poslovanju i
> ne bi si dozvolio da osteti bilo koga jer mu ta pogreska moze znaciti da
> je sutra beskucnik. Svi postaju daleko pazljiviji i poslovanje se
> pretvara u uzitak jer nitko nema niti najmanju namjeru nekoga zeznuti.
>
> Ili, drugi primjer - sto se dogadja ako firma bude uhvacena u radu na
> crno i dobije kaznu od recimo 100.000 kuna, a ima temeljni kapital od
> 20.000?
Ja se zalazem za 0 kn temeljnog kapitala. Jedino takva mjera svima
omogucuje poslovanje, a to je i cilj. SVIMA treba biti dozvoljeno
poslovanje.
> kad bi postojala
> maksimalna odgovornost cjelokupnom imovinom, itekako bi se pazilo jer
> nijedan poduzetnik ne bi rado postao beskucnik...
>
Tocno. No uzmi hipotetsku situaciju da je neki poduzetnik vec
napravio nesto slicno i da mu je vec oduzeta kuca i da vise nema
vrijedne osobne imovine nego zivi kao podstanar u skromnim uvjetima.
Onda se poduzetnik koji je ostecen nema iz cega naplatiti. Zbog toga bi
kao sigurnosnu mjeru trebalo povecati obavezni kapital na visinu koja
garantira namirivanje potreba u slucaju takvih dogadjaja. Tu si spomenuo
slucajeve od 150 tisuca. Dakle u tim slucajima se pokazuje potreba da
temeljni kapital bude minimum 150 tisuca. No realno postoje i puno veci
poslovi, kako u gradjevinarstvu, brodogradnji, i u mnogim drugim
podrucjima. Trebalo bi obavezni temeljni kapital povecati na bar 200
milijuna kn da stvar bude sigurna. Imat cemo u zemlji stotinjak
poduzetnika koji ce moci osigurati takvu sumu za registraciju firme, a
ostalim potencijalnim lopovima ce biti onemoguceno poslovanje i kradje i
prevare koje idu uz to. Zemlja ce se stablizirati na 10 tisuca
zaposlenih i svi ce biti sretni i zadovoljni jer nece biti prevara i
kradja u poslovanju, sto je uvjet da se u zemlji dobro zivi. Ovaj recept
ce nas sigurno dignuti na najvisu svjetsku razinu poslovnih standarda, i
to je sigurno jedan od najboljih recepata kako da drugima pokazemo
koliko smo sposobni.
> Svakako se slazem da samo poslovanje treba olaksati i da bi drzava mogla
> uciniti mnogo, no isto tako sam misljenja da poduzetnicima ne treba sve
> pruziti na pladnju. Rizik poslovanja je normalan i mora postojati, inace
> bi svatko bio poduzetnik.
Da. Uvjeti poslovanja moraju biti takvi da SVATKO moze biti
poduzetnik. Sto je rizik poslovanja veci, to ce biti manja poslovna
aktivnost i rezultat ce biti za odgovarajuci postotak manji BDP. Sto je
rizik poslovanja manji to ce biti veca poslovna aktivnost i to je tocno
ono sto nam treba. Maksimalna poslovna aktivnost, i puno iskoristavanje
ljudskog potencijala. Dovoljno je pogledati podatak o zaposlenosti 31
posto stanovnistva da se vidi da sadasnji uvjeti stvaraju previse
ogranicenja poslovanju i da ta ogranicenja treba uklanjati. Privreda
propada i pada broj zaposlenih. Ogranicenja i opterecenja treba maknuti
u tolikoj mjeri da se zaustavi propadanje, a zatim ih jos manknuti u
tolikoj mjeri da je osigurana zeljena stopa rasta. Veca stopa rasta u
nasim uvjetima je bolja od niske, a za to se treba dobro potruditi i
ukloniti mnoga ogranicenja i opterecenja. Osnovni pocetni uvjet je da
SVIMA bude omoguceno poslovanje, no nakon toga jos treba ukloniti mnoga
ogranicenja, opterecenja i rizike.
>
> No, ono sto bih ja svakako predlozio je rigorozno kaznjavanje
> poduzetnika koji ne postuju pravila. Nitko mi ne moze reci da je u redu
> da jedan poduzetnik vozi najnoviji BMW, a radnici mu nisu dobili placu
> nekoliko mjeseci. "Gazda" ide na raznorazne poslovne ruckove, vecere i
> trosi novac firme, a radnici ne dobivaju placu. Radnik *MORA* biti na
> prvom mjestu u firmi. Dakle, uvesti sustav koji ce rigorozno kazniti
> vlasnika firme koji ne isplati placu radnicima. Ako placa nije isplacena
> dva mjeseca za redom, firma se gasi, vlasniku se oduzima njegova
> imovina, namiruju se potrazivanja radnika i vjerovnika, a kad se sve
> namiri, firma moze nastaviti s radom. Tom vlasniku dati mogucnost
> odabira zeli li nastaviti voditi firmu ili ju pokloniti (da, pokloniti)
> drzavi.
U zemljama kojima ide dobro nepoznat je pojam dugotrajnog dugovanja
i neisplata placa. One su razvile djelotvoran sustav za takve slucajeve.
Ne treba izmisljati toplu vodu. Treba primijeniti sustave koji dobro
funkcioniraju. Treba vidjeti gdje takav sustav najbolje funkcionira i
gdje ima najmanje takvih problema i to jednostavno prekopirati.