Visinomjeri [1/2]
Miroslav Ambrus Kis
"S> MAK> Nemam nista protiv kompasa, ali u planinama nisi nikad kao na
"S> MAK> otvorenoj morskoj pucini ili usred pustinje. U planinama ti je
"S> dosta
"S> MAK> sat i polozaj Sunca te prepoznavanje bar jednog objekta... i sve
"S> pet.
"S> MAK> Greska od 10-15 stupnjeva nece biti kobna... koliko neke druge
"S> greske.
"S> Ne bih se slozio s MAK-om da je dosta imati sat i polozaj Sunca. Naime,
"S> orjentacijski problemi najcesce nastaju (ako se dovoljno dobro poznaje
"S> orjentacija) u uvjetima smanjene vidljivosti, znaci magla i noc, kada bez
"S> kompasa nema pomoci.
:-))
Nisi skuzio naglasak, a naglasak je red velicine greske u orijentaciji u
odnosu prema NEKIM SASVIM DRUGIM greskama... ;-)
"S> Smatram da je visinomjer najkorisniji instrument za orijentaciju u planini
"S> jer se njime, ako se pravilno koristi, moze odrediti visina s greskom
"S> 10-20
"S> m sto je dovoljno tocno (ekvidistana karata je 20-25 m), te naciniti
"S> presjek usporedjuju#i reljef s kartom (naravne, ne uvijek). Osobno se
"S> sluzim klasicnim visinomjerom Thomen preciznosti 10 m i izvanredno sam
"S> zadovoljan.
Potpuno se slazem. Visinomjer je jedan od najpotcjenjenijih instrumenata. Ma,
odlicna je stvar imati ga na oku cak i u autu!
Imam jos malo opservacija o visinomjerima...
Thommenovi visinomjeri su prvorazredni instrumenti, i utoliko su precizniji
koliko mu je NIZI gornji limit. Tako je najprecizniji onaj od 4500 metara...
No, upravo za najveci broj ljudi i za najveci broj prilika, a da se ne
ispaljuje previse novca za doista prvorazredan instrument kao sto je
Thommenov, postoje jeftine (no-name) zamjene na koje neke tvrtke stavljaju
svoj znak (kao npr. Camp-Interalp), a stoje u prosjeku 50 DEM i mogu se
rutinski nabaviti u planinskim sreditima poput Chamonixa, Cortine i slicnih u
sportskim ili optickim ducanima.
Obicno im je gornja granica upravo 4500 metara, a tolerancija greske je +-50
metara, sto je i vise nego dovoljno za prakticni zivot u evropskim planinama.
Kad naime, na Mont Blancu dodjes do 4500 (i neke druge izuzetke) uglavnom ti
visinomjer nije potreban. Na vecim se visinama nece pokvariti... ;-)
Thommen visinomjere uglavnom koristim kolektivno (dijelim ga s nekoliko ljudi,
ovisno o tome kad tko ide na izlet i da li idemo ili ne idemozajedno), a moj
je iz himalajske faze, pa ima granicu na 8000 metara (skuplji je bio onaj na
9000, ali nije nuzno i precizniji/bolji za svakidasnju uporabu).
Kod visinomjera je - manje od preciznosti od npr. 10 metara - bitno to sto je
to uredjaj baziran na vakuumskoj posudici, pa djeluje po principu tlaka zraka.
Dvije "greske" u preciznosti visinomjera uglavnom se moraju uvaziti, pa onda
one postaju dopunske prednosti.
Prva greska je tromost. Primjer: hodas dobro uz Prag. Prijedjes ga i zaustavis
se npr. gore kod onoga izvora. Izvadis visinomjer i bacis pogled. Pokazuje
"krivu" visinu, ali za desetak minuta sve je OK i kazaljka je na svom mjestu.
Dakle, radi se o tome da se kojiput covjek uzbrdo krece brze nego sto je
sprava spremna mehanicki registrirati i to treba uvaziti.
Druga "greska" je da dok se "kiselis" na jednome mjestu duze vremena nego sto
se visinomjer treba adaptirati, a visina i dalje "raste". Obicno je to znak za
frku, jer tlak pada i bit ce nevremena.
Kratka pouka: visinomjer uvijek, nakon dolaska na pouzdano poznatu visinu
potrebno nakon kratkoga stajanja na tu visinu i postaviti (sam od sebe uvijek
obicno pokazuje "nesto drugo", bio skup ili jeftin. Dolazak na sljedecu
poznatu nadmorsku visinu, nakon sto je visinomjer "dosao sebi", moze pokazati
da se vrijeme mijenja.
Zato mi se, za svakidasnji zivot u brdima, cini svjednim da li je visinomjer
koji nosis skup ili jeftin. Promjena vremena obicno znaci "gresku" od 100 i
vise metara..., a kada se vrijeme ne mijenja, nego je sve regularno,
maksimalna greska od 100 metara znaci najvise pogresku od 20 minuta hoda (po
"Poljakovu" standardu za hodanje, gdje se, neovisno o strmini/polozenosti
pjesacke staze usponom u prosjeku dobija, ili silaskom gubi, oko 300 visinskih
metara na sat.)
Ukratko, visinomjer je izvrsna spravica za generalno snalazenje u prostoru i
posebno u (meteoroloskom) vremenu. Kojiput od brda ne vidimo sto se iza brda
valja, a to zna biti gorko (ili mokro) iznenadjenje ;-)
Netko ce mozda nesto pitati o visinomjerima ugradjenima u rucne satove s
digitalnim displejima. I oni takodjer funkcioniraju barometarski, iako im je
mjerna posudica bitno manja (dakle, manje je osjetljiva na fine promjene), a s
druge strane, digitalni displejim omogucavaju da se prikazu "neke" brojke koje
mogu djelovati vrlo precizno. Kad se naviknes na taj paradoks (dakle, na lazi
toga visinomjera) zna to biti korisna spravica. Za visinomjere ugradjene u sat
valja imati na umu da - osim sto im je prosjecna meteo greska veca - da im je
vrijeme adaptacije brze. Posebno je to vazno za padobrance... No, oni ga mogu
bazdariti uoci polijetanja, a do dodkoka sve to trje ionako vrlo kratko.
Ja sam skloniji ipak planinarskim visinomjerima.
-!-
* TIMM 1.3
--
: Fidonet: Miroslav Ambrus Kis 2:381/112
: Internet: Miroslav....@sprint.pub.hr
:
: Standard disclaimer: The views of this user are strictly his own.
niksa
"Miroslav Ambrus Kis" <Miroslav....@sprint.pub.hr> wrote in message >
> Netko ce mozda nesto pitati o visinomjerima ugradjenima u rucne satove s
> digitalnim displejima. I oni takodjer funkcioniraju barometarski, iako im
je
> mjerna posudica bitno manja (dakle, manje je osjetljiva na fine promjene),
a s
> druge strane, digitalni displejim omogucavaju da se prikazu "neke" brojke
koje
> mogu djelovati vrlo precizno. Kad se naviknes na taj paradoks (dakle, na
lazi
> toga visinomjera) zna to biti korisna spravica.
Mogu vam potvrditi da je visinomjer izuzetno korisna sprava u alpskim
smjerovima
i kretanju po brezpotju. Svako tko je penjao duze smjeri zna kako je
orjentacija
zahtjevna ( npr. citas plezalski vodic: ...od police 100 visinskih metara po
sistemu pukotina i kamina do ..., problem procjene visine ponekad zna
zadavati glavobolju ) i nikad dovoljno savladana vjestina. Ako vas jos
uhvati kakva promjena
vremena ( stvar na koju se mora racunati u visokim brdima ) pa se nadjete u
magli i
oblacima onda je visinomjer zlatna spravica. Jasno je da ga se obavezno mora
bazdariti i usporedjivati s prikazom na karti jer niti najskuplji uredjaj
nije oslobodjen
utjecaja promjene tlaka zraka, odnosno nepogresiv.
Visinomjer koji upotrebljavam integriran je u Casio G-shock twin sensor
,te osim
visina prikazuje i krivulju tlaka zraka. Bez obzira na tvornicko deklariranu
tocnost,
sprava me je do sada pouzdano sluzila. Marljivo je predkazivala promjenu
vremena
i pokazivala prihvatljivo pouzdani iznos relativne visine. U podnozju
stijene narihtao bi nulu metara, u memoriju spremio apsolutnu visinu (
provjerio na karti ) podnozja. Kako je relativna visina opterecena manjom
barometrijskom korekcijom prihvatio sam ju kao pouzdanijom vrijednosti. Mogu
vam reci kako sam se znao ugodno iznenaditi svaki put kada sam imao prilike
provjeravati visinu. Vrhove obicno prikazuje u plus/minus 5 metara kada je
stabilno vrijeme odnosno konstantan tlak
zraka, dok u stijeni ponekad pokazuje veci otklon ( valjda zato sto je
prikaz slojnica kod izrade karte grublje interpoliran izmedju dvije poznate
visine ). A kad se tlak zraka jace koleba visina "leti" i do stotinjak
metara.
Brzina prikaza na displej je zadovoljavajuca, svake minute mjerenje se
obnavlja i daje u numerickom i grafickom obliku.
Kompas je svakako osnovna sprava za orjentaciju i svako bi ga trebao
imati kod sebe na turi, makar u najprimitivnijem obliku. Ali potpuni
"uzitak" orjentacije
covjek dozivljava kad ima i visinomjer.
Dakle, zakljucio bi da za sigurno kretanje brdima ( nemojte
podcjenjivati Sljeme,
Samoborsko gorje, Cicariju ...) pozeljno je osim karte i kompasa imati i
visinomjer.
Svako dobro, Niksa
Miroslav Ambrus Kis
">Visinomjer koji upotrebljavam integriran je u Casio G-shock twin sensor,
">te osim visina prikazuje i krivulju tlaka zraka. Bez obzira na tvornicko
">deklariranu tocnost, sprava me je do sada pouzdano sluzila. Marljivo je
">predkazivala promjenu vremena
">i pokazivala prihvatljivo pouzdani iznos relativne visine. U podnozju
Vidis, lijepo je to znati.
Koja je maksimalna deklarirana visina mjerenja?
A cijena sata (i kad si ga/gdje kupio)?
MAK
Alin Aladrovic
> Koja je maksimalna deklarirana visina mjerenja?
Maks. visina je +9000 m i -9000 m.
> A cijena sata (i kad si ga/gdje kupio)?
>
Imas i SUUNTO satove sa visionomjerom. Ukoliko imas u planu kupovati,
preporucujem da u izbor obavezno ukljucis tu marku. Cijene su im od nekih
250 Dm na dalje. Osobno imam model Vector (platio 3000 ASCH) i mogu ti reci
da solidno radi, a ista je dobila i outdoor oscara 1999/00.