Krplje ?
Ivica Letunic
koliko para dati za nesto prosjecno (za setnje po Velebitu i slicno)?
Gledao sam malo po Italiji, tamo nema krplji ispod 300 DM... To mi je
ipak malo previse...
Miroslav Ambrus-Kis
In article <m2iu31m...@mb1.pharma.hr>, Ivica Letunic
<ilet...@mb1.pharma.hr> wrote:
=>Imate li kakvih pametnih savjeta u vezi sa subjectom? Gdje nabaviti,
=>koliko para dati za nesto prosjecno (za setnje po Velebitu i slicno)?
=>Gledao sam malo po Italiji, tamo nema krplji ispod 300 DM... To mi je
=>ipak malo previse...
Ma, to se ne isplati kupovati.
Moze se to napraviti.
No, pitanje je zasto bi covjek isao u krpljama, kada to moze u tirnim
skijama. A i nizbrdice su znatno zabavnije...
MAK
barba
u ljubljani je bilo krplji i ispod 250 DM (Iglu sport).
posjeti sajam sporta u ljubljani.
Ovaj txt je objavljen u cma br.7. (preveden iz Montagnes No 199), mozda ti
pomogne:
Krplje su bez sumlje najprakticnije pomagalo za hodanje po dubokom snijegu,
za otkrivanje planina zimi. Sve veci broj novih modela prati sve veci broj
novih pristalica (u francuskoj vise od 40.000 pari prodanih u 96 god.). To
ne iznenaduje mnogo kada znamo da je dovoljno znati hodati, da bi znali
hodati na krpljama. Ona se obraca sirokoj publici jer je setnja na krpljama
moguca nakon minimalne obuke, za cijelu obitelj i sa minimalnim troskovima.
Vrlo je lagana i malih je dimenzija tako da se moze nesmetano nositi na(u)
ruksaku.
Krplja je pomagalo za hodanje staro poput samog svijeta. Izmislili su je
sjevernoamericki indijanci, a i blijedoliki doseljenici su je ubrzo
prihvatili. Vec u 17. st. ona je bila dio francuske vojne opreme. Krplja
nasih predaka sa svojim slavnim "guscjim repom" bila je napravljena od
drvenog okvira i podloge od suhe koze. Iako je bila prakticna na prostranim
ravnicama kanadskog sjevera, ona nije bas prilagodena nasim alpskim
terenima, koji su raznolikiji i pokriveni cvrstim i zaledenim snijegom.
NOVI TRENDOVI
Dugo vremena glavni kriterij dobre krplje je bila njena nosivost, siroka
povrsina izgledala je kao najbolji odgovor za kretanje po dubokom snijegu.
Danas je kljucna rijec polivalencija, vezovi su jos vazniji za penjanje po
strmim nagibima, trenutno se trazi izvjesna lakoca klizanja za sve manje
staticke silaske (odskijavanje). Krplja se orijentira prema sve plosnatijem
obliku koji je blizi vrsti male skije. Njena koncepcija je takoder jako
evoluirala, te prave plutace po snijegu danas koriste najmodernije
materijale poput aluminija i PVC-a.
Trendovi su danas prema krpljama koje su lopaticaste sprijeda, ali takoder i
straga sto olaksava hodanje po rasutom snijegu. Pojavljuju se i u obliku
"osinjeg struka", za bolje drzanje po kosinama. Te moderne krplje su lagane
i ne osjecaju se pod nogama. Buduci da su vrlo lagane (za razliku od skija)
izgleda da su idealne kao pomagalo za alpinisticke pristupe ili za
snowboard.
OBLIK
Krplji ima vise vrsta; u ovalnom obliku, izduzenom, u obliku osjeg struka,
medvjede sape ili guscjeg repa. Sto je veca povrsina krplje toje veca
nosivost i ona ce se bolje ponasati na rahlom snijegu. Sve to je vrlo
logicno, ali ce je njena velika povrsina uciniti manje prakticnom na
grbastim terenima ili na kompaktnom snijegu. Uglavnom krplje dugacke 55 cm
dosta su velike da nose covjeka od 65 kg. Dugacke krplje u obliku guscjeg
repa pak nemaju veliku korisnost osim sto podsjecaju na stare krplje i
rezervirane su za nostalgicare. Sredisnji dio-"Sito" sa savitljivim remenima
je bolji amortizer, nego sito od PVC-a kada napredujete po tvrdom snijegu.
MATERIJALI (ALUMINIJ ILI PLASTIKA)
Od kada su gotovo svi proizvodaci napustili drveni materijal ostala su
moguca dva izbora; PVC ili metalni okvir. Danasnja tendencija je prema
poliuretanskim ili plasticnim krpljama, one su sve vise prisutne na trzistu,
lakse i gipkije one su takoder prakticki neunistive i solidnije od metalnih
konstrukcija kada se usporeduje na identicnim hladnim mjestima.
Okviri od aluminija nude vecu cvrstocu kod savijanja sto je vrlo cijenjeno
kod vecih nagiba. Tubasti ili cijevasti modeli su cesto kanadske ili
americke marke, one su vrlo estetske i lagane, one su ipak najskuplje na
trzistu.
UCVRSCENJA
Postoje tri osnovna:
1. Bez plocice, u ovom slucaju cipela stvara cvrstocu veze izmedu stopala i
krplje. Takva krplja moze prihvatiti sve vrste cipela. Njena prednost je
njena lakoca, a njen nedostatak je sto nije toliko cvrsta i manje je
prakticna po nagibima. Remen moze biti od gume sto odgovara najmanje
zahtjevnima ili od uskog remena.
2. Ucvrscenje u vidu plocica; to je sistem koji povezuje straznji vez sa
prednjim vezom a cjelina se nalazi na pomicnoj plocici koja moze biti duzine
stopala ili samo 10 cm sprijeda. Takvo ucvrscenje odgovara svim terenima i
gotovo svim cipelama.
3. Step in ucvrscenje; taj sistem preuzima dobre osobine brzog pricvrscenja
dereza, a sve se nalazi na plocici koja se moze pomicati. Brzo prakticno i
sigurno, takvo ucvrscenje zahtjeva upotrebu cipela sa rubovima na koje se
moze pricvrstiti.
Nekoliko modela;njihove karakteristike i cijene u francuskim francima:
MSR-Denali 22-26; modularna krplja, koja zahvaljujuci jednoj longeti moze
povecati svoju duzinu za 10 cm. Tih 10 cm moze se pokazati vrlo prakticnim u
rahlom snijegu. Tvrdi i nazubljeni rubnici vrlo su prakticni na tvrdom
snijegu, pa se nagibi mogu prelaziti i postranicno.Duzina: 55-76 cm Tezina:
1,6-2 kg Cijena: 780-950 FRF
VPI EVASION-L'ours; Medvjed, namjenjena krutim cipelama, step in vezovi.
67cm /1556g / 600FRF.
TSL-225 Aventure; oblik osjeg struka koji poboljsava drzanje na nagibima, a
da pri tome ne umanjuje njeno plutanje po snijegu. Dobro se ponasa na svim
vrstama snijega. Ucvrscenje step in + peta. 61/1860/662.
FOLLY'S-Galaxy; sofisticirani oblik profiliran u osji struk, pomicna
plocica. Ucvrscenje gurtnama. 80 /1900/750
INOOK-Inook; vrlo nazubljena podloga koja sprijecava klizanje pri
uspinjanju, ali smeta pri silasku. 71/1600/490
VPI EVASION-Marmotte; vrlo dobra za penjanje i za silazenje.Ucvrscenje
gurtnama na pomicnoj plocici. 67/1510/500
TSL-810 Rando (Turno); tipicno kanadski model, guscji rep, model prilagoden
za velike zahtjeve. Ucvrscenje gurtnama na pomicnoj plocici. 81/1800/607
TUBBS-MTN 30; cijevasti okvir, vrlo izduzena, siroko i cvrsto sito cine
krplju savrsenom. Njezin jedini nedostatak je njena cijena. 80/2400/2000
ATLAS-1022; mala i lagana, ima dobre odlike za alpinisticke pristupe ili
snowboard. 56/1450/1600
ALASKA-Alaska; dobra i prilikom spustanja, prijanjanje na tvrdom snijegu
osigurano je nizom celicnih siljaka. 81/1800/1200
ATLAS-825; vrlo lopaticasta smisljena za kraca hodanja. 81/1800/1200
------------------
BALDAS-Nevada NF; odlicna za sve tipove snijega, vrlo lagana i povoljna
cijena. 62/1200/700 CMApreporuka
------------------
BALDAS-Evany PNF; odlicno prijanjanje cak i na velikim nagibima, solidna
krplja. 55/1700/750
ßarba
Ivica Letunic
> Moze se to napraviti.
Imas kakv pametan nacrt? Ili link na nacrt?
> No, pitanje je zasto bi covjek isao u krpljama, kada to moze u tirnim
> skijama. A i nizbrdice su znatno zabavnije...
Kakve su tocno te skije i mogu li se kupiti kod nas? Cijena? Dolazi
li to s vezovima ili se i oni posebno kupuju (pretpostavljam da su i
oni drugaciji od obicnih) ?
Sanjin Vidlanović
> Kakve su tocno te skije i mogu li se kupiti kod nas? Cijena? Dolazi
> li to s vezovima ili se i oni posebno kupuju (pretpostavljam da su i
> oni drugaciji od obicnih) ?
Ovo sam vec jednom postao, tako da ne znam je li korektno da to postam
ponovo (MAK?). U svakom slucaju vise necu ponavljati:
Skije za turno skijanje su generalno nesto sire od skija za alpsko
skijanje.
Imaju "klasicnu" liniju nasuprot suvremenim "strukiranim" carving i
polucarving skijama. Obzirom da se na turu nosi ruksak sa podosta
opreme
prosjecan skijas je 10 do 15 kila tezi od prosjecnog alpskog skijasa
te su i
skije u skladu s tim relativno krute. Koja duzina? Ja vozim kratke jer
cijenim dodatnu pokretljivost, a istovremeno znam ljude koji se kunu u
dugacke zbog njihove bolje "plovnosti" u dubokom snijegu. Turne skije
imaju
i dva karakteristicna detalja. Mali "urez" na repu i rupu na vrhu
skije.
Urez na repu je dosjed za zadnju kopcu na "cuckima" (malo kasnije o
tome), a
rupa na vrhu je tu da olaksa vucenje skija na terenu koji to
omogucava.
Firma "Salewa" je napravila vrlo lukavu prednju kopcu za "cucke" koja
se
provlaci kroz tu rupu. Na taj nacin cak i kada se kopca smakne (a
smakne se)
"cucak" i dalje ostaje na svom mjestu.
"Cucki" su umjetna krzna koja se lijepe na donju plohu skija kako bi
sprijecili proklizavanje i omogucili penjanje ravno naprijed i po
strmom
terenu. Kada teren postane prestrm krecemo se cik-cak. Ime je prilicno
neobicno, ali nastalo je direktnim prevodjenjem s njemackog. Nekad su
se za
"cucke" rabila tuljanova krzna, a ta zivotinja se na njemackom zove
"seehund" (doslovno - morski pas) pa se ime zadrzalo. Danas srecom
nesretne
zivotinje ostavljamo na miru i koristimo sintetska krzna (postoji tu
jos
nekoliko razlicitih vrsta - ovisno o vrsti materijala, ali to sad nije
bitno.
Cipele - pancerice su sire od obicnih te su zato potpuno nepogodne za
koristenje na alpskim skijama - kod rubljenja zapinju u snijeg. Mekse
su od
alpskih i imaju mogucnost da ih se fiksira u polozaju "normalne"
pancerice
kada se spustamo, ili da ih se oslobodi (u gleznju) kako bi olaksale
hodanje. Na djonu imaju gumu kako se ne bi klizale po kamenju, snijegu
i
ledu (????). Gotovo svi proizvodjaci koriste "Vibram" djonove (to je
ime
ugledne firme - proizvodjaca djonova).
Vezovi (Dynafit, Silvretta, Diamir.....) su raznolikih konstrukcija.
Osnovna
funkcija je da omoguce da peta bude ili fiksirana (za spustanje) ili
slobodna (za uspinjanje). Razlike medju proizvodjacima su u tezini
veza,
jednostavnosti upotrebe, stupnju "sigurnosti" veza (otpustanje kod
pada),
nekim dodatnim svojstvima (advanced features) ....
Organizacijska struktura unutar HPS-a koja se bavi turnim skijanjem je
novoosnovana komisija za planinarsko
skijanje.
Osim ovakve opreme (tzv. AT ili Randonee), za kretanje planinama se
cesto koristi i
telemark oprema (narocito u USA), no to je jedna sasvim druga prica.
Pozdrav, Sanjin
Ivica Letunic
> Cipele - pancerice su sire od obicnih te su zato potpuno nepogodne za
Mogu li se koristiti gojzerice koje imaju rubove za dereze (one koje
se vezu slicno kao standardni skijaski vezovi) ?
> Organizacijska struktura unutar HPS-a koja se bavi turnim skijanjem je
> novoosnovana komisija za planinarsko skijanje.
Organizirate li neki tecaj ?
I ostaje pitanje, ima li tih skija kod nas?
Sanjin Vidlanović
>Mogu li se koristiti gojzerice koje imaju rubove za dereze (one koje
>se vezu slicno kao standardni skijaski vezovi) ?
Vjerojatno mislis na "step in" dereze. Uglavnom - te cipele mozes ubaciti u
vezove, pitanje je samo koliko takvim cipelama mozes upravljati skijama.
Gojzericama nedostaje krutosti, a pogotovo potpora sa zadnje strane. Danas cak i
telemark skijasi sve vise koriste plasticne cipele (visoke i krute) jer daju
bolju kontrolu.
Dakle - nije nemoguce, ja sam jednom koristio cak i obicne kozne gojze. Moze se
hodati, ali vec ti prijecenje predstavlja problem (rubljenje) dok je spustanje
horror.
>> Organizacijska struktura unutar HPS-a koja se bavi turnim skijanjem je
>> novoosnovana komisija za planinarsko skijanje.
>Organizirate li neki tecaj ?
Tu ti je Sepavi glavna faca pa ces morati njega pitati. Iskreno - sumnjam.
>I ostaje pitanje, ima li tih skija kod nas?
Bilo je u zgb u ELAN-u, ali ih nisam vidio vec dvije sezone. Najbolji nacin je
kupovina kompleta u Austriji - nude nekoliko konfiguracija skija - vez - cipele
i to puno jeftinije nego je cijena pojedinacnih komponenata
Sanjin
PS bio danas na Ostrcu (Samobor). Ima preko pola metra snijega. Ludnica! Spust
je bio malo neugodan jer su gore Zeljeznicari imali ispit za apliniste
pripravnike, tako da su napravili veliku prtinu.
Miroslav Ambrus-Kis
In article <8175t3$3v0$1...@as102.tel.hr>, "Sanjin Vidlanović"
<sanjin.v...@zg.tel.hr> wrote:
=>> Kakve su tocno te skije i mogu li se kupiti kod nas? Cijena? Dolazi
=>> li to s vezovima ili se i oni posebno kupuju (pretpostavljam da su i
=>> oni drugaciji od obicnih) ?
=>
=>Ovo sam vec jednom postao, tako da ne znam je li korektno da to postam
=>ponovo (MAK?).
Moze. Ne moze skoditi jer je konstruktivno.
MAK
Miroslav Ambrus Kis
>> Organizacijska struktura unutar HPS-a koja se bavi turnim skijanjem je
>> novoosnovana komisija za planinarsko skijanje.
>Organizirate li neki tecaj ?
"V> sumnjam.
Dado Mesaric vodio je neke tecajeve turnoga skijanja u Zeljeznicaru...
MAK
-> Alice4Mac 2.4.4 E QWK Eval:28Jun99
Origin: Macintosh @ MAK's Job :(
--
: Fidonet: Miroslav Ambrus Kis 2:381/112
: Internet: Miroslav....@sprint.pub.hr
:
: Standard disclaimer: The views of this user are strictly his own.