Količina Cijena Rabat c.s rab. Ukupno
a)5.000,00 2,33 5,00% 2,2135 11.067,50
b)5.000,00 2,33 5,00% 2,21 11.050,00
c)5.000,00 2,33 5,00% 11.067,50
a,b,c ili sve?
pod c) je isto kao i a) samo bez kolone [c. s rab.]
"stanlio" <sta...@net.hr> wrote in message
news:hvlacg$rs0$1...@ss408.t-com.hr...
Obračun rabata nije reguliran zakonom (za razliku od PDV-a) tako da su u
teoriji ispravni i izračun b) (rabat na cijenu) i izračun c) (rabat na
vrijednost).
Inače - u mojoj aplikaciji koristim c)...
kada unosiš primku po računu ispisanom na način c), koju cijenu pamtiš i
na koliko decimala?
Pamtim cijenu na 3 decimale, ali je to informativni podatak - za
obračune se koristi nabavna vrijednost.
Ako ti se više sviđa cijenu zaokružiti na 2 decimale tko ti brani. Kod
mene se zaokružuje na 3 decimale su zato što je u šefovoj staroj
kobolici bilo 3 decimale, ali taj podatak služi samo za ispis.
Jedino što sigurno piše na svakoj primci je količina i vrijednost
(uvijek zaokružena na 2 decimale). Jedan dobavljač ti može obračunati
rabat metodom a), a drugi metodom b).
Pazi s nabavnim vrijednostima robe i velikim kolicinama. Meni se znalo
desiti da ekipa kupi 1.500.000 komada neke robe kojoj je jedinicna cijena 50
kuna, PDV ukljucen. Onda ti dobavljac, s obzirom da si kupio puno, da rabat
od 8 posto. Pa njegova faktura izgleda ovako:
Artikal A:
Jed. cij. 50 kn.
Kolicina: 1.500.000 komada
Iznos: 75.000.000 kn
Rabat: 8%
Iznos rabata: 6.000.000 kn
Iznos racuna: 69.000.000 kn
Osnovica PDV: 56.097.560,97
PDV (Iznos): 12.902.439,03
Na stranu to sto faktura ne stima, jer rabat ide PRIJE obracuna PDVa, al'
pustimo to sada. Zakon ti nalaze da ulaznu kalkulaciju moras raditi po
ulaznom racunu!
Znaci, nabavna vrijednost robe koja je usla na skladiste je
56.097.560,98 kuna! Nabavna vrijednost jednog artikla je 56.097.560,98
podijeljeno sa 1.500.000, sto ce reci:
37.398373987 kuna
Upravo je to broj decimala koje sam ja spremao u bazu za nabavu vrijednost
jer sam jedino tako mogao dobiti ispravne vrijednosti skladista. Programer
koji je to radio prije mene je zaokruzivao na 2 decimale, pa bi u ovom
slucaju, kad se, recimo, sva roba proda, na kontu skladista imao razliku
od nekih 12500 kuna. Na 3 decimale je ta razlika 560 kuna, a na 4 decimale
nekih 40ak kuna. Na 5 decimala ispadne jedva 6 kuna.
Uzmi u obzir da je takvih i slicnih ulaznih racuna godisnje bilo 30ak, pa bi
se nakupilo.
Doduse, toliko decimala spremati mozda nema smisla (netko bi rekao da je
razlika od 5 kuna na takav iznos zanemariva) al' financijski direktor pod
cijom sam 'ingerencijom' bio je htio da sve bude vrlo precizno kako bi mogao
kasnije raditi neznam-kakve analize.
Tako da, ne boj se decimala, samo ti to fino zapisi, budi svjestan kod
izracuna, a zaokruzuj sto manje te cim kasnije mozes.
Mike
P.S. Zakon ti nigdje ne zabranjuje da nabavnu cijenu vodis fino te precizno
- ne mozes izdati racun na kojem je iznos 'precizniji' od lipa.
--
"I can do it quick. I can do it cheap. I can do it well. Pick any two."
Mario Splivalo
ma...@fly.srk.fer.hr
E, sad ja u tabeli pregled zaliha imam na stanju recimo:
835.000 kom x 37,40 Kn (jer prikazujem na dvije decimale).
Računam ukupnu vrijednost robe tako da množim sa interno spremljenom
vrijednosti (37.398373987) i dobijem 31.227.642,27 Kn.
Onda klijent (ili kontrola) uzme digitron u ruke i izračuna
31.229.000,00 Kn (jer množi sa prikazanom vrijednosti 37,40) i kaže da
mi je ukupna vrijednost neispravna.
Stoga, nije problem pamtiti više decimala, ali onda uvijek dođe do
situacije da jednostavna provjera digitronom pada.
Iz tog razloga smatram da je izdavanje računa sa jediničnom cijenom na
više od dvije decimale neispravno, ali budući da mi to područje nije
fah, to onako gunđam sebi u bradu.
Nema sto klijent gledati tvoju nabavnu cijenu. Prodajna (veleprodajna, jel)
cijena je takva kakvu si stavio da je. Sto pise u bazi mora da pise na
racunu.
> Stoga, nije problem pamtiti više decimala, ali onda uvijek dođe do
> situacije da jednostavna provjera digitronom pada.
>
> Iz tog razloga smatram da je izdavanje računa sa jediničnom cijenom na
> više od dvije decimale neispravno, ali budući da mi to područje nije
> fah, to onako gunđam sebi u bradu.
Naravno! Stovise, mislim da to cak niti ne smijes. Krivo sam se ja gore
izrazio, valjda, nisam jasno dao do znanja da pricam o nabavnim cijenama
:)
Mike
Ne, malo je drugačija situacija. Kod mene se radi o tome da ja preko
primke zaprimam tuđu robu gdje su na njegovom računu primijenjeni neki
rabati na IZNOS, a ne na JEDINIČNU CIJENU i onda jedinična cijena ne
ispadne na dvije decimale, pa odatle zbrka koju sam prikazao.
Ako ja izdajem račun, uvijek je JEDINIČNA CIJENA na dvije decimale. Ako
je rabat, primijenjujem ga na jediničnu cijenu, zaokružujem na dvije
decimale i dalje što god radio nemam problema.
Cek. Ako pise da si kupio 1.345.500 komada robe od 1,10 kuna komad. Lik ti je
dao popust od 8 % na iznos. Znaci, sveskup si to platio:
(1.345.500 * 1,10) - 8% = 1.361.646,00 kuna
Iz toga ispada da je jedinicna cijena = 1,012 kuna
To je cijena koja ide na ulaznu kalkulaciju, i to je tvoja nabavna cijena?
(Ok, fali PDV gore, al', jasno je sto se misli?)
Ili je bed sto na ulaznu kalkulaciju stavljas iznose koji su 'precizniji' od
lipa? Mislim da to nije problem...
Problem je, dakako, kad kupis hrpu toga, po razlicitim jedinicnim cijenama,
a rabat dobijes na ukupan iznos. U tom slucaju bi trebao racunati udjele
iznosa svakog artikla u ukupnoj kolicini, pa skidati rabat svakom artiklu
posebno?
> Ako ja izdajem račun, uvijek je JEDINIČNA CIJENA na dvije decimale. Ako
> je rabat, primijenjujem ga na jediničnu cijenu, zaokružujem na dvije
> decimale i dalje što god radio nemam problema.
Jasno, tako bi to trebalo :)
To zapravo je problem, jer ako interno pamtim jediničnu cijenu 1,012 Kn,
a na prikazima imam 1,01 Kn (dvije decimale, što je po zakonu) onda moj
klijent provjerava i digitronom množi količinu s tom prikazanam
vrijednosti, jasno da dobije krivu ukupnu vrijednost.
On tada kaže da meni softver ima grešku, a ja njemu kažem da ima
neispravno izdan račun. Mislim da bi jedinična cijena na računu trebala
biti prikazana i zaokružena na dvije decimale, u suprotnom imamo ovakve
probleme.
Pricamo o nabavnoj ili veleprodajnoj cijeni? Te, o kojem dokumentu? Na
izlaznom racunu ili otpremnici nema sto stajati nabavna cijena. Veleprodajna
cijena je u lipama, i to je to.
Na ulaznoj kalkulaciji mozes imati cijenu na vise decimala. Ulazna
kalkulacija je dokument koji ide u knjigovodstvo, primka ide na skladiste.
Na primci imas samo kolicine, na ulaznoj kalkulaciji jedinicne cijene. Na
robnoj kartici ces prikazati sve te fine precizne cijene.
> On tada kaže da meni softver ima grešku, a ja njemu kažem da ima
> neispravno izdan račun. Mislim da bi jedinična cijena na računu trebala
> biti prikazana i zaokružena na dvije decimale, u suprotnom imamo ovakve
> probleme.
Ne da bi trebala nego mora biti. Ali ulazna kalkulacija i racun ne moraju
biti isti!