O svinjama
Iris
emocija, ciji je zivot samo nezgodan stadij na putu do nasih tanjura. Svinje
su zive. One disu i osjecaju te zele provesti zivot bez patnje, bas kao i
macke i psi.
Najveca razlika izmedju svinja i pasa je u nacinu na koji s njima postupamo.
Unatoc cinjenici da su svinje visoko inteligentna osjecajna bica, koja
osjecaju bol jednako kao i mi, o njima se razmislja u terminima profita
mesne industrije. Poput mnogih drugih farmskih zivotinja, svinje se uopce ne
percipiraju kao ziva bica. Ove zivotinje, koje su prestravljene prizorom i
mirisom klaonice i koje ce se boriti kako bi sacuvale zivot, ne
predstavljaju vise od proizvodnih jedinica na pokretnoj traci.
Ljudi u nekim kulturama jedu pse, dok drugi jedu svinje, no s velikim
izborom vegetarijanskih namirnica, vrijeme je da izbacimo sve zivotinje iz
menija. Najbolji nacin da se pokaze postovanje prema svim zivotinjama je da
ih se prestane jesti.
Neke cinjenice o svinjama:
- svinje sanjaju i vide u bojama
- svinje nadmasuju 3-godinje ljudsko dijete u kognitivnim testovima te su
pametnije od bilo koje domace zivotinje, a strucnjaci za ponasanje zivotinja
ih smatraju boljima za obuku od pasa i macaka
- svinje su prirodno mrsave; debljaju se samo kada ih ljudi previse hrane
- svinje su drustvene zivotinje - vole se gnijezditi i privinuti jedna uz
drugu dok spavaju
- u prirodi svinje zive u matrijarhalnim drustvima, poput slonova
- prascici se vole medjusobno loviti, igrati se tuce i valjati se niz
brezuljke
- svinje znaju biti izbirljive u jelu: kada dobiju neku hranu, makar i
omiljenu poput lubenice ili banane, stavit ce je na stranu i najprije
pojesti drugu hranu. Kada se svinjama ponudi nova hrana, ne pojedu je
pohlepno kao sto bi to ucinio pas, vec je pazljivo njuskaju dok odlucuju
hoce li probati komadic.
- svinje su ciste i uredne zivotinje; kada imaju priliku, pedantnije su u
higijenskom ponasanju od vecine pasa. Nikada nece, osim ako su zatvorene u
ogradjeni prostor na industrijskoj farmi, onecistiti prostor blizu onoga u
kojem zive.
- svinje se, poput slonova, valjaju u blatu kako bi se rashladile i obranile
od parazita i kako ne bi zadobile opekline od sunca
Izvor: www.peta.org
-----------
You can't save every animal in the world but, for the one you do save, it IS
the world!
Domagoj Kralj
> - prascici se vole medjusobno loviti, igrati se tuce i valjati se niz
> brezuljke
Ovo me UBILO!!!
--
My lifestyle determines my death style
Matija
> - svinje znaju biti izbirljive u jelu: kada dobiju neku hranu, makar i
> omiljenu poput lubenice ili banane, stavit ce je na stranu i najprije
> pojesti drugu hranu. Kada se svinjama ponudi nova hrana, ne pojedu je
> pohlepno kao sto bi to ucinio pas, vec je pazljivo njuskaju dok odlucuju
> hoce li probati komadic.
Sto se jelovnika tice zaboravila si da ce krmaca vrlo rado omastiti brk sa
ljudskom novorodjencadi ako joj se pruzi prilika. Nedavno je u crnoj
kronici bio takav slucaj, a osobno sam cuo za jos nekoliko.
Da imaju intelekutalne i fizicke sposobnosti one bi nas uzgajale, klale, i
onda posluzivale ne stolu. Srecom situacija je obrnuta.
Smola
mat...@hi.htnet.hr says...
> On Tue, 20 Jul 2004 15:34:15 +0200, Iris wrote:
>
> > - svinje znaju biti izbirljive u jelu: kada dobiju neku hranu, makar i
> > omiljenu poput lubenice ili banane, stavit ce je na stranu i najprije
> > pojesti drugu hranu. Kada se svinjama ponudi nova hrana, ne pojedu je
> > pohlepno kao sto bi to ucinio pas, vec je pazljivo njuskaju dok odlucuju
> > hoce li probati komadic.
>
> Sto se jelovnika tice zaboravila si da ce krmaca vrlo rado omastiti brk sa
> ljudskom novorodjencadi ako joj se pruzi prilika.
To je valjda osveta. :)
--
I don't play well with others.
Domagoj Kralj
Pigzilla: The payback.
Ed Hunter
njihov put istina i ľivot.
Bones
> Svinje su rođene da postanu pršut, to je njihova misija na zemlji a ja sam
> njihov put istina i život.
Pljuc.
TomoeTomo
> - svinje se, poput slonova, valjaju u blatu kako bi se rashladile i obranile
> od parazita i kako ne bi zadobile opekline od sunca
Nisi spomenula da je to stoga sto nemaju znojnih zlijezda. Pise li to na
petinim stranicama?
> You can't save every animal in the world but, for the one you do save, it IS
> the world!
Ilitiga, Every life saved is a universe saved. =)
Lijep sig.
--
"To do is to be." -- Platon
"To be is to do." -- Kant
"Do be do be do." -- Sinatra
Love & Peace, TomoeTomo
hr.rec.film.anime FAQ maintainer
http://fly.srk.fer.hr/~tomoe/hrfa-faq.txt
tomo...@japan.co1337.jp (remove 1337 to reply)
Administrator
>Sto se jelovnika tice zaboravila si da ce krmaca vrlo rado omastiti brk sa
>ljudskom novorodjencadi ako joj se pruzi prilika. Nedavno je u crnoj
>kronici bio takav slucaj, a osobno sam cuo za jos nekoliko.
>
>Da imaju intelekutalne i fizicke sposobnosti one bi nas uzgajale, klale, i
Vjerojatno i bi da su sva ljudska bica ko Iris. Valjda se cura boji da
joj se svinje ne osvete, ako ne bude ljubazna prema njima.
>onda posluzivale ne stolu. Srecom situacija je obrnuta.
Ne i za Iris. Za nju je to naprosto tuzno.
Administrator
wrote:
>Svinje su ro?ene da postanu pr?ut, to je njihova misija na zemlji a ja sam
>njihov put istina i ?ivot.
Ma sto prsut .... 4 prsuta ... :)))
Ed Hunter
"Bones" <BonesEx...@hotmail.com> wrote in message
news:agdf1u1g3oww.k...@40tude.net...
> On Wed, 21 Jul 2004 22:42:23 +0200, Alan B'Stard wrote:
>
sam
> > njihov put istina i ľivot.
>
> Pljuc.
Ovaj bolesni Bones se okomio na mene kao da je paparazzi
Josip
bue
"Domagoj Kralj" <nos...@dot.com> wrote in message
news:cdl36m$vdq$1...@ls219.htnet.hr...
> Iris wrote:
>
> > - prascici se vole medjusobno loviti, igrati se tuce i valjati se niz
> > brezuljke
>
> Ovo me UBILO!!!
ovi u mojem trbuhu ipak preferiraju indoor activities :-)
black diamond
heheh :)))))
Adr-1
> Svinje su roðene da postanu pr¹ut, to je njihova misija na zemlji a ja sam
> njihov put istina i Ÿivot.
Daj ne baljezgaj. :-[
--
~~ Adr-1 ~~
Carp
"black diamond" <iv...@hotmail.com> wrote in message
news:ce628n$12f$1...@ls219.htnet.hr...
mile cile
postupamo.
> Unatoc cinjenici da su svinje visoko inteligentna osjecajna bica, koja
> osjecaju bol jednako kao i mi,
Heh, osjecaju bol, ali ne znaci da su "osjecajna". Svinja voli omastiti brk
zivim mesnatim plijenom. A reci da je "inteligentna"... to je vise rijec
koju razne skupine vegetarijanaca koriste u svrhu propagande.
> o njima se razmislja u terminima profita
> mesne industrije. Poput mnogih drugih farmskih zivotinja, svinje se uopce
ne
> percipiraju kao ziva bica. Ove zivotinje, koje su prestravljene prizorom i
> mirisom klaonice i koje ce se boriti kako bi sacuvale zivot, ne
> predstavljaju vise od proizvodnih jedinica na pokretnoj traci.
He, u klaonicama trenutno ubiju svinju, specijalnim pistoljem. Trebas otici
na neko kolinje i videt kak se to tam obavlja. Kad 5 muza na dvoristu drzi
svinju, a jedan ju kolje, pikne ju u vrat, krv sprica po njima i okolo,
svinja se dere 15 minuta, cuju ju na kilometar! Dobro je ak ju pogodi u zilu
od prve, obicno se fula po par puta jer se kolje tek nakon sto si muzi
popiju par litrica gemista. Onda ju spanglaju i rade se kobase, krvavice i
ljudi si uz put popiju malo, na kolinje dolazi rodbina, cijele familije
prisustvuju, muzevi, zene i djeca...vode se razgovori, seoski tracevi kolaju
i razradjuju se novi... to su narodni obicaji. Nemozes protiv toga govorit!
To je jedini dogadjaj kad se okuplja kompletna rodbina na jednome mjestu!
Heh, da, al moram jos nekaj napisat, prije godinu dana u centru jednog grada
40 km od Zagreba turisticka zajednica organizirala kolinje! Ljudi su bili
sokirani! Muz kolje svinju u centru grada! Kako je to bio dan jedne proslave
bilo je mnogo ljudi u centru, roditelja s djecom koja nisu to nikad vidjela
(dakle djeca koja nisu sa sela). Ljudi su bili zgrozeni, djeca su plakala!
Jebote tak nekaj ne bi ni Kusturica u nekom svojem bolesnom filmu snimil!
Haha!
Iris
mogli identificirati. Pritom se ne koristi nikakva anestezija. Kako bi se
smanjila pojava ozljeda prouzrocena medjusobnim borbama, njihovi se
'iglicasti' zubi potkresu, takodjer bez anestezije. Autori jednog clanka,
objavljenog 1995. u casopisu Journal of Animal Sciences, smatrali su da je
bilo nuzno kastrirati jednu skupinu svinja kako bi se ispitalo smanjuje li
lokalni anestetik prije kastriranja bol. Ne iznenadjuje da su otkrili da bez
anestetika svinje vise skvice tijekom kastracije te da im srce brze lupa.
Svinje rastu u sto je moguce manjem prostoru. Preporucuje se da se za jednu
mladu svinju tesku oko 120 kg omoguci malo vise od jednog kvadratnog metra.
Pretrpanost ne stedi samo prostor - ona takodjer smanjuje troskove hrane.
Suvremeni uzgajivaci svinja zele da se njihove svinje krecu sto je moguce
manje - kada svinja hoda, farmer vidi skupu hranu koja se trati na stvaranje
energije za kretanje umjesto da se pohranjuje u mesu. Pretrpavanje prostora
smanjuje aktivnost svinja, a uvecava profit.
Iako su povremeni sukobi noramalni u svakoj skupini svinja, nije normalno da
svinje jedna drugu grizu za rep. Svinje u skucenom prostoru i pod stresom
upravo ce to napraviti. Kao kljucanje medju kokosima, to postaje sve gore
sto se uvjeti vise pogorsavaju. Uzgajivaci svinja rjesavaju taj problem time
sto prascicima odsijecaju repove. Ni pritom se ne koristi anestezija.
Odsijecanje repova svinjama je poput odsijecanja kljunova pilicima - farmere
ne zanima poboljsavanje uvjeta zivota koji su uzrok nasilju, nego, umjesto
toga, probleme rjesavaju sakacenjem zivotinja.
Druga prirodna aktivnost svinja koju su moderne metode uzgoja poremetile
nacin je na koji se hrane. Glavna aktivnost svinja u divljini je da jedu i
traze hranu. U prirodi svinje pola vremena kada ne spavaju jedu sve od
izdanaka, lisca kukaca pa do manjih zivotinja. Ovaj instinkt iz temelja je
narusen u tvornickim uvjetima uzgoja. Farmeri svinjama daju samo jednu vrstu
hrane: koncentrat koji je bogat bjelancevinama, s formulom za brzo dobivanje
na masi. Uz moderne postupke hranjenja svinje pojedu svu kolicinu dnevno
potrebne hrane u samo dvadeset minuta. Iako ti koncentrati daju svinjama
obilje kalorija, oni slabo utazuju glad. Osim sto su svinje kronicno gladne
ako jedu samo koncentrate hrane, takva prehrana remeti i njihove
instinktivne potrebe. Jedan istrazivac pise: 'Koncentrirana hrana za
zivotinje cesto ne zadovoljava glad, a u isto vrijeme zadovoljava potrebe za
hranjivim tvarima... Ocito je da snazni urodjeni porivi za biranje hrane u
onome sto je ponudjeno, da ruju u potrazi za hranom te da odredjuju
jestivost tvari premetanjem po celjustima, ostaju potpuno nezadovoljeni u
modernim sustavima uzgoja.' Neupitno je da ti koncentrati hrane cine cuda
stvarajuci u svinji isplative kolicine mesa. Ali oni su tako neprikladni za
prehrambene potrebe svinja da mogu zaista ostetiti unutarnje organe
zivotinja. Kada su istrazivaci proucili 6000 zaklanih svinja, uocili su da
ih je 51 % imalo ostecenja jetre - sto su prouzrocili koncentrati hrane.
Erik Marcus - Vegan: nova etika prehrane, Biovega, Zagreb, 2003.
Željko V.
"Iris" <leosnj...@yahoo.com> wrote in message
news:cf54c7$g2m$1...@bagan.srce.hr...
Iris
ekvivalentne podatke o svinjama.
U komercijalnom uzgoju svinje spavaju na tvrdom betonskom podu. Kako su ovi
novi betonski svinjci sve popularniji u svinjogojstvu, smanjene su potrebe
za slamom, usprkos cinjenici da studije opetovano pokazuju da slama
poboljsava psihicko i fizicko stanje svinja. Spavanje na betonu vise je nego
neudobno i tijekom vremena izaziva ozbiljne zdravstvene probleme. Zglobovi
oticu, koza se guli, a na stopalima se javljaju teske ozljede i infekcije.
To sve povecava stres i potice svinje na medjusobne sukobe i kanibalizam.
Ispitivanje provedeno 1990. pokazalo je da jedno od cetiri komercijalna
uzgajalista svinja cijelu godinu ne zatrazi nikakvu uslugu veterinara.
Nedavno ispitivanje provedeno na 6000 zaklanih svinja otkrilo je da ih je
71% imalo upalu pluca. Uzrok tako velikoj stopi bolesti disnih putova
vjerojatno je losa kvaliteta zraka koji svinje udisu 24 sata dnevno. Kada
udjete u takav svinjac, instinktivno pocnete disati povrsinski i nikada kroz
nos. Zrak je pun prasine i zaudara na amonijak. Dok disete, jezik vam
prekrivaju isparine urina, a u plucima se javlja osjecaj bolesne tezine.
Industrijalci odbijaju prozracivanje zgrada svjezim zrakom izvana kao
preskupo, posebno u hladnijim klimatskim podrucjima. Zrak u svinjcima tako
je tezak da se na mjestima nakupljaju dzepovi plinova, prasine i zagadjivaca
nalik na oblake. Radnici u svinjogojilistima mogu imati ozbiljne probleme s
disanjem, cak i ako samo djelomicno provode radni dan u zgradama. 60% takvih
radnika u SAD-u, Kanadi i Svedskoj prijavljuje probleme s disanjem. Jedno
izvjesce o kvaliteti zraka zavrsava rijecima: 'Dok cekamo daljnja
istrazivanja ovog problema, zakljucili smo da je najdjelotvornije sredstvo
za minimalno udisanje prasine nosenje prikladnih maski uvijek kada se
nalazite u pogonima sa svinjama'. Zdravlje svinja nije ni spomenuto.
Iris
news:cf53ll$mcn$1...@bagan.srce.hr...
> > Najveca razlika izmedju svinja i pasa je u nacinu na koji s njima
> postupamo.
> > Unatoc cinjenici da su svinje visoko inteligentna osjecajna bica, koja
> > osjecaju bol jednako kao i mi,
>
> Heh, osjecaju bol, ali ne znaci da su "osjecajna". Svinja voli omastiti
brk
> zivim mesnatim plijenom. A reci da je "inteligentna"... to je vise rijec
> koju razne skupine vegetarijanaca koriste u svrhu propagande.
Ljudi poput tebe kada vide svinju - vide svinjetinu. Odmak od zivog bica
koje se kolje za hranu onemogucava da se to bice upozna. Kada se zivotinja
zatoci u uski prostor gdje ju se tovi kako bi u najkracem mogucem roku
postala hranom i kada se prema njoj postupa kao prema predmetu, tada je
nerealno ocekivati da ce zivotinja u takvim uvjetima moci pokazati svoju
narav. Moj prijatelj ima djeda, koji nikako ne moze jesti svinje iako inace
jede ostale zivotinje. Svinje se u njihovom domacinstvu ne drze zatvorene,
vec slobodno secu u ogradjenom travnatom prostoru. Kada im donosi hranu, one
trckaraju oko njega, a on ih ceska i mazi kao da su psi. Prijatelj mi je
ispricao kako se je iznenadio kada je s djedom usao medju svinje, a one su
se redom bacile na ledja ocekujuci da ih djed pocese po trbuhu, sto je
njegov svakodnevni ritual na koji ih je naviknuo. Taj je covjek s njima
uspostavio vezu, upoznao ih je i zavolio, a one su mu uzvratile privrzenoscu
i povjerenjem. Zato on ne sudjeluje u kolinju niti ih moze jesti. Svinje su
inteligentne poput pasa i moze ih se na jednak nacin trenirati. Poput pasa,
one su sposobne nauciti reagirati na naredbe 'sjedni', 'dodji' itd., sto sam
imala prilike i vidjeti. Kada su zatocene, preplasene su i podivljale. One
reagiraju i iskazuju svoju prirodu sukladno uvjetima u kojima ih drzimo.
Prije klanja, svinje osjecaju veliki strah i zele svim silama pobjeci i
izbjeci smrt. U seoskim kolinjama se to dogadja i doslovno, kada se svinja
otrgne, a bolesnici je hvataju po dvoristu kako bi je priklali do kraja. U
industrijskom uzgoju, svinje koje cekaju klanje, stiscu se od panike jedna
uz drugu i, u nemogucnosti da pobjegnu, penju se jedna na drugu tvoreci
piramidu. Za one koji ne vjeruju, preporucujem posjet najblizoj klaonici.
Nakon toga mozemo razgovarati o tzv. 'propagandi' vegetarijanaca kada je
rijec o cinjenicama vezanima uz zivot i smrt svinja.
> He, u klaonicama trenutno ubiju svinju, specijalnim pistoljem.
Tzv. mesarskim pistoljem svinja se ne ubija nego omamljuje. Nakon sto se
celicni klin iz pistolja zabije u mozak zivotinje, svinji se reze vrat s dva
reza - jedan okrzne vrat, a drugim se prerezuje vratna vena. Smrt nije
trenutna, vec treba nekoliko minuta dok zivotinja iskrvari. To osobito
vrijedi za vece zivotinje (krave, bikove, telad, junice), kojima treba vise
vremena dok im iz vrata istece vise od petnaest litara krvi.
Takodjer, u nekim klaonicama se svinje kolju bez prethodnog omamljivanja.
> Trebas otici
> na neko kolinje i videt kak se to tam obavlja. Kad 5 muza na dvoristu drzi
> svinju, a jedan ju kolje, pikne ju u vrat, krv sprica po njima i okolo,
> svinja se dere 15 minuta, cuju ju na kilometar! Dobro je ak ju pogodi u
zilu
> od prve, obicno se fula po par puta jer se kolje tek nakon sto si muzi
> popiju par litrica gemista.
Vidjela sam takva kolinja. Nema potrebe za komentarom. Tvoj opis je dovoljno
zivopisan. Pametnome dosta.
Onda ju spanglaju i rade se kobase, krvavice i
> ljudi si uz put popiju malo, na kolinje dolazi rodbina, cijele familije
> prisustvuju, muzevi, zene i djeca...vode se razgovori, seoski tracevi
kolaju
> i razradjuju se novi... to su narodni obicaji. Nemozes protiv toga
govorit!
> To je jedini dogadjaj kad se okuplja kompletna rodbina na jednome mjestu!
Koja idila! Sva se raznjezim na ovakve opise malih seoskih zabava. Posebno
me dirnula ova tvoja posljednja recenica. Zaboravimo krstitke, svadbe,
sprovode i ostala obiteljska okupljanja. Ti si otkrio/la nove izvore veselja
i zdravih poticajnih obiteljskih odnosa.
> Heh, da, al moram jos nekaj napisat, prije godinu dana u centru jednog
grada
> 40 km od Zagreba turisticka zajednica organizirala kolinje! Ljudi su bili
> sokirani! Muz kolje svinju u centru grada! Kako je to bio dan jedne
proslave
> bilo je mnogo ljudi u centru, roditelja s djecom koja nisu to nikad
vidjela
> (dakle djeca koja nisu sa sela). Ljudi su bili zgrozeni, djeca su plakala!
> Jebote tak nekaj ne bi ni Kusturica u nekom svojem bolesnom filmu snimil!
> Haha!
Klanje zivotinja nije dozvoljeno na javnim mjestima i u centru grada. Nakon
prijave Veterinarskoj inspekciji, kaznjava se zbog krsenja Zakona o
veterinarstvu i Zakona o dobrobiti zivotinja. Inace, normalno je da su ljudi
zgrozeni i da djeca placu kada se netko zlostavlja i kolje. To je normalno,
sve drugo je bolesno.
Željko V.
niti bilo sta drugo
"Iris" <leosnj...@yahoo.com> wrote in message
news:cf79st$db9$2...@bagan.srce.hr...
mile cile
> Dok cekamo daljnja
> istrazivanja ovog problema, zakljucili smo da je najdjelotvornije sredstvo
> za minimalno udisanje prasine nosenje prikladnih maski uvijek kada se
> nalazite u pogonima sa svinjama'. Zdravlje svinja nije ni spomenuto.
Fascinira me kako u današnje vrijeme kad još uvijek masovno ubijaju ljude,
sakate djecu i siluju žene nekog više interesiraju prava i zdravlje
svinja! ...ccc...
mile cile
Krasna ocjena, dakle ti donosis sudove o covjeku nakon sto si procitala par
recenica na news grupi....ccc...
Inace, ja preferiram piletinu...najbolje i najkvalitetnije meso! Svinjetinu
bi trebalo jesti u manjim količinama zbog masnoće.
> Tzv. mesarskim pistoljem svinja se ne ubija nego omamljuje. Nakon sto se
> celicni klin iz pistolja zabije u mozak zivotinje, svinji se reze vrat s
dva
> reza - jedan okrzne vrat, a drugim se prerezuje vratna vena. Smrt nije
> trenutna, vec treba nekoliko minuta dok zivotinja iskrvari.
No daj razmisli malo, kad ti netko probuąi mozak gotov si. Mrtav si kad ti
mozak ne radi. Čim svinja dobije u mozak 10 centimetara čavla ona je gotova!
> Takodjer, u nekim klaonicama se svinje kolju bez prethodnog omamljivanja.
No daj razmisli joą malo i ovdje. Da si ti ikad bila u klaonici skuľila bi
da je to nemoguće. Klati svinju bez omamljivanja je vrlo teľak posao! Svinja
bi se koprcala i bilo bi potrebno 5 ljudi za klanje svinje. Posao bi iąao
vrlo sporo jer bi svinju trebalo drľati dok ne iskrvari! To bi ti trebalo
biti jasno. Na prijmer u neku industriju mesa stigne 200 svinja trebalo bi
desetak dana da ih srede! Piątoljem za omamljivanje se to rijeąi u jednome
danu.
> Vidjela sam takva kolinja. Nema potrebe za komentarom. Tvoj opis je
dovoljno
> zivopisan. Pametnome dosta.
Ha, ali moraą znati da u Hrvatskoj ima vrlo velik broj ljudi bez ili sa
osnovnom ąkolom jer nisu svi pametni Oni se mogu baviti jedino
poljoprivredom i uzgojem stoke. U suprotnom bi umrli od gladi.
>Ti si otkrio/la nove izvore veselja i zdravih poticajnih obiteljskih
odnosa.
Nisam ja nista otkrio, to ti je jednostavno tako.
> Klanje zivotinja nije dozvoljeno na javnim mjestima i u centru grada.
Nakon
> prijave Veterinarskoj inspekciji, kaznjava se zbog krsenja Zakona o
> veterinarstvu i Zakona o dobrobiti zivotinja.
Točno, tip koji je klao svinju u centru prekrąio je najmanje 4 zakona i
nikom niąta! Ali u stvari nije on kriv, on je muľ sa sela kojem je to
dopustila turistička zajednica! On to ne razumije i njemu je to sasvim
normalno pa ga ja shvaćam. Ali ne shvaćam kretene iz turističke zajednice
koji su visoko obrazovani ljudi!
Smola
mile_cile@sokol_zove_orla_prijem.com says...
> ...cut the crap!
>
> > Dok cekamo daljnja
> > istrazivanja ovog problema, zakljucili smo da je najdjelotvornije sredstvo
> > za minimalno udisanje prasine nosenje prikladnih maski uvijek kada se
> > nalazite u pogonima sa svinjama'. Zdravlje svinja nije ni spomenuto.
>
> sakate djecu i siluju =3Fene nekog vi=3Fe interesiraju prava i zdravlje
> svinja! ...ccc...
Ovaj filter se samo puni i puni...
´eljko V.
biti ce sranja .)
"Smola" <sm...@spam.com> wrote in message
news:MPG.1b818265...@news.htnet.hr...
mirko
> Fascinira me kako u današnje vrijeme kad još uvijek masovno ubijaju ljude,
> sakate djecu i siluju žene nekog više interesiraju prava i zdravlje
> svinja! ...ccc...
A mene fascinira kako ti se da toliko kenjati i gubiti dragocjeno vrijeme,
kad si mogao spasiti bar dvoje djece od sakaćenja i par žena od silovanja.
Ti si, naravno, posvetio život borbi protiv kriminala i ništa te ne zanima
više od toga.
BTW smatras li da je čovjekov odnos prema životinjama ispravan i da se tu ne
treba ništa mijenjati?
mirko
"´eljko V." <zeljko...@vz.htnet.hr> wrote in message
news:cf7oo5$ga1$1...@ls219.htnet.hr...
> filter - omatic - guy se oglasio,
> biti ce sranja .)
Vidim, evo te.
mile cile
Pa čuj, ovo piąem u slobodno vrijeme, moram se i ja odmorit...
Reci, koliko si ti svinja spasio?
> Ti si, naravno, posvetio ľivot borbi protiv kriminala i niąta te ne zanima
> viąe od toga.
Mene u ľivotu zanimaju vaľni problemi. Tebe očito viąe zanima budućnost
svinja nego budućnost ljudi.
> BTW smatras li da je čovjekov odnos prema ľivotinjama ispravan i da se tu
ne
> treba niąta mijenjati?
Čuj to je ąirok pojam, ako mislią na odnos prema ugroľenim vrstama onda se
treba mnogo toga mijenjati. Kad smo već kod izumiranja, vjerojatno nisi
svjestan da bi bez uzgoja za meso domaće svinje izumrle.
Enola Knezevic
> mozak ne radi. Čim svinja dobije u mozak 10 centimetara čavla ona je gotova!
Epilepticarima se ponekad odstrani polovica mozga i oni nastave zivjeti
koliko toliko normalno. Osim toga, mnogim ljudima se sipka ili cavao zabio u
mozak i prezivjeli su.
Enola Knezevic
> Fascinira me kako u današnje vrijeme kad još uvijek masovno ubijaju ljude,
> sakate djecu i siluju žene nekog više interesiraju prava i zdravlje
> svinja! ...ccc...
Nas jednako interesiraju prava svih zivotinja, pa tako i ljudi.
Enola Knezevic
> Ovaj filter se samo puni i puni...
A ti si promijenio adresu pa su se izgubili svi bodovi koje si imao u mom
score fileu :(
mirko
"mile cile" <mile...@prijatelj-zivotinja.com> wrote in message
news:cf88bi$365$1...@bagan.srce.hr...
> Pa čuj, ovo piąem u slobodno vrijeme, moram se i ja odmorit...
> Reci, koliko si ti svinja spasio?
Pa nisi li optuzio vegije da spaąavaju svinje umjesto ljudi? Daj se odluči.
> Mene u ľivotu zanimaju vaľni problemi. Tebe očito viąe zanima budućnost
> svinja nego budućnost ljudi.
Hrabro nagađaą. Stvaraą li sve svoje stavove u ľivotu na taj način?
> > BTW smatras li da je čovjekov odnos prema ľivotinjama ispravan i da se
tu
> ne
> > treba niąta mijenjati?
>
> Čuj to je ąirok pojam, ako mislią na odnos prema ugroľenim vrstama onda se
Pa, mislio sam primarno na uzgoj ľivotinja za hranu.
> treba mnogo toga mijenjati.
Slaľem se. Bliski primjer: hoće li se dozvoliti gradnja na Vranskom jezeru?
> Kad smo već kod izumiranja, vjerojatno nisi
> svjestan da bi bez uzgoja za meso domaće svinje izumrle.
LOL
Ti tvrdią da svinja u ąumi ne bi mogla sama preľivjeti? Da je uzgoj za
klanje zapravo plan očuvanja raznolikosti ľivota? Ti bi se sigurno dobro
slagao s lovcima na ovoj grupi. Ubijamo ih za njihovo dobro!
Razmisli malo na drugi način, tebe brine ąto će nestati posljednjih 10
primjeraka xy vrste (ąto je, slaľem se, velik gubitak za ovaj svijet) ali te
ne uznemirava ąto su milijarde ľivotinja rođene samo da bi nakon mučnog
ľivota bile ubijene. Patnja je patnja, i ľivotinje osjećaju bol, i to se
moľe izbjeći. Činjenica da ti moľda smatraą da si učinio uslugu ľivotinji
time ąto si je pojeo (dakle i podrľao sve ono ąto joj se događalo) me
uľasava. Da se razumjemo, nitko od nas ne tvrdi da ne sudjeluje u procesu
patnje na svijetu na ovaj ili onaj način, ali ąto se mene tiče, ja ću to
sebi priznati i pokuąati učiniti ono ąto mogu, umjesto da se pravim da sam
nekome učinio uslugu. Moj izbor da ne jedem ľivotinje je zbilja najmanje ąto
mogu učiniti. Lakąe se odreći mesa nego recimo kave ili cigareta. I zbog
toga se onda pitam, ako većina ljudi nije spremna učiniti ni taj najmanji
korak, ąto onda očekivati? Pitaą ąto vegiji čine za ljude, a primjećujeą li
kako se svi mi odnosimo i prema ljudima koji nas okruľuju? Dati za Caritas,
a maltretirati ukućane? Kako onda očekivati da će ikome biti stalo do nekog
Ching Minga? Pa jebote, ljudi viąe pate kad umre lik u sapunici nego prvi
susjed!
Cijelom tom spektru nebrige za drugog korjen je nesposobnost da se suosjeća,
i to je ono protiv čega se ja ľelim boriti u ľivotu. Prvo u svom, a onda
pokazati i drugima da se moľe ľivjeti i drugačije.
Mato Kutlić
Fascinantna je samo tvoja ( vaša ) zadrtost i njeno pripisivanje
vegetarijancima. Ja sam upravo oduševljen Peterom Singerom, autorom
knjige koju sam već u par navrata citirao. On, naime nije ( bar sam ja to
tako shvatio ) 'ljubitelj životinja'. Pitanje brige za životinje jeste
pitanje brige za ljude, i to u više važnijih točaka. To je toliko dobar
primjer kako se apstraktna filozofska teorija ponaša u stvarnim uvetima.
Ja to samo na znatno siroviji ( ipak sam, kako veli prekrasna moja
dušebrižnica Natalie, nepismen i leksički nedorastao ) način opisujem
ovako.
U konkretnim primjerima me ne zanimaju ni ljudske ni životinjske sudbine.
Dijelom stoga što sam emocionalni invalid i ne kvrči mi se želudac pri
strašnim prizorima stradavanja niti ljudskih niti neljudskih životinja.
Dijelom stoga što uistinu konkretnim primjerima stradavanja niti ne mogu
stati na kraj. Osim onima koje OSOBNO uzrokujem, i to je prva stepenica
koju treba preći. No, za cijelokupnu situaciju je znatno bitniji princip
koji veli da se unatoč logičkoj nemogućnosti postojanja apsolutnog
dobra ( apsolutnog ispravnog postupanja ) ipak možemo približiti istome
do te mjere da se zanemaruju odstupanja. Nanošenje boli bilo kome nije
dobro, mada se možda mogu pronaći primjeri kada je to ispravno (
Singer navodi ekstreman primjer u kojem je i fizička tortura nad ljudima
opravdana ), ali samo za konkretan slučaj, nikako ne i kao opće pravilo.
A ista je situacija i kad se gleda s druge strane. Ako ne želimo da
postoji opravdana mogućnost da nas se muči i ubija, ne smijemo ni sami
to raditi. Moramo priznati evidentno postojanje prava i potreba neljudskih
životinja da bi mogli neokaljane savjesti i logički doslijedno
ustrajati u priskrbljivanju tih prava za nas same.
Borba za prava životinja ne pradstavlja nužno želju za maženjem pasa,
niti je na bilo koji način kontradiktorna sa nastojanjima da ljudima bude
bolje... Čak naprotiv!!!
--
Boss: It needs to be so easy that your mother could use it.
Dilbert: My mother isn't a moron. Maybe we could use your mother as the test.
Boss: What makes you think my mother is a moron?
Dilbert: She fed you.
Iris
news:cf7mdn$39i$2...@bagan.srce.hr...
Posjeti grupe hr.alt.sakata-djeca i hr.alt.silovane-zene, pa ces tamo moci
razgovarati o tim problemima do kojih ti je neopisivo stalo.
nara 3
| Kad smo već kod izumiranja,
| vjerojatno nisi svjestan da bi bez uzgoja za meso domaće svinje
| izumrle.
Je, zato su izumrle one koje su pobjegle/pustene u divljini Australije,
na pacifickim otocima...
Iris
> > Pa, mislio sam primarno na uzgoj ľivotinja za hranu.
>
Evo
> znam čovjeka koji uzgaja pazinske purane (za familijarne potrebe). Kad im
> dođe vrijeme on ih ne sredi osobno, nego zove mesara da to obavi umjesto
> njega. Kaľe on da ih ne moľe krknuti ono za ąto se brinuo. Ovdje je poanta
> da se čovjek dobro brine za njih, lijepo ąetaju po dvoriątu i okolo i kak
bi
> se reklo ľive ko ljudi. :o) Ali uzgaja ih zato da ima ąto jesti jer je to
> svrha te vrste. Selekcijom su ih ljudi stvorili takve kakvi jesu.
Svrha purana niti nijedne druge zivotinje nije da bismo je pojeli. To je
isto kao da kazes da se svaki covjek radja kako bi postao hrana nadmocnijoj
i okrutnijoj vrsti od njega (a takve trenutno nema). Ljudi su proizvoljno
odredili 'svrhu' drugim zivim bicima jednostavno zato sto su u poziciji da
to mogu. Slabija vrsta ne moze se obraniti od covjeka i izboriti za neku
svrhu, drukciju od one koju joj je zacrtao covjek. Covjek koji brine za
purane, ne radi to iz ljubavi ili privrzenosti prema njima, vec ima na umu
konacni cilj, a taj je da te zivotinje postaju njegovom hranom. Ljudi su
nekoc mislili da crni ljudi postoje kako bi ropski sluzili potrebama bijelih
ljudi. S vremenom se ipak doslo do toga da crni ljudi imaju 'svrhu' sami po
sebi. To isto vrijedi za zivotinje.
> A kad si već spomenuo lovce, oni su ljudi koji se najviąe brinu o divljim
> ľivotinjama! Jadno je da ljudi poniľavajuće govore o lovcima i misle da su
> "to tamo neki ljudi koji hodaju po ąumi s puąkom i pucaju na sve ľivo oko
> sebe", ali to govori o njihovom (ne)obrazovanju, a nekako mi se čini da ti
> spadaą među te ljude.
Ali, lovci jesu neobrazovani, emotivno tupi i nezreli ljudi. To ne moze
izbrisati saka soli koju su ostavili negdje u sumi za srnu koju ce uskoro
upucati.
> A uzgajaju milijarde ľivotinja koje će biti pojedene i uzgajat će joą viąe
> ľivotinja koje će biti pojedene. Povećanje ljudske populacije iziskuje
> povećanje resursa. Tu ti leľi uzrok zaąto domaće ľivotinje uzgajaju u sve,
> kako bi ti to reko, nehumanijim uvjetima. Jednostavno su potrebe za mesom
> sve veće i veće, nema tu neke mudrosti. Sve je to vrlo jednostavna stvar,
> saamo trebaą malo razmislit.
Mirko nije ni tvrdio suprotno. Zivotinje se masovno uzgajaju u logorima zato
sto se povecao broj ljudi koji ih zele jesti. Cinjenica je da za
prehranjivanje ljudi nisu potrebne zivotinje i da se resursi povecano trose
upravo zbog mesne i mlijecne industrije.
> Ja jednostavno moram jesti raznoliku hranu. Ja ne kompliciram s
jednostavnim
> stvarima. Pa i ja si nekad pojedem vegetarijanski ručak u SC-u, ali to je
> onda kad mi tako odgovara.
Ti 'ne kompliciras s jednostavnim stvarima'. Ok. No, valjda ti je dosad
postalo jasno da je hrana koju jedes zaklana i da to mnogima nije
jednostavno, vec naprotiv, vrlo slozeno pitanje. Pun je svijet nojeva koji
zarivaju glavu u pijesak kako ne bi vidjeli stvari onakve kakve doista jesu.
> Tvoje je pravo da jedeą ąto hoćeą odnosno ono za ąto imaą novaca. Kad si
već
> spomenuo vegetarijance, imaą u svijetu studije koje govore o ątetnosti
takve
> prehrane. A ne bi to napisao da ne znam iz iskustva bliske osobe kojoj su
se
> nakon dvije godine takve prehrane počeli javljati zdravstveni problemi sa
> zglobovima. Oporavila se nakon uvođenja mesne prehrane.
Vegetarijanska prehrana nije stetna. Stetno je kada ne pazis na svoje
zdravlje pa jedes svakakvo smece, a to mozes raditi i kao mesojed (sto je
cesci slucaj) i kao vegetarijanac. Isto tako, vegetarijanska hrana nije
skupa. Povrce, zitarice i gljive dostupne su svakome. Moja financijska
situacija je ispodprosjecna, a unatoc tome vec dugo ne jedem zivotinje pa
sam i sita i zdrava.
Prije toga nisam
> imao ni negativno ni pozitivno miąljenje o vegetarijanstvu, a ni sad ne bi
> dijelio pamet, nek jedu ljudi ąto ľele, pa to je njihova stvar.
Ubijanje zivotinja nije privatna stvar pojedinca, kao sto to nije niti
ubijanje ljudi, silovanje, zlostavljanje itd. Ljudi jedu sto zele, ali ono
sto jedu i kako dolaze do te hrane treba nazvati pravim imenom.
> Ja bi prije rekao da je bitnija sposobnost staviti se u koľu drugoga i
> promotriti sve iz njegove perspektive. Da se ljudi promijene trebaju se
> izmijeniti naraątaji i naraątaji, a to znači da će se u tom dugom dugom
> periodu pojesti
> mnogo svinjetine. ;o)
Tocno, pojest ce se jos mnogo zivotinja. No, bas zato postoje ljudi ciji ce
rad utjecati da se u nekoj dalekoj buducnosti ne jedu vise potomci sadasnjih
zivotinja. Sve promjene dolaze vrlo sporo i nerado, ali ce se dogoditi.
Željko V.
obozavam citati tvoje postove
>>S vremenom se ipak doslo do toga da crni ljudi imaju 'svrhu' sami po
>> sebi. To isto vrijedi za zivotinje.
dobra
>>Ali, lovci jesu neobrazovani, emotivno tupi i nezreli ljudi
savrsena, lovci imaju svrhu sami po sebi .))
>>Zivotinje se masovno uzgajaju u logorima zato
>> sto se povecao broj ljudi koji ih zele jesti
savrsena, reci mi jedan logor gdje se drze zivotinje
kako si dobra, mogu li biti tvoj prijatelj
"Iris" <leosnj...@yahoo.com> wrote in message
news:cfe57f$t7m$4...@bagan.srce.hr...
spajo
> >> sto se povecao broj ljudi koji ih zele jesti
>
> savrsena, reci mi jedan logor gdje se drze zivotinje
>
zalosno je sto takvi kao ti nikada nece shvatiti da su farme za uzgoj
zivotinja isto sto i logori za ljude
neznam zasto uopce reagiram na takve postove ali eto...
Željko V.
i svi oni se ne zele pretvoriti u glodavce
"spajo" <sp...@net.hr> wrote in message news:cffbnn$v3a$1...@brown.net4u.hr...
--=Mat=--
> > >> sto se povecao broj ljudi koji ih zele jesti
> >
> > savrsena, reci mi jedan logor gdje se drze zivotinje
> >
>
> zalosno je sto takvi kao ti nikada nece shvatiti da su farme za uzgoj
> zivotinja isto sto i logori za ljude
ljudi se u logorima ne uzgajaju
Mato Kutlić
> Vegetarijanska prehrana nije stetna. Stetno je kada ne pazis na svoje
> zdravlje pa jedes svakakvo smece, a to mozes raditi i kao mesojed (sto je
> cesci slucaj) i kao vegetarijanac. Isto tako, vegetarijanska hrana nije
> skupa. Povrce, zitarice i gljive dostupne su svakome. Moja financijska
> situacija je ispodprosjecna, a unatoc tome vec dugo ne jedem zivotinje pa
> sam i sita i zdrava.
Samo da se nadovežem, a i da ti pokušam ilustrirati koja mi je bila
najveća zamjerka onom liku na tribini koji je zako zdušno branio
vegetarijanstvo činjenicama koje ja, glupan, nikako nisam mogao shvatiti:
Slično tome, izbjegavao sam opširnu raspravu o tome da li je
vegetarijanska prehrana zdravija od prehrane koja uključuje meso
životinja. Znatno svjedočanstvo sugerira da je to tako, ali ja sam se
zadovoljio time da pokažem da vegetarijanac može očekivati da bude
barem onoliko zdrav koliko je to i osoba koja jede meso. Jednom kada se
ode dalje od toga, teško je izbjeći da se ne prenese utisak da se
razlozi za to da se postane vegetarijanac ruše ako daljnja proučavanja
pokažu da je prehrana koja sadrži meso prihvatljiva s zdravstvene točke
gledišta. S stajališta pokreta za oslobođenje životinja, međutim,
toliko dugo dok možemo živjeti a da životinjama ne priuštimo bijedne
živote, to je ono što trebamo i činiti.
Singer, str. 205.
I to je ono zašto ga obožavam...
--
Odgovorite mi, mehanicisti, da li je Priroda aranžirala sve opruge
osjećanja u toj životinji zbog toga da ona ne bi mogla osjećati?
(Voltaire, Descartesu...)
mirko
"Mato Kutlić" <ma...@iskraemeco.hr> wrote in message
news:pan.2004.08.14....@iskraemeco.hr...
cut
Da, ąto se tiče zdravlja, i ja se osjećam bolje i rjeđe sam bolestan otkad
ne jedem meso, ali to nije neąto ąto mogu dokazati ili generalizirati za
sve, pa zato i ne ulazim u rasprave o zdravstvenim razlozima. Tek moľda za
dvadesetak godina će se vidjeti neke analize na većem broju ljudi. Do tada,
vjerujem onome kako se
osjećam, i onome ąto vidim (recimo poznanika koji je vegi 30 god, i odličnog
je zdravlja).
Druga je stvar u tome ąto psiha i stres imaju direktan utjecaj na imunitet.
Netko se moľe hraniti najzdravije i biti stalno bolestan, dok netko drugi
moľe jesti junk food cijelo vrijeme i osjećati se ok.
Čini se da je news.carnet.hr na godiąnjem...
Mato Kutlić
Željko V.
"Don Gatto" <terr...@blackhole.riot.eu.org> wrote in message
news:2004082123131...@riot.eu.org...
> "Iris" <leosnj...@yahoo.com> wrote:
>
>> Ljudi koji nauce nesto o svinjama, shvacaju da one nisu strojevi bez
>> emocija, ciji je zivot samo nezgodan stadij na putu do nasih
>> tanjura. Svinje su zive. One disu i osjecaju te zele provesti zivot
>> bez patnje, bas kao i macke i psi.
>
> Za pse ne znam, barem ne kod nas, kazu da Koreanci jedu pse, ali
> osobno znam da i macke u nasim podnebljima imaju put do tanjura. Da
> ti samo znas koliko se macke jedu na Zapadnoj hemisferi, nisu to
> samo istocnjaci, no ne prica se okolo o tom jer su ljudi nenaviknuti
> slusati price o konzumiranju takvog mesa, ali se jedu. Ima i knjiga
> od gospodina veterinara i kuhara Calvin W. Schwabe "Unmentionable
> Cuisine" u kojoj donosi fine recepte za spravljanje macke i ostalih
> manje poznatih zivotinja u kuhinji.
> http://www.amazon.com/exec/obidos/tg/detail/-/0813911621/103-8142213-3514236?v=glance
>
> Nema u tom nista losije no sto je spravljati npr svinjsko ili
> govedje ili kozje meso kao hranu. Ako je do zivota zivotinje,
> spravljati macku kao hranu nije nista manji ni veci grijeh nego
> uloviti ribu, ispeci je i pojesti. Sve je stvar tabua i navika.
> Meso ko i svako drugo, samo sto je macje nekima ukusnije nego
> npr. svinjsko, dok se drugima gadi jer su mace slatke i umiljate
> isto kao npr vjeverice; zar bi netko mogao pojest vjevericu onako
> umiljatu i slatku, ili janje tako dobrocudnog pogleda ? No i to
> je stvar osobnih preferensi, naklonost ka okusu ovog ili onog
> mesa.
>
> Svakako da nije isto pojesti mrsavu, zilavu i mozda bolesnu macku
> uzraslu u gradu koja se je hranila trulim otpacima iz kontejnera i
> stakorima iz prljave gradske kanalizacije, te joj zbog tog meso i
> nije najukusnije, ili pojesti ugojenu i zdravu macku sa sela koja je
> rasla na cistom zraku, hranila se zdravom hranom, lovila samo poljske
> miseve ili cak i stakore, ali koji su isto tako zdravi i cisti.
>
> Evo par recepata
>
> Ovaj recept dobro je poznat beskucnicima ispod mostova u cijeloj
> ex-Ju i njihovim prijateljima, a vjerojatno je slican recept poznat
> i ispod mostova sirom svijeta. Mjauk raspolozenja, ili:
>
> -PODMOSTOVSKE VECERI-
>
> 1 macka, ociscena od iznutrica, i obrijana (ne oderana)
> 2 krompira, ili 3 - zavisno od velicine
> 2-3 divlje jabuke
> - mlado lisce koprive
> - lisce maslacka
> - malo vina
> - malo piva
> - malo soli
>
> Krompire narezati na manje kocke, dodati lisce koprive, dobro
> poskropiti vinom (crnim ili bijelim, svejedno), posoliti, sve
> izmjesati, i time nafilati macku. Otvor zakrpiti neizoliranom zicom
> ili necim slicnim sta se pronadje u blizini - odbacenim zavrtnjima,
> cavlima ili sl. Glava i usi se ne skidaju, sve se jede.
>
> Nabosti na stap od pocetka vrata do ispod repa. Postaviti stap na dva
> "Y" stalka od cvrstih grana izmedju kojih vatra pravi zar. Polako
> i jednolicno okretati na stalcima. Kako vatra odnosno zar slabi
> potrebno je spustiti razanj na donje drzace.
>
> Dva puta u toku pecenja uzeti po gutljaj piva i njime ravnomjerno
> poprskati macku da bi koza dobila lijep sjaj i malo omeksala. Kad
> poprimi njeznu smedju boju skinuti sa raznja.
>
> Krompir i kopriva iz macke jede se kao prilog mesu. Posluziti uz
> salatu od maslackovog lisca zakiseljenu odnosno izmjesanu sa sitno
> zdrobljenim kiselim jabukama. Kosti baci nekom psu.
>
> ------
>
> No, nije to samo iz potrebe jer nema nista drugo da se jede, ima
> ljudi jedu macku jer im svidja njeno meso. Mnogo recepata za macku
> su u stvari malo preradjeni recepti za zeca, nesto drugaciji zacini,
> vrijeme mariniranja ili kuhanja da bi se prilagodili macjem mesu, od
> kojih je od dole navedenih najuocljiviji Katzenpfeffer, u originalu
> Hassenpfeffer iz Njemacke, u kojem je crni papar zamjenjen zelenim
> zbog njeznijeg okusa macjeg mesa, zec je ipak divljac, i dodani
> su klincici.
>
> Italijanska poslastica - punjena macka u bijelom vinu.
> -GATTO FARCITO -
>
> 1 cijela macka, ociscena
> 120 grama speka, sjeckano na oko 0.5cm kockice
> 3,5 dl bijelog vina
> 2,5 dcl mjesanog sjeckanog bilja (persun, menta, bazil, ruzmarin,
> timijan)
> - sol
> - mljeveni crni papar
> - ulje za przenje
>
> Prvo zagrijati pecnicu na 200 stupnjeva celzijusa. U malom tignju
> blansirati spek (panceta, slanina) dok ne postane kao providna,
> (zastakljena). Prosuti tekucu mast iz tignja, i osusiti pancetu na
> kuhinjskoj papirnoj salveti.
>
> Pomjesati sol i papar i time natrljati macku iznutra i izvana. U
> manjem sudu dobro izmjesati pancetu i zacinsko bilje. Napuniti macku
> tom mjesavinom zacinskog bilja i slanine. Noge povezati mesarskim
> koncem ili tankom spagom. Dobro poprskati cijelu macku uljem za
> przenje. Spremiti macu u lonac za pecenje. Politi je bijelim vinom
> i staviti u pecnicu. Peci oko 30 minuta, ili dok koza ne poprimi
> zlatno-smedju boju. Servirati vruce.
>
> ------
>
> Americki recept, sa marelicama:
> -APRICOT KITTY-
>
> Osnovni sastojci:
> 1 macka, obrijana, cijela
> 8 sirokih listova speka
> 2 supene zlice crvenog vina
>
> Sastojci za filanje:
> 1 konzerva marelica, ili 10-15 (zavisno od velicine) svjezih marelica
> 1 umuceno jaje
> 50 grama oraha, nozem usitnjenih (ne mljevenih)
> - pola salice kockica kruha
> - sol
> - crni papar
> - sok od jedne narance
> - malo narendane povrsine narancine kore
>
> Isjeci marelice na komade i pomjesati sa ostalim sastojcima za
> filanje. Nafilati macku, zatvoriti otvor mesarskim koncem. Zagrijati
> pecnicu na 200 stupnjeva celzijusa, pecnice na plin koriste oznaku
> Br.6. Staviti filanu macu u sud za pecenje, cijelu je pokriti
> listovima speka (slaninom, pancetom), i sud zatvoriti aluminijskom
> folijom. Peci 60 minuta. Nakon tog vremena skloniti foliju i
> dignuti slaninu, preliti macku nastalim sosom, zamotati pancetu u
> rolne i pricvrstiti cackalicama, i vratiti macku i urolanu slaninu
> natrag u pecnicu sljedecih 15 minuta. Nakon tog vremena izvaditi iz
> pecnice i dodati vino u nastale sokove u sudu. Servirati uz prilog
> od pecenih krompira, crvenog kupusa, i sokom od drenjaka.
>
> ------
>
> Njemacki Recept:
> -KATZENPFEFFER-
>
> 1 macka
> 1 glavica crvenog luka
> 1 velika zlica octa
> 2 mrkve narezane na kolutice
> 1 ljuta papricica (feferon) sitno sjeckana (manja ili veca -
> po volji)
> 12 klincica (karanfilcica)
> 1 mala kafena zlica mljevenog zelenog papra
> - slana voda
> - jednaki dijelovi putera i svinjske masti
> - malo cimeta
> - odokativno prema velicini zivotinje odvojiti brasno za pohanje,
> i jos malo za napraviti sos.
>
> Oderanu i ociscenu macku mociti u slanoj vodi oko 4 casa. Isprati
> neslanom vodom. Staviti u sud i prekriti novom vodom u kojoj ce se
> kuhati; dodati zeleni papar, ljutu papriku, mrkvu, i na krupnije
> kolutove narezan crveni luk u koje su zabodeni klincici. Kad se meso
> smeksa skloniti sa vatre, uvaljati u brasno, i prziti u mjesavini
> putra i svinjske masti dok meso ne poprimi blago smedju boju. Malo
> prije nego se prestane prziti dodati cimet i ocat. Poklopiti,
> skloniti sa vatre, ne dirati minutu do dvije.
>
> Staviti gotovu macku na platu za posluzivanje. Napraviti sos sa
> ostacima przenja iz tignja i malkice brasna, zatim u to dodati
> tekucine u kojoj se maca skuhala. Preliti je sosom i servirati toplu.
>
> ------
>
> Neciji recept, ne znam odakle je.
> -PUNJENA PECENA MACKA-
>
> Prikladno za Bozic, Novu godinu, rodjendane i ostala
> slavlja. Dostatno za 4 osobe. Vrijeme pripreme - oko 45
> minuta. Vrijeme kuhanja 90 minuta.
>
> 1 macka
> 1 supena zlica ulja za kuhanje
> 1 cajna zlica putera
> 1 mala, kafena zlica paprike u prahu
> 2 cajne zlice marmelade
> 1 supena zlica kupovnog sosa za biftek (ili za neke druge snicle)
>
> Sastojci za filanje:
> 1 supena zlica sitno sjeckanog crvenog luka
> 1/3 salice sitno sjeckanog celera
> 1 mala, kafena zlica soli
> 1 mala, kafena zlica papra
> 1 mala, kafena zlica mljevenog djumbira, ili pola zlice u prahu
> 2 cajne zlice sosa od soje
> 1/3 salice krupnije sjeckanih kestena
> 2 salice kockica od kruha
>
> [*] 1/2 case macje juhe ranije pripremljene (ili pilece juhe u
> nedostatku macje)
>
> U tignju, na laganoj vatri pirjati crveni luk i celer dok ne
> omeksaju. U vecem sudu pomjesati macju baznu juhu, dinstani luk
> i celer, i sve ostale zacinske sastojke. Tom smjesom napuniti
> macku, rez na stomaku zatvoriti mesarskim koncem. Istopiti
> puter i u njeg pomjesati papriku u prahu (alevu papriku), i to
> natrljati na kozu. Peci poklopljeno 50 minuta na 180 stupnjeva
> celzijusa. Pomjesati marmaladu i sos za biftek i velikom zlicom
> preliti preko pecene macke. Nakon toga peci jos 20 minuta.
>
> [*] Macja Juha Br.1, spravljana od macjih kostiju, malo povrca,
> i jestivih iznutrica, je baza mnogih recepata za spravljanje
> macke. Vrijeme pripremanja - oko 10 minuta. Vrijeme kuhanja 60
> minuta. Kolicina gotove juhe - oko 1,1 litar.
>
> Sastojci za macju juhu (nije juha za kusati, nego baza za recepte):
>
> Sve macje kosti, srce, jetrica, bubrezi, i meso obje prednje nozice.
> 1 salica sjeckanih sampinjona 1 crveni luk, krupnije izrezan 1
> cajna zlica crnog papra u zrnu 1 cesnjak nasjeckan 1 cajna zlica
> soli 1 cajna zlica susenog ruzmarina 1 mala, kafena zlica susenog
> timijana 1.5 litar vode
>
> Svi sastojci odmah se pomjesaju u velikom sudu za kuhanje. Pustiti
> da prokljuca. Smanjiti vatru i ostaviti da lagano kljuca jos 60
> minuta. Skloniti sa vatre i procijediti juhu. Odstraniti naslagu
> masti na povrsini juhe nakon hladjenja. Izdvojiti koliko je potrebno
> u receptu, ostatak zamrznuti. Moze se cuvati dulje vremena zamrznuto
> na temperaturi -18 stupnjeva celzijusa, ili nizoj.
>
> [**] Francuska, macja juha Br.2: jos jedan nacin spravljanja
> macje juhe koja se dodaje u recepte, i dole je usputni recept za
> spravljanje macjeg mesa na francuski seljacki nacin "Terrine De Le
> Chat" nakon odvajanja mesa od kosti. Izabrati vrstu juhe po volji;
> i jedna i druga dobre su za sve recepte.
>
> Sastojci za francusku macju juhu:
> 1 lovorov list
> 2 smrekine bobe
> 2,5 dcl bijelog vina
> 7,5 dcl vode
> 60-70 grama tankog francuskog kruha
> 1 jaje
> 0,5 dcl konjaka
> 1 pileca jetrica
> - pola dugacke francuske kobasice (Toulouse kobasica, ne iz konzerve)
> - sve macje kosti
>
> Priprema juhe: izvaditi macje bubrege i jetricu, ostaviti
> na stranu. Zakrivljenim nozem za kosti odvojit meso nogu i
> bataka. Ostaviti meso na stranu sa bubrezima i jetrom. Razdvojiti
> kosti nogu i bataka i staviti na posebnu gomilicu. Zatim,
> razdvojiti obje prednje noge od ramena. Skinuti meso sa prednjih
> nogu i ostaviti ga na stranu sa ostalim mesom, i izdvojiti kosti
> posebno sa ostalim. Potom, ubosti nozem u meso odmah do kosti na
> vrhu ledja, i rezati na dole na obje strane duzinom rebara. Zatim
> izdvojiti male filete do kosti na donjoj strani i sve dodati
> ostalom mesu. Prelomiti ostatak trupla na pola i dodati ostatku
> kostiju. Dobili smo hrpicu kostiju (ne jos bacati), i gomilicu mesa
> ukljucujuci jetricu i bubrege.
>
> Kuhanje juhe: U sud sa kostima staviti lovorov list, smrekine bobe,
> bijelo vino i vodu, pustiti da se kljuca na srednje jakoj vatri
> 60 minuta. Istresti u sud za juhu i ostaviti da se ohladi. Kosti
> baciti, nisu vise potrebne.
>
> ------
>
> Francuski recept:
> -TERRINE DE LE CHAT-
>
> Zacini:
> 2 cajne zlice svjezih, ili pola cajne zlice susenih listica timijana
> 1/2 cajne zlice sjemenki finokia
> 1 mala kafena zlica bijelog papra
> 1 cajna zlica soli
> 1,25 dcl francuske macje juhe
> 1 lovorov list
> 350 grama speka (slanina, panceta) narezano na tanke blansirane
> kriske (znaci lagano prziti oko 5 minuta da pobjeli, ili
> "zastakli").
> 1/2 cajne zlice pate zacinske smjese (ima mala Knorrova konzerva,
> okusom podsjeca na kocku za juhu), ili 1 cajna zlica Vegete
> umjesto toga, svejedno.
>
> Francuski kruh staviti zajedno sa jajetom i konjakom u sud dovoljno
> velik da primi svo meso. Nozem sefa kuhinje isjeci meso na oko 1cm
> siroke dijelove, nema veze koliko duge, i sve dodati u sud. Krupno
> isjeci bubrege, macju jetricu, pilecu jetricu, i sve dodati u sud sa
> ostalim isjecenim mesom. Dodati francusku kobasicu, zacine, i 1,25
> dcl procijedjene macje juhe. Sve dobro izmjesati rukama, zdrobiti
> kobasicu i kruh na vece komade. Ostaviti sve po strani, za sada.
>
> Zagrijati pecnicu na 180 stupnjeva celzijusa. U manji sud za pecenje
> u pecnici, na dno staviti polovinu blansiranog (izbjeljenog ili
> zastakljenog) speka. Staviti meso u sud preko speka, ubaciti lovorov
> list, i poklopiti preostalom polovinom speka uredno sve pokrivajuci.
> Zatvoriti sud njegovim poklopcem ili folijom.
>
> Sve kuhati u pecnici 60 minuta, u sudu uronjenim u kupku vode. Zatim
> skloniti poklopac ili foliju. Nastaviti kuhati otklopljeno oko 40
> minuta ili dok termometar uronjen u sredinu mesne smjese ne pokaze
> 70-75 stupnjeva. Izvaditi iz pecnice i ostaviti da se ohladi.
>
> Da bi se okusi lijepo izmjesali potrebno je drzati u frizideru
> najmanje preko noci, najvise do dva dana. Nepojedeni ostaci sacuvat
> ce se u frizideru do pet dana.
>
> Dobar tek.
>