Procitala sam takodjer da oni koji uzimaju levotiroksin ne smiju jesti orahe
(one obicne, ne sve orasaste plodove), hranu koja sadrzi nesto iz sjemena
pamuka (ulje sjemena pamuka sam primijetila jedino u stapicima sa sezamom) i
hranu s puno vlakana (nije vrag da s integralne moram prijeci na bijelu
tjesteninu).
Joj da, jos nesto. Procitala sam koje su sve nuspojave, ali zanima me iz prve
ruke, mozda netko tko ima gastritis (zeludac mi je jako lose reagirao na neke
antibiotike i Ninur)...
Unaprijed hvala na odgovorima
--
Ako vam smeta, zalite se CIP-u. Kad mi opet otvore acc na fly.srk.fer.hr maknut
cu sig. Evo uzroka gubitka 2 accounta: http://tinyurl.com/cslaq
Postoji Euthyrox i Letirox - ovo je registrirano u HR.
Postoji ali u pravilu se radi o kronicnoj terapiji pa se "izlazi"
pacijentima u susret i napisu im se vece dozaze za duzekoristenje.
Tabletice imaju kanal posredini pa se lako prerezu.
Jako mi
> se ne svidja sto sadrzi zelatinu (sto je zaista nepotrebno, i ne, nisam
> fanatik
> pa da zbog toga ne uzimam lijek kojeg trebam, ali mi se okrece zeludac pri
> pomisli na gutanje toga), pa me zanima postoji li neki bez zelatine
> (nekako mi
> se cini da su jedini izbor injekcije). Mozete i samo napisati koji su u
> hr, a
> ja cu pokusati izguglati sastojke.
>
Za ovo ne znam. To ti treba farmaceut.
Puno hvala. Na kraju sam nasla HZZO listu, letrox zapravo, i sad trebam nekog
tko zna ceski :) Ovdje je lista pomocnih tvari:
http://www.lekarna.cz/p/leky-na-predpis/letrox-150-tbl-50x150rg/
Uopce mi nije jasno sto je ovo zadnje (glicerol nesto?), a ostalo polovicno.
Na sajtu Berlin Chemie pretrazivac uopce ne nalazi Letrox, njihov proizvod :roll:
> Izdrzala sam par godina, jela alge i slicno, ali sad je ocito doslo vrijeme
> da pocnem uzimati tiroksin :( Do kraja zivota :'(
Masti!
> Endokrinolog je predlozio
> Euthyrox i lupio zig da mi mogu dati i drugi lijek istog razreda ucinkovitosti.
> Guglala sam malo i stvarno ih je puno. Koji od njih su registrirani u Hrvatskoj?
> Isto tako me zanima jesu li svi Euthyroxi registrirani u hr? Naime, doktor je
> napisao da trebam uzimati pola od 50 ug, a vidim da postoji i od 25 ug. Jako mi
> se ne svidja sto sadrzi zelatinu (sto je zaista nepotrebno, i ne, nisam fanatik
> pa da zbog toga ne uzimam lijek kojeg trebam, ali mi se okrece zeludac pri
> pomisli na gutanje toga), pa me zanima postoji li neki bez zelatine (nekako mi
> se cini da su jedini izbor injekcije). Mozete i samo napisati koji su u hr, a
> ja cu pokusati izguglati sastojke.
Ja pijem 100 ug Euthyrox svako jutro. Na pocetku sam pio nesto sto se
zvalo Vobenol (ak se dobro sjecam). Ako ti se okrece zeludac od misljenja
na to, nemoj mislit :D
> Procitala sam takodjer da oni koji uzimaju levotiroksin ne smiju jesti orahe
> (one obicne, ne sve orasaste plodove), hranu koja sadrzi nesto iz sjemena
> pamuka (ulje sjemena pamuka sam primijetila jedino u stapicima sa sezamom) i
> hranu s puno vlakana (nije vrag da s integralne moram prijeci na bijelu
> tjesteninu).
Ne znam za koji je to levotiroksin, ali ja sam zdero to sve i nije mi bilo
nista. A mozda i je samo to jos ne znam. Koliko se sjecam, nista od toga
nije navedeno na onom papiricu u kutiji, ali cu provjerit.
> Joj da, jos nesto. Procitala sam koje su sve nuspojave, ali zanima me iz prve
> ruke, mozda netko tko ima gastritis (zeludac mi je jako lose reagirao na neke
> antibiotike i Ninur)...
Svojedobno sam imao nekakav gastritis ili nesto, ali je prestalo, tako da
ne mogu tvrditi da je bilo vezano za konzumiranje doticnih tableta.
Welcome to the club.
Quazaar
Okrece mi se zeludac od pomisli na gutanje zelatine, pogotovo citav zivot (ima
i laktozu, no to bih nekako podnijela, moze biti i sintetska, a valjda jos
nisam izgubila laktazu).
Konacno sam prevela popis sastojaka Letroxa i nadam se da ce mi ga doktorica
dati. Imala sam prije problema, stalno je forsirala Belupove lijekove (valjda
joj oni placaju put na Brijune ili tako nesto) od kojih sam imala gadne
nuspojave. Sreca da Belupo ne proizvodi Euthyrox. A inace je doktorica super.
Nadam se da me danas nece razocarati...
> Ne znam za koji je to levotiroksin, ali ja sam zdero to sve i nije mi bilo
Levotiroksin je samo genericki naziv. To je to.
> nista. A mozda i je samo to jos ne znam. Koliko se sjecam, nista od toga
> nije navedeno na onom papiricu u kutiji, ali cu provjerit.
Opcenito se prica da jedenje kupusa, korabe, soje, karfiola, brokule i jos nekog
povrca moze uzrokovati smanjenu funkciju stitnjace, ali samo ako nema dovoljno
joda u prehrani. Hrana s puno vlakana mozda smanjuje apsorpciju (ali mora se piti
pola sata prije jela).
> Svojedobno sam imao nekakav gastritis ili nesto, ali je prestalo, tako da
> ne mogu tvrditi da je bilo vezano za konzumiranje doticnih tableta.
Uh, vidjet cemo.
> Welcome to the club.
Hvala :) Zazeli mi jos srecu da mi da Letrox umjesto Euthyroxa.
> Za ovo ne znam. To ti treba farmaceut.
Preporučujem postaviti pitanje na forumu stranice http://farmakologija.com/
Kod mene su antitijela negativna. A TSH visok, pa je valjda problem u stitnjaci.
> Obje dovode do smanjenog lučenja hormona i tim preparatima se taj nedostatak
> mora supstituirati.
No, ako je problem u nedostatku joda, moze se davati i jod, zar ne? Ne daju se
nuzno hormoni (a otkad jodiraju sol, nema problema s jodom).
> A što se tiče tih pomoćnih tvari, a gdje ih nemaš?
Ne smetaju mi pomocne tvari kao takve nego zelatina. Veganka sam (znam znam, sad
ce netko reci da sam licemjerna jer je to testirano na zivotinjama).
> Mislim da se time malo previše opterećuješ.
Taman koliko treba. Inace, dogovorila sam u jednoj apoteci da mi naruce Letrox
od 50 ug, rekli su da mogu i na osnovi povijesti bolesti, pa mi nije trebao niti
privatni recept. Doktorica opce prakse se slozila (kako i ne bi kad cu sama
placati lijek, a Euthyrox bi placao HZZO), ali je rekla ako igdje zaskripi da
dodjem po recept za Euthyrox jer se hipotireoza mora lijeciti. Ako sam cekala 4
godine (ne bas cijelo vrijeme, bilo je i poboljsanja), mogu cekati jos 5 dana.
Sto ce meni to, Tomislave? :)
Argonaute, duso - to je Enola.
);)
Vjerojatno i hocu, o nuspojavama. Ali imam praksu prvo citati forum par dana,
pa onda tek sudjelovati (to radim i s njuzgrupama, vjerovali ili ne).
Pa to se i radi kad se radi o nedostatnoj prehrani tj. pojavljivanju tzv.
strume/guse. Zato su se ljudi trpali solju.
A njima hormoni ne bi niti pomogli.
Jod je izrazito bitan u tvorbi tireoidnih hormona. Kao odredjeni prekursor u
procesu nastanka istih.
>> A ąto se tiče tih pomoćnih tvari, a gdje ih nemaą?
>
> Ne smetaju mi pomocne tvari kao takve nego zelatina. Veganka sam (znam
> znam, sad
> ce netko reci da sam licemjerna jer je to testirano na zivotinjama).
>
>> Mislim da se time malo previąe opterećujeą.
>
> Taman koliko treba. Inace, dogovorila sam u jednoj apoteci da mi naruce
> Letrox
> od 50 ug, rekli su da mogu i na osnovi povijesti bolesti, pa mi nije
> trebao niti
> privatni recept. Doktorica opce prakse se slozila (kako i ne bi kad cu
> sama
> placati lijek, a Euthyrox bi placao HZZO), ali je rekla ako igdje zaskripi
> da
> dodjem po recept za Euthyrox jer se hipotireoza mora lijeciti. Ako sam
> cekala 4
> godine (ne bas cijelo vrijeme, bilo je i poboljsanja), mogu cekati jos 5
> dana.
Propustih dio price - a sto ne valja Euthyroxu?
Pa sadrzi zelatinu. Kaj nisi citao odlomak na koji si odgovorio. I laktozu, to
bih jos i podnijela, ali citav zivot gutati tablete od krava...
Nije prikladan za vegane.
Želatina u pomoćnim tvarima, ubijene krave... njima su to svete životinje:))
a ąto ćeą, kliker nije odmah proradio:))
Nemam pojma otkuda si izvukla ali u tvom postu nema nigdje niti slofca o
tome - mozda da i o naocalama porazmislis?
FYI njima/nama su sve zivotinje svete.
U mom prvom postu pise da mi se ne svidja sto Euthyrox sadrzi zelatinu.
Ti refiriras na post na koji odgovaram - to def nije inicijalni. Kolika bi
mi elektrana trebala biti da pamtim sto si bas ti izjavilato jutro?!
Pih....
znaci ne sminkas se ? i ne koristis nikakve kozmeticke preparate :) ?
zanimljivo ... :o)
da, ne sminkam se.
a FYI postoji sminka koja nije testirana na zivotinjama i ne sadrzi
zivotinjske sastojke.
> i ne koristis nikakve kozmeticke preparate :) ?
> zanimljivo ... :o)
koristim kozmeticke prepate (šamponi, kreme za lice i sl.) koji nisu
testirani... (vidi gore)
> koristim kozmeticke prepate (šamponi, kreme za lice i sl.) koji nisu
> testirani... (vidi gore)
Hazarderka :D
Quazaar
Kad smo vec kod strume, sto znaci termin "nodalna struma"?
Quazaar
> Raazauq in <7waujd7tuf8y$.17aangu6...@40tude.net>:
>> Ja pijem 100 ug Euthyrox svako jutro. Na pocetku sam pio nesto sto se
>> zvalo Vobenol (ak se dobro sjecam). Ako ti se okrece zeludac od misljenja
>> na to, nemoj mislit :D
>
> Okrece mi se zeludac od pomisli na gutanje zelatine, pogotovo citav zivot (ima
> i laktozu, no to bih nekako podnijela, moze biti i sintetska, a valjda jos
> nisam izgubila laktazu).
Sissy :)
> Konacno sam prevela popis sastojaka Letroxa i nadam se da ce mi ga doktorica
> dati. Imala sam prije problema, stalno je forsirala Belupove lijekove (valjda
> joj oni placaju put na Brijune ili tako nesto) od kojih sam imala gadne
> nuspojave. Sreca da Belupo ne proizvodi Euthyrox. A inace je doktorica super.
> Nadam se da me danas nece razocarati...
Ah ... drzi si fige.
>> Ne znam za koji je to levotiroksin, ali ja sam zdero to sve i nije mi bilo
>
> Levotiroksin je samo genericki naziv. To je to.
Pa zato i, vjerojatno na krivi nacin, dajem do znanja da imas ovaj i onaj
:D
>> nista. A mozda i je samo to jos ne znam. Koliko se sjecam, nista od toga
>> nije navedeno na onom papiricu u kutiji, ali cu provjerit.
>
> Opcenito se prica da jedenje kupusa, korabe, soje, karfiola, brokule i jos nekog
> povrca moze uzrokovati smanjenu funkciju stitnjace, ali samo ako nema dovoljno
> joda u prehrani. Hrana s puno vlakana mozda smanjuje apsorpciju (ali mora se piti
> pola sata prije jela).
Da, popit tabletu barem pol sata prije dorucka u svakom slucaju. Ja obicno
ne izdrzim toliko, ali se trudim barem 15-20 minuta.
>> Svojedobno sam imao nekakav gastritis ili nesto, ali je prestalo, tako da
>> ne mogu tvrditi da je bilo vezano za konzumiranje doticnih tableta.
>
> Uh, vidjet cemo.
>
>> Welcome to the club.
>
> Hvala :) Zazeli mi jos srecu da mi da Letrox umjesto Euthyroxa.
Jel su tebi dijagnosticirali i hipohondriju mozda? :D Nadamse da ces naci
tablete koje udovoljavaju tvojim visokim zahtjevima.
Quazaar
> >> Za ovo ne znam. To ti treba farmaceut.
> >
> > Preporučujem postaviti pitanje na forumu stranice
> > http://farmakologija.com/
> >
>
> Sto ce meni to, Tomislave? :)
To je bilo više upućeno Enoli.
cvorasta, tj. prozeta cvorovima
> Konacno sam prevela popis sastojaka Letroxa i nadam se da ce mi ga
doktorica
> dati. Imala sam prije problema, stalno je forsirala Belupove lijekove
(valjda
> joj oni placaju put na Brijune ili tako nesto) od kojih sam imala gadne
> nuspojave. Sreca da Belupo ne proizvodi Euthyrox.
To ti je čista fiksna ideja, nažalost prilično učestala. Zbog takvih poput
tebe smatram da bi u osnovnoj školi u okviru nastave prirode i društva djecu
trebalo podučiti da se odobreni lijekovi s istom djelatnom tvari, a
različitih proizvođača, međusobno ne razlikuju i ne mogu razlikovati u
učinkovitosti i vjerojatnosti izazivanja nuspojava.
Nadalje, da se mene pita, uveo bih pravilo da liječnik prilikom propisivanja
lijeka na recept ne smije napisati ni trgovačko ime lijeka, niti ime
proizvođača, nego samo generičko ime djelatne tvari, farmaceutski oblik,
način uzimanja i dozu. Zdravstveno osiguranje bi za svaku djelatnu tvar
pokrivalo točno toliki iznos koliko košta najjeftiniji odobreni lijek s tom
djelatnom tvari trenutno dostupan na tržištu. Pacijenti koji iz nekog svog
razloga žele uzimati skuplji lijek s istom djelatnom tvari morali bi si sami
nadoplatiti razliku u cijeni, s time da ne vidim niti jedan pametan razlog
zašto bi to netko učinio.
He-he nisi nesto u rodu sa Hebrangom? ;)
Uglavnom - ako bi oslobodili doktore tko bi onda preuzeo teret odredjivanja
lijekova, farmaceuti u privatnim ljekarnama? To bi bila jos zanimljivija
trzisna utakmica. ;)
Naravno da se ne radi o istim djelatnim tvarima. Vjerovao ili ne, od Silapena
sam imala gadne nuspojave, a Klavocin mi zeludac puno bolje podnosi (iako svi
tvrde da bi trebalo biti suprotno). A da ni ne spominjem sto znaci gutanje
Silapena za bolno grlo... Dala mi je Ninur umjesto Sinersula, za par dana sam
opet bila kod nje, s groznim nuspojavama i onda mi je dala Sinersul (Ninur sam
joj vratila da da nekom drugom). Osim toga, i pomocne tvari mogu uzrokovati
nuspojave. Sto je s onima koji ne podnose laktozu?
> Nadalje, da se mene pita, uveo bih pravilo da liječnik prilikom propisivanja
> lijeka na recept ne smije napisati ni trgovačko ime lijeka, niti ime
S ovim se cak slazem.
> proizvođača, nego samo generičko ime djelatne tvari, farmaceutski oblik,
> način uzimanja i dozu. Zdravstveno osiguranje bi za svaku djelatnu tvar
> pokrivalo točno toliki iznos koliko košta najjeftiniji odobreni lijek s tom
> djelatnom tvari trenutno dostupan na tržištu. Pacijenti koji iz nekog svog
> razloga žele uzimati skuplji lijek s istom djelatnom tvari morali bi si sami
> nadoplatiti razliku u cijeni, s time da ne vidim niti jedan pametan razlog
> zašto bi to netko učinio.
Jedan dobar razlog su pomocne tvari koje jeftiniji lijek sadrzi. Upravo zbog
zelatine i laktoze ja cu sama placati punu cijenu drugog lijeka.
Ako ti je pamcenje tako kratkorocno, uvijek mozes ponovno procitati :P
Hm, ja cu izdrzati. Trebam jesti sat vremena nakon budjenja, pa onda svaka 2 sata :)
Princip bodibil... ovaj... dojenceta.
> Jel su tebi dijagnosticirali i hipohondriju mozda? :D Nadamse da ces naci
> tablete koje udovoljavaju tvojim visokim zahtjevima.
Ne radi se o hipohondriji. Ne mislim da bih od zelatine dobila kravlje ludilo.
Pa valjda ste vec shvatili da sam vegetarijanka i da ne zelim jesti mrtve krave.
> > Nadalje, da se mene pita, uveo bih pravilo da liječnik prilikom
> > propisivanja
> > lijeka na recept ne smije napisati ni trgovačko ime lijeka, niti ime
> > proizvođača, nego samo generičko ime djelatne tvari, farmaceutski oblik,
> > način uzimanja i dozu. Zdravstveno osiguranje bi za svaku djelatnu tvar
> > pokrivalo točno toliki iznos koliko košta najjeftiniji odobreni lijek s
> > tom
> > djelatnom tvari trenutno dostupan na tržištu. Pacijenti koji iz nekog
svog
> > razloga žele uzimati skuplji lijek s istom djelatnom tvari morali bi si
> > sami
> > nadoplatiti razliku u cijeni, s time da ne vidim niti jedan pametan
razlog
> > zašto bi to netko učinio.
>
> He-he nisi nesto u rodu sa Hebrangom? ;)
Nismo si u rodu, a osim toga moj model i nije toliko sličan Hebrangovom
koliko se na prvi pogled čini. Moj model polazi od pojma djelatne tvari, dok
Hebrangov polazi od pojma tzv. originalnih lijekova, pri čemu tzv. generičke
lijekove promatra kao nekakve zamjenske jeftine kopije originalnih. Bitna
razlika između mog i Hebrangovog modela vidi se najbolje na primjeru novih
lijekova za koje još nije istekla patentna zaštita, pa ih nitko osim
vlasnika patenta ne smije proizvoditi. Prema mom modelu HZZO bi pacijentima
pokrivao puni iznos cijene takvog lijeka, jer je on "najjeftiniji odobreni
lijek s tom djelatnom tvari trenutno dostupan na tržištu", dok bi se u
Hebrangovom modelu takav lijek smatrao "originalnim, a ne generičkim
lijekom" pa bi si ga pacijent morao sam platiti (jer tko mu je kriv što na
tržištu ne postoji "generička verzija"). U mom modelu liječnik se uopće ne
bi trebao zamarati pamteći pod kojim je sve trgovačkim imenima dostupna
ljekovita tvar koju želi propisati pacijentu. Jednostavno bi na recept
napisao generičko ime djelatne tvari, a posao ljekarnika (farmaceuta) je da
vodi brigu o tome koje od lijekova s tom djelatnom tvari trenutno ima na
polici.
> Uglavnom - ako bi oslobodili doktore tko bi onda preuzeo teret
odredjivanja
> lijekova, farmaceuti u privatnim ljekarnama?
Čekaj malo, o kakvom mi to "određivanju lijekova" raspravljamo? Ako liječnik
na temelju postavljene dijagnoze pacijentu odluči propisati primjerice
diazepam, na temelju kojeg to _medicinskog_ kriterija će se liječnik
odlučiti baš za Apaurin, a ne za, recimo, Normabel ili Valium?
> To bi bila jos zanimljivija
> trzisna utakmica. ;)
Aha, tržišna utakmica. Dakle radi se o financijskim, a ne o medicinskim
kriterijima. E sad, to što će mi liječnik propisati lijek A, a ne lijek B,
zato što će od propisivanja lijeka A imati veću financijsku korist, za mene
kao pacijenta i nije neki problem. Međutim ono što me ozbiljno zabrinjava,
to je pitanje je li mi lijek A uopće potreban ili mi ga je liječnik propisao
samo zato što dobiva proviziju svaki puta kada nekome propiše lijek A? Ja tu
vidim ozbiljan problem i sukob interesa.
>
> Čekaj malo, o kakvom mi to "određivanju lijekova" raspravljamo? Ako liječnik
> na temelju postavljene dijagnoze pacijentu odluči propisati primjerice
> diazepam, na temelju kojeg to _medicinskog_ kriterija će se liječnik
> odlučiti baš za Apaurin, a ne za, recimo, Normabel ili Valium?
>
>
A ljekarnik?
> > To ti je čista fiksna ideja, nažalost prilično učestala. Zbog takvih
poput
> > tebe smatram da bi u osnovnoj školi u okviru nastave prirode i društva
djecu
> > trebalo podučiti da se odobreni lijekovi s istom djelatnom tvari, a
> > različitih proizvođača, međusobno ne razlikuju i ne mogu razlikovati u
> > učinkovitosti i vjerojatnosti izazivanja nuspojava.
>
> Naravno da se ne radi o istim djelatnim tvarima. Vjerovao ili ne, od
Silapena
> sam imala gadne nuspojave, a Klavocin mi zeludac puno bolje podnosi
A čuj, onda si se prilično loše izrazila. Naime, napisala si da imaš gadne
nuspojave od "Belupovih lijekova", a ne da imaš gadne nuspojave od
"Belupovog lijeka Silapena".
> (iako svi
> tvrde da bi trebalo biti suprotno). A da ni ne spominjem sto znaci gutanje
> Silapena za bolno grlo...
Da, to je stvarno neugodno.
> Dala mi je Ninur umjesto Sinersula, za par dana sam
> opet bila kod nje, s groznim nuspojavama i onda mi je dala Sinersul (Ninur
sam
> joj vratila da da nekom drugom).
Čitajući ovakve priče, uvijek pomislim: "Bože, hvala ti što nisam liječnik"
:-)
> Osim toga, i pomocne tvari mogu uzrokovati
> nuspojave.
Točno, ali kao pomoćne tvari se obično biraju takve za koje je vjerojatnost
izazivanja nuspojava iznimno mala.
> Sto je s onima koji ne podnose laktozu?
Ne znam, pitaj svoju liječnicu.
> > Pacijenti koji iz nekog svog
> > razloga žele uzimati skuplji lijek s istom djelatnom tvari morali bi si
sami
> > nadoplatiti razliku u cijeni, s time da ne vidim niti jedan pametan
razlog
> > zašto bi to netko učinio.
>
> Jedan dobar razlog su pomocne tvari koje jeftiniji lijek sadrzi. Upravo
zbog
> zelatine i laktoze ja cu sama placati punu cijenu drugog lijeka.
Dobro, uz napomenu da je zamisliva i situacija u kojoj skuplji lijek sadrži
pomoćne tvari koje ti ne odgovaraju, a jeftiniji ih ne sadrži. Nego, čekaj
malo: zašto _punu_ cijenu, a ne _razliku_ u cijeni?! Meni to nije logično.
Ljekarnik bi trebao pacijentu nabrojati sve lijekove koji sadrže traženu
djelatnu tvar, a koje trenutno ima na zalihi, navesti mu cijene pojedinih
lijekova i fiksni iznos koji mu pokriva HZZO. Pacijent bi se nakon toga
mogao odlučiti za jedan od ponuđenih lijekova ili bi se prije toga mogao još
malo raspitati po drugim ljekarnama.
Ma to je samo bio primjer, naravno da nisam mislila na sve Belupove lijekove.
> Čitajući ovakve priče, uvijek pomislim: "Bože, hvala ti što nisam liječnik"
>:-)
I ja to isto mislim.
> Točno, ali kao pomoćne tvari se obično biraju takve za koje je vjerojatnost
> izazivanja nuspojava iznimno mala.
Pa sad. U toliko toga stavljaju laktozu koju ne podnosi 5% bijelaca i vecina
pripadnika crne i zute rase...
>> Sto je s onima koji ne podnose laktozu?
>
> Ne znam, pitaj svoju liječnicu.
Vec sam dogovorila s njom. Ne brine me to toliko, i Yasmin ima laktozu, no nema
lijeka koji mu je slican (kad smo kod toga, postoji li NuvaRing-a kod nas?).
> Dobro, uz napomenu da je zamisliva i situacija u kojoj skuplji lijek sadrži
> pomoćne tvari koje ti ne odgovaraju, a jeftiniji ih ne sadrži. Nego, čekaj
U tom slucaju bih uzela jeftiniji.
> malo: zašto _punu_ cijenu, a ne _razliku_ u cijeni?! Meni to nije logično.
Ne znam, i mene zbunjuje. Na listi je HZZO-a, ali jos uvijek se mora placati
puna cijena. Valjda ce biti tridesetak kuna, kao sto je Euthyrox...
Prepisat ce plave tabletice zato jer plavo smiruje :D
Pa... nije bas da licim na Vesnu Parun.
i jedno i drugo znači uvećanje ątitnjače, bilo kojeg stupnja
Moľda je narastao velik, ali čitao je premalo slikovnica iz opće i kliniče
farmakologije:(
Eto - sluzim elektranu za malo bitnije stvari od tvojih bizarnih prohtjeva.
);)
Vlastitih preferencija ili iskustva a nas ne pere po defaultu problematika
trzista i u pravilu nas nije briga ciji preprata prepisujemo - nemamo
ljekarne koje bi preporucivale jedan proizvod.
>> To bi bila jos zanimljivija
>> trzisna utakmica. ;)
>
> Aha, trľiąna utakmica. Dakle radi se o financijskim, a ne o medicinskim
> kriterijima. E sad, to ąto će mi liječnik propisati lijek A, a ne lijek B,
> zato ąto će od propisivanja lijeka A imati veću financijsku korist, za
> mene
> kao pacijenta i nije neki problem. Međutim ono ąto me ozbiljno zabrinjava,
> to je pitanje je li mi lijek A uopće potreban ili mi ga je liječnik
> propisao
> samo zato ąto dobiva proviziju svaki puta kada nekome propiąe lijek A? Ja
> tu
> vidim ozbiljan problem i sukob interesa.
>
Da - bila bi jako zanimljiva trzisna utakmica jer se u takvim uvjetima
najmanje vodi racuna o pacijentu stogod ti mislio.
Dakle - ne stoji ti apsolutno teza koja zagovara da lijecnici imaju od toga
koristi a farmaceuti (ma vidi vraga) - ne bi imali bas nikakve.
Slabo Tomislave mislis - jako slabo.
U medjuvremenu kad si tako azuran objasni zasto svi predstavnici
farmaceutskih firmi barataju podacima kako u svim lijekovima NISU iste
kolicine djelatne tvari? Mozda bi sad mogao objasniti kako bi to farmaceuti
/trgovci/______ (nadopuni sam) - provodili pravednu raspodjelu trzisnog
kolaca?!
I kako onda tu objasnjavas sukob interesa?
Apsolutno - magistre u ljekarnama bi sutjele kao zalivene.... Oh, da.
svi ti preparati su odavno poznati, a kozmeticke tvrtke ih testiraju samo da
bi se zastitile od tuzbi. uostalom zasto bi meni bilo bitno npr. koliko zec
mora progutati kalodonta prije nego sto umre. ja ga ne planiram prozdirati.
> Raazauq in <e0al7mpegqdx$.7cw3phegls51$.d...@40tude.net>:
>> Da, popit tabletu barem pol sata prije dorucka u svakom slucaju. Ja obicno
>> ne izdrzim toliko, ali se trudim barem 15-20 minuta.
>
> Hm, ja cu izdrzati. Trebam jesti sat vremena nakon budjenja, pa onda svaka 2 sata :)
> Princip bodibil... ovaj... dojenceta.
Ja slijedim isti taj princip pa znam :D
>> Jel su tebi dijagnosticirali i hipohondriju mozda? :D Nadamse da ces naci
>> tablete koje udovoljavaju tvojim visokim zahtjevima.
>
> Ne radi se o hipohondriji. Ne mislim da bih od zelatine dobila kravlje ludilo.
> Pa valjda ste vec shvatili da sam vegetarijanka i da ne zelim jesti mrtve krave.
Pretpostavka da je zelatina od raskuhane krave je optimisticna :DDDD
Quazaar
> Možda je narastao velik, ali čitao je premalo slikovnica iz opće i kliniče
> farmakologije:(
Moja prva slikovnica iz farmakologije, ona ista iz koje farmakologiju uče
studenti MEF-a i FBF-a, bila je strašno loše ilustrirana. U njoj sam
izbrojao tridesetak pogrešno nacrtanih strukturnih formula. Čak su i
kolesterol uspjeli nacrtati pogrešno, s razgranatim lancem umjesto prstena
D, a o tricikličkim antidepresivima s peteročlanim umjesto sedmeročlanog
prstena, kao i o ugljikovim atomima svih mogućih i nemogućih valencija da i
ne pričam. Sva sreća što sam u međuvremenu prolistao i neke bolje
ilustrirane slikovnice.
> Da - bila bi jako zanimljiva trzisna utakmica jer se u takvim uvjetima
> najmanje vodi racuna o pacijentu stogod ti mislio.
> Dakle - ne stoji ti apsolutno teza koja zagovara da lijecnici imaju od
toga
> koristi a farmaceuti (ma vidi vraga) - ne bi imali bas nikakve.
To nisam tvrdio. Vidi dalje.
> U medjuvremenu kad si tako azuran objasni zasto svi predstavnici
> farmaceutskih firmi barataju podacima kako u svim lijekovima NISU iste
> kolicine djelatne tvari?
Raspravljamo o odobrenim lijekovima. Da bi lijek mogao biti odobren, on mora
proći iznimno stroge kontrole i praktički je nemoguće da bi se na tržištu
pojavio lijek kod kojega bi se količina djelatne tvari znatnije razlikovala
od deklarirane. Ako se takva stvar jednom iznimno i dogodi, onda se radi o
kuriozitetu, a ne o pravilu. Ukratko, predstavnici farmaceutskih tvrtki
preuveličavaju i napuhavaju rijetke pojedinačne incidente.
> Mozda bi sad mogao objasniti kako bi to farmaceuti
> /trgovci/______ (nadopuni sam) - provodili pravednu raspodjelu trzisnog
> kolaca?!
Nikako. Naprosto, najbolje bi se prodavao onaj lijek koji je najeftiniji,
jer bi pacijent bio taj koji odlučuje koji će od ponuđenih lijekova kupiti.
Farmaceutske kuće bi u početku najvjerojatnije pokušale prodati priču o tome
kako je njihov lijek bolji od onoga konkurentske tvrtke, međutim ta im teza
ne bi prošla. Nakon nekog vremena proizvođači bi shvatili da žele li ostati
na tržištu, da im nema druge nego ponuditi najjeftniji lijek. Od svega toga
najviše koristi imali bi pacijenti, tj. oni zbog kojih čitava medicina i
farmacija postoje.
Naravno, u svemu tome je iznimno bitno ispravno funkcioniranje kontrole
kvalitete (posao Državne agencije za lijekove!), da se ne bi dogodilo da
farmaceutske tvrtke, u nastojanju da na tržište stave što jeftiniji lijek,
počnu proizvoditi nekvalitetne lijekove.
Nisi tvrdio - ali se u logicnom slijedu razmisljanja namece pitanje: Tko bi
onda modulirao takav sistem kakav ti predlazes?
Svako rjesenje osim sto namece pitanja mora i pokriti pitanja u hodu a eto
tebi fali odgovor na jedno takvo.
>> U medjuvremenu kad si tako azuran objasni zasto svi predstavnici
>> farmaceutskih firmi barataju podacima kako u svim lijekovima NISU iste
>> kolicine djelatne tvari?
>
> Raspravljamo o odobrenim lijekovima. Da bi lijek mogao biti odobren, on
> mora
> proći iznimno stroge kontrole i praktički je nemoguće da bi se na trľiątu
> pojavio lijek kod kojega bi se količina djelatne tvari znatnije
> razlikovala
> od deklarirane. Ako se takva stvar jednom iznimno i dogodi, onda se radi o
> kuriozitetu, a ne o pravilu. Ukratko, predstavnici farmaceutskih tvrtki
> preuveličavaju i napuhavaju rijetke pojedinačne incidente.
>
Mozda - ne znam: nije prvi put da takvo sto cujem no ovo je debelo u domeni
spekulacija.
>> Mozda bi sad mogao objasniti kako bi to farmaceuti
>> /trgovci/______ (nadopuni sam) - provodili pravednu raspodjelu trzisnog
>> kolaca?!
>
> Nikako. Naprosto, najbolje bi se prodavao onaj lijek koji je najeftiniji,
> jer bi pacijent bio taj koji odlučuje koji će od ponuđenih lijekova
> kupiti.
> Farmaceutske kuće bi u početku najvjerojatnije pokuąale prodati priču o
> tome
> kako je njihov lijek bolji od onoga konkurentske tvrtke, međutim ta im
> teza
> ne bi proąla. Nakon nekog vremena proizvođači bi shvatili da ľele li
> ostati
> na trľiątu, da im nema druge nego ponuditi najjeftniji lijek. Od svega
> toga
> najviąe koristi imali bi pacijenti, tj. oni zbog kojih čitava medicina i
> farmacija postoje.
>
Oprosti, ali prosjecni balkandzija (koji nema para jel`te) prvo sto bi pitao
u ljekarni: Dajte mi ono sto je efikasno pa sto kosta da kosta - za zdravlje
se ne pita!
I sto onda? Sto ce mu ljubazna magistra odgovoriti? Pa nece glumiti automat.
Uostalom - zarada se ne temelji iskljucivo na visini cijene preparata vec i
kvantiteti prodanog.
Dakle, kako ces sprijeciti - mogucu zloporabu preporuku ljudi koji su ipak
studirali neki faks a nisu automati sa osnovnom skolom i pritom ipak zele -
zaraditi?
Nadalje, cijena pojedinih lijekova ustvari se iskljucivo bitno razlikuje kod
skupih patentiranih lijekova na koje pojedine farmaceutske kuce polazu pravo
izrabljivanja 10 godina dok se kod generickih lijekova razlike u cijeni
gotovo da i ne postoje.
> Naravno, u svemu tome je iznimno bitno ispravno funkcioniranje kontrole
> kvalitete (posao Drľavne agencije za lijekove!), da se ne bi dogodilo da
> farmaceutske tvrtke, u nastojanju da na trľiąte stave ąto jeftiniji lijek,
> počnu proizvoditi nekvalitetne lijekove.
>
Eh, eh - eto ti primjer funkcioniranja pravne drzave danas u Jutarnjem:
komunalni redari vraceni na posao unatoc tome sto su krali po 20 000kn i
uvazali krame od soma i pol eura pa gdje ces onda na uzdama drzati daleko
sofisticiranije veledrogerije i farmaceutske kompanije?
Sve je ovo jako lijepo - ali funkcioniralo bi mozda u skandinavskim zemljama
buduci da mi cak i nemamo problema sa zakonima u konceptualnom smislu:
pokrivaju sve i svasta, vec u - provodjenju.
Ocito ne felsamo iskljucivo u nogacu.
> Oprosti, ali prosjecni balkandzija (koji nema para jel`te) prvo sto bi
pitao
> u ljekarni: Dajte mi ono sto je efikasno pa sto kosta da kosta - za
zdravlje
> se ne pita!
> I sto onda? Sto ce mu ljubazna magistra odgovoriti? Pa nece glumiti
automat.
> Uostalom - zarada se ne temelji iskljucivo na visini cijene preparata vec
i
> kvantiteti prodanog.
Pričam o lijekovima koji se izdaju na liječnički recept. Sve bi
funkcioniralo kao i do sada, jedino što na receptu ne bi pisalo npr.
Normabel, nego bi pisalo diazepam. Magistra bi pacijentu nabrojala koje sve
pripravke diazepama trenutno ima i po kojoj cijeni, a pacijent bi se odlučio
za jedan od njih ili bi prošetao do druge ljekarne jer tamo imaju jeftiniji.
Naravno, ako nema recepta -- nema ni lijeka.
> Dakle, kako ces sprijeciti - mogucu zloporabu preporuku ljudi koji su ipak
> studirali neki faks a nisu automati sa osnovnom skolom i pritom ipak
zele -
> zaraditi?
Nisam siguran što si točno mislio reći. Zlouporaba će, nažalost, uvijek
biti. No ne vidim zašto misliš da bi ih ovako bilo više nego što ih je sada.
> Nadalje, cijena pojedinih lijekova ustvari se iskljucivo bitno razlikuje
kod
> skupih patentiranih lijekova na koje pojedine farmaceutske kuce polazu
pravo
> izrabljivanja 10 godina dok se kod generickih lijekova razlike u cijeni
> gotovo da i ne postoje.
Da, cijena pojedinih patentiranih lijekova je izvan svake zdrave pameti. No
to je već jedna sasvim druga tema.
> Eh, eh - eto ti primjer funkcioniranja pravne drzave danas u Jutarnjem:
> komunalni redari vraceni na posao unatoc tome sto su krali po 20 000kn i
> uvazali krame od soma i pol eura pa gdje ces onda na uzdama drzati daleko
> sofisticiranije veledrogerije i farmaceutske kompanije?
>
> Sve je ovo jako lijepo - ali funkcioniralo bi mozda u skandinavskim
zemljama
> buduci da mi cak i nemamo problema sa zakonima u konceptualnom smislu:
> pokrivaju sve i svasta, vec u - provodjenju.
> Ocito ne felsamo iskljucivo u nogacu.
Ja i dalje ne vidim zašto uporno polaziš od teze da bi u sustavu u kojem bi
liječnik na recept ispisivao riječ diazepam umjesto riječi Normabel bilo
više zlouporaba nego što ih ima sada. Misliš da bi agentima farmaceutskih
kuća bilo lakše "pridobiti" farmaceute da rade za njih nego što pridobijaju
liječnike? Meni se čini da je istina upravo obrnuta: ljekarnici u ljekarnama
imali bi neusporedivo manju mogućnost utjecanja na pacijentov izbor nego što
to trenutno imaju liječnici (naime tu o "pacijentovu izboru" nema ni govora,
jer je trenutno liječnik taj koji bira lijek, umjesto da bira djelatnu
tvar). Sasvim je jasno da bi pacijenti kupovali najjeftiniji lijek i da
farmaceutskim kućama ne bi preostalo drugo, nego u zdravoj tržišnoj utakmici
sniziti cijene svojim lijekovima.
Ukratko da zaključim: liječnik bi trebao biti taj koji propisuje djelatnu
tvar, farmaceutski oblik, dozu i način uzimanja, a odluka o izboru
konkretnog lijeka unutar tih zadanih okvira ne bi trebala biti u njegovoj
nadležnosti, iz razloga što se ona ne temelji na medicinskim, nego na nekim
drugim (najčešće financijskim) razlozima. Liječnici bi zapravo trebali
podržati takav prijedlog jer bi se time riješili jedne velike brige. Naime,
u predloženom modelu liječnik uopće ne bi trebao voditi brigu o tome tko sve
proizvodi i pod kojim trgovačkim imenima prodaje neku djelatnu tvar. To bi
trebao biti posao ljekarnika i zdravstvenog osiguranja, a ne liječnika.
Dakle dio posla i odgovornosti koji je sada na liječnicima pao bi na teret
drugima. A ako bi se liječnici ipak protivili takvom modelu, onda je to znak
da od postojećeg modela imaju prilično konkretnu korist koje se ne žele samo
tako odreći.
Da, ima greąaka ko i svaki udľbenik, ali je jedan od "lakąe probavljivih";).
I ja sam brzo preąo na druge, samo je poanta u tome ąto ti idealiziraą
situaciju u proizvodnji, ne uzimaą u ubzir da iza nekog branda moľda ipak
stoji "kvaliteta" i da su ti lijekovi pod "udarom" kliničkih ispitivanja.
Vehikulum i pomoćne tvari nisu nebitne, a o "čistoći" supstancije se isto
moľe raspravljati (imam neke informacije iz industrije pa bolje ne otvarati
temu ovdje da se joą neąto krivo ne shvati).
Zaludu tebi pricati osnove ekonomije......
>> Dakle, kako ces sprijeciti - mogucu zloporabu preporuku ljudi koji su
>> ipak
>> studirali neki faks a nisu automati sa osnovnom skolom i pritom ipak
> zele -
>> zaraditi?
>
> Nisam siguran ąto si točno mislio reći. Zlouporaba će, naľalost, uvijek
> biti. No ne vidim zaąto mislią da bi ih ovako bilo viąe nego ąto ih je
> sada.
>
Lose si se izrazio - ovo nije zloupotreba u klasicnom smislu: svi ti
lijekovi sljakaju ali svaki ljekarnik uz odredjene stimulacije farmaceutske
industrije ce jos manje ostati hladan od lijecnika koji tu i tamo dobije
kakav kongres.
Ne kolicina preprata vec kolicina prodanog pojedinog preparata: nije isto
ako se proda 100 Euthyroxa i recimo 10 Letroxa, ne?
Isto tako, sasvim nevina situacija: cula baba od susjede preko plota -
Euthyrox je strasna stvar - mislis da ce ici kupiti nesto drugo?!
>> Eh, eh - eto ti primjer funkcioniranja pravne drzave danas u Jutarnjem:
>> komunalni redari vraceni na posao unatoc tome sto su krali po 20 000kn i
>> uvazali krame od soma i pol eura pa gdje ces onda na uzdama drzati daleko
>> sofisticiranije veledrogerije i farmaceutske kompanije?
>>
>> Sve je ovo jako lijepo - ali funkcioniralo bi mozda u skandinavskim
> zemljama
>> buduci da mi cak i nemamo problema sa zakonima u konceptualnom smislu:
>> pokrivaju sve i svasta, vec u - provodjenju.
>> Ocito ne felsamo iskljucivo u nogacu.
>
> Ja i dalje ne vidim zaąto uporno polazią od teze da bi u sustavu u kojem
> bi
> liječnik na recept ispisivao riječ diazepam umjesto riječi Normabel bilo
> viąe zlouporaba nego ąto ih ima sada. Mislią da bi agentima farmaceutskih
> kuća bilo lakąe "pridobiti" farmaceute da rade za njih nego ąto
> pridobijaju
> liječnike? Meni se čini da je istina upravo obrnuta: ljekarnici u
> ljekarnama
> imali bi neusporedivo manju mogućnost utjecanja na pacijentov izbor nego
> ąto
> to trenutno imaju liječnici (naime tu o "pacijentovu izboru" nema ni
> govora,
> jer je trenutno liječnik taj koji bira lijek, umjesto da bira djelatnu
> tvar). Sasvim je jasno da bi pacijenti kupovali najjeftiniji lijek i da
> farmaceutskim kućama ne bi preostalo drugo, nego u zdravoj trľiąnoj
> utakmici
> sniziti cijene svojim lijekovima.
>
Vidim da ne vidis - osim pravnih akata, poradi malo na pocelima ekonomije.
Naravno da bi bilo - pa oni imaju ljekarne koje su ustanovljene na rijeci
PRODAJI.
Lose zboris - pacijent uvijek ima pravo zamoliti lijecnika da mu prepise
nesto paralelno i uvijek to moze dobiti,
Eto vidis meni niej jasno - buduci da kod nas ljudi cesto polazu pravo na
onu: Nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari.
Nadalje, imam izuzetni feeling da bi to samo oslobodilo ruke veledrogerijama
i nabijale bi cijene kako im svikne.
Kao sto je sve kod nas
> Ukratko da zaključim: liječnik bi trebao biti taj koji propisuje djelatnu
> tvar, farmaceutski oblik, dozu i način uzimanja, a odluka o izboru
> konkretnog lijeka unutar tih zadanih okvira ne bi trebala biti u njegovoj
> nadleľnosti, iz razloga ąto se ona ne temelji na medicinskim, nego na
> nekim
> drugim (najčeąće financijskim) razlozima. Liječnici bi zapravo trebali
> podrľati takav prijedlog jer bi se time rijeąili jedne velike brige.
> Naime,
> u predloľenom modelu liječnik uopće ne bi trebao voditi brigu o tome tko
> sve
> proizvodi i pod kojim trgovačkim imenima prodaje neku djelatnu tvar. To bi
> trebao biti posao ljekarnika i zdravstvenog osiguranja, a ne liječnika.
> Dakle dio posla i odgovornosti koji je sada na liječnicima pao bi na teret
> drugima. A ako bi se liječnici ipak protivili takvom modelu, onda je to
> znak
> da od postojećeg modela imaju prilično konkretnu korist koje se ne ľele
> samo
> tako odreći.
Ne slazem, a nemam bas nikakve konkretne koristi.
U uputi otpusnog pisma ti jasno stoji da se umjesto preporucenog lijeka moze
napisati bilo koji zamjenski a prilicno sa sigurnoscu tvrdim da mozes
traziti bilo kojeg lijecnika da ti preprise alternativu ako je ona
medicinski potkrijepljena.
> I ja sam brzo prešo na druge, samo je poanta u tome što ti idealiziraš
> situaciju u proizvodnji, ne uzimaš u ubzir da iza nekog branda možda ipak
> stoji "kvaliteta" i da su ti lijekovi pod "udarom" kliničkih ispitivanja.
> Vehikulum i pomoćne tvari nisu nebitne, a o "čistoći" supstancije se isto
> može raspravljati (imam neke informacije iz industrije pa bolje ne
otvarati
> temu ovdje da se još nešto krivo ne shvati).
Recimo da se s vremena na vrijeme dogodi da neka farmaceutska kuća na
tržište stavi pošiljku lijeka za koju se naknadno ispostavi da u nekim
detaljima ne zadovoljava stroge propise o kontroli kvalitete lijekova. I što
sad? Danas je to napravila tvrtka A, sutra će to učiniti tvrtka B. Bitno je
uvidjeti da iz jednog takvog pojedinačnog incidenta nipošto ne možemo
zaključiti da bi lijekovi tvrtke A općenito bili lošiji od odgovarajućih
lijekova tvrtke B. E sad druga je stvar ako ti imaš informacije o tome da se
u slučaju jedne točno određene farmaceutske tvrtke ili jednoga točno
određenog lijeka takvi incidenti događaju bitno češće nego što je to slučaj
s drugim tvrtkama i drugim lijekovima, no ja za takvo nešto do sada nisam
čuo. Ispravi me ako griješim.
Porazgovaraj se malo sa onima koji neplemenito sljakaju za aute u
farmaceutskim predstavnistvima istih preglomaznih korporacija.
Nije prvi put i nije iz ejdnog izvora - je li svemu kriva samo ista urbana
legenda, ne znam - ali cinjenica je da price kruze.