Filozofija i znanost
Joseph
lansirna rampa za druge tokove misli i djelovanja. Sve vi�e dobiva
desparatnu poziciju. Odgovori se vi�e ne mogu tra�iti neodvojivo od
znanosti. Znanost je tek nedavno koraknula u orbitu ljudskog djelovanja. Ne
prije - naprotiv povijesni tokovi su se suprotstavljali svima onima koji su
na neki na�in znanstveno mislili - danas tako�er - ali u sve manjoj mjeri.
Tek smo na po�etku nove ere.
Ne odbacivati filozofiju kao fundamet ljudske misli i djelovanja - u isto
vrijeme znanosti i primjeni znanosti u svakodnevnom �ivotu jo� vi�e otvoriti
vrata. Tek su ta vrata od�krinuli ka putu u prostor neprocjenjivog blaga - s
zlatom i novcem ne mo�e se uspore�ivati - to bi tada bio barbarski �in
obi�nih gusara.
Budu�nost je u svemiru. Nikako na Zemlji. Nisam ni prvi ni posljednji koji
�e to konstatirati.
Ve� bi sada na voluntaristi�koj bazi u svakoj zemlji svijeta trebali prona�i
kadrove koji su sposobni na znanstvenoj osnovi i svojim radom poduprijeti
neke projekte. Nije dovoljno da to samo neke dr�ave financiraju ili neke
privatne organizacije u cilju ostvarenja profitne dobiti.
Kulturna svijest se mora drasti�no gradualno mjenjati. Gra�ani �ive po nekim
pravilima ostvarenja dohotka, profita i produkcije. To nije dovoljno.
Svijest je vrlo krhka - da bi se oja�ala potrebno je svijest permanentno
oboga�ivati. U suprotnom do�ivljava pad - i derivati barbarizma mnogima se
�ine vrlo spasonosnima.
Ne radi se o tome da neki ne znaju - nego kako ih podu�iti! ako ih
bombardiraju reklamama i propagandom tj. oduzimaju im produktivan prostor i
vrijeme za razmi�ljanje i druga�ije djelovanje onda ih to sa vremenom razara
kao alkohol, nikotin, droge i ostala sredstva koja koriste za svoje
opsesivne navike. Opsesija nije slobodan �in - premda izvjesna opsjednutost
i produktivnost mogu biti vrlo pozitivne ako se usmjere na korektan,
znanstven na�in.
Ako se �eka neprestano najprije politi�ke gurue za njihove odgovore i
djelovanja u svakom dru�tvu da bi pokrenuli ostale u nekom dru�tvenom
smjeru - to je isto tako kao kada vam se pokvari auto na nekom putu i vi
�ekate da negdje u pustom dijelu autoceste otvori automehani�arsku radionicu
da bi ga kona�no popravili.
Postoji defektna populacija - naoko zdrava ali vrlo sama sebi nekorisna. Ona
korist koja postoji nije onoliko produktivna da bi ostvarila standard �ivota
od kuda se mo�e stostruko puta br�e i dalje.
Fokus je na stanovni�tvu. Sve manje mo�e �initi i �ivjeti kao prije.
Tehnologija i osloba�a i sputava. Koji �ete dio primjeniti a koji odbaciti?
U protivnom �ovjek je vrlo tragi�na vrsta.
I pored vlastite superiorne inteligencije nad ostalim �ivim bi�ima koje
poznaje izgleda jo� uvijek poprili�no nazadna vrsta. Nije potrebno
potkrijepiti dokazima - �ivot i slobodu koju u�ivaju.
Zapravo �ive na osnovu ne�ijih projekata. Dru�tvenih i materijalnih
projekata. I ono �to im izgleda kao sloboda - zapravo je davno done�ena
odluka negdje drugdje.
Jednog dana �ivjet �e u skladu nekih mojih porazbacanih ideja i govoriti da
su time slobodniji. Vjerovati je onima koji napreduju i to se mo�e
znanstvenim parametrima mjeriti.
Filozofija jo� uvijek ima bazi�nu mentalnu snagu i ulogu - i koliko bili
svjesni mo�i svake znanosti - osnovne tokove mudrosti ne odbacujemo. Jesu li
zapravo sve filozofske vrijednosti koje va�e za ovo doba koristili,
emancipirali sebe i svijet oko sebe - nisu.
Bolje je dru�tvo koje koristi produktivan i usmjeren rad nego ono koje se
potvr�uje samo na duhovan na�in. Zapravo potrebno je materiji vratiti duh da
bi ta ista doista vrijedila.
Ne �ivi se zbog gomilanja i ponavljanja - nego zbog cilja, postignu�a. Sve
drugo mo�e sli�iti vrlo brzo samo na ponavljanje povijesti.
Znanost ima odgovore i u svakodnevnim diskusijama. Nije vi�e dovoljno re�i -
ja mislim svojom glavom i djelujem - kada se odavno zna da je �ovjek odavno
postao samo potro�na roba, a sve manje postaje onakav kako ga je priroda
obdarila tj. onemogu�en je u pronala�enju i obnovi vlastitih potencijala kao
induvidua, radije su ga u�inili objektom koji neprestano nekome slu�i.
Izvrgnut je smisao njegovog dara i postojanja dru�tvenim poretkom koja
proganja znanost jer udaljuje znanost od naj�ire populacije samo za upotrebu
nekih najmo�nijih politi�kih centara mo�i - �to se manifestira u mnogim
detaljima kao doba nove inkvizicije. Znanje se udaljuje od stanovni�tva isto
onako kao �to ih se nije sve nau�ilo pisati i �itati - i branilo im se
napokon i da �itaju neke knjige.
To se isto �ini na posve drugi na�in. Ni sloboda studiranja nije za svakoga
ako se raznim profesionalnim i financijskim potrebama najprije udovoljava -
a ne op�e-poznatim potrebama stanovni�tva za samo-edukaciju. Tko ih spre�ava
u tome?
Za�to se na plakatima ne isti�u neki problemi i kako ih rije�iti - od onih
znanstvenih do onih svakodnevnih? Zna�i naguravaju vas kroz jedan kanal po
volji svih onih koji dr�e najmo�nije poluge u dru�tvu.
I �uvaju ih kao �ezlo i krunu da im slu�ajno ne ispadne. Svijest njihova je
jasna - mo� meni, a ne vama. Organizacija dru�tva je takva da perfidnim
sredstvima i mehanizmima uz naoko op�e poznati demokratski pristanak i
izbor - dobivaju suprotno. Metode su im poznate.
Uloga znanosti u �ivotu �ovjeka, induvidue mo�e podi�i dru�tvenu svijest i
potaknuti ih na druga�ije zahtjeve nego do sada. Ne�e vas voditi politi�ki
gurui ili neki drugi - i onda vam davati mantru za ponavljanje i da se
ponavljate u svojoj vlastitoj nemo�i - �ivot nije meditacija, a pogotovo ne
ako �iri takvo ponavljanje tragi�ne stimulanse.
Jeste li zapazili sa �ime su u nekom dru�tvu ve�i od vas? U boljoj
financijskoj i drugoj drui�tvenoj sposobnosti!
Re�i �e mnogi - to je nezaslu�eno i bazirano je na dru�tvenom nepravednom
poretku. Dakako da je!
Retardirana dru�tva posebno imaju takva iskustva. Tko doprinosi retardaciji
dru�tva i opire se znanosti? I namje�ta vam lupe�ki filozofski zanos
nacionalisti�ke politi�ke doktrine koja je zapravo kao misao odavno
potro�ena u pro�lim vijekovima? Vi mislite uvijek - neki prosti puk. Nije
puk prost iz neznanja - nego zbog onih koji ga pogre�no studiozno i
manupulativno odgajaju sve u smislu zahtjeva mo�nika koji imaju lupe�ki
karakter.
Interes stanovni�tva je u nekim zemljama iskori�tavan samo za najmo�nije. I
sve one koji ih u nekom vremenu na svaki na�in - podr�avaju.
Kada je politika slaba - onda historija odre�uje sudbinu. Jeste li postavili
sva pitanja i poku�ali dobiti najbolje odgovore?
Niste ni poku�ali. Ako vam je svijest druga�ija - vi �ete djelovati i ne
ostaviti drugima da to �ine umjesto vas. Kako to ostvariti?
Morali bi imati ne organizacije - nego mitinge koji imaju akcioni karakter
na temu - nekog dru�tvenog problema. Permanentno - i koristiti znanstvena
obja�njenja.
Izbacite titlove tih problema na milione - tko �e se okupiti oko nekih od
njih - zar nitko? Ne slu�i poredak zato da bi rekli mi se ne�emo
prihvatiti - svojih odgovora.
Koji su bazirani na logici i znanju, znanosti, brojkama, matematici. Vrijeme
je masovnog obrazovanja i djelovanja. Ru�it �ete nekima poredak - na ovakav
na�in dolazite pod dominaciju drugih.
Otvarati prostor mo�nijima od sebe je jedna stvar - ali umanjivati svoje
vlastite mo�i je puno gore od dominacije bilo �ijeg imperijalizma. I u
dvadest prvom stolje�u prisutno je zatucano dru�tvo kao i davno prije.
Kompjutori i pismenost nisu uveliko ne�to bitno promijenili - samo je
druga�iji nivo negativnosti - i neko drugo vrijeme! Do�ivjeli su napokon
napredak ili nazadak - �to bi znanstveni grafikon pokazao!
To su mjerljive jedinice. Jeste li ga ucrtali? Gdje je plakat koji svima to
pokazuje!? Svi reklamiraju na listi�ima neku svoju uslugi i proizvod - a
vama ne daju osnovne pokazatelje u smislu dru�tvenih trendova.
Ako neki i to poznaju . onda vam daju samo kao kapi za nos kada ste
prehla�eni. Ako ih pitate! Ne �ele sve cjepiti protiv nekih bolesti.
Konstatiram: vi ste prevareni. Znanost vam je lijek. Politi�ko sve�enstvo
ima nadmo� nad vama. �to �ete u�initi? Historija ne la�e. Filozofija vam ne
mo�e dati nu�ne odgovore i da ho�e. Mo�e vas duhovno okrijepiti - ali ne
daje odgovore. Lijepa je mudrost - ali prakti�ni odgovori, djelatni su
ispred svake mudrosti. Mo�ete li sebe potvrditi u tome?
Joseph