Odponedjeljka, 1. ožujka 2021., svi hrvatski državljani i osobe s prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj mogu se prijaviti za cijepljenje preko internetske stranice
cijepise.zdravlje.hr, ili telefonom na 0800 0011 gdje će njihove prijave biti zaprimljene i zabilježene u središnjem evidencijskom sustavu. Kao i dosad, građanima s kroničnim bolestima preporučujemo da se najprije prijave preko svojih liječnika obiteljske medicine, koji će potvrditi njihovo zdravstveno stanje i odrediti prioritetno mjesto na listi cijepljenja. Nepokretne ili teže pokretne osobe također se prijavljuju za cijepljenje svom liječniku obiteljske medicine koji će organizirati cijepljenje prilikom kućnog posjeta ili pomoću mobilnih timova, dok će za osobe smještene kod pružatelja usluge smještaja ili u specijalnim bolnicama cijepljenje biti organizirano u tim ustanovama kao i do sada.
Nakon zaprimanja prijave, građani će obavijest o mjestu i terminu cijepljenja primiti bilo na svoje e-adrese, sms porukom ili telefonski, ovisno o svom odabiru prilikom prijave. Osobe od 65 godina i više imaju prednost pred osobama mlađe životne dobi. Cijepljenje se provodi u ordinacijama obiteljske medicine, osobito za kronične bolesnike, u Županijskim zavodima za javno zdravstvo i na punktovima za masovno cijepljenje.
S načinom funkcioniranja i korištenja sustava prijava i naručivanja građana za cijepljenje protiv COVID-19 upoznati su predstavnici udruga liječnika obiteljske medicine te predstavnici županijskih zavoda za javno zdravstvo, koji svi imaju vrlo važne uloge u organizaciji i provođenju cijepljenja na područjima svojeg djelovanja. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao glavni nositelj programa cijepljenja, i Ministarstvo zdravstva i nadalje će o svim važnim informacijama upoznavati hrvatsku javnost i zdravstvene djelatnike. To će činiti preko svih mrežnih stranica i javnih glasila, a u županijskim zavodima za javno zdravstvo građanima će biti na raspolaganju pozivni centri preko kojih će se besplatnim pozivom moći dobivati sve informacije o cjepivima i cijepljenju.
Za Portal Analitika iz Agencije za zaštitu životne sredine ukazali da korišćenje kolektivnih i individulanih ložišta, te uticaj sabraćaja i povećana upotreba vozila i spaljivanje otpada doprinose kumulativno negativnom uticaju na kvalitet vazduha. Stanovnici Pljevalja poručuju da brinu za svoje i zdravlje najbližih, te da u skoro rješenje problema ne vjeruju
Pljevlja su godinama bila u vrhu neslavne liste najzagađenijih gradova Crne Gore, a sada su samo jedan u nizu gradova u kojim se bilježi skoro svakodnevno prekoračenje dozvoljenih vrijednosti PM čestica.
PM ili suspendovane čestice, su sitne čestice koje se nalaze u vazduhu i svuda oko nas. Najčešće se obraća pažnja na one koje su veličine PM10 i PM2.5. Veličina čestice direktno utiče na njihov prenos kroz atmosferu, efekat u životnoj sredini i uticaj na ljudsko zdravlje. One se udisanjem talože u najdubljim predjelima pluća, unoseći sa sobom i teške metale koji su izuzetno štetni po zdravlje", ukazuju iz Agencije.
"Zna se odavno da je vazduh zagađen. Osjećamo svi posljedice, stalno smo prehlađeni, teško se diše. Ne otvaramo skoro nikako prozore kada je ovakva sutuacija. Nadležni pričom stalno obećavaju da će nešto preduzeti ali vidimo godinama da se ništa ne radi", kaže za Portal Analitika stanovnik Pljevalja, Vojo Ćosović.
Tada se, kažu, preporučuje svi da izbjegavaju boravak, a naročito izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brze ili dublje (trčanje vježbanje i sl.) na otvorenom do poboljšanja kvaliteta vazduha.
Odgovor na pitanje koje posljedice udisanje zagađenog vazduha može imati na zdravlje građana Crne Gore od Instituta za javno zdravlje nijesmo dobili. Nijesu pojasnili ni koje su to najranjivije kategorije društva i kako prevenirati.
Ostali smo uskraćeni i za informaciju o tome da li IJZ ima statistiku obolijevanja od respiratornih bolesti, pa i onih najtežih, malignih, u gradovima u kojima se godinama bilježe visoke koncentracije PM čestica, kao što su Pljevlja, Bijelo Polje, Podgorica, Nikšić, kao i na pitanje da li se to može dovesti u vezu sa vazduhom koji udišu stanovnici tih gradova.
Gašenje požara na regionalnoj deponiji Duboko kod Užica koji je tokom jučerašnjeg dana ponovo buknuo, nastavljeno je i danas. Ovo je drugi put u poslednjih pet dana da je izbio požar na ovoj deponiji. Prvi put se to desilo u noći između nedelje i ponedeljka, nakon čega je bila proglašena i vanredna situacija. Povodom požara na deponiji, iz Zavoda za javno zdravlje Užica saopštavaju da se iz sata u sat meri kvalitet vazduha i da je zagađenje u okviru dozvoljenih granica. Borba sa požarom traje od juče ujutru, a gašenje otežava obrušavanje desne strane deponije Duboko, koja je uništila pristupne puteve do centra žarišta. Gasi se i sa zemlje i iz vazduha, a rešenje višegodišnjeg problema, kako kažu nadležni, postoji. Gradonačelnica Užica Jelena Raković rekla je za Euronews Srbija da to nije problem koji traje poslednjih nekoliko godina, već višegodišnji problem. "Jedino rešenje za ovaj problem je u realizaciji projekta proširenja tela deponije Duboko, stabilizaciji i zacevljenju Turskog potoka, gde je Ministarstvo zaštite životne sredine obezbedilo 30 miliona evra za proširenje tela deponije Duboko i realizaciju ovog projekta. Svakako da je stabilizacija tela deponije i samo deponovanje smeća ovde na deponiji trebalo da se uradi mnogo ranije, ali o tome treba da pričaju oni koji su tada rukovodili ovom deponijom", kaže Raković. Kakav je kvalitet vazduha? Požar je i ovoga puta pokrenuo dugogodišnje pitanje kakav vazduh udišu Užičani i meštani okolnih opština. Povezane vesti Aktuelno Deponija u Užicu i dalje gori: Ministarka za ekologiju sazvala hitan sastanak nadležnih službi Vujović: "Situacija u odnosu na jutarnje časove, dosta bolja"
Pojedini građani su rekli za Euronews Srbija da se u obližnjem Sevojnu juče osaćao nesnosan smrad i da je kvalitet vazduha bio loš. Preneli su i da je danas malo bolje nego juče, da se sada manje oseća smrad jer su ga razneli kiša i vetar. Direktorka Zavoda za javno zdravlje užice Marija Palikuća rekla je za Euronews Srbija da nijedan parametar nije prešao neke dozvoljene granične vrednosti. "Trenutno se jedna stanica postavlja u Sevojnu kod vrtića, zbog toga što smo videli i juče da je najveći nanos te vazdušne, da kažemo gasne mase, upravo bio ka tom podneblju. Znači iz sata u sat meri se, merimo 24-časa, što ne znači da ne dolazi povremeno do promene tih parametara, ali oni nijednog trenutka nisu prešli neke dozvoljene granične vrednosti", rekla je Palikuća. $bp("Brid_53864616", "id":"26642","width":"16","height":"9","video":"1647808") .on("play", function() // console.log("Play video!"); // console.log("1647808-marija-palikuca-gori-deponija"); gtag("event", "click", "event_category": "brid", "event_label": "play", "value": "1647808-marija-palikuca-gori-deponija" ); ) ; Euronews TV Otpad se ne dovozi na deponiju Dok se požar ne ugasi, devet opština i gradova koji otpad deponuju na ovu lokaciju moraće da se snađu i pronađu novo mesto za odlaganje otpada. Direktor JKP Duboko Momir Milovanović kaže za Euronews Srbija da se lokalne samouprave snalaze gde da odlože otpad. "Imam informaciju da Bajina Bašta vozi u Osečinu, najbliže mesto za Lučane, Ivanjicu i Čačak je recimo Gornji Milanovac gde je deponija. To je na njima da vide gde će odlagati otpad. Dok mi ne stvorimo mogućnost, ovde se otpad ne dovozi", rekao je Milovanović. $bp("Brid_79075126", "id":"26642","width":"16","height":"9","video":"1647679") .on("play", function() // console.log("Play video!"); // console.log("1647679-ponovo-gori-deponija-kod-uzica"); gtag("event", "click", "event_category": "brid", "event_label": "play", "value": "1647679-ponovo-gori-deponija-kod-uzica" ); ) ; Euronews Više od hiljadu tona otpada godišnje završi na deponiji Duboko iz čak devet opština i gradova Moravičkog i Zlatiborskog okruga. Ukoliko se to pomnoži sa brojem godina, odnosno sa 12, koliko deponija postoji, onda je evidentno da se ovaj problem mora hitno rešavati. "Rapisan tender za saniranje" Ministarka zaštite životne sredine u Vladi Srbije Irena Vujović izjavila je da je, posle jučerašnjeg rasplamsavanja požara na deponiji Duboko kod Užica, situacija danas znatno bolja i da je sada prioritet da se požar lokalizuje i ugasi. Istakla je da se prate svi parametri vezani za zdravlje na koje bi mogao da utiče požar i da građani nemaju razloga za strah, jer nema prekoračenja zagađenja. "Imamo sedam mernih mesta u Užicu, kako u centru grada, tako i u selima koja su blizu lokacije Duboko. Merenja se obavljaju iz sata u sat i javnost se obaveštava o rezultatima", rekla je ona za TV Prva. Ministarka je navela da je danas objavljen međunarodni tender za izvođača koji bi trebalo da sanira ovu deponiju, izgradi njeno telo, biogasno postrojenje i da izvrši stabilizaciju terena na kom se deponija nalazi. Prema njenim rečima, kod ove deponije je najveći problem lokacija na kojoj se nalazi, zbog čega je neophodno da se teren stabilizuje i da se otpad odlaže sanitarno. "Kada se postigne sanitarno odlaganje požara, onda više nema mogućnosti za paljenje i požare, jer su gasovi koji izazivaju požare svedeni na minimum", istakla je Vujović. Preporuka za vas Društvo Požar na deponiji Duboko u Užicu, inspektori zaštite životne sredine na terenu U ovom trenutku na terenu su pripadnici štaba za vanredne situacije koji čini sve kako bi požar bio lokalizovan i ugašen
Neka istraživanja su pokazala da je anksioznost porasla za 35 odsto, a depresija 25 odsto u odnosu na period prije pandemije. Primijetilo se da dolazi i do razvoja opsesivno-kompulsivnog poremećaja, ali mnogo rjeđe. Kovid je u svakom slučaju uticao na razvoj mentalnih poremećaja, kazao je Popović
3a8082e126